EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 17.6.2025.

COM(2025) 825 final

2025/0825(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije u pogledu zahtjeva za sekuritizacijske izloženosti

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2025) 825 final} - {SWD(2025) 825 final} - {SWD(2025) 826 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Opći uvod

Ponovno pokretanje europskog sekuritizacijskog tržišta može doprinijeti povećanju iznosa financiranja dostupnog realnom gospodarstvu i povećanju diversifikacije rizika na jedinstvenom tržištu. To je važnije nego ikad u trenutačnom gospodarskom i geopolitičkom okruženju u kojem su Uniji potrebna velika ulaganja kako bi ostala otporna i konkurentna. Dobro funkcioniranje sekuritizacijskih tržišta može doprinijeti većem gospodarskom rastu i olakšati financiranje strateških ciljeva Unije, među ostalim ulaganja u zelenu, digitalnu i socijalnu tranziciju, omogućavanjem kreditnim institucijama (tj. bankama) da rizike prenesu na one koji su najprikladniji za njihovo preuzimanje i time oslobode vlastiti kapital. Očekuje se da će banke taj kapital iskoristiti za dodatno kreditiranje kućanstava i poduzeća, uključujući MSP-ove. Preraspodjelom rizika unutar šireg financijskog sustava sekuritizacija može i ulagateljima na tržištu kapitala donijeti više prilika za ulaganja. Postojeći sekuritizacijski okvir EU-a sprečava gospodarstvo EU-a da iskoristi sve prednosti sekuritizacije.

Enrico Letta 1 i Mario Draghi 2 u svojim izvješćima preporučuju sekuritizaciju kao način jačanja kreditnog kapaciteta banaka Europske unije za potrebe financiranja njezinih prioriteta, uključujući obranu, produbljenje tržišta kapitala, izgradnju unije štednje i ulaganja te povećanje konkurentnosti EU-a.

Europsko vijeće zatražilo je od Europske komisije da utvrdi mjere za ponovno pokretanje europskog sekuritizacijskog tržišta, među ostalim „regulatornim i bonitetnim promjenama, koristeći se raspoloživim manevarskim prostorom” 3 , i da 2025. brzo predloži revidiran sekuritizacijski okvir 4 . Isto tako, brojni dionici, među ostalim izdavatelji, ulagatelji i nadzorna tijela, pozivaju na djelovanje kako bi se uklonile prepreke razvoju sekuritizacijskog tržišta EU-a 5 .

Sekuritizacijski okvir EU-a uveden je nakon financijske krize 2008. i zabrinutosti zbog rizičnih američkih sekuritizacija. Tada su se strogi zahtjevi smatrali nužnima za vraćanje ugleda sekuritizacijskog tržišta, na kojem nije bilo odgovarajuće zaštite i vladalo je ozbiljno nepovjerenje ulagatelja. Sada kad su u organizaciju tržišta čvrsto ugrađene odgovarajuće zaštitne mjere, a ulagatelji ponovno stječu povjerenje u sekuritizaciju, potrebno je uspostaviti bolju ravnotežu između zaštitnih mjera i prilika za rast, i za ulaganja i za izdavanje vrijednosnih papira. Iskustvo s okvirom pokazuje da je suviše konzervativan i da ograničava moguće korištenje sekuritizacija u EU-u. Zbog visokih operativnih troškova i vrlo konzervativnih kapitalnih zahtjeva mnogi izdavatelji i ulagatelji izbjegavaju sekuritizacijsko tržište.

Cilj je preispitivanja uzeti u obzir instrumente smanjenja rizika uvedene u regulatorne i nadzorne okvire EU-a za sekuritizaciju, koji su znatno smanjili rizike uključene u sekuritizacijske transakcije, kao i dobre kreditne rezultate sekuritizacija u EU-u.

Ovaj prijedlog doprinosi Komisijinu prioritetu za razdoblje 2024. – 2029. „Novi plan za održiv napredak i konkurentnost Europe”. Prijedlog je sastavni dio unije štednje i ulaganja 6 , koja je glavni element mandata Komisije za razdoblje 2024. – 2029., i prva je zakonodavna inicijativa u okviru unije štednje i ulaganja. Ujedno je važno uvidjeti da preispitivanje sekuritizacije nije „čarobna formula” samo po sebi. Projekt unije štednje i ulaganja obuhvaća širok raspon drugih i komplementarnih mjera za ostvarenje njegovih ciljeva. Međutim, Europska komisija očekuje da će izmjene nebonitetnih i bonitetnih zahtjeva predviđene ovim paketom prijedloga dovesti do toga da se financijske institucije uključe u više sekuritizacijskih aktivnosti i, što je još važnije, da tu oslobođeni kapital koriste za dodatno kreditiranje.

Cilj je predloženog preispitivanja sekuritizacijskog okvira EU-a ukloniti neopravdane prepreke sekuritizacijskim izdanjima i ulaganjima na sekuritizacijskom tržištu EU-a, točnije: (i) smanjiti neopravdane operativne troškove za izdavatelje i ulagatelje i pritom uspostaviti ravnotežu s odgovarajućim standardima transparentnosti, zaštite ulagatelja i nadzora, (ii) prilagoditi bonitetni okvir za banke i osiguravatelje kako bi se u sekuritizacijskim izdanjima i ulaganjima u sekuritizacijske pozicije bolje razmotrili stvarni rizici i uklonili neopravdani troškovi koji proizlaze iz bonitetnih zahtjeva, a ujedno zaštitila financijska stabilnost.

Preispitivanjem sekuritizacijskog okvira EU-a nastoje se ukloniti neopravdane prepreke rastu i razvoju sekuritizacijskog tržišta u EU-u, ali bez uvođenja rizika za financijsku stabilnost, integritet tržišta ili zaštitu ulagatelja. Kako bi se to postiglo, predložene reforme pažljivo su usmjerene na uklanjanje posebnih prepreka izdavanju i (nebankovnim) ulaganjima. Preispitivanjem se predviđaju izmjene četiriju pravnih akata: 

·zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća („Uredba o sekuritizaciji” 7 ), kojom se utvrđuju pravila o proizvodima i pravila poslovanja za izdavatelje i ulagatelje,

·prijedlog o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća („Uredba o kapitalnim zahtjevima” ili „CRR” 8 ), kojom se utvrđuju kapitalni zahtjevi za banke koje drže sekuritizacijske pozicije i ulažu u sekuritizaciju, te

·izmjene dviju delegiranih uredaba: Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/61 („Delegirani akt o koeficijentu likvidnosne pokrivenosti” 9 ), kojom se uređuju kriteriji prihvatljivosti za imovinu koja se uključuje u zaštitni sloj likvidnosti banaka, i Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 („Delegirani akt Solventnost II” 10 ), kojom se uređuju kapitalni zahtjevi za društva za osiguranje i društva za reosiguranje. 

Cilj predviđenih izmjena nije reforma okvira nego njegovo ciljano poboljšanje. Te bi izmjene trebalo promatrati u paketu jer nijedna pojedina sastavnica neće sama postići željeni ishod. Elementi paketa odnose se i na ponudu i na potražnju na tržištu i međusobno se nadopunjuju kako bi proizveli željeni učinak. Pojednostavnjenjem zahtjeva za izvješćivanje i smanjenjem kapitalnih zahtjeva smanjit će se prepreke ulasku na tržište, a bankama će iniciranje sekuritizacija biti jeftinije. Pojednostavnjenjem dubinske analize i izmjenom kapitalnih zahtjeva i tretmana likvidnosti ulaganje u sekuritizaciju postat će lakše i privlačnije. Veća i dinamičnija baza ulagatelja potaknut će i više izdavanja. Ponovno pokretanje sekuritizacijskog tržišta EU-a složeno je pitanje koje zahtijeva promjene u raznim dijelovima okvira kako bi se potaknula ponuda i potražnja na sekuritizacijskom tržištu.

Sama regulativa može samo donekle potaknuti razvoj tog tržišta pa se i sudionici na tržištu moraju uključiti i dati svoj doprinos, npr. prihvaćanjem standarda i inicijativa na razini sektora za određene segmente jer povećanje tržišta neće biti moguće bez doprinosa njegovih sudionika. 

Ovo preispitivanje temelji se na raznim informacijama, među ostalim izvješću EBA-e iz 2020. o prijenosu značajnog rizika , izvješću ESRB-a iz 2020. o praćenju sistemskih rizika na sekuritizacijskom tržištu EU-a , izvješću Komisije iz 2022. o Uredbi o sekuritizaciji , savjetima Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela iz 2022. o bonitetnom okviru , ciljanom savjetovanju iz 2024. o funkcioniranju sekuritizacijskog okvira EU-a i izvješću Zajedničkog odbora iz 2025. o provedbi i funkcioniranju sekuritizacijskog okvira . Komisija je održala i niz bilateralnih sastanaka s dionicima, a u srpnju 2024. organizirala je radionicu na kojoj se raspravljalo o stavovima dionika o sekuritizacijskom okviru EU-a. 

U smislu vremenskog rasporeda, Komisija zajedno donosi izmjene Uredbe o sekuritizaciji i Uredbe o kapitalnim zahtjevima. Nacrt izmjena Delegirane uredbe o koeficijentu likvidnosne pokrivenosti istog se dana objavljuje na portalu „Iznesite svoje mišljenje” radi savjetovanja u trajanju od četiri tjedna. Nacrt izmjena Delegirane uredbe Solventnost II bit će uključen u širi paket izmjena te uredbe čija se objava radi savjetovanja očekuje u drugoj polovini srpnja ove godine. 

Ciljevi prijedloga o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 (CRR) 

Evaluacija okvira, potkrijepljena povratnim informacijama dionika, upućuje na to da (i) postojeći bonitetni sekuritizacijski zahtjevi, kako su utvrđeni u Uredbi (EU) br. 575/2013 (Uredba o kapitalnim zahtjevima ili CRR), nisu dovoljno osjetljivi na rizik i da je zbog tih zahtjeva (ii) razina kapitalnih zahtjeva koje kreditne institucije moraju ispuniti za svoje sekuritizacijske izloženosti neopravdano visoka. U postojećim zahtjevima ne uzimaju se u dovoljnoj mjeri u obzir dobri kreditni rezultati sekuritizacije EU-a i instrumenti smanjenja rizika uvedeni u regulatorne i nadzorne okvire za sekuritizaciju, koji su znatno smanjili rizike posrednika i modela ugrađene u sekuritizacijske transakcije 11 . Iako je načelo nepostojanja neutralnosti 12 kapitalnih zahtjeva, kao jedan od glavnih elemenata kapitalnog okvira za sekuritizaciju za kreditne institucije, opravdano, čini se da razmjer nepostojanja neutralnosti više nije opravdan. Osim toga, standardizirani pristup sekuritizaciji (pristup SEC-SA) uključuje pretjeranu konzervativnost, i u apsolutnom smislu i u odnosu na pristup sekuritizaciji zasnovan na internim rejting-sustavima (pristup SEC-IRBA). Nedostatak osjetljivosti na rizik predstavlja bonitetnu prepreku koja kreditne institucije EU-a odvraća od punog sudjelovanja na sekuritizacijskom tržištu, posebno u svojstvu inicijatora sekuritizacije, te smanjuje mogućnost kreditnih institucija da oslobođeni kapital koriste za dodatno kreditiranje gospodarstva. Smanjuje privlačnost sekuritizacije kao djelotvornog instrumenta za upravljanje kapitalom i bilancama kreditnih institucija i preraspodjelu rizika u širem financijskom sustavu.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

Ovaj je prijedlog izmjena CRR-a te je stoga i uredba. Za ostvarenje ciljeva ovog prijedloga ne mogu se koristiti druga sredstva, zakonodavna ili operativna.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

Izvješće o procjeni učinka podneseno je Odboru za nadzor regulative i odbor je o njemu raspravljao 9. travnja 2025.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Ovaj Prijedlog uredbe dio je šireg preispitivanja sekuritizacije koje obuhvaća izmjene dviju uredaba (CRR-a i Uredbe o sekuritizaciji) i dvaju delegiranih akata (Delegiranog akta o koeficijentu likvidnosne pokrivenosti i Delegiranog akta Solventnost II). Predložene izmjene trebalo bi smatrati paketom mjera kojima se nastoje sveobuhvatno razmotriti pitanja ponude i potražnje na sekuritizacijskom tržištu.

Donje granice pondera rizika minimalni su ponderi rizika koje kreditne institucije koje izdaju vrijednosne papire za sekuritizacije i u njih ulažu moraju primjenjivati na svoje sekuritizacijske izloženosti, čak i ako izračuni kapitalnih zahtjeva u skladu s pristupom SEC-SA i pristupom SEC-IRBA upućuju na niži ponder rizika. One jamče najnižu razinu kapitalnih zahtjeva. Postojeći okvir prilično je neosjetljiv na rizik jer omogućuje samo dvije utvrđene donje granice pondera rizika za nadređene pozicije: donju granicu pondera rizika od 10 % za izloženost nadređenoj poziciji jednostavnih, transparentnih i standardiziranih (STS) transakcija i donju granicu pondera rizika od 15 % za izloženost nadređenoj poziciji transakcija koje nisu STS.

U prijedlogu se uvodi novi koncept donje granice pondera rizika osjetljive na rizik, u kojem su donje granice pondera rizika za nadređene sekuritizacijske pozicije razmjerne rizičnosti (tj. prosječnim ponderima rizika) odnosnog skupa izloženosti. Time se znatno povećava osjetljivost kapitalnog okvira za sekuritizaciju na rizik i smanjuju postojeće destimulativne mjere za sekuritizaciju portfelja s niskim ponderima rizika. Kako bi se izbjegle preniske donje granice pondera rizika i zadržala usklađenost s međunarodnim standardima, donje granice pondera rizika izračunane na temelju te formule osjetljive na rizik trebale bi podlijegati određenoj minimalnoj razini.

Pri izračunu donje granice pondera rizika za nadređene pozicije razlikuju se STS sekuritizacije i sekuritizacije koje nisu STS, i to primjenom različitih skalara za svaku od njih, kako bi se uzela u obzir inherentna bolja kvaliteta STS sekuritizacija reguliranih skupom detaljnih STS kriterija i posebnim nadzorom. Skalari su kalibrirani kako bi se postigli umjereni do ambiciozni rezultati u smislu smanjenja kapitalnih zahtjeva i ujedno zadržali razboriti rezultati.

Izmjene faktora (p)

Faktor (p) parametar je na kojem se temelji „nepostojanje neutralnosti” kapitalnih zahtjeva sekuritizacije za sekuritizacijske izloženosti koje drže kreditne institucije. To je jedan od parametara koji se koriste u formulama za izračun pondera sekuritizacijskog rizika i on povećava iznos kapitala za sekuritizacijske pozicije iznad iznosa koji bi bio potreban za odnosne izloženosti da nisu sekuritizirane. Faktor (p) koji iznosi 1 trebalo bi tumačiti kao 100 % veći kapitalni zahtjev ili udvostručenje kapitalnog zahtjeva za sve sekuritizacijske pozicije u usporedbi s kapitalnim zahtjevom odnosne nesekuritizirane imovine, a faktor (p) koji iznosi 0,3 rezultira 30 % većim kapitalnim zahtjevom. Faktor (p) postoji samo u pristupima koji se temelje na formuli (pristup SEC-IRBA i pristup SEC-SA) i ne postoji u pristupu zasnovanom na eksternim rejting-sustavima SEC-ERBA (kod kojeg su ponderi rizika utvrđeni izravno u tablici navedenoj u CRR-u, kako bi se „odražavali” ponderi rizika izračunani na temelju formule pristupa SEC-SA).

Jedan od glavnih zaključaka evaluacije postojećeg okvira i savjetovanja s dionicima je da su razine faktora (p) previsoke i da dovode do neopravdane razine prekomjerne kapitalizacije za određene sekuritizacijske transakcije. Osim toga, razina nepostojanja neutralnosti kapitalnih zahtjeva posebno je visoka u okviru pristupa SEC-SA i uzrokuje neopravdane razlike između kapitalnih zahtjeva izračunanih u skladu s pristupom SEC-IRBA i pristupom SEC-SA.

Stoga bi trebalo uvesti ciljane izmjene faktora (p) u okviru pristupa SEC-IRBA i pristupa SEC-SA kako bi se: (i) uvela veća osjetljivost na rizik, (ii) smanjile pretjerane razine nepostojanja neutralnosti, (iii) smanjila pretjerana konzervativnost pristupa SEC-SA i (iv) zadržalo načelo hijerarhije pristupâ (tj. pristup SEC-IRBA na vrhu hijerarhije u načelu bi trebao dovesti do nižih kapitalnih zahtjeva od pristupa SEC-SA u sredini i pristupa SEC-ERBA na dnu hijerarhije, koji dovodi do najkonzervativnijih ishoda).

U ciljanim izmjenama stoga se razlikuju pozicije u STS sekuritizacijama i sekuritizacijama koje nisu STS, pozicije inicijatora/sponzora i pozicije ulagatelja te nadređene i nenadređene pozicije. Općenito, smanjenja faktora (p) usmjerena su na nadređene pozicije, pozicije inicijatora/sponzora i na STS sekuritizacije. Drugim riječima, smanjen faktor (p) ne bi se trebao koristiti za izloženosti ulagatelja u sekuritizacijama koje nisu STS i u nenadređenim pozicijama STS sekuritizacija jer ulaganja kreditnih institucija u nenadređene sekuritizacijske pozicije nisu poželjna i ne bi ih trebalo podupirati.

U skladu s pristupom SEC-IRBA, ako se prema okviru faktor (p) treba izračunati na temelju posebne formule, predlaže se da se na faktor (p) primjenjuje smanjeni faktor prilagodbe, smanjena donja granica i novouvedena gornja granica. Te promjene usmjerene su na nadređene pozicije. Osim prethodno objašnjenih promjena (gornje granice, donje granice i faktora prilagodbe) formula za izračun faktora (p) u skladu s pristupom SEC-IRBA ostaje nepromijenjena.

U skladu s pristupom SEC-SA, ako su u okviru utvrđene jednake razine faktora (p), a razlikuju se samo STS sekuritizacije i sekuritizacije koje nisu STS, predlaže se da se faktor (p) smanji za nadređene pozicije.

U skladu s pristupom SEC-ERBA ponderi rizika u referentnim tablicama ponovno su kalibrirani kako bi odražavali predložene promjene donje granice pondera rizika i faktora (p) u skladu s pristupom SEC-IRBA i pristupom SEC-SA, a da se istodobno zadrži hijerarhija pristupâ (tj. da se zadrži načelo da bi od ta tri pristupa pristup SEC-ERBA trebao dovesti do najkonzervativnijih ishoda). Kako bi se uzelo u obzir uvođenje donje granice pondera rizika osjetljive na rizik, u referentne tablice potrebno je uključiti formulu za izračun donje granice pondera rizika osjetljive na rizik za pozicije s najvišim stupnjevima kreditne kvalitete koje će vjerojatno imati najniže pondere rizika. Stoga bi formula za donju granicu pondera rizika trebala imati prednost pred ažuriranim ponderima rizika u referentnim tablicama ako daje veće rezultate. Ako banke ne mogu izračunati vrijednost KA 17 (jer, na primjer, ne mogu dobiti parametar w za izračun vrijednosti KA), moraju upotrijebiti postojeće pondere rizika od 10 % za STS sekuritizacije ili 15 % za sekuritizacije koje nisu STS. Time se izbjegava rizik regulatorne arbitraže, pri čemu bi pristup SEC-ERBA mogao dovesti do nižih pondera rizika za te pozicije najvišeg stupnja kreditne kvalitete nego pristupi koji se temelje na formuli (SEC-IRBA i SEC-SA) (kod kojih se za izračun donje granice pondera rizika mora upotrebljavati formula).

Općenito, cilj je predloženih izmjena zadržati razborite rezultate i uzeti u obzir zabrinutost EBA-e i nadzornih tijela da bi smanjenje faktora (p) moglo dovesti do nedovoljne kapitalizacije mezaninskih pozicija i učinaka naglog pada (tj. situacije u kojoj male promjene faktora (p) dovode do velikih promjena kapitalnih zahtjeva i velikih razlika među kapitalnim zahtjevima za različite pozicije).

Otporne pozicije

Osim toga, na temelju prijedloga iz savjeta Zajedničkog odbora iz 2022. o preispitivanju bonitetnog okvira za sekuritizaciju u prijedlogu se uvodi novi pojam otpornih sekuritizacijskih pozicija. Otporne sekuritizacijske pozicije su nadređene pozicije u sekuritizacijama koje ispunjavaju skup kriterija prihvatljivosti kojima se osiguravaju niski rizici posrednika i modela i pouzdan kapacitet pokrivanja gubitaka za nadređene pozicije. Kriteriji prihvatljivosti temelje se na preporukama Zajedničkog odbora. Prilagođeni su kako bi obuhvatili veći dio sekuritizacijskih tržišnih pozicija i ujedno osigurali razborite rezultate.

Ti su zahtjevi sljedeći:

·Smanjeni rizici posrednika i modela. Prihvatljive su samo sekuritizacijske pozicije sa smanjenim rizicima posrednika i modela. To uključuje (i) pozicije inicijatora u STS sekuritizaciji i sekuritizaciji koja nije STS (jer inicijatori imaju detaljnije znanje i kontrolu nad odnosnim izloženostima i postupkom iniciranja sekuritizacije nego ulagatelji), (ii) pozicije sponzora, i u STS sekuritizacijama i u sekuritizacijama koje nisu STS (jer sponzori imaju pristup većoj količini informacija od ulagatelja, a rizici posrednika manji su od rizika povezanih s pozicijama ulagatelja) i (iii) pozicije ulagatelja, samo u STS sekuritizacijama (jer STS kriteriji uvelike ublažavaju rizike posrednika i modela). Pozicije ulagatelja u sekuritizacijama koje nisu STS isključene su jer se rizici posrednika i modela ne smanjuju.

·Mehanizam isplate. Dopuštena je samo postupna isplata, ili proporcionalna isplata, pod uvjetom da transakcija uključuje pokretače povezane s uspješnosti zbog kojih je potrebno prijeći na postupnu isplatu. Time se nastoji osigurati konzervativno kreditno poboljšanje nadređene pozicije tijekom trajanja transakcije. To su postojeći STS kriteriji. Stoga tradicionalna sekuritizacija mora biti u skladu s postojećim STS kriterijem definiranim u članku 21. stavku 5. Uredbe (EU) 2017/2402 i s dodatnim uputama iz Smjernica EBA-e za sekuritizaciju koja nije ABCP EBA/GL/2018/09. Sintetska sekuritizacija mora biti u skladu s postojećim STS kriterijem definiranim u članku 26.c stavku 5. Uredbe (EU) 2017/2402 i s uputama iz Smjernica EBA-e o STS kriterijima za bilančnu sekuritizaciju EBA/GL/2024/05 te sa zahtjevima iz Delegirane uredbe (EU) 2024/920 o pokretačima povezanima s uspješnosti.

·Koncentracija/granularnost. Izloženosti u skupu moraju biti u skladu s gornjom granicom koncentracije od 2 %, tj. izloženosti prema jednom dužniku ne smiju prelaziti 2 % ukupne vrijednosti izloženosti. Granularan skup olakšava diversifikaciju većih rizika, općenito smanjuje vjerojatnost koreliranog neispunjavanja obveza i bolje izolira nadređenu poziciju od rizika od gubitaka.

·Kreditni rizik druge ugovorne strane (relevantno samo za sintetske transakcije). Dopuštena je samo kreditna zaštita osigurana visokokvalitetnim kolateralom ili u obliku jamstava država ili nadnacionalnih tijela. Time se smanjuje kreditni rizik druge ugovorne strane povezan s kreditnom zaštitom kojem je inicijator izložen, omogućava inicijatoru da brzo nadoknadi gubitke nastale u strukturama prijenosa značajnog rizika i doprinosi učinkovitosti prijenosa rizika. Ovaj je zahtjev štiti inicijatora (i izloženost inicijatora nadređenoj poziciji) jer u sintetskim sekuritizacijama inicijator obično zadržava nadređenu poziciju.

·Minimalno kreditno poboljšanje (tj. najveća gustoća) nadređene pozicije. Ovim se zahtjevom nastoji osigurati dovoljna gustoća nenadređenih pozicija kako bi se za nadređenu poziciju osigurala rezerva za moguće gubitke. Uvodi se posebna formula za izračun minimalne točke spajanja nadređene pozicije u skladu s pristupom SEC-IRBA. To je u velikoj mjeri u skladu s očekivanjima jedinstvenog nadzornog mehanizma u kontekstu nadzornih procjena prijenosa značajnog rizika. Za pristup SEC-SA i pristup SEC-ERBA uvodi se zasebna formula koju je lakše primijeniti i kojom se izbjegavaju složenosti primjene formule koja se primjenjuje u skladu s pristupom SEC-IRBA (npr. složenost izračuna očekivanih gubitaka tijekom vijeka trajanja u skladu sa standardiziranim pristupom). U formuli za izračun minimalne točke spajanja u skladu s pristupom SEC-IRBA kao jedan od ulaznih podataka koristi se ponderirano prosječno trajanje početnog referentnog portfelja. Ponderirano prosječno trajanje trebalo bi se izračunati u skladu s uputama iz Smjernica o STS kriterijima (EBA/GL/2024/05), koje su u skladu s pretpostavkama za izračun ponderiranog prosječnog trajanja na temelju Smjernica EBA-e o utvrđivanju ponderiranog prosječnog dospijeća ugovornih plaćanja koja su dospjela u okviru tranše (EBA/GL/2020/04). U skladu s tim, pri izračunu ponderiranog prosječnog trajanja ne smiju se uzeti u obzir nikakvi predujmovi za sintetske sekuritizacije, dok bi se za sekuritizaciju stvarne prodaje predujmovi trebali moći uzeti u obzir pod posebnim uvjetima (kako je utvrđeno u odjeljku 4.3.2. odgovarajućih smjernica).

U praksi su za STS sekuritizacije samo dva od pet kriterija nova jer su kriteriji za mehanizam isplate, koncentraciju/granularnost i kreditni rizik druge ugovorne strane već postojeći STS kriteriji (utvrđeni u Uredbi o sekuritizaciji) ili „STS+” kriteriji za povlašteni tretman kapitala (utvrđeni u članku 243. CRR-a).

Za sekuritizacijske pozicije koje ispunjavaju prethodno navedene kriterije mogu se iskoristiti dodatna smanjenja donjih granica pondera rizika, a za određene pozicije ulagatelja i smanjenja faktora (p).

Ti kriteriji utvrđeni su u članku 243. CRR-a. U članku 243. CRR-a sada se utvrđuju dva skupa kriterija za različit tretman kapitala: prvo, postojeći kriteriji za STS sekuritizacije koje ispunjavaju uvjete za STS tretman kapitala, i drugo, novi kriteriji „otpornosti” prema kojima sekuritizacijske pozicije ispunjavaju uvjete za povoljniji tretman kapitala od ostalih (neotpornih) pozicija.

Rizik regulatorne arbitraže (ako bi kreditna institucija inicijator bila potaknuta da strukturira nadređenu poziciju neopravdano velike gustoće kako bi imala koristi od nižeg faktora (p) i nižih pondera rizika) smanjuje se na sljedeći način: u slučaju otpornih pozicija primjenom zahtjeva za „otpornost” u pogledu najveće gustoće nadređene pozicije, a kad je riječ o drugim pozicijama, putem okvira za prijenos značajnog rizika, pri čemu se novim testom pristupa utemeljenog na načelima sprečava takva arbitraža. Slično tome, kreditne institucije koje ulažu u nadređene pozicije u STS sekuritizaciji mogu ostvariti korist od nižeg faktora (p) samo ako je pozicija otporna pa ispunjava zahtjev u pogledu gustoće pozicije.

Sve predložene izmjene donjih granica pondera rizika i faktora (p) sažete su u tri tablice u nastavku.

Tablica 1.: Zahtjevi postojećeg okvira

Tablica 2.: Predloženi zahtjevi za transakcije s otpornim pozicijama (promjene u odnosu na postojeći okvir označene su podebljanim slovima, a promjene u odnosu na predloženi tretman za druge transakcije označene su podebljanim i podcrtanim slovima)

Tablica 3.: Predloženi zahtjevi za transakcije s pozicijama koje nisu otporne pozicije (promjene u odnosu na postojeći okvir označene su podebljanim slovima)

*KIRB znači kapitalni zahtjev za odnosne izloženosti u sekuritizaciji kod primjene IRB okvira (zasnovan na internim rejting-sustavima). KA znači kapitalni zahtjev za odnosne izloženosti u sekuritizaciji prilagođen kako bi odražavao nepovoljne rezultate, kod primjene standardiziranog okvira.

U izvješću EBA-e o prijenosu značajnog rizika 18 objavljenom 2020. dokumentirano je da postojeći regulatorni okvir za prijenos značajnog rizika u CRR-u ima niz ograničenja, osobito u tri područja: (a) testovima prijenosa značajnog rizika, kod kojih se ograničenja odnose na tumačenje kvantitativnih pragova i mjera koji se primjenjuju u mehaničkim testovima iz CRR-a te općenito na kvalitativni test „razmjernosti”, za koji su CRR-om predviđeni samo visoki kriteriji; (b) postupku koji nadležna tijela primjenjuju za procjenu prijenosa značajnog rizika i (c) posebnim strukturnim obilježjima sekuritizacijskih transakcija, koji mogu negativno utjecati na kontinuirano ispunjavanje zahtjeva za prijenos značajnog rizika i time utjecati na učinkovitost prijenosa rizika. Ta ograničenja okvira doprinijela su nesigurnosti tržišta i odgodama nadležnih tijela u provođenju procjene određenih sekuritizacijskih transakcija. U nekim slučajevima dovela su i do neopravdanih nedosljednosti u ishodima prijenosa značajnog rizika i izračunima kapitala u tretmanu prijenosa značajnog rizika u sekuritizacijama s usporedivim obilježjima u državama članicama.

Izmjenama okvira za prijenos značajnog rizika nastoje se ukloniti prethodno utvrđena ograničenja okvira za prijenos značajnog rizika (tj. ograničenja koja se odnose na postojeće testove prijenosa značajnog rizika, strukturna obilježja sekuritizacija i nadzorne postupke) i povećati njegova dosljednost i predvidljivost. Predvidljivost prijenosa značajnog rizika poboljšana je utvrđivanjem u CRR-u glavnih elemenata procjene prijenosa značajnog rizika, među ostalim općeg okvira novog testa prijenosa značajnog rizika. Operacionalizacija tehničkih pojedinosti testa, zahtjevi u pogledu strukturnih obilježja i načela postupka nadzorne procjene prepušteni su EBA-inim regulatornim tehničkim standardima.

Zamjena postojećih mehaničkih testova novim testom pristupa utemeljenog na načelima

U skladu s preporukama EBA-e i s ciljem uklanjanja utvrđenih ograničenja u pogledu postojećih mehaničkih testova, uvodi se novi test pristupa utemeljenog na načelima koji zamjenjuje postojeća dva mehanička testa. Prema tom testu pristupa utemeljenog na načelima inicijator mora prenijeti najmanje 50 % neočekivanih gubitaka izloženosti odnosnog portfelja sekuritizacijske transakcije na treće strane.

Uvodi se i novi zahtjev prema kojem inicijator mora nadležnom tijelu dostaviti samoprocjenu. Samoprocjenom bi trebalo dokazati da su ispunjeni zahtjevi povezani s prijenosom značajnog rizika, među ostalim u stresnim uvjetima. U okviru te samoprocjene inicijator bi trebao dostaviti analizu modela novčanih tokova kojom dokazuje održivost prijenosa značajnog rizika tijekom trajanja transakcije i pokazuje kako se očekivani gubici i neočekivani gubici sekuritiziranih izloženosti tijekom vijeka trajanja raspoređuju na pozicije transakcije. Analiza novčanih tokova trebala bi obuhvaćati i polazne i stresne uvjete i trebala bi se izraditi pri iniciranju za cijelo trajanje transakcije. Naposljetku, samoprocjena bi trebala obuhvaćati i informacije o oslobođenom kapitalu ostvarenom sekuritizacijom. Time bi se nadzornom tijelu trebalo omogućiti da procijeni dovodi li sekuritizacija sa složenim ili inovativnim značajkama do nerazmjernog iznosa oslobođenog kapitala u odnosu na preneseni rizik. Samoprocjena bi općenito nadležnim tijelima olakšala utvrđivanje značajki sekuritizacijskih transakcija kojima nadzorna tijela trebaju posvetiti veću pozornost. To bi im omogućilo da inicijatorima osiguraju veću transparentnost i predvidljivost i da racionaliziraju procjenu prijenosa značajnog rizika.

S obzirom na brisanje mehaničkih testova predlaže se i brisanje definicije mezaninske sekuritizacijske pozicije. Ta je definicija sada suvišna s obzirom na to da se na mezaninsku poziciju upućivalo samo u kontekstu mehaničkih testova. Nadalje, trebalo bi uvesti i izmjenu definicije nadređene pozicije, pri čemu bi trebalo uvesti dodatni uvjet/pojašnjenje da točka spajanja nadređene tranše mora biti veća od vrijednosti KIRB/KA.

EBA će pravodobno izdati regulatorni tehnički standard koji će sadržavati: (i) dodatne pojedinosti o uvjetima pod kojima nadležna tijela primjenjuju test pristupa utemeljenog na načelima i (ii) tehničke posebnosti samoprocjene i modeliranja novčanih tokova (uključujući standarde za raspoređivanje očekivanih gubitaka i neočekivanih gubitaka tijekom vijeka trajanja na pozicije). Time bi se trebala osigurati ujednačena provedba testa pristupa utemeljenog na načelima i odgovoriti na glavnu zabrinutost koju su dionici izrazili u vezi s tim pitanjima. Osim toga, regulatorni tehnički standardi bavit će se strukturnim obilježjima koja mogu otežavati značajan prijenos rizika, u skladu s preporukama iz izvješća EBA-e o prijenosu značajnog rizika.

U skladu s prijedlogom postojeći pristup utemeljen na odobrenju, koji se rijetko primjenjuje, uklonit će se iz CRR-a (tj. više nije dopušten prijenos značajnog rizika na temelju odobrenja nadležnog tijela).

Očuvanje nadzorne fleksibilnosti

Ključno je zadržati fleksibilnost nadležnih tijela u njihovim procjenama prijenosa značajnog rizika i nadležnost za provedbu sveobuhvatne provjere transakcija prijenosa značajnog rizika ako postoje složene i inovativne transakcije. Dodatne pojedinosti o uvjetima pod kojima nadležna tijela primjenjuju sveobuhvatnu provjeru prijenosa značajnog rizika bit će navedene u regulatornim tehničkim standardima koje izrađuje EBA.

Postupak nadzorne procjene prijenosa značajnog rizika

CRR trenutačno ne obuhvaća postupak nadzorne procjene prijenosa značajnog rizika. Načela visoke razine kojima se uređuju nadzorne procjene prijenosa značajnog rizika trebalo bi uskladiti na razini EU-a kako bi se povećala njihova učinkovitost. EBA bi takva načela visoke razine trebala utvrditi u regulatornim tehničkim standardima. Među njima bi trebala biti i načela visoke razine za ubrzan postupak za kvalificirane sekuritizacije koja se temelje na preporukama EBA-e i iskustvu s ubrzanim postupkom koji jedinstveni nadzorni mehanizam trenutačno razvija u suradnji s Europskim udruženjem banaka.

U okviru preispitivanja trebalo bi uvesti niz tehničkih izmjena i rješenja koje su predložili EBA i dionici u savjetovanju koje provodi Komisija.

–vremenske opcije kupnje u sintetskim sekuritizacijama i pozitivan poticaj u kontekstu članka 238. U članak 238. dodaje se pojašnjenje da za vremenske opcije kupnje za potrebe utvrđivanja ročne neusklađenosti postoji pozitivan poticaj, kako je naveden u članku 238., samo ako pri iniciranju ugovor sadržava uvjete čija je svrha, po svemu sudeći, povećati prednost izvršenja vremenske opcije kupnje (kao što su kupon s rastućom kamatnom stopom, mogućnost izvršenja vremenske opcije kupnje rjeđe nego jednom godišnje nakon datuma prvog prihvatljivog datuma korištenja vremenske opcije kupnje ili oslobađanje kolaterala kojim se osiguravaju potraživanja kupca zaštite na prvi prihvatljivi datum korištenja vremenske opcije kupnje ili nakon tog datuma),

–kriterije za STS sekuritizacije koje ispunjavaju uvjete za različit (STS) tretman kapitala iz članka 243. Potrebne su određene prilagodbe kako bi sekuritizacijski okvir bio usklađen s promjenama pondera rizika koji se primjenjuju na određene vrste izloženosti na temelju okvira za kreditni rizik, kako je uveden Uredbom o kapitalnim zahtjevima III:

·prvo, zahtjev za ograničenje pondera rizika od 75 % za izloženosti prema stanovništvu na pojedinačnoj osnovi briše se i spaja sa zahtjevom za maksimalni ponder rizika od 100 % za sve druge izloženosti na pojedinačnoj osnovi. Time bi, na primjer, uvjete ispunjavale izloženosti prema stanovništvu prema pojedincima veće od 1 milijun EUR,

·drugo, ograničenje pondera rizika od 50 % za poslovne hipoteke povećava se na 60 %. Time bi se zadržao pristup koji se primjenjivao u skladu s prethodnim režimom na temelju CRR-a, u kojem se ograničenje omjera kredita i vrijednosti nekretnine (LTV) od 50 % primjenjuje na izloženosti prema poslovnim nekretninama koje ne donose prihod (poslovne izloženosti koje nisu IPRE). To znači i da poslovne IPRE izloženosti, koje nisu poželjne za STS oznaku, ne bi ispunjavale uvjete,

·treće, ne mijenja se ograničenje pondera rizika koje se primjenjuje na stambene hipoteke. Naime, zahvaljujući ograničenju od 40 % moguće je zadržati ograničenje LTV-a od 80 % za većinu izloženosti i ujedno veći udio stambenih izloženosti koje nisu IPRE uz ograničenje LTV-a od 100 % u odnosu na prethodni režim na temelju CRR-a. To omogućava uključivanje izloženosti prema stambenim nekretninama koje donose prihod,

–pojašnjenja u pogledu članka 248. stavka 1. Briše se mandat koji je EBA-i dan u članku 248. stavku 1. da izradi nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima bi se odredilo što predstavlja primjereno konzervativnu metodu za izračun nominalnog iznosa neiskorištenog dijela likvidnosne linije jer se smatra da nije potrebno dodatno pojašnjenje izračuna nominalnog iznosa iskorištenog dijela, osim onog što je već navedeno u relevantnom članku. Također, budući da je izračun nominalnog iznosa neiskorištenog dijela (izvanbilančna stavka) jednostavan jer se može utvrditi kao razlika između ukupnog nominalnog iznosa likvidnosne linije i nominalnog iznosa iskorištenog dijela (bilančna stavka), briše se zahtjev da institucija dokaže primjenu primjereno konzervativne metode za mjerenje iznosa neiskorištenog dijela,

–tretman specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik za izračun kapitalnih zahtjeva nakon sekuritizacije, u skladu s člankom 248. stavkom 1. točkom (d). Članak 248. stavak 1. točka (d) mijenja se kako bi se mogućnost odbitka specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik proširila i na tranše kojima je dodijeljen ponder rizika niži od 1250 %, pod uvjetom da je točka spajanja A manja od vrijednosti KIRB ili KA. Ako je taj uvjet ispunjen, sekuritizacijska pozicija može se tretirati kao dvije sekuritizacijske pozicije: nadređena pozicija kod koje je točka spajanja A jednaka vrijednosti KIRB ili KA i podređena pozicija kod koje je točka spajanja A manja od vrijednosti KIRB ili KA, a točka razdvajanja D jednaka vrijednosti KIRB ili KA. U tom će se slučaju specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik moći odbiti samo od vrijednosti izloženosti te podređene pozicije, kojoj bi se dodijelio ponder rizika od 1250 %,

–pojašnjenje vrijednosti izloženosti sintetskog viška raspona u skladu s člankom 248. stavkom 1. točkom (e). Neka manja tehnička pojašnjenja uključuju se u odredbu o izračunu vrijednosti izloženosti sintetskog viška raspona, kao što je premještanje upućivanja na ugovorno određeni sintetski višak raspona u uvodnu rečenicu i njegovo brisanje iz točaka od i. do iv. kako bi se izbjegla nepotrebna ponavljanja,

–uvjete iz članka 254. stavka 1. točke (c) pod kojima se pristup SEC-SA ne može primijeniti. U članku 254. stavku 1. definira se hijerarhija pristupâ. Međutim, uvjeti pod kojima se pristup SEC-SA ne može primijeniti nisu jasno određeni. Članak 254. stavak 1. točka (c) stoga se mijenja kako bi se pojasnilo da su jedini slučajevi u kojima se pristup SEC-SA ne može primijeniti navedeni u stavcima 2. i 4. istog članka. U tim se stavcima navode uvjeti za obvezno prebacivanje na pristup SEC-ERBA i slučajevi u kojima relevantno nadležno tijelo zabranjuje primjenu pristupa SEC-SA,

–područje primjene pristupa interne procjene u skladu s člankom 254. stavkom 4. Članak 254. stavak 5. CRR-a mijenja se kako bi se pojasnilo da pristup interne procjene ne može zamijeniti obveznu primjenu pristupa SEC-IRBA, već se može primijeniti samo kao alternativa primjeni drugih pristupa, tj. pristupa SEC-SA, pristupa SEC-ERBA ili pondera rizika od 1250 %,

–izračun vrijednosti KA iz članka 256. stavka 1. u okviru primjene pristupa SEC-SA. Članak 255. stavak 6. mijenja se kako bi se pojasnilo da bi se vrijednost KSA trebala računati samo na temelju kapitalnih zahtjeva za izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza u skupu odnosnih izloženosti kako bi se izbjeglo dvostruko uračunavanje tih izloženosti u izračun vrijednosti KA u skladu s člankom 261. stavkom 2. CRR-a. U članku 261. stavku 2. navedena je definicija „izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza” za potrebe izračuna parametra W; ta bi se definicija trebala koristiti i za potrebe izračuna vrijednosti KSA kako bi se osigurala dosljednost između formule za vrijednost KA i izračuna vrijednosti KSA. Osim toga, članak 255. stavak 6. drugi podstavak mijenja se kako bi se bolje pojasnila činjenica da bi vrijednost KSA trebalo računati na temelju vrijednosti izloženosti odnosnih izloženosti koja uključuje specifične ispravke vrijednosti za kreditni rizik i dodatna vrijednosna usklađenja za te odnosne izloženosti (a nije umanjena za te vrijednosti),

–tretman izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza u izračunu točaka spajanja i razdvajanja iz članka 256. Pojašnjava se da bi se iskorišteni iznosi iz skupa sekuritiziranih izloženosti, za potrebe izračuna točaka spajanja i razdvajanja tranši, trebali umanjiti za iznos gubitaka koji su već raspoređeni na tranše u odnosu na izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza koje su još uvijek uključene u sekuritizacijski portfelj. Time se osigurava da izračun točaka spajanja i razdvajanja tranše na odgovarajući način odražava saldo sekuritiziranih izloženosti. To je relevantno kad je riječ o tranši čija se vrijednost smanjuje kako bi se uzeli u obzir gubici po sekuritiziranim izloženostima koje ostaju u sekuritiziranom portfelju. U skladu s pojašnjenjem navedenom u članku 256., članak 261. stavak 2. mijenja se kako bi se pojasnilo da je, za potrebe formule za parametar W, nominalni iznos izloženosti u statusu neispunjavanja obveza računovodstvena vrijednost izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza umanjena za sve iznose za koje su vrijednosti tranši već smanjene kako bi se pokrili gubici po tim izloženostima u statusu neispunjavanja obveza ili koji su pokriveni viškom raspona,

–izračun vrijednosti K za mješovite skupove u skladu s člankom 259. stavkom 7. Vrijednost KSA 19 zamjenjuje se vrijednošću KA u formuli za izračun vrijednosti KIRB za mješovite skupove. Vrijednost KA u formuli je prikladnija od vrijednosti KSA jer KA odražava kapitalne zahtjeve koji se primjenjuju u formuli za izloženosti u mješovitom skupu koje se tretiraju u skladu s pristupom SEC-SA,

–pojašnjenja izračuna ukupne gornje granice kapitalnih zahtjeva za sekuritizacijsku poziciju u skladu s člankom 268. stavkom 1. Članak 268. stavak 1. mijenja se kako bi se izračun ukupne gornje granice kapitalnih zahtjeva za sekuritizacijsku poziciju u skladu s člankom 268. uskladio s izmjenom za sekuritizacije neprihodujućih izloženosti iz članka 269.a stavka 5. CRR-a. Stoga bi inicijatori koji primjenjuju pristup SEC-IRBA u slučaju sekuritizacija koje nisu sekuritizacije neprihodujućih izloženosti trebali odbiti specifične ispravke vrijednosti za kreditni rizik od komponente očekivanog gubitka vrijednosti KIRB (kapitalni zahtjevi za odnosne izloženosti) za potrebe izračuna ukupne gornje granice u skladu s člankom 268., slično kao što je dopušteno u slučaju sekuritizacija neprihodujućih izloženosti. Time se osigurava usklađenost s IRB pristupom pri izračunu kapitalnih zahtjeva prije sekuritizacije, a time i gornje granice u skladu s člankom 268. Osim toga, članak 268. stavak 1. trebalo bi izmijeniti kako bi se uklonilo postojeće ograničenje prema kojem ulagatelji koji primjenjuju pristup SEC-SA i pristup SEC-ERBA ne mogu primijeniti gornju granicu kapitalnih zahtjeva jer to ograničenje nije opravdano,

–izdvajanje potpuno kapitaliziranih tranši iz izračuna vrijednosti V (tj. najvećeg udjela kamata koje institucija ima u relevantnim tranšama) iz članka 268. stavka 3. CRR-a: uvedena je opcija izdvajanja iz izračuna vrijednosti V (tj. najvećeg udjela kamata koje institucija ima u relevantnim tranšama) u skladu s člankom 268. stavkom 3. CRR-a bilo koje tranše u cijelosti na koju inicijator primjenjuje ponder rizika od 1250 % ili koja se odbija od stavki redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (k). Maksimalni kapitalni zahtjev trebao bi biti zbroj kapitalnih zahtjeva izračunanih u skladu s poglavljem 2. ili 3. za „neto odnosne izloženosti”, tj. ukupnu odnosnu izloženost umanjenu za vrijednost izloženosti u odnosu na izdvojenu tranšu, pomnožen s revidiranom vrijednošću V i uvećan za zbroj vrijednosti izloženosti (koje su jednake kapitalnim zahtjevima nakon sekuritizacije) sekuritizacijskih pozicija koje su izdvojene iz izračuna vrijednosti V. Područje primjene ove mogućnosti trebalo bi biti jednako široko kao predloženo izmijenjeno područje primjene članka 268. stavka 1.

–dodaje se uvodna izjava 11. kako bi se pojasnila temeljna logika članka 254. stavka 2. o kvantitativnim pravilima za prelazak na pristup SEC-ERBA i predviđeno područje primjene tog zahtjeva. Cilj je osigurati da nadležna tijela i institucije u cijeloj Uniji taj zahtjev dosljedno tumače i primjenjuju. U uvodnoj izjavi pojašnjava se da je cilj članka izbjeći obveznu primjenu pristupa SEC-ERBA u odnosu na transakcije za koje je gornja granica države, a ne profil rizičnosti transakcija, glavni čimbenik pri određivanju pondera rizika u skladu s tim pristupom,

–izvješća o STS bilančnim sekuritizacijama u skladu s člankom 270. stavcima 2. i 3. Mandat za izradu izvješća Komisije i EBA-e o STS bilančnim sekuritizacijama zamjenjuje se mandatom za izradu općenitijeg izvješća EBA-e o praćenju u skladu s člankom 506.d stavkom 2. i općenitijeg izvješća Komisije u skladu s člankom 506.d stavkom 1.

2025/0825 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije u pogledu zahtjeva za sekuritizacijske izloženosti

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora 20 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke 21 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 22 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Sekuritizacijske transakcije važan su dio financijskih tržišta koja dobro funkcioniraju jer doprinose diversifikaciji izvora financiranja kreditnih institucija i omogućuju oslobađanje regulatornog kapitala koji se zatim može preraspodijeliti za dodatno kreditiranje. Nadalje, sekuritizacije pružaju kreditnim institucijama i drugim sudionicima na tržištu dodatne mogućnosti ulaganja s određenim kompromisima između rizika i povrata. Time se omogućuje veća diversifikacija portfelja i preraspodjela rizika u širem financijskom sustavu. Olakšava se i priljev financijskih sredstava prema poduzećima i pojedincima u državama članicama te prekogranično u cijeloj Uniji.

(2)Uniji su potrebna znatna ulaganja kako bi ostala otporna i konkurentna. Sekuritizacijski okvir može doprinijeti diversifikaciji financijskog sustava i većoj podjeli rizika. Međutim, postoje bitne prepreke za sekuritizacijska izdanja i ulaganja u sekuritizacijske pozicije. Te prepreke negativno utječu na razvoj sekuritizacijskog tržišta. Regulatorni kapitalni zahtjevi utvrđeni u Uredbi (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 23 za institucije koje iniciraju, sponzoriraju ili ulažu u sekuritizacije nisu dovoljno osjetljivi na rizik, a uključuju i neopravdanu razinu konzervativnosti. U postojeće zahtjeve nisu pravilno uključeni dobri kreditni rezultati sekuritizacija Unije ni instrumenti smanjenja rizika uvedeni u Unijine regulatorne i nadzorne okvire za sekuritizaciju. Ti su okviri znatno smanjili rizike posrednika i modela ugrađene u sekuritizacijske transakcije.

(3)Kapitalne zahtjeve za sekuritizacije na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013 trebalo bi izmijeniti kako bi se povećala osjetljivost na rizik i smanjila prekomjerna kapitalizacija boljim usklađivanjem tretmana kapitala s odnosnim rizicima. Osim toga, trebalo bi uvesti ciljane izmjene kako bi se smanjile neopravdane razlike između kapitalnih zahtjeva u okviru dva različita pristupa: pristupa sekuritizaciji zasnovanog na internim rejting-sustavima (pristup SEC-IRBA) i standardiziranog pristupa sekuritizaciji (pristup SEC-SA). Smanjenjem tih razlika trebalo bi se povećati sudjelovanje manjih i srednjih kreditnih institucija koje primjenjuju standardizirani pristup.

(4)Donje granice pondera rizika minimalni su ponderi rizika koje kreditne institucije moraju primjenjivati na svoje nadređene sekuritizacijske izloženosti, čak i ako izračuni kapitala upućuju na moguću primjenu nižeg pondera rizika. Donje granice pondera rizika za nadređene pozicije u sekuritizacijama trebale bi biti osjetljivije na rizik, što bi omogućilo prikaz rizičnosti odnosnog skupa izloženosti svake pojedine sekuritizacije. Za nadređene sekuritizacijske pozicije sekuritizacije niskorizičnih portfelja trebalo bi omogućiti primjenu nižih donjih granica pondera rizika nego za nadređene sekuritizacijske pozicije u sekuritizacijama portfelja većeg rizika. Taj novi pristup, koji bi značio da se donje granice pondera rizika računaju na temelju posebne formule, trebao bi zamijeniti postojeći pristup prema kojem su donje granice pondera rizika utvrđene na jednakim razinama, neovisno o kreditnoj kvaliteti odnosnog skupa izloženosti. Nova formula trebala bi omogućiti prikaz statusa jednostavne, transparentne i standardizirane (STS) sekuritizacije ili sekuritizacije koja nije STS. Kako bi se izbjegla prekomjerna smanjenja kapitalnih zahtjeva, trebalo bi uvesti minimalni prag za donje granice pondera rizika.

(5)Kako bi se osigurala veća osjetljivost na rizik u sekuritizacijskom okviru, a ujedno zadržao razborit regulatorni tretman, potrebno je prilagoditi, u skladu s pristupom SEC-IRBA, formulu za faktor (p) da se smanje donja granica i faktor prilagodbe te uvesti gornju granicu faktora (p), uglavnom za nadređene sekuritizacijske pozicije kreditnih institucija inicijatora/sponzora. Iz istog je razloga, u skladu s pristupom SEC-SA, potrebno smanjiti faktor (p) za nadređene sekuritizacijske pozicije. Promjene faktora (p) za nenadređene sekuritizacijske pozicije trebale bi biti minimalne kako bi se spriječila nedovoljna kapitalizacija tih pozicija. Promjene faktora (p) za pozicije ulagatelja u sekuritizacije koje nisu STS i u nenadređene sekuritizacijske pozicije u STS sekuritizacijama trebale bi biti minimalne jer te pozicije ne karakteriziraju smanjeni rizici posrednika i modela.

(6)Nadređene sekuritizacijske pozicije otporne su ako sekuritizacija na datum iniciranja i kontinuirano nakon toga ispunjava skup kriterija prihvatljivosti. Taj skup kriterija prihvatljivosti jamči zaštitu nadređene sekuritizacijske pozicije i smanjuje rizike posrednika i modela. U usporedbi s pozicijama koje ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, na takve otporne sekuritizacijske pozicije trebala bi se primjenjivati dodatna smanjenja donjih granica pondera rizika i faktora (p). Ne bi trebalo dopustiti primjenu tih daljnjih smanjenja na pozicije kreditnih institucija ulagatelja u nadređenim sekuritizacijskim pozicijama u sekuritizacijama koje nisu STS jer ih ne karakteriziraju smanjeni rizici posrednika i modela.

(7)Pondere rizika u referentnim tablicama u skladu s pristupom SEC-ERBA trebalo bi na odgovarajući način ponovno kalibrirati zbog promjena donje granice pondera rizika za nadređene sekuritizacijske pozicije i faktora (p) u skladu s pristupima SEC-IRBA i SEC-SA.

(8)Trebalo bi uvesti promjene okvira za prijenos značajnog rizika kako bi se uklonila ograničenja utvrđena u tom okviru povezana s postojećim mehaničkim testovima kojima se mjeri značaj rizika prenesenog sekuritizacijom, posebnim strukturnim obilježjima sekuritizacijskih transakcija koje mogu negativno utjecati na ispunjavanje zahtjeva o prijenosu značajnog rizika i postupcima koje nadležna tijela primjenjuju za procjenu prijenosa značajnog rizika te kako bi se povećala dosljednost i predvidljivost okvira. Predvidljivost nadzornih procjena prijenosa značajnog rizika trebalo bi povećati utvrđivanjem glavnih elemenata te procjene u Uredbi (EU) br. 575/2013, među ostalim općeg okvira novog testa prijenosa značajnog rizika. Način na koji bi se trebale provesti tehničke pojedinosti testa, zahtjeve za strukturna obilježja transakcija i načela postupka procjene trebalo bi utvrditi u regulatornim tehničkim standardima koje izrađuje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA).

(9)Trebalo bi uvesti novi test pristupa utemeljenog na načelima koji će zamijeniti postojeće mehaničke testove kako bi se izmjerio značaj rizika prenesenog sekuritizacijom. S obzirom na vrlo ograničenu primjenu postojećeg pristupa utemeljenog na odobrenju, u kojem se prijenos značajnog rizika postiže na temelju odobrenja koje izdaje nadležno tijelo, taj bi pristup trebalo ukloniti i više ne bi trebao biti dopušten. Kako bi se dodatno racionalizirala procjena prijenosa značajnog rizika i povećala transparentnost i predvidljivost za inicijatore, inicijatorima bi trebalo uvesti novi zahtjev za dostavu samoprocjene kojom dokazuju da su ispunjeni zahtjevi o prijenosu značajnog rizika, među ostalim u stresnim uvjetima. U okviru samoprocjene inicijatori bi trebali provesti analizu modela novčanih tokova kojom dokazuju otpornost prijenosa značajnog rizika.

(10)Kako bi se povećala učinkovitost nadzornih procjena prijenosa značajnog rizika, načela tih nadzornih procjena trebalo bi uskladiti na razini Unije. EBA bi trebala utvrditi ta načela u regulatornim tehničkim standardima, koji bi trebali obuhvaćati i načela visoke razine za ubrzan postupak za kvalificirane sekuritizacije.

(11)U određene odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013 trebalo bi uvesti ciljane izmjene kako bi se poboljšala tehnička dosljednost i dodatno pojasnila logika određenih odredaba postojećeg okvira. Kako bi se osiguralo da nadležna tijela i kreditne institucije u cijeloj Uniji dosljedno tumače članak 254. stavak 2., trebalo bi navesti i da je cilj tog članka izbjeći obveznu primjenu pristupa SEC-ERBA na transakcije za koje je rejting ograničen jer je gornja granica države, a ne profil rizičnosti transakcija, glavni čimbenik pri određivanju pondera rizika u skladu s tim pristupom.

(12)Uredbu (EU) br. 575/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(13)S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(14)U roku od četiri godine od stupanja na snagu Komisija bi, nakon savjetovanja s EBA-om, trebala razmotriti treba li se srednjoročno/dugoročno uvesti temeljitija promjena formula i funkcija pondera rizika kako bi se sveobuhvatno omogućila veća osjetljivost na rizike, postigla veća razmjernost nepostojanja neutralnosti kapitala, ublažili učinci naglog pada i uklonila strukturna ograničenja postojećeg okvira,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013

Uredba (EU) br. 575/2013 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 238. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Smatra se da u vremenskoj opciji kupnje postoji pozitivan poticaj samo ako pri iniciranju ugovorne klauzule sadržavaju uvjete za koje se može očekivati da su bili uključeni u transakcijsku dokumentaciju kako bi se povećala prednost izvršenja vremenske opcije kupnje.”;

(2)članak 242. mijenja se kako slijedi:

(a)točka 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. „nadređena sekuritizacijska pozicija” znači pozicija s točkom spajanja većom od vrijednosti KIRB ili KA koja je osigurana pravom prvenstva u potraživanjima na cjelokupne odnosne izloženosti, pri čemu se ne uzimaju u obzir dospjeli iznosi proizašli iz ugovora o kamatnim ili valutnim izvedenicama, naknade ili druga slična plaćanja, neovisno o razlikama u dospijeću u odnosu na jednu ili više drugih nadređenih tranši s kojima ta pozicija dijeli gubitke na proporcionalnoj osnovi;”;

(b)točka 18. briše se;

3.članak 243. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov članka zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 243.

Kriteriji za različit tretman kapitala”;

(b)u stavku 2., točka (b) mijenja se kako slijedi:

1.točka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii. 60 % na osnovi pojedinačne izloženosti ako je izloženost kredit osiguran hipotekom na poslovnoj nekretnini;”;

(2)podtočka iii. briše se;

(c)dodaju se sljedeći stavci 3., 4. i 5.:

„3. Nadređena pozicija u STS sekuritizaciji ispunjava uvjete za tretman iz članka 260. stavka 2., članka 262. stavka 2., članka 264. stavka 2.a i članka 264. stavka 3.a ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)za poziciju u programu ili transakciji ABCP:

(b)zahtjevi iz članka 243. stavka 1.;

(c)na datum iniciranja i kontinuirano nakon toga točka spajanja nadređene sekuritizacijske pozicije određuje se kako slijedi:

A >= 1,5 * KA, ako se primjenjuje pristup SEC-SA ili pristup SEC-ERBA, ili

A >= 1,1 * (očekivani gubici * ponderirano prosječno trajanje početnog referentnog sekuritiziranog portfelja + neočekivani gubici), ako se primjenjuje pristup SEC-IRBA.

(d)za poziciju u sekuritizaciji koja nije u programu ili transakciji ABCP:

(e)zahtjevi iz članka 243. stavka 2.;

(f)na datum iniciranja i kontinuirano nakon toga točka spajanja nadređene sekuritizacijske pozicije određuje se kako slijedi:

A >= 1,5 * KA, ako se primjenjuje pristup SEC-SA ili pristup SEC-ERBA, ili

A >= 1,1 * (očekivani gubici * ponderirano prosječno trajanje početnog referentnog sekuritiziranog portfelja + neočekivani gubici), ako se primjenjuje pristup SEC-IRBA.

4. Nadređena sekuritizacijska pozicija u sekuritizaciji koja nije STS ispunjava uvjete za tretman iz članka 259. stavka 1.b, članka 261. stavka 1.b, članka 263. stavka 2.a i članka 263. stavka 3.a ako su na datum iniciranja i kontinuirano nakon toga ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)za bilančnu sekuritizaciju:

1.zahtjev iz članka 26.c stavka 5. Uredbe (EU) 2017/2402 i zahtjevi iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/920;

(2)zahtjevi iz članka 26.e stavaka 8., 9. i 10. Uredbe (EU) 2017/2402;

3.točka spajanja nadređene sekuritizacijske pozicije određuje se kako slijedi:

A >= 1,5 * KA, ako se primjenjuje pristup SEC-SA ili pristup SEC-ERBA, ili

A >= 1,1 * (očekivani gubici * ponderirano prosječno trajanje početnog referentnog sekuritiziranog portfelja + neočekivani gubici), ako se primjenjuje pristup SEC-IRBA;

4.zahtjev iz članka 243. stavka 2. točke (a) ove Uredbe;

5.pozicija nije pozicija ulagatelja;

(b)za program ili transakciju ABCP:

1.zahtjevi iz članka 24. stavka 17. točke (b) Uredbe (EU) 2017/2402;

(2)točka spajanja nadređene sekuritizacijske pozicije određuje se kako slijedi:

A >= 1,5 * KA, ako se primjenjuje pristup SEC-SA ili pristup SEC-ERBA, ili

A >= 1,1 * (očekivani gubici * ponderirano prosječno trajanje početnog referentnog sekuritiziranog portfelja + neočekivani gubici), ako se primjenjuje pristup SEC-IRBA;

3.zahtjevi iz članka 243. stavka 1. točke (b) ove Uredbe;

4.pozicija nije pozicija ulagatelja;

(c)za tradicionalnu sekuritizaciju koja nije ABCP:

1.zahtjevi iz članka 21. stavka 4. točke (b) i članka 21. stavka 5. Uredbe (EU) 2017/2402;

(2)točka spajanja nadređene sekuritizacijske pozicije određuje se kako slijedi:

A >= 1,5 * KA, ako se primjenjuje pristup SEC-SA ili pristup SEC-ERBA, ili

A >= 1,1 * (očekivani gubici * ponderirano prosječno trajanje početnog referentnog sekuritiziranog portfelja + neočekivani gubici), ako se primjenjuje pristup SEC-IRBA;

3.zahtjev iz članka 243. stavka 2. točke (a) ove Uredbe; pozicija nije pozicija ulagatelja.

5. Za potrebe stavaka 3. i 4. ponderirano prosječno trajanje početnog referentnog portfelja izračunava se vremenskim ponderiranjem, do očekivanog dospijeća transakcije, samo otplata iznosa glavnice sekuritiziranih izloženosti, ne uzimajući u obzir plaćanja koja se odnose na naknade ili kamate koje plaćaju dužnici sekuritiziranih izloženosti i, u slučaju sintetskih sekuritizacija, ne uzimajući u obzir pretpostavke o prijevremenim otplatama. Za transakciju s razdobljem nadopune ponderirano prosječno trajanje je zbroj preostalog razdoblja nadopune i preostalog ponderiranog prosječnog trajanja referentnog portfelja koje se mjeri od kraja tog razdoblja nadopune. Ponderirano prosječno trajanje ne smije biti dulje od pet godina.”;

4.članci 244. i 245. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 244.

Tradicionalna sekuritizacija

1.Institucija inicijator tradicionalne sekuritizacije može sekuritizirane izloženosti izuzeti iz svojih izračuna iznosa izloženosti ponderiranih rizikom i, ako je relevantno, iznosa očekivanih gubitaka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)značajan kreditni rizik povezan sa sekuritiziranim izloženostima prenesen je na treće strane ili institucija inicijator primjenjuje ponder rizika od 1250 % na sve sekuritizacijske pozicije koje drži u toj sekuritizaciji ili te sekuritizacijske pozicije odbija od stavki redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (k);

(b)ispunjeni su uvjeti za učinkoviti prijenos rizika sekuritiziranih izloženosti iz stavka 4. ovog članka.

2.Smatra se da je značajan kreditni rizik prenesen na treće strane ako nakon raspoređivanja očekivanog gubitka odnosnih izloženosti tijekom vijeka trajanja na tranše sekuritizacije udio ponderiranih iznosa neočekivanih gubitaka odnosnih izloženosti raspoređenih na sekuritizacijske pozicije koje je institucija inicijator prenijela na treće strane iznosi najmanje 50 % svih ponderiranih iznosa neočekivanih gubitaka odnosnih izloženosti raspoređenih na sve sekuritizacijske tranše u skladu sa sljedećom formulom:

pri čemu:

–RWEAi je iznos izloženosti ponderiran rizikom tranše i,

–ULi je iznos neočekivanih gubitaka raspoređenih na tranšu i, pri čemu je neočekivani gubitak jednak iznosima izloženosti ponderiranima rizikom koje bi institucija inicijator izračunala u skladu s poglavljem 2. ili 3., ovisno o slučaju, u odnosu na odnosne izloženosti kao da nisu sekuritizirane, pomnoženima s 8 %,

–UL_transi je iznos ULi raspoređen na prenesene sekuritizacijske pozicije u tranši i.

Za potrebe ove formule iznosi izloženosti ponderirani rizikom koji bi se izračunali u skladu s poglavljem 3. ne uključuju iznos očekivanih gubitaka povezanih sa svim odnosnim izloženostima sekuritizacije, među ostalim odnosnim izloženostima sa statusom neispunjavanja obveza koje su još uvijek dio skupa.

3.Odstupajući od stavka 2., nadležna tijela mogu zahtijevati od institucije inicijatora na pojedinačnoj osnovi da trećim osobama prenese ponderirani iznos neočekivanih gubitaka veći od 50 % kako je navedeno u tom stavku ili mogu osporiti prijenos značajnog kreditnog rizika. Mjere iz ovog stavka mogu se uvesti radi uklanjanja nedostataka u upravljanju sustavima i kontrolama ili drugih propusta u internom upravljanju institucije inicijatora, među ostalim akcijskim planovima za otklanjanje nedostataka koji još nisu dovršeni nakon nadzora, ili ako nadležno tijelo smatra da je kreditni rizik prenesen na temelju stavka 2. nedovoljan za rješavanje pitanja određenih posebnih ili složenih značajki sekuritizacije ili da dovodi do nerazmjernog oslobađanja kapitala.

4.Uz zahtjeve iz stavaka 1., 2. i 3. moraju biti ispunjeni i svi sljedeći uvjeti za učinkovit prijenos rizika:

(a)transakcijska dokumentacija odražava ekonomsku bit sekuritizacije;

(b)sekuritizacijske pozicije ne znače obvezu plaćanja za instituciju inicijatora;

(c)odnosne izloženosti nedostupne su instituciji inicijatoru i njezinim vjerovnicima na način koji je u skladu sa zahtjevom iz članka 20. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/2402;

(d)institucija inicijator ne zadržava kontrolu nad odnosnim izloženostima;

(e)sekuritizacijska dokumentacija ne sadržava odredbe prema kojima je institucija inicijator dužna izmijeniti odnosne izloženosti kako bi se poboljšala prosječna kvaliteta skupa ili povećao prinos koji se plaća imateljima pozicija ili na drugi način poboljšale sekuritizacijske pozicije zbog pogoršanja kreditne kvalitete odnosnih izloženosti;

(f)ako je primjenjivo, iz transakcijske dokumentacije jasno je da inicijator ili sponzor mogu kupiti ili otkupiti sekuritizacijske pozicije odnosno otkupiti, restrukturirati ili zamijeniti odnosne izloženosti iznad svojih ugovornih obveza samo ako se takvi aranžmani provode u skladu s prevladavajućim tržišnim uvjetima, a strane u njima djeluju u vlastitom interesu kao slobodne i neovisne strane (načelo nepristrane transakcije);

(g)strukturna obilježja sekuritizacijske transakcije ne sprečavaju niti bitno otežavaju održiv učinkovit prijenos kreditnog rizika na treće strane ili, ako ima takva obilježja, transakcija ima odgovarajuće zaštitne mjere;

(h)opcija kupnje s ugrađenim otkupom, ako postoji, mora ispunjavati i sve sljedeće uvjete:

1.izvršenje te opcije diskrecijsko je pravo institucije inicijatora;

2.ta opcija može se izvršiti samo ako najviše 10 % izvornog iznosa odnosnih izloženosti ostane neamortizirano;

3.ta opcija nije strukturirana da bi se izbjeglo raspoređivanje gubitaka na pozicije kreditnog poboljšanja ili druge pozicije koje ulagatelji drže u sekuritizaciji i nije ni na koji drugi način strukturirana za pružanje kreditnog poboljšanja;

(i)institucija inicijator dobila je mišljenje kvalificiranog pravnog stručnjaka kojim se potvrđuje da sekuritizacija ispunjava uvjete iz točke (c) ovog stavka.

Za potrebe točke (d) smatra se da je inicijator zadržao kontrolu nad odnosnim izloženostima ako ima pravo od primatelja prijenosa otkupiti prethodno prenesene izloženosti kako bi od njih ostvario korist ili ako se od njega na neki drugi način traži da ponovno preuzme preneseni rizik. Ako je institucija inicijator zadržala prava ili obveze u vezi sa servisiranjem koji proizlaze iz odnosnih izloženosti, ta se činjenica ne može sama po sebi smatrati kontrolom nad izloženostima.

5.Uvjeti za prijenos značajnog kreditnog rizika iz stavaka 2. i 3. moraju biti ispunjeni u trenutku iniciranja sekuritizacije i za vijeka trajanja transakcije u osnovnim i stresnim uvjetima, ako nakon iniciranja ne bude strukturnih promjena transakcije. Zahtjevi iz stavka 4. moraju biti kontinuirano ispunjeni. Institucija inicijator nadležnom tijelu dostavlja samoprocjenu kojom dokazuje da su ispunjeni uvjeti za učinkovit prijenos rizika i, ovisno o slučaju, prijenos značajnog kreditnog rizika iz stavaka od 1. do 4.

6.Za određene transakcije bez problematičnih obilježja nadležna tijela mogu primijeniti ubrzani pojednostavnjeni postupak procjene.

7.EBA sastavlja regulatorne tehničke standarde kojima se određuju:

(a)uvjeti za ispunjenje zahtjeva za prijenos značajnog kreditnog rizika iz stavka 2. ovog članka i članka 245. stavka 2., a posebno:

1.izračun očekivanih gubitaka odnosnih izloženosti tijekom vijeka trajanja i njihovo raspoređivanje za potrebe stavka ovog članka i članka 245. stavka 2.;

2.raspoređivanje neočekivanih gubitaka sekuritiziranih izloženosti na sekuritizacijske tranše za potrebe stavka ovog članka i članka 245. stavka 2.;

3.izračun ponderiranih iznosa neočekivanih gubitaka u vezi s raspoređivanjem neočekivanih gubitaka sekuritiziranih izloženosti na sekuritizacijske tranše iz stavka ovog članka i članka 245. stavka 2.;

(b)strukturna obilježja i zaštitne mjere iz članka 244. stavka 4. točke (g) odnosno članka 245. stavka 4. točke (f), posebno opseg pravnih klauzula o prijevremenom prekidu sekuritizacija;

(c)minimalni zahtjevi za samoprocjenu institucije inicijatora iz članka 244. stavka 5. i članka 245. stavka 5., uključujući specifikaciju scenarija koje treba primijeniti;

(d)uvjeti pod kojima nadležna tijela primjenjuju članak 244. stavke 2. i 3. te članak 245. stavke 2. i 3. u odnosu na sekuritizacijske transakcije i institucije inicijatore;

(e)načela visoke razine za postupak preispitivanja i procjene uvjeta za ispunjenje zahtjeva za prijenos kreditnog rizika u skladu s člankom 244. stavcima od 1. do 4. i člankom 245. stavcima od 1. do 4. te načela visoke razine prema kojima određene sekuritizacije ispunjavaju uvjete za ubrzani pojednostavnjeni postupak procjene iz članka 244. stavka 6. i članka 245. stavka 6.;

(f)potrebne prilagodbe za primjenu članaka 244. i 245. na sekuritizacije neprihodujućih izloženosti.

EBA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [18 mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

8.Do 31. ožujka svake godine nadležna tijela obavješćuju EBA-u o svim sekuritizacijama procijenjenima u skladu sa stavcima od 1. do 7. u prethodnoj godini. U obavijesti se navode sve informacije potrebne za izračun omjera na temelju stavka 2. i informacije o relevantnim strukturnim obilježjima. Informacije sadržavaju barem raščlambu po veličini, gustoći i iznosima tranši, gubitke portfelja zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, očekivane gubitke, očekivane gubitke tijekom vijeka trajanja i neočekivane gubitke, ponderirano prosječno trajanje odnosnih izloženosti i pondere rizika tranši te informacije o tome jesu li primijenjene mjere iz stavka 3.

Članak 245.

Sintetska sekuritizacija

1.Institucija inicijator sintetske sekuritizacije može izračunavati iznose izloženosti ponderirane rizikom i, ako je relevantno, iznose očekivanih gubitaka u odnosu na odnosne izloženosti u skladu s člancima 251. i 252., ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)značajan kreditni rizik povezan sa sekuritiziranim izloženostima prenesen je na treće strane ili institucija inicijator primjenjuje ponder rizika od 1250 % na sve sekuritizacijske pozicije koje drži u toj sekuritizaciji ili ih odbija od stavki redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (k);

(b)ispunjeni su uvjeti za učinkoviti prijenos rizika sekuritiziranih izloženosti iz stavka 4. ovog članka.

2.Smatra se da je značajan kreditni rizik prenesen na treće strane ako nakon raspoređivanja očekivanog gubitka odnosnih izloženosti tijekom vijeka trajanja na tranše sekuritizacije udio ponderiranih iznosa neočekivanih gubitaka odnosnih izloženosti raspoređenih na sekuritizacijske pozicije koje je institucija inicijator prenijela na treće strane iznosi najmanje 50 % svih ponderiranih iznosa neočekivanih gubitaka odnosnih izloženosti raspoređenih na sve sekuritizacijske tranše u skladu sa sljedećom formulom:

pri čemu:

–RWEAi je iznos izloženosti ponderiran rizikom tranše i,

–ULi je iznos neočekivanih gubitaka raspoređenih na tranšu i, pri čemu je neočekivani gubitak jednak iznosima izloženosti ponderiranima rizikom koje bi institucija inicijator izračunala u skladu s poglavljem 2. ili 3., ovisno o slučaju, u odnosu na odnosne izloženosti kao da nisu sekuritizirane, pomnoženima s 8 %,

–UL_transi je iznos ULi raspoređen na prenesene sekuritizacijske pozicije u tranši i.

Za potrebe ove formule iznosi izloženosti ponderirani rizikom koji bi se izračunali u skladu s poglavljem 3. ne uključuju iznos očekivanih gubitaka povezanih sa svim odnosnim izloženostima sekuritizacije, među ostalim odnosnim izloženostima sa statusom neispunjavanja obveza koje su još uvijek dio skupa.

3.Odstupajući od stavka 2., nadležna tijela mogu zahtijevati od institucije inicijatora na pojedinačnoj osnovi da trećim osobama prenese ponderirani iznos neočekivanih gubitaka veći od 50 % kako je navedeno u tom stavku ili mogu na prijenos značajnog rizika staviti prigovor. Nadležna tijela mogu uvesti mjere iz ovog stavka ako je to potrebno radi uklanjanja nedostataka u upravljanju sustavima i kontrolama ili drugih propusta u internom upravljanju institucije inicijatora, među ostalim akcijskim planovima za otklanjanje nedostataka koji još nisu dovršeni nakon nadzora, ili ako nadležno tijelo smatra da je kreditni rizik prenesen na temelju stavka 2. nedovoljan za rješavanje pitanja određenih posebnih ili složenih značajki sekuritizacije ili da dovodi do nerazmjernog oslobađanja kapitala.

4.Uz zahtjeve iz stavaka 1., 2. i 3. moraju biti ispunjeni i svi sljedeći uvjeti za učinkovit prijenos rizika:

(a)transakcijska dokumentacija odražava ekonomsku bit sekuritizacije;

(b)kreditna zaštita kojom je prenesen kreditni rizik u skladu je s člankom 249.;

(c)sekuritizacijska dokumentacija ne sadržava odredbe kojima se:

1.određuju značajni pragovi značajnosti ispod kojih se u slučaju kreditnog događaja kreditna zaštita ne smatra primijenjenom;

(2)dopušta otkazivanje zaštite zbog pogoršanja kreditne kvalitete odnosnih izloženosti;

3.od institucije inicijatora zahtijeva da izmijeni sastav odnosnih izloženosti radi poboljšanja prosječne kvalitete skupa; ili

4.instituciji povećava trošak kreditne zaštite ili prinos koji se plaća imateljima sekuritizacijskih pozicija zbog pogoršanja kreditne kvalitete odnosnog skupa;

(d)kreditna zaštita izvršiva je u svim relevantnim jurisdikcijama;

(e)ako je primjenjivo, iz transakcijske dokumentacije jasno je da inicijator ili sponzor mogu kupiti ili otkupiti sekuritizacijske pozicije odnosno otkupiti, restrukturirati ili zamijeniti odnosne izloženosti iznad svojih ugovornih obveza samo ako se takvi aranžmani provode u skladu s prevladavajućim tržišnim uvjetima, a strane u njima djeluju u vlastitom interesu kao slobodne i neovisne strane (načelo nepristrane transakcije);

(f)strukturna obilježja sekuritizacijske transakcije ne sprečavaju niti bitno otežavaju održiv učinkovit prijenos kreditnog rizika na treće strane ili, ako ima takva obilježja, transakcija ima odgovarajuće zaštitne mjere;

(g)opcija kupnje s ugrađenim otkupom, ako postoji, treba ispunjavati sve sljedeće uvjete:

1.izvršenje te opcije diskrecijsko je pravo institucije inicijatora;

(2)ta opcija može se izvršiti samo ako najviše 10 % izvornog iznosa odnosnih izloženosti ostane neamortizirano;

3.ta opcija nije strukturirana da bi se izbjeglo raspoređivanje gubitaka na pozicije kreditnog poboljšanja ili druge pozicije koje ulagatelji drže u sekuritizaciji i nije ni na koji drugi način strukturirana za pružanje kreditnog poboljšanja;

(h)ako postoji vremenska opcija kupnje, opcija se može izvršiti tek nakon razdoblja koje se mjeri od datuma zaključenja transakcije i koje odgovara početnom ponderiranom prosječnom trajanju sekuritiziranih izloženosti ili nakon razdoblja koje se mjeri od kraja razdoblja nadopune transakcije i koje odgovara ponderiranom prosječnom trajanju na kraju tog razdoblja nadopune;

(i)institucija inicijator dobila je mišljenje kvalificiranog pravnog stručnjaka kojim se potvrđuje da sekuritizacija ispunjava uvjete iz točke (d) ovog stavka.

5.Uvjeti za prijenos značajnog kreditnog rizika iz stavaka 2. i 3. moraju biti ispunjeni u trenutku iniciranja sekuritizacije i za vijeka trajanja transakcije u osnovnim i stresnim uvjetima, ako nakon iniciranja ne bude strukturnih promjena transakcije. Zahtjevi iz stavka 4. moraju biti kontinuirano ispunjeni. Institucija inicijator nadležnom tijelu dostavlja samoprocjenu kojom dokazuje da su ispunjeni uvjeti za učinkovit prijenos rizika i, ovisno o slučaju, prijenos značajnog kreditnog rizika iz stavaka od 1. do 4.

6.Za određene transakcije bez problematičnih obilježja nadležna tijela mogu primijeniti ubrzani pojednostavnjeni postupak procjene.

7.Do 31. ožujka svake godine nadležna tijela obavješćuju EBA-u o svim sekuritizacijama za koje je u prethodnoj godini primljena samoprocjena u skladu sa stavcima od 1. do 6. U obavijesti se navode sve informacije potrebne za izračun omjera na temelju stavka 2. i informacije o relevantnim strukturnim obilježjima. Informacije sadržavaju barem raščlambu po veličini, gustoći i iznosima tranši, gubitke portfelja zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, očekivane gubitke, očekivane gubitke tijekom vijeka trajanja i neočekivane gubitke, ponderirano prosječno trajanje odnosnih izloženosti i pondere rizika tranši te informacije o tome jesu li primijenjene mjere iz stavka 3.”;

5.Članak 248. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) vrijednost izloženosti izvanbilančne sekuritizacijske pozicije njezina je nominalna vrijednost, umanjena za sve relevantne specifične ispravke vrijednosti za kreditni rizik za tu sekuritizacijsku poziciju u skladu s člankom 110., pomnožena s relevantnim konverzijskim faktorom iz ove točke (b). Konverzijski faktor je 100 % osim u slučaju gotovinskih predujmova. Za određivanje vrijednosti izloženosti neiskorištenog dijela gotovinskih predujmova konverzijski faktor od 0 % može se primijeniti na nominalni iznos bezuvjetno otkazive likvidnosne linije ako je otplata iskorištenih iznosa iz te linije nadređena u odnosu na sva druga potraživanja prema novčanim tokovima koja proizlaze iz odnosnih izloženosti;”;

(b)točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) institucija inicijator može od vrijednosti izloženosti sekuritizacijske pozicije na koju se primjenjuje ponder rizika od 1250 % u skladu s pododjeljkom 3. ili koja je odbijena od redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (k) odbiti iznos specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik za odnosne izloženosti u skladu s člankom 110. i sve nepovratne diskonte kupovne cijene povezane s takvim odnosnim izloženostima u mjeri u kojoj su ti diskonti prouzročili smanjenje regulatornog kapitala.

Iznos specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik može se odbiti u skladu s točkom (d) prvim podstavkom od vrijednosti izloženosti sekuritizacijske pozicije kojoj je dodijeljen ponder rizika niži od 1250 %, pod uvjetom da je točka spajanja pozicije niža od vrijednosti KIRB ili KA. U tom se slučaju sekuritizacijska pozicija smatra dvjema sekuritizacijskim pozicijama za potrebe ove točke (d): pozicijom čija je točka spajanja A jednaka vrijednosti KIRB ili KA i podređenom pozicijom čija je vrijednost A manja od vrijednosti KIRB ili KA, a točka razdvajanja D jednaka vrijednosti KIRB ili KA, a specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik mogu se odbiti samo od vrijednosti izloženosti sekuritizacijske pozicije koja je podređena pozicija čija je točka spajanja A manja od vrijednosti KIRB ili KA, a točka razdvajanja D jednaka vrijednosti KIRB ili KA.”;

(c)točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) vrijednost izloženosti ugovorno određenog sintetskog viška raspona obuhvaća, ovisno o slučaju, sljedeće:

1.sve prihode od sekuritiziranih izloženosti koje je institucija inicijator već priznala u svojem računu dobiti i gubitka u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom i koje je institucija inicijator ugovorno odredila za transakciju kao sintetski višak raspona koji je još dostupan za apsorbiranje gubitaka;

2.svaki sintetski višak raspona koji je institucija inicijator ugovorno odredila u bilo kojem prethodnom razdoblju i koji je još dostupan za apsorbiranje gubitaka;

3.svaki sintetski višak raspona koji je institucija inicijator ugovorno odredila za tekuće ugovorno razdoblje i koji je još dostupan za apsorbiranje gubitaka;

4.svaki sintetski višak raspona koji je institucija inicijator ugovorno odredila za buduća ugovorna razdoblja.

Za potrebe ove točke (e) svaki iznos koji se pruža kao kolateral ili kreditno poboljšanje u odnosu na sintetsku sekuritizaciju i koji već podliježe kapitalnom zahtjevu u skladu s ovim poglavljem ne uključuje se u vrijednost izloženosti.”;

(d)drugi, treći i četvrti podstavak brišu se;

6.članak 254. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) ako se pristup SEC-SA ne može primijeniti, u skladu sa stavcima 2. i 4. ovog članka, institucije primjenjuju pristup SEC-ERBA u skladu s člancima 263. i 264. za pozicije s rejtingom ili pozicije na koje se može primijeniti izvedeni rejting.”;

(b)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Ne dovodeći u pitanje stavak 1. točke (b) i (c) ovog članka, institucija može primjenjivati pristup interne procjene za izračunavanje iznosâ izloženosti ponderiranih rizikom u odnosu na poziciju bez rejtinga u programu ili transakciji ABCP u skladu s člankom 266., pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz članka 265. Ako je institucija u skladu s člankom 265. stavkom 2. dobila odobrenje za primjenu pristupa interne procjene, a specifična je pozicija u programu ili transakciji ABCP obuhvaćena područjem primjene takvog odobrenja, institucija primjenjuje taj pristup da bi izračunala iznos izloženosti ponderiran rizikom za tu poziciju.”;

7.u članku 255. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Ako primjenjuje pristup SEC-SA na temelju pododjeljka 3., institucija izračunava vrijednost KSA tako da iznose izloženosti ponderirane rizikom u odnosu na izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza, koje bi se izračunavale u skladu s poglavljem 2. kao da nisu bile sekuritizirane, pomnoži s 8 % i podijeli sa zbrojem vrijednosti izloženosti odnosnih izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza. KSA se izražava kao decimalna vrijednost između 0 i 1.

Za potrebe ovog stavka izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza isključuju odnosne izloženosti koje jesu u statusu neispunjavanja obveza kako je navedeno u članku 261. stavku 2.

Za potrebe ovog stavka, institucije izračunavaju vrijednost izloženosti odnosnih izloženosti bez umanjenja za specifične ispravke vrijednosti kreditnog rizika i dodatna vrijednosna usklađenja u skladu s člancima 34. i 110. te ostala smanjenja regulatornog kapitala.”;

8.u članku 256. dodaje se sljedeći stavak:

„7. Iskorišteni iznosi iz skupa odnosnih izloženosti u sekuritizaciji umanjuju se, za potrebe stavaka 1. i 2., za iznos gubitaka koji su već raspoređeni na tranše u odnosu na izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza koje su uključene u sekuritizacijski portfelj.”;

(9)članak 259. mijenja se kako slijedi:

(a)uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„U skladu s pristupom SEC-IRBA, iznos izloženosti ponderiran rizikom za sekuritizacijsku poziciju izračunava se tako da se vrijednost izloženosti pozicije, izračunana u skladu s člankom 248., pomnoži s primjenjivim ponderom rizika koji se određuje kako slijedi:”

(b)tekst „pri čemu: p = maks. [0,3; (A + B*(1/N) + C*KIRB + D * LGD + E*MT)]” zamjenjuje se sljedećim:

„pri čemu:

p = min. (1, maks. [0,3; 0,7 *(A + B*(1/N) + C*KIRB + D*LGD + E*MT)]) za izloženost inicijatora ili sponzora nadređenoj sekuritizacijskoj poziciji, ili

p = min. (1, maks. [0,3; 1 *(A + B*(1/N) + C*KIRB + D*LGD + E*MT)]) za druge izloženosti.”;

(c)umeću se sljedeći stavci 1.a i 1.b:

ƒ„1.a Na iznos izloženosti ponderiran rizikom za nadređenu sekuritizacijsku poziciju izračunan u skladu sa stavkom 1. primjenjuje se donja granica koja se izračunava kako slijedi:

Donja granica = maks. (12 %; 15 % *KIRB*12,5)

1.b Na iznos izloženosti ponderiran rizikom za nadređenu sekuritizacijsku poziciju koja je u skladu s kriterijima iz članka 243. stavka 4., koji se izračunava u skladu sa stavkom 1., primjenjuje se donja granica koja se izračunava kako slijedi:

Donja granica = maks. (10 %; 15 % * KIRB*12,5).”;

(d)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Ako je pozicija osigurana mješovitim skupom i institucija može izračunati KIRB za iznose odnosne izloženosti od minimalno 95 % u skladu s člankom 258. stavkom 1. točkom (a), institucija izračunava kapitalni zahtjev za skup odnosnih izloženosti kao:

𝑑 ∙ 𝐾𝐼𝑅𝐵 + (1 − 𝑑)𝐾A”;

(10)članak 260. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 260.

Tretman STS sekuritizacija u skladu s pristupom SEC-IRBA

1.U skladu s pristupom SEC-IRBA, ponder rizika za poziciju u STS sekuritizaciji izračunava se u skladu s člankom 259. uz sljedeće izmjene:

p = min. (0,5, maks. [0,2; 0,3*(A + B*(1/N) + C*KIRB + D*LGD + E*MT)]) za nadređenu sekuritizacijsku poziciju inicijatora ili sponzora

p = min. (0,5, maks. [0,2; 0,5*(A + B*(1/N) + C*KIRB + D*LGD + E*MT)]) za nenadređenu poziciju inicijatora ili sponzora

p = min. (0,5, maks. [0,3; 0,5*(A + B*(1/N) + C*KIRB + D*LGD + E*MT)]) za druge pozicije

Donja granica pondera rizika za nadređene sekuritizacijske pozicije = maks. (7 %; 10 % *KIRB*12,5).

2.U skladu s pristupom SEC-IRBA, ponder rizika za poziciju u STS sekuritizaciji koja ispunjava kriterije iz članka 243. stavka 3. izračunava se u skladu s člankom 259. uz sljedeće izmjene:

p = min. (0,5, maks. [0,2; 0,3*(A + B*(1/N) + C*KIRB + D*LGD + E*MT)]) za nadređenu sekuritizacijsku poziciju inicijatora, sponzora ili ulagatelja

p = min. (0,5, maks. [0,2; 0,5*(A + B*(1/N) + C*KIRB + D*LGD + E*MT)]) za nenadređenu poziciju inicijatora ili sponzora

p = min. (0,5, maks. [0,3; 0,5*(A + B*(1/N) + C*KIRB + D*LGD + E*MT)]) za druge pozicije

Donja granica pondera rizika za nadređene sekuritizacijske pozicije = maks. (5 %; 10 % * KIRB*12,5).;

(11)članak 261. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

1.uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„U skladu s pristupom SEC-SA, iznos izloženosti ponderiran rizikom za sekuritizacijsku poziciju izračunava se tako da se vrijednost izloženosti pozicije, izračunana u skladu s člankom 248., pomnoži s primjenjivim ponderom rizika koji se određuje kako slijedi:”

(2)„p = 1 za sekuritizacijsku izloženost koja nije resekuritizacijska izloženost” zamjenjuje se sljedećim:

„Za sekuritizacijsku poziciju koja nije resekuritizacijska izloženost, p = 0,6 za nadređenu sekuritizacijsku poziciju inicijatora ili sponzora; 1 za druge sekuritizacijske pozicije”.;

(b)umeću se sljedeći stavci 1.a i 1.b:

ƒ„1.a Na iznos izloženosti ponderiran rizikom za nadređenu sekuritizacijsku poziciju izračunan u skladu sa stavkom 1. primjenjuje se donja granica koja se izračunava kako slijedi:

Donja granica = maks. (12 %; 15 % *KA*12,5).

1.b Na iznos izloženosti ponderiran rizikom za nadređenu sekuritizacijsku poziciju koja je u skladu s kriterijima utvrđenim u članku 243. stavku 4., koji se izračunava u skladu sa stavkom 1., primjenjuje se donja granica koja se izračunava kako slijedi:

Donja granica = maks. (10 %; 15 % * KA*12,5).’;

(c)u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Za potrebe ovog stavka nominalni iznos odnosnih izloženosti u statusu neispunjavanja obveza računovodstvena je vrijednost izloženosti u statusu neispunjavanja obveza umanjena za sve iznose za koje su vrijednosti tranši već umanjene kako bi se pokrili gubici po tim izloženostima u statusu neispunjavanja obveza ili gubici koji su pokriveni viškom raspona.”;

12.članak 262. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 262.

Tretman STS sekuritizacija u skladu s pristupom SEC-SA

1.U skladu s pristupom SEC-SA, ponder rizika za poziciju u STS sekuritizaciji izračunava se u skladu s člankom 261. uz sljedeće izmjene:

p = 0,3 za nadređenu sekuritizacijsku poziciju inicijatora ili sponzora

p = 0,5 za druge sekuritizacijske izloženosti

donja granica pondera rizika za nadređene sekuritizacijske pozicije = maks. (7 %; 10 % * KA*12,5).

2.U skladu s pristupom SEC-SA, ponder rizika za poziciju u STS sekuritizaciji koja ispunjava kriterije utvrđene u članku 243. stavku 3. izračunava se u skladu s člankom 261. uz sljedeće izmjene:

p = 0,3 za nadređenu sekuritizacijsku poziciju inicijatora, sponzora ili ulagatelja

p = 0,5 za druge sekuritizacijske izloženosti

donja granica pondera rizika za nadređene sekuritizacijske pozicije = maks. (5 %; 10 % * KA*12,5).’;

13.članak 263. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Za izloženosti s kratkoročnim kreditnim procjenama ili ako se rejting na temelju kratkoročne kreditne procjene može izvesti u skladu sa stavkom 7., primjenjuju se sljedeći ponderi rizika:

Tablica 1.

(b)umeću se sljedeći stavci 2.a i 2.b:

„2.a Za poziciju u nadređenoj tranši prvog stupnja kreditne kvalitete u sekuritizaciji koja ispunjava kriterije utvrđene u članku 243. stavku 4. ponder rizika izračunava se kako slijedi:

maks. (10 %; 15 % *KA*12,5)

2.b Ako institucija ne može primijeniti formulu iz tablice 1. ili na temelju stavka 2.a jer ne može izračunati vrijednost KA, na relevantnu izloženost primjenjuje se ponder rizika od 15 %.”;

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Za izloženosti s dugoročnim kreditnim procjenama ili ako se rejting na temelju dugoročne kreditne procjene može izvesti u skladu sa stavkom 7., primjenjuju se ponderi rizika iz tablice 2., prema potrebi korigirani za dospijeće tranše (MT) u skladu s člankom 257. i stavkom 4. ovog članka te, u slučaju nenadređenih tranši, za gustoću tranše u skladu sa stavkom 5. ovog članka:

Tablica 2.

(d)umeću se sljedeći stavci 3.a i 3.b:

„3.a Za poziciju inicijatora ili sponzora u nadređenoj tranši prvog stupnja kreditne kvalitete, ili drugog stupnja kreditne kvalitete s dospijećem tranše od godinu dana, u sekuritizaciji koja ispunjava kriterije utvrđene u članku 243. stavku 4. ponder rizika izračunava se kako slijedi:

maks. (10 %; 15 % *KA*12,5)

3.b Ako institucija ne može primijeniti formulu iz tablice 2. ili na temelju stavka 3.a jer ne može izračunati vrijednost KA, na relevantnu izloženost primjenjuje se ponder rizika od 15 %.”;

14.članak 264. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Za izloženosti s kratkoročnim kreditnim procjenama ili ako rejting na temelju kratkoročne kreditne procjene može biti izveden u skladu s člankom 263. stavkom 7., primjenjuju se sljedeći ponderi rizika:

Tablica 3.

(b)umeću se sljedeći stavci 2.a i 2.b:

„2.a Za poziciju u nadređenoj tranši prvog stupnja kreditne kvalitete u sekuritizaciji koja ispunjava kriterije utvrđene u članku 243. stavku 3. ponder rizika izračunava se kako slijedi:

maks. (5 %; 10 %* KA*12,5)

2.b Ako institucija ne može primijeniti formulu iz tablice 3. ili na temelju stavka 2.a jer ne može izračunati vrijednost KA, na relevantne izloženosti primjenjuje se ponder rizika od 10 %.”;

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Za izloženosti s dugoročnim kreditnim procjenama ili ako rejting na temelju dugoročne kreditne procjene može biti izveden u skladu s člankom 263. stavkom 7., ponderi rizika određuju se u skladu s tablicom 4. korigirani za dospijeće tranše (MT) u skladu s člankom 257. i člankom 263. stavkom 4. te, u slučaju nenadređenih tranši, za gustoću tranše u skladu s člankom 263. stavkom 5.:

Tablica 4.

(d)dodaju se sljedeći stavci 3.a i 3.b:

„3.a Za poziciju u nadređenoj tranši prvog stupnja kreditne kvalitete, ili drugog stupnja kreditne kvalitete s dospijećem tranše od godinu dana, u sekuritizaciji koja ispunjava kriterije utvrđene u članku 243. stavku 3. ponder rizika izračunava se kako slijedi:

maks. (5 %; 10 % *KA*12,5)

3.b Ako institucija ne može primijeniti formulu iz tablice 4. jer ne može izračunati vrijednost KA, na relevantnu izloženost primjenjuje se ponder rizika od 10 %.”;

15.članak 268. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Institucija može na sekuritizacijsku poziciju koju drži primjenjivati maksimalni kapitalni zahtjev jednak kapitalnim zahtjevima koji bi se dobili izračunom u skladu s poglavljem 2. ili 3. za odnosne izloženosti kakve bi bile da nisu bile sekuritizirane.

Za potrebe ovog članka, kapitalni zahtjev pristupa IRB uključuje iznos očekivanih gubitaka povezanih s tim izloženostima, izračunan u skladu s poglavljem 3., i iznos neočekivanih gubitaka. Za institucije inicijatore očekivani gubici umanjuju se za sve specifične ispravke vrijednosti za kreditni rizik za odnosne izloženosti.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Maksimalni kapitalni zahtjev rezultat je umnoška iznosa izračunanog u skladu sa stavkom 1. ili 2. i najvećeg udjela kamata koje institucija ima u relevantnim tranšama (V), izraženog kao postotak i izračunanog na sljedeći način:

(a)za instituciju koja ima jednu ili više sekuritizacijskih pozicija u jednoj tranši, V je jednak omjeru nominalnog iznosa sekuritizacijskih pozicija koje institucija drži u toj tranši i nominalnog iznosa tranše;

(b)za instituciju koja ima sekuritizacijske pozicije u različitim tranšama, V je jednak maksimalnom udjelu kamata u svim tranšama.

Za potrebe točke (b) udjel kamata za svaku od različitih tranši izračunava se kako je navedeno u točki (a).

Odstupajući od prvog i drugog podstavka, institucije mogu zanemariti kamate svake tranše čijim se sekuritizacijskim pozicijama koje institucija drži dodjeljuje ponder rizika od 1250 % u skladu s pododjeljkom 3. ili se odbijaju od redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (k). U tom su slučaju maksimalni kapitalni zahtjevi zbroj iznosa izračunanog u skladu sa stavcima 1. ili 2., umanjeno za vrijednosti izloženosti sekuritizacijskih pozicija koje nisu uzete u obzir pri utvrđivanju vrijednosti V, pomnoženo s vrijednošću V uvećanoj za zbroj vrijednosti izloženosti sekuritizacijskih pozicija koje nisu uzete u obzir pri utvrđivanju vrijednosti V.”;

16.u članku 270. stavci 2., 3. i 4. brišu se;

17.članak 506.b briše se;

18.članak 506.d zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 506.d

Bonitetni tretman sekuritizacije

1.Komisija do [četiri godine nakon datuma stupanja na snagu], nakon savjetovanja s EBA-om, procjenjuje ukupno stanje i dinamiku sekuritizacijskog tržišta Unije te izvješćuje o primjerenosti i djelotvornosti bonitetnog okvira Unije za sekuritizaciju, među ostalim o financiranju realnog gospodarstva, pri čemu razlikuje različite vrste sekuritizacija, uključujući sintetske i tradicionalne sekuritizacije i sekuritizacije neprihodujućih izloženosti, inicijatore i ulagatelje, STS transakcije i transakcije koje nisu STS te različite metode za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom.

U okviru preispitivanja Komisija procjenjuje učinak na financijsku stabilnost. Komisija prati i primjenu prijelaznog uređenja iz članka 465. stavka 13. i procjenjuje u kojoj bi mjeri primjena minimalne donje granice na sekuritizacijske izloženosti utjecala na smanjenje kapitala koje su institucije inicijatori ostvarile u transakcijama za koje je priznat prijenos značajnog rizika, prekomjerno smanjila osjetljivost na rizike i utjecala na ekonomsku održivost novih sekuritizacijskih transakcija.

Komisija posebno razmatra bi li temeljitija promjena formula i funkcija pondera rizika omogućila postizanje veće osjetljivosti na rizik, veće razmjernosti nepostojanja neutralnosti kapitala, ublažavanje učinaka naglog pada i uklanjanje strukturnih ograničenja postojećeg okvira, uzimajući u obzir povijesne kreditne rezultate sekuritizacijskih transakcija u Uniji i smanjene rizike modela i posrednika sekuritizacijskog okvira.

Komisija dostavlja to izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, prema potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlogom.

2.EBA do [dvije godine nakon stupanja na snagu] Komisiji podnosi izvješće radi praćenja kretanja i dinamike sekuritizacijskog tržišta u Uniji koji proizlaze iz izmijenjenog bonitetnog okvira, osobito uloge kreditnih institucija kao inicijatora transakcija u okviru prijenosa značajnog rizika i kao ulagatelja. U analizi se razlikuju različite vrste sekuritizacija, uključujući sintetske i tradicionalne sekuritizacije i sekuritizacije neprihodujućih izloženosti, te STS transakcije i transakcije koje nisu STS. U izvješću se analizira i učinak izmijenjenog bonitetnog okvira na dodatne kredite kreditnih institucija kućanstvima i poduzećima, uključujući MSP-ove.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu […] dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3

1.1.Naslov prijedloga/inicijative3

1.2.Predmetna područja politike3

1.3.Ciljevi3

1.3.1.Opći ciljevi3

1.3.2.Specifični ciljevi3

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti3

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative4

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative4

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.4

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava4

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima5

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele5

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka6

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna6

2.MJERE UPRAVLJANJA8

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja8

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole8

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole8

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje8

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)8

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti9

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE10

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak10

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva12

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje12

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna12

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda17

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje22

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva24

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna24

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda24

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva24

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima25

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna25

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda26

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima26

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom28

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom28

3.2.7.Doprinos trećih strana28

3.3.Procijenjeni učinak na prihode29

4.Digitalni aspekti29

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju30

4.2.Podaci30

4.3.Digitalna rješenja31

4.4.Procjena interoperabilnosti31

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi32

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 24  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

 Ograničeno trajanje

–    na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.

–    financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

–početna provedba od GGGG. do GGGG.,

–redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 25   

 Izravno upravljanje Komisije

– preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–    preko izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

–tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

u milijunima EUR (na tri decimale)

u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

u milijunima EUR (na tri decimale)

u milijunima EUR (na tri decimale)