This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52025PC0447
Recommendation for a COUNCIL DECISION authorising the opening of negotiations on a framework agreement between the European Union and the United States of America on the exchange of information for security screenings and identity verifications relating to border procedures and applications for visa
Preporuka za ODLUKU VIJEĆA o odobravanju otvaranja pregovora o okvirnom sporazumu između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o razmjeni informacija za sigurnosne provjere i provjere identiteta u vezi s postupcima na granici i zahtjevima za vizu
Preporuka za ODLUKU VIJEĆA o odobravanju otvaranja pregovora o okvirnom sporazumu između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o razmjeni informacija za sigurnosne provjere i provjere identiteta u vezi s postupcima na granici i zahtjevima za vizu
COM/2025/447 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 23.7.2025.
COM(2025) 447 final
Preporuka za
ODLUKU VIJEĆA
o odobravanju otvaranja pregovora o okvirnom sporazumu između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o razmjeni informacija za sigurnosne provjere i provjere identiteta u vezi s postupcima na granici i zahtjevima za vizu
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su 2022. novi zahtjev za sve zemlje koje su primljene ili se žele pridružiti programu izuzeća od obveze posjedovanja vize SAD-a (dalje u tekstu „program”). Taj program omogućuje državljanima zemalja sudionica da u SAD putuju bez vize najviše 90 dana iz turističkih ili poslovnih razloga. Novi zahtjev podrazumijeva sklapanje „poboljšanog partnerstva za sigurnost granica” (EBSP) s Ministarstvom domovinske sigurnosti SAD-a kao uvjet za pristupanje i daljnje sudjelovanje u programu, kao dijela već postojećeg zahtjeva za razmjenu informacija o putnicima.
Partnerstva u okviru programa predvode međunarodnu suradnju SAD-a u području sigurnosti granica i imigracijske sigurnosti. Jedan je od njihovih ciljeva uspostaviti intenzivnu bilateralnu razmjenu informacija kako bi se nadležnim tijelima omogućilo da djelotvorno autentificiraju identitet putnika iz partnerskih zemalja i utvrde predstavljaju li prijetnju sigurnosti SAD-a.
Kao dio partnerstava u okviru programa SAD je sklopio bilateralne sporazume s državama članicama EU-a, kao što su sporazumi o jačanju suradnje u sprečavanju i suzbijanju teških kaznenih djela. Tim je sporazumima uspostavljena razmjena informacija, uključujući biometrijskih podataka, o osobama osumnjičenima ili osuđenima za kaznena djela terorizma ili teška kaznena djela.
U okviru EBSP-a SAD namjerava uspostaviti razmjenu informacija o:
·osobama koje putuju u SAD koje bi mogle biti povezane s partnerskom zemljom programa;
·tražiteljima imigracijske pomoći ili zaštite iz humanitarnih razloga u SAD-u;
·pojedincima s kojima su se susrela tijela kaznenog progona Ministarstva domovinske sigurnosti u kontekstu granica i imigracije u SAD-u.
Takve bi razmjene obuhvaćale informacije, uključujući biometrijske podatke, pohranjene u nacionalnim bazama podataka država članica.
Očekuje se da će sporazumi o EBSP-u biti sklopljeni do 31. prosinca 2026. Nakon tog roka Ministarstvo domovinske sigurnosti procijenit će usklađenost svake zemlje sa zahtjevom EBSP-a tijekom evaluacija za početno i kontinuirano sudjelovanje u programu.
Uzimajući u obzir povezanost s isključivom nadležnosti Unije u području zajedničke vizne politike, stalni predstavnici država članica u Odboru Vijeća Europske unije (Coreper) 12. lipnja 2024. potvrdili su široku potporu država članica zajedničkom okviru EU-a i SAD-a za razmjenu informacija u kontekstu EBSP-a. Također su pozvali Komisiju da, u ime Unije, iznese prijedlog pregovaračkog mandata za takav okvir.
Cilj je predložene preporuke pružiti Komisiji pregovaračke smjernice za Okvirni sporazum kojim će se utvrditi pravna struktura i uvjeti za razmjenu informacija između nadležnih tijela država članica EU-a i SAD-a na temelju kojih bi države članice bile ovlaštene sklapati bilateralne sporazume o razmjeni informacija sa SAD-om iz svojih nacionalnih sustava informacijske tehnologije (IT).
Jedan je od glavnih ciljeva okvirnog sporazuma osigurati reciprocitet u razmjeni informacija sa SAD-om, što bi ujedno pridonijelo jačanju zaštite granica i sigurnosti cijele Unije.
Opseg razmjene informacija (kategorije i vrsta podataka, tip osoba i vrsta kaznenih djela) utvrdit će se tijekom pregovora kako bi se osigurala uravnotežena i uzajamna razmjena informacija. Cilj pregovora trebao bi biti bar uspostavljanje odgovarajuće razine razmjene informacija, koja ne bi trebala prelaziti razinu informacija koje države članice međusobno razmjenjuju.
Na temelju okvira za razmjenu informacija utvrđenog okvirnim sporazumom, države članice mogle bi pregovarati i sklapati bilateralne dogovore radi učinkovite provedbe razmjene informacija sa SAD-om.
Takvi bi bilateralni dogovori sadržavali pojedinosti o razmjeni informacija s nadležnim tijelima SAD-a, uzimajući u obzir nacionalne pravne zahtjeve, uspostavu nacionalnih baza podataka i druge tehničke zahtjeve ili ograničenja.
Okvirnim sporazumom uspostavile bi se zaštitne mjere za osiguravanje dosljednosti s kapacitetima država članica, pritom se oslanjajući na postojeću strukturu nacionalnih baza podataka.
Okvirni sporazum primjenjivao bi se na države članice koje uživaju bezvizni status sa SAD-om ili koje žele pristupiti programu. Države članice mogle bi obustaviti razmjenu informacija, kako je predviđeno u okvirnom sporazumu, u slučaju da se njihov status u programu promijeni.
O nadležnosti Unije za sklapanje međunarodnog sporazuma
Zajednička vizna politika Unije
Unija je razvila zajedničku viznu politiku za kratkotrajne boravke (do 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana) na temelju Uredbe 2018/1806 (dalje u tekstu „Uredba o vizama”) 1 . U Uredbi o vizama popisane su treće zemlje čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva. Državljani SAD-a trenutačno uživaju bezvizni status u schengenskom području. Unija je istodobno sklopila sporazume o izuzeću od obveze posjedovanja vize i pojednostavnjenju izdavanja viza s nekoliko trećih zemalja 2 .
Načelo reciprociteta jedan je od temelja vizne politike Unije s trećim zemljama. Reciprocitet znači da Unija, ako je državljanima treće zemlje odobrila ulazak bez vize u schengensko područje, očekuje da će treća zemlja uzvratiti tako što će građanima Unije omogućiti da putuju u tu treću zemlju bez vize. Unija nastoji postići potpuni vizni reciprocitet s trećim zemljama čiji su državljani izuzeti od obveze posjedovanja vize za ulazak u schengensko područje. Potpuni reciprocitet doista je postignut sa svim trećim zemljama koje imaju bezvizni režim, osim sa SAD-om. S izuzetkom Bugarske, Cipra i Rumunjske, sve države članice sudjeluju u programu izuzeća od obveze posjedovanja vize SAD-a. Potpuni reciprocitet sa SAD-om i dalje je politički cilj koji Unija aktivno nastoji ostvariti.
U predloženom okvirnom sporazumu osigurao bi se dosljedan pristup za sve države članice koje sudjeluju u programu u pogledu zahtjeva za EBSP, uključujući potrebne i odgovarajuće mjere za zaštitu podataka pri takvoj razmjeni informacija.
Na temelju članka 3. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Unija ima isključivu nadležnost za sklapanje međunarodnog sporazuma u mjeri u kojoj bi njegovo sklapanje moglo utjecati na zajednička pravila Unije ili izmijeniti njihov opseg.
Izdavanje viza i mehanizam viznog reciprociteta u isključivoj su nadležnosti Unije. To vrijedi i za pravila Unije o zaštiti podataka.
Stoga je sklapanje okvirnog sporazuma sa SAD-om o razmjeni informacija kako je utvrđeno u zahtjevima programa izuzeća od obveze posjedovanja vize SAD-a, odnosno uspostava razmjene informacija u državama članicama u okviru EBSP-a, u isključivoj nadležnosti Unije.
Okvir Unije za zaštitu podataka
Razmjena informacija predviđena u okviru EBSP-a razlikuje se od razmjene na temelju postojećih sporazuma o sprečavanju i suzbijanju teškog kriminala. Ako je cilj razmjene informacija na temelju sporazuma o sprečavanju i suzbijanju teškog kriminala borba protiv terorizma i teških kaznenih djela, svrha razmjene informacija u okviru EBSP-a mogla bi biti šira jer obuhvaća i upravljanje granicama i viznu politiku.
Obrada osobnih podataka koju provode države članice uređena je Uredbom (EU) 2016/679 3 („OUZP”), uz iznimku obrade podataka koju provode tijela kaznenog progona u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, koja je obuhvaćena Direktivom (EU) 2016/680 4 . U poglavlju V. Opće uredbe o zaštiti podataka i u Direktivi (EU) 2016/680 utvrđeni su strogi uvjeti za prijenos osobnih podataka trećim zemljama. Takav prijenos mora se temeljiti na instrumentu za prijenos, kao što je odluka o primjerenosti u odnosu na predmetnu treću zemlju, instrumentu koji osigurava odgovarajuće zaštitne mjere (npr. međunarodni sporazum) ili, u skladu s Direktivom (EU) 2016/680, procjeni nadležnog tijela kaznenog progona da su te zaštitne mjere osigurane u trećoj zemlji ili, ako to nije slučaj, na jednoj od zakonskih osnova za prijenose podataka (ili odstupanja) koja se primjenjuje u posebnim slučajevima, a ne za sustavno dijeljenje osobnih podataka.
Za prijenose podataka među tijelima kaznenog progona radi sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela, uključujući terorizam, u „Krovnom sporazumu” između EU-a i SAD-a predviđa se međunarodni sporazum kojim se osiguravaju odgovarajuće zaštitne mjere u smislu članka 37. stavka 1. točke (a) Direktive (EU) 2016/680 5 .
S obzirom na šire područje primjene i svrhu razmjene informacija predviđene u okviru EBSP-a i u mjeri u kojoj su u prijenos uključena tijela koja nisu tijela kaznenog progona, „Krovni sporazum” između EU-a i SAD-a nije u potpunosti primjenjiv na sve vrste prijenosa koje je SAD predvidio u okviru EBSP-a, što naglašava potrebu za djelovanjem Unije radi sklapanja dodatnog međunarodnog sporazuma.
U okvirnom sporazumu definirale bi se kategorije osobnih podataka koje bi se mogle razmjenjivati, kao i posebne svrhe njihove razmjene, pri čemu bi se posebno vodilo računa o razini reciprociteta.
Okvirni sporazum trebao bi sadržavati odredbe o daljnjim prijenosima osobnih podataka.
Odnos s postojećim ili budućim bilateralnim dogovorima država članica
Iako je sklapanje okvirnog sporazuma sa SAD-om u isključivoj nadležnosti Unije, on bi sadržavao klauzulu kojom se države članice ovlašćuju za sklapanje dopunskih bilateralnih sporazuma ili dogovora.
Kad je riječ o bilateralnim sporazumima ili dogovorima koje su države članice sklopile sa SAD-om prije stupanja na snagu ovog okvirnog sporazuma, okvirni sporazum mogao bi sadržavati uvjete pod kojima bi se ti sporazumi ili dogovori i dalje primjenjivali, posebno oni bilateralni sporazumi ili dogovori koje su sklopile države članice koje još nisu uključene u program.
U ovom Prijedlogu preporuke Vijeća Komisija preporučuje Vijeću da:
(a)donese odluku o ovlašćivanju Komisije za otvaranje pregovora o okvirnom sporazumu između Unije i Sjedinjenih Američkih Država,
(b)imenuje Komisiju pregovaračem Unije za okvirni sporazum,
(c)izda smjernice pregovaraču i
(d)imenuje poseban odbor te da se pregovori vode uz savjetovanje s tim odborom.
2.PRAVNA OSNOVA, NUŽNOST I PROPORCIONALNOST
Pravna su osnova ove Preporuke članak 16. stavak 2., članak 77. stavak 2. i članak 218. stavci 3. i 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
Unija je nadležna za sklapanje okvirnog sporazuma sa SAD-om o razmjeni informacija o prelasku vanjskih granica između EU-a i SAD-a, uključujući, među ostalim, postupke na granici i vizne zahtjeve.
U okvirnom sporazumu trebala bi se uspostaviti odgovarajuća razina razmjene informacija između EU-a i SAD-a, koja ne bi trebala prelaziti razinu predviđenu među državama članicama u bilateralnom kontekstu ili u kontekstu EU-a, uz istodobno poštovanje načela proporcionalnosti i nužnosti.
U okvirnom sporazumu trebali bi se utvrditi uvjeti pod kojima se pokreće upit o putniku. Tim bi se uvjetima trabalo spriječiti da se postavljaju upiti za sve osobe, bez prethodne sumnje. Trebalo bi isključiti rutinske i sustavne upite o svim osobama koje putuju između EU-a i SAD-a.
Okvirni sporazum sa SAD-om potreban je kako bi se osigurao zajednički cilj vizne politike u pogledu viznog reciprociteta i primjene okvira EU-a za zaštitu podataka. Stoga se pregovaračke smjernice priložene ovoj Preporuci za otvaranje pregovora sa SAD-om o okvirnom sporazumu temelje na zahtjevima primjenjivog pravnog okvira EU-a za zaštitu podataka (odnosno Uredbe (EU) 2016/679 i Direktive (EU) 2016/680).
Predviđeni okvirni sporazum ne prelazi ono što je potrebno za postizanje predmetnih ciljeva jer ih države članice ne mogu postići same.
•Odabir instrumenta
U članku 218. stavku 3. UFEU-a predviđa se da Komisija ili Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku podnosi preporuke Vijeću koje donosi odluku o odobravaju otvaranja pregovora. S obzirom na predmet predviđenog sporazuma, Komisija u tu svrhu podnosi preporuku.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
[Budući da je riječ o novom sporazumu, nije bilo moguće provesti evaluaciju ili provjeru primjerenosti postojećih instrumenata. Za pregovore o okvirnom sporazumu nije potrebna procjena učinka.]
4.PLANOVI PROVEDBE I MEHANIZMI PRAĆENJA, EVALUACIJE I IZVJEŠĆIVANJA
Komisija će osigurati odgovarajuće praćenje provedbe okvirnog sporazuma.
5.DRUGI ELEMENTI
•Odabir pregovarača
Budući da se predviđeni sporazum ne odnosi na vanjsku i sigurnosnu politiku, nego na druge teme, Komisija mora biti imenovana pregovaračem u skladu s člankom 218. stavkom 3. UFEU-a.
Preporuka za
ODLUKU VIJEĆA
o odobravanju otvaranja pregovora o okvirnom sporazumu između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o razmjeni informacija za sigurnosne provjere i provjere identiteta u vezi s postupcima na granici i zahtjevima za vizu
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 16. stavak 2., članak 77. stavak 2. i članak 218 stavke 3. i 4.,
uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,
budući da:
(1)Sjedinjene Američke Države uvele su novi zahtjev za pristupanje i nastavak sudjelovanja u programu izuzeća od obveze posjedovanja vize SAD-a, čime se državljanima zemalja sudionica omogućuje putovanje u Sjedinjene Američke Države bez vize najviše 90 dana iz turističkih ili poslovnih razloga. Novi zahtjev podrazumijeva sklapanje „poboljšanog partnerstva za sigurnost granica” (EBSP) s Ministarstvom domovinske sigurnosti SAD-a. Potreban je zajednički okvir za razmjenu informacija u kontekstu EBSP-a. Stoga bi trebalo otvoriti pregovore s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma između Unije i Sjedinjenih Američkih Država o razmjeni informacija u svrhu sigurnosne provjere i provjere identiteta određenih putnika koji prelaze vanjske granice država članica.
(2)Okvirnim sporazumom trebala bi se poštovati temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebno pravo na slobodu i sigurnost iz članka 6., pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života iz članka 7., pravo na zaštitu osobnih podataka iz članka 8. te pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje iz članka 47. Okvirni sporazum trebao bi se primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima te uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti iz članka 52. stavka 1. Povelje.
(3)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća te je on dao mišljenje [XX],
(4)Okvirni sporazum trebao bi omogućiti sklapanje bilateralnih dogovora između Sjedinjenih Američkih Država i država članica o pitanjima koja su njime obuhvaćena, pod uvjetom da su odredbe tih bilateralnih dogovora u skladu s odredbama okvirnog sporazuma i s pravom Unije.
(5)Komisiju bi trebalo imenovati pregovaračem Unije.
(6)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Preporuke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.
(7)Ova Preporuka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (8); Irska stoga ne sudjeluje u njezinu donošenju te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje,
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Komisiju se ovlašćuje da u ime Unije u pregovorima dogovori okvirni sporazum između Unije i Sjedinjenih Američkih Država o razmjeni informacija za sigurnosne provjere i provjere identiteta u vezi s postupcima na granici i zahtjevima za vizu.
Članak 2.
Pregovaračke smjernice utvrđene su u Prilogu.
Članak 3.
Pregovori se vode uz savjetovanje s [ime posebnog odbora upisuje Vijeće].
Članak 4.
Ova je Odluka upućena Komisiji.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Vijeće
Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 23.7.2025.
COM(2025) 447 final
PRILOG
Prijedlogu odluke Vijeća
o odobravanju otvaranja pregovora o okvirnom sporazumu između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o razmjeni informacija za sigurnosne provjere i provjere identiteta u vezi s postupcima na granici i zahtjevima za vizu
PRILOG
SMJERNICE ZA PREGOVORE O OKVIRNOM SPORAZUMU IZMEĐU
Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o razmjeni informacija za sigurnosne provjere i provjere identiteta u vezi s postupcima na granici i zahtjevima za vizu
Komisija bi u pregovorima trebala nastojati ostvariti ciljeve navedene u nastavku.
I. SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE OKVIRNOG SPORAZUMA
1.Svrha je okvirnog sporazuma uspostaviti pravnu strukturu za bilateralnu razmjenu informacija između nadležnih tijela država članica i nadležnih tijela Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u kontekstu poboljšanog partnerstva za sigurnost granica (EBSP).
2.Okvirni sporazum trebao bi sadržavati jasna i precizna pravila za razmjenu informacija između država članica i SAD-a o putnicima koji prelaze njihove vanjske granice kako bi se poduprla sigurnosna provjera i provjera identiteta putnika koja je potrebna za utvrđivanje predstavlja li njihov ulazak ili boravak prijetnju za javnu sigurnost ili javni poredak i kako bi se nadležnim tijelima pomoglo u sprečavanju, otkrivanju, istrazi i kaznenom progonu kaznenih djela terorizma i drugih kaznenih djela.
3.Cilj je okvirnog sporazuma uspostaviti pravnu osnovu i uvjete za prijenos i razmjenu osobnih podataka između nadležnih tijela država članica i SAD-a. U okvirnom sporazumu trebala bi se posebice uspostaviti jasna i precizna pravila i postupci za pokretanje upita o putniku kako bi se spriječila sustavna, opća i neciljana obrada podataka svih putnika.
4.Okvirni sporazum trebao bi sadržavati definicije ključnih pojmova, posebno definicije osobnih podataka.
5.Razmjena informacija na temelju okvirnog sporazuma trebala bi se voditi načelom reciprociteta.
6.Razmjena informacija na temelju okvirnog sporazuma trebala bi se temeljiti na razmjeni informacija o identitetu iz putne isprave te otiscima prstiju putnika. Prema potrebi i uz odgovarajuće zaštitne mjere, stranke bi također trebale moći razmjenjivati relevantne dodatne informacije o predmetnoj osobi.
7.Razmjena informacija na temelju okvirnog sporazuma trebala bi uključivati državljane trećih zemalja u vezi s prelaskom vanjskih granica država članica i SAD-a, kao i u kontekstu sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela terorizma i drugih kaznenih djela.
8.Razmjena informacija može uključivati informacije o građanima i članovima njihovih obitelji, kao i o osobama sa stalnim boravkom, ako je takva razmjena nužna i razmjerna za sprečavanje, otkrivanje, istragu i kazneni progon kaznenih djela terorizma i drugih kaznenih djela te u mjeri u kojoj je recipročna.
II. SADRŽAJ OKVIRNOG SPORAZUMA
POSEBNA PITANJA
9.U okvirnom sporazumu trebaju se utvrditi definicije ključnih pojmova, uključujući definiciju „osobnih podataka”, koja je u skladu s definicijama iz uredbi (EU) 2016/679 i 2018/1725 1 te iz Direktive (EU) 2016/680 2 ;
10.U okvirnom sporazumu trebale bi se utvrditi vrste baza podataka i kategorije podataka obuhvaćene njegovim područjem primjene, a kojima će se moći pristupati u okviru EBSP-a.
11.U okvirnom sporazumu trebale bi se jasno i precizno utvrditi potrebne zaštitne mjere i jamstva u pogledu zaštite osobnih podataka, kao i temeljnih prava i sloboda pojedinaca, bez obzira na njihovo državljanstvo i mjesto boravka, u razmjeni osobnih podataka sa SAD-om u okviru EBSP-a. Naročito, primjenjuje se sljedeće:
(a)Stranke bi trebale jasno i precizno navesti svrhe obrade osobnih podataka u kontekstu okvirnog sporazuma. Svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti ograničena na ono što je nužno i razmjerno u pojedinačnim slučajevima kako bi se utvrdile prijetnje javnoj sigurnosti ili javnom poretku i doprinijelo sprečavanju, otkrivanju, istrazi i kaznenom progonu kaznenih djela terorizma i drugih kaznenih djela.
(b)Osobne podatke koje države članice prenesu u SAD trebalo bi obrađivati pošteno, na legitimnoj osnovi i samo u svrhe radi kojih su preneseni. Potrebno je zabraniti svaku daljnju obradu podataka koja nije u skladu s izvornom svrhom (ograničavanje svrhe). Okvirni sporazum trebao bi sadržavati prilog s iscrpnim popisom nadležnih tijela u SAD-u kojima države članice mogu prenositi osobne podatke, kao i kratak opis njihovih ovlasti.
(c)Osobni podaci koji se prenose trebali bi biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno za svrhu za koju su preneseni. Trebali bi biti točni i ažurirani. Podatke ne bi trebalo pohranjivati dulje nego što je nužno u svrhu radi koje su preneseni, a okvirnim sporazumom trebala bi se u svakom slučaju utvrditi pravila o pohrani, uključujući ograničenje pohrane, provjeru, ispravljanje i brisanje osobnih podataka. Konkretno, okvirnim sporazumom trebalo bi se ograničiti zadržavanje osobnih podataka putnika nakon njihova odlaska s relevantnog državnog područja samo na one slučajeve u kojima postoje objektivni dokazi da i dalje postoji prijetnja javnoj sigurnosti ili javnom poretku pa se takvi podaci moraju čuvati kako bi se omogućilo učinkovito sprečavanje, otkrivanje, istraga i kazneni progon kaznenih djela terorizma i drugih kaznenih djela.
(d)U okvirnom sporazumu moraju se utvrditi kriteriji na temelju kojih se navodi pouzdanost izvora i točnost podataka.
(e)Prijenos osobnih podatka kojima se otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu, genetski podaci, biometrijski podaci u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca te podaci o zdravlju i seksualnom životu ili spolnoj orijentaciji osobe treba dopustiti samo ako je to izričito nužno i razmjerno u pojedinim slučajevima radi sprečavanja ili suzbijanja kaznenih djela terorizma i drugih kaznenih djela iz okvirnog sporazuma i u skladu s odgovarajućim zaštitnim mjerama koje se primjenjuju na posebne rizike obrade podataka. Okvirni sporazum trebao bi sadržavati i posebne zaštitne mjere kojima se uređuje prijenos osobnih podataka maloljetnika i žrtava kaznenih djela, svjedoka ili drugih osoba koje mogu dati informacije o kaznenim djelima.
(f)U okvirnom sporazumu trebala bi se utvrditi pravila o informacijama koje se stavljaju na raspolaganje pojedincima te se trebaju osigurati ostvariva prava pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju, i to u obliku pravila o pravu na informacije, pristup, ispravljanje i brisanje, uključujući posebne razloge zbog kojih se mogu dopustiti sva potrebna i razmjerna ograničenja tih prava. U okvirnom sporazumu trebala bi se osigurati i ostvariva prava na upravnu i sudsku zaštitu za sve osobe čiji se podaci obrađuju na temelju okvirnog sporazuma te bi se trebali jamčiti učinkoviti pravni lijekovi.
(g)U okvirnom sporazumu trebala bi se utvrditi pravila o vođenju evidencija za potrebe bilježenja i dokumentiranja, kao i o informacijama koje se daju na raspolaganje pojedincima.
(h)U okvirnom sporazumu trebale bi se predvidjeti zaštitne mjere za automatiziranu obradu osobnih podataka, među ostalim za izradu profila, te zabraniti odluke koje se temelje isključivo na automatiziranoj obradi osobnih podataka bez sudjelovanja ljudi.
(i)Okvirni sporazum trebao bi uključivati obvezu jamčenja sigurnosti osobnih podataka putem odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera, među ostalim, dajući samo ovlaštenim osobama pristup osobnim podacima. Okvirni sporazum ujedno bi trebao uključivati obvezu obavješćivanja nadležnih tijela i, ako je to potrebno i moguće, ispitanika u slučaju povrede osobnih podataka koja utječe na podatke prenesene u kontekstu okvirnog sporazuma. Okvirni sporazum trebao bi sadržavati i obvezu provedbe mjera za osiguravanje integrirane i tehničke zaštite podataka radi učinkovite provedbe načelâ zaštite podataka.
(j)Daljnji prijenosi osobnih podataka od nadležnih tijela SAD-a prema drugim tijelima u SAD-u trebali bi biti dopušteni samo za potrebe okvirnog sporazuma, uz poštivanje odgovarajućih uvjeta, uključujući izričito odobrenje pružatelja informacija. Takav prijenos trebao bi biti dopušten samo prema tijelima koja pružaju u osnovi jednaku razinu zaštite osobnih podataka kakva je zajamčena okvirnim sporazumom, osim ako je daljnji prijenos potreban radi sprečavanja i istrage ozbiljne i neposredne prijetnje javnoj sigurnosti ili radi zaštite životno važnih interesa bilo koje osobe. Trebalo bi zabraniti daljnje prijenose osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama.
(k)U okvirnom sporazumu treba se osigurati sustav nadzora nad upotrebom osobnih podataka koji će obavljati neovisna javna tijela nadležna za zaštitu podataka u SAD-u s ovlastima za istragu i intervenciju. Konkretnije, takva tijela trebala bi imati ovlasti za rješavanje pritužbi pojedinaca o upotrebi njihovih osobnih podataka. U okvirnom sporazumu treba se predvidjeti obveza suradnje između nadzornih tijela, s jedne strane, i nadležnih nadzornih tijela Unije, s druge strane.
Okvir za razmjenu informacija
12.U okvirnom sporazumu trebali bi se utvrditi opći uvjeti, kriteriji, baze podataka i kategorije podataka obuhvaćeni razmjenom informacija između nadležnih tijela država članica i SAD-a kao dio bilateralnih dogovora. Ta bi se razmjena informacija trebala sastojati od potvrde informacija o identitetu ili otisaka prstiju, kao i dodatnih informacija povezanih s pojedincem koji se pretražuje te bi trebala biti ograničena na ono što je nužno i razmjerno za postizanje traženog rezultata.
13.Na temelju okvirnog sporazuma stranke bi trebale osigurati poštovanje tehničkih ograničenja stranaka u pogledu razmjene informacija.
14.U okvirnom sporazumu trebalo bi navesti posljedice suspenzije članstva iz programa ili ograničenja valjanosti ESTA-e na razmjenu informacija na temelju okvirnog sporazuma.
15.U okvirnom sporazumu trebao bi se predvidjeti slojeviti model odgovora na upite, u kojem se razlikuju informacije koje se automatski preuzimaju nakon postavljanja upita i dodatne informacije koje bi se mogle podijeliti sa strankom koja je podnijela zahtjev uz izričitu suglasnost dotične stranke.
16.Okvirni sporazum trebao bi sadržavati klauzulu kojom se države članice ovlašćuju za sklapanje bilateralnih sporazuma ili dogovora za razmjene informacija u okviru EBSP-a kao uvjet za sudjelovanje u programu izuzeća od obveze posjedovanja vize SAD-a. U okvirnom sporazumu trebali bi se utvrditi elementi koje trebaju sadržavati bilateralni sporazumi ili dogovori kako bi se pokrenula razmjena informacija te postupovni i materijalni uvjeti koje bilateralni sporazumi ili dogovori moraju ispunjavati.
17.U okvirnom sporazumu trebalo bi definirati okolnosti u kojima bi države članice mogle zadržati bilateralne sporazume ili dogovore sklopljene sa SAD-om prije stupanja na snagu okvirnog sporazuma.
Institucionalne odredbe
18.U okvirnom sporazumu trebalo bi osnovati upravljačko tijelo nadležno za upravljanje i nadzor nad provedbom i primjenom Sporazuma, čime bi se olakšalo rješavanje sporova.
19.U okvirnom sporazumu trebao bi se predvidjeti djelotvoran mehanizam za rješavanje sporova u pogledu njegova tumačenja i primjene kako bi se osiguralo da stranke poštuju zajednički dogovorena pravila.
20.Okvirni sporazum trebao bi sadržavati odredbe o njegovu praćenju i periodičnoj evaluaciji.
21.Okvirni sporazum trebao bi sadržavati odredbu o stupanju na snagu i valjanosti Sporazuma te odredbu prema kojoj stranka može otkazati ili suspendirati Sporazum, osobito u slučaju kad SAD više ne osigurava djelotvornu razinu zaštite temeljnih prava i sloboda propisanu okvirnim sporazumom. U slučaju raskida ili suspenzije u okvirnom sporazumu navodi se i mogu li se osobni podaci koji su obuhvaćeni njegovim područjem primjene i koji se prenesu prije njegove suspenzije ili otkaza nastaviti obrađivati. Nastavak obrade osobnih podataka, ako je dopušten, trebao bi u svakom slučaju biti u skladu s odredbama okvirnog sporazuma u trenutku njegove suspenzije ili otkaza.
22.Okvirni sporazum može, prema potrebi, sadržavati klauzulu o teritorijalnoj primjeni.
23.U okvirnom sporazumu trebalo bi utvrditi mehanizam kojim bi se budući relevantni razvoj prava Unije, prema potrebi, odražavao u prilagodbama okvirnog sporazuma. Okvirni sporazum trebao bi sadržavati i odredbu prema kojoj bi Unija raskinula okvirni sporazum u nedostatku takvih prilagodbi.
24.U okvirnom sporazumu trebao bi se predvidjeti mehanizam za evaluaciju njegove provedbe.
25.Okvirni sporazum trebao bi biti jednako vjerodostojan na svim službenim jezicima Unije i u tu svrhu sadržavati jezičnu klauzulu.