EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2.4.2025.

COM(2025) 143 final

2025/0074(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 u pogledu produljenja roka za uspostavu sustava vođenja predmeta Eurojusta

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Eurojust, Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu, podupire suradnju i koordinaciju među nacionalnim nadležnim tijelima u istragama i kaznenom progonu teških prekograničnih kaznenih djela. 

Nacionalni član države članice koja traži potporu Eurojusta otvara predmet u sustavu vođenja predmeta Eurojusta i upotrebljava taj IT sustav za razmjenu informacija povezanih s predmetom s nacionalnim članovima drugih država članica (ili tužiteljima za vezu u slučaju trećih zemalja) uključenima u konkretni predmet. Svrha je sustava vođenja predmeta olakšati sigurnu pohranu i razmjenu osjetljivih operativnih osobnih podataka, potpuno u skladu s mjerama za zaštitu podataka i poštujući stroga razdoblja zadržavanja. Sustav vođenja predmeta stoga je osnovni dio Eurojustove potpore nacionalnim tijelima.

Sadašnji sustav vođenja predmeta tehnički je zastario, što je bio jedan od razloga zbog kojeg je Komisija 2021. predložila izmjenu Uredbe o Eurojustu, donesene kao Uredba (EU) 2023/2131, u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom. Potonja uredba sadržava odredbe o sustavu vođenja predmeta kojima se omogućuje novi, fleksibilniji tehnički dizajn i predviđa prijelazno razdoblje za nastavak upotrebe starog sustava vođenja predmeta do 1. prosinca 2025. Prijedlogu Komisije priložen je zakonodavni financijski izvještaj kako bi se osiguralo da do tog roka Eurojust dobije potrebne financijske i ljudske resurse za uspostavu novog sustava vođenja predmeta sa svim potrebnim funkcijama.

U dopisu upućenom Komisiji u prosincu 2024. Eurojust je izrazio zabrinutost u pogledu svoje mogućnosti ispunjavanja zakonskog roka za uspostavu novog sustava vođenja predmeta. To je potvrđeno u kasnijim raspravama. Glavni su razlozi kašnjenja poteškoće s vanjskim izvođačem zaduženim za potporu razvoju novog sustava vođenja predmeta. Osim toga, za migraciju podataka iz starog sustava vođenja predmeta u novi i provjeru podataka potrebno je mnogo više vremena nego što se očekivalo, posebice jer su zbog složene strukture starog sustava vođenja predmeta i sudjelovanja nacionalnih ureda potrebne ručne intervencije.

Na temelju Uredbe o Eurojustu Eurojust je obvezan pohraniti sve operativne osobne podatke u sustavu vođenja predmeta te je zabranjena pohrana operativnih osobnih podataka drugdje. Relevantna prijelazna odredba u Uredbi o Eurojustu predložena je izričito kako bi se Eurojustu omogućilo da nastavi upotrebljavati stari sustav vođenja predmeta do zakonskog roka od 1. prosinca 2025., uz određivanje krajnjeg roka za tu upotrebu.

Eurojust bi zbog upotrebe starog sustava vođenja predmeta nakon prijelaznog razdoblja predviđenog Uredbom bio izložen odgovornosti za nezakonitu obradu operativnih osobnih podataka. Nezakonita obrada podataka mogla bi se osporavati u nacionalnim sudskim postupcima i u konačnici na Sudu Europske unije. Nacionalni sudovi bi stoga informacije i dokaze razmijenjene uz potporu Eurojusta mogli smatrati nedopuštenima, što bi moglo negativno utjecati na kazneni progon predmetnog kaznenog djela, a osobito na borbu protiv teškog prekograničnog kriminala i sigurnost u Uniji.

Budući da su prijelazna pravila za Eurojustovu „središnju bazu podataka s dokazima o najtežim međunarodnim zločinima”, u kojoj su pohranjeni dokazi koji se odnose na međunarodna kaznena djela, uključujući zločin agresije protiv Ukrajine, i koja je uspostavljena na temelju Uredbe (EU) 2022/838, također povezana sa zakonskim rokom od 1. prosinca 2025., isti se razlozi za zabrinutost odnose na dokaze pohranjene u toj bazi podataka. Neuključivanje te baze podataka u novi sustav vođenja predmeta i nastavak obrade podataka izvan tog sustava nakon 1. prosinca 2025. mogli bi dovesti u pitanje dopuštenost dokaza prikupljenih u okviru Međunarodnog centra za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine, koji je dio Eurojusta, a to bi moglo negativno utjecati i na kazneni progon pred budućim posebnim sudom za zločin agresije protiv Ukrajine.

Stoga Komisija predlaže tehničku izmjenu relevantne odredbe Uredbe o Eurojustu kako bi se zajamčila zakonitost upotrebe starog sustava vođenja predmeta dok novi ne postane potpuno operativan i dok se relevantni podaci ne prenesu u taj sustav. 

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Uspostava novog najsuvremenijeg sustava vođenja predmeta za Eurojust, uključujući bolje integriran i ažuriran Europski pravosudni registar za borbu protiv terorizma, u skladu je sa strategijom za digitalizaciju pravosuđa 1 , strategijom EU-a za sigurnosnu uniju 2 i Agendom Europske unije za borbu protiv terorizma 3 .  

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlog je u skladu s europskom pravnom stečevinom u području zaštite podataka. U njemu su utvrđena jasna prijelazna pravila primjenjiva na nastavak upotrebe starog sustava vođenja predmeta i početak primjene novog te su predviđene jasne zaštitne mjere za prijelazno razdoblje. 

Prijedlog je u skladu i s općom digitalizacijom područja slobode, sigurnosti i pravde, a posebice s okvirom za interoperabilnost 4 . Novi sustav vođenja predmeta poboljšat će interoperabilnost s drugim IT sustavima uspostavljenima u području slobode, sigurnosti i pravde te će olakšati razmjene i pretraživanja na europskom portalu za pretraživanje.  

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna osnova izmjene pravne osnove Eurojusta je članak 85. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U skladu s člankom 85. UFEU-a ustroj, funkcioniranje, područje djelovanja i zadaće Eurojusta utvrđuju se uredbom. To uključuje i uspostavu i funkcioniranje sustava vođenja predmeta Agencije. 

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost) 

U skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) na razini EU-a trebalo bi djelovati samo ako države članice ne mogu same ostvariti ciljeve u dovoljnoj mjeri, nego se zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini EU-a. Osim toga, prirodu i intenzitet određene mjere treba prilagoditi utvrđenom problemu.

Postoji konkretna potreba za djelovanjem na razini EU-a jer se mjere same po sebi odnose na EU u cjelini. Cilj im je sigurnom razmjenom operativnih osobnih podataka u sustavu za vođenje predmeta unaprijediti sposobnost Eurojusta da djeluje. Eurojustova je misija podupirati i jačati koordinaciju i suradnju među nacionalnim pravosudnim tijelima u vezi s teškim kaznenim djelima, uključujući terorizam, koja pogađaju dvije ili više država članica ili zahtijevaju zajednički kazneni progon. Taj se cilj može ostvariti samo na razini EU-a, u skladu s načelom supsidijarnosti. Države članice ne mogu same uspostaviti primjereniji pravni okvir za rješavanje problema mogućih kašnjenja u uspostavi novog sustava za vođenje predmeta. Stoga EU treba utvrditi pravno obvezujuće instrumente za postizanje tih rezultata u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene na temelju Ugovorâ EU-a. 

•Proporcionalnost

U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. stavku 4. UEU-a priroda i intenzitet određene mjere trebaju odgovarati utvrđenom problemu. Svi problemi navedeni u ovom Prijedlogu zahtijevaju potporu državama članicama na razini EU-a kako bi mogle djelotvorno riješiti te probleme.

Cilj je ovog prijedloga ublažiti bitne posljedice kašnjenja u uspostavi novog sustava vođenja predmeta predlaganjem tehničke izmjene relevantne odredbe Uredbe o Eurojustu kako bi se zajamčila zakonitost upotrebe starog sustava vođenja predmeta dok novi ne postane potpuno operativan. Bez te izmjene Eurojust ne može nastaviti pohranjivati operativne osobne podatke u starom sustavu vođenja predmeta nakon isteka važećeg zakonskog roka, a ne može ih ni pohraniti drugdje. Prema tome, neće moći ostvariti svoju ključnu ulogu u podupiranju i jačanju suradnje među nacionalnim tijelima država članica u istragama i kaznenom progonu teških oblika kaznenih djela, uključujući terorizam. Kako bi Eurojust mogao u potpunosti izvršiti svoju ključnu zadaću, potrebno je osigurati prijelazno razdoblje za migraciju iz starog sustava vođenja predmeta u novi.

Stoga, u skladu s načelom proporcionalnosti, Prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

•Odabir instrumenta

U skladu s člankom 85. stavkom 1. UFEU-a pravni okvir Eurojusta utvrđuje se uredbom. Za svaku izmjenu tog pravnog okvira također je potrebna uredba. 

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nije primjenjivo

•Savjetovanja s dionicima

Nije primjenjivo

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Nije primjenjivo

•Procjena učinka

Nije primjenjivo

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Nije primjenjivo

•Temeljna prava

Sustav vođenja predmeta Eurojusta uspostavljen je kako bi se zajamčilo sigurno postupanje s operativnim osobnim podacima i poštovanje razdoblja zadržavanja iz Uredbe o Eurojustu. Da bi se izbjeglo zaobilaženje tih pravila, Uredbom o Eurojustu zabranjena je pohrana operativnih osobnih podataka bilo gdje izvan sustava vođenja predmeta.

Kako bi se podaci iz starog sustava vođenja predmeta prenijeli u novi i provjerila njihova točnost, dva sustava morat će raditi usporedno tijekom određenog razdoblja. Zbog toga će se podaci udvostručiti, što će utjecati na načelo smanjenja količine podataka. Međutim, svrha je tog privremenog udvostručavanja omogućiti siguran prijelaz na novu tehničku infrastrukturu, u kojoj će se uzeti u obzir načelo tehničke zaštite podataka i istodobno zajamčiti najviši standardi sigurnosti IKT-a, čime će se osigurati bolje mjere za integriranu zaštitu podataka. Ne postoje drugi brži načini za migraciju podataka iz starog sustava vođenja predmeta u novi. Većina pohranjenih podataka, na primjer privitaka, ima individualizirana prava pristupa, koja je tijekom migracije potrebno ručno održavati. Osim toga, svaki nacionalni ured pohranio je podatke na drukčiji način pa ih je potrebno prenijeti uz potporu i sudjelovanje osoblja svakog nacionalnog ureda. Migracija stoga ovisi i o njihovu radnom opterećenju i dostupnosti. Udvostručavanje je ograničeno na ono što je nužno. Eurojust može upotrebljavati stari sustav vođenja predmeta samo do završetka migracije i provjere podataka, a rok za to je najkasnije 1. prosinca 2027. Stoga je učinak na smanjenje količine podataka opravdan.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ovaj Prijedlog nema nikakav utjecaj na proračun EU-a.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Nije primjenjivo

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

Nije primjenjivo

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Predloženom izmjenom zakonski rok iz članka 80. stavka 9. Uredbe (EU) 2018/1727 za nastavak upotrebljavanja starog sustava vođenja predmeta i uspostavu novog produljuje se s 1. prosinca 2025. na 1. prosinca 2027. Ta će izmjena Eurojustu omogućiti još dvije godine za uspješan prijelaz na novi sustav vođenja predmeta.

Osim toga, u članku 80. stavku 9. Uredbe (EU) 2018/1727 u kojem je navedeno da stari sustav vođenja predmeta prestaje s radom nakon uspostave novog sustava dodaje se dodatni tekst kako bi se Eurojustu omogućilo da prenese podatke iz starog sustava vođenja predmeta u novi. Za migraciju iz starog sustava vođenja predmeta u novi potrebna je znatna ručna intervencija jer svaki nacionalni ured Eurojusta pohranjuje informacije i privitke na drukčiji način pa će za taj proces biti potrebno nekoliko mjeseci. Nakon migracije podataka trebat će provjeriti njihovu točnost prije nego što stari sustav vođenja predmeta prestane s radom. No, ta prijelazna faza mora biti vremenski ograničena. Stari sustav vođenja predmeta može se upotrebljavati samo dok se ne uspostavi novi i dok se ne dovrše migracija i provjera točnosti podataka ili do konačnog zakonskog roka od 1. prosinca 2027. nakon kojeg se stari sustav vođenja predmeta više ne smije upotrebljavati. Produljenim zakonskim rokom Eurojustu se omogućuje dovoljno vremena za uspostavu novog sustava vođenja predmeta, a istodobno određuje najdulji rok u pravnoj osnovi.

2025/0074 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 u pogledu produljenja roka za uspostavu sustava vođenja predmeta Eurojusta

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 85.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Uredbom (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća 5 osnovana je Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te su utvrđene njezine zadaće, nadležnosti i funkcije. 

(2)Kako bi se svi operativni osobni podaci sigurno pohranili, Eurojust je uspostavio sustav vođenja predmeta koji se sastoji od privremenih radnih dosjea i indeksa. Nacionalni članovi Eurojusta putem sustava vođenja predmeta razmjenjuju sve informacije povezane s predmetom na siguran način i u potpunosti u skladu s pravilima o zaštiti podataka. Eurojust ne smije uspostaviti nikakvu drugu automatsku datoteku za obradu operativnih osobnih podataka 

(3)Uredbom (EU) 2023/2131 Europskog parlamenta i Vijeća 6 izmijenjena je Uredba (EU) 2018/1727 kako bi se osigurao pravni okvir za modernizirani sustav vođenja predmeta. Novi sustav vođenja predmeta treba integrirati i omogućiti funkcionalnosti Europskog pravosudnog registra za borbu protiv terorizma te poboljšati sposobnost Eurojusta za utvrđivanje poveznica između prekograničnih sudskih postupaka protiv osumnjičenika za kaznena djela terorizma i informacija koje Eurojust obrađuje u vezi s drugim teškim kaznenim djelima, u pravilu uz potpuno iskorištavanje postojećih nacionalnih mehanizama i mehanizama Unije za usporedbu biometrijskih podataka.

(4)Rok za uspostavu novog sustava vođenja predmeta je 1. prosinca 2025. Međutim, zbog vanjskih čimbenika i složenosti migracije Eurojust neće moći uspostaviti novi sustav vođenja predmeta u tom roku. Stoga je do uspostave novog sustava vođenja predmeta potrebno osigurati da Eurojust može nastaviti upotrebljavati sustav vođenja predmeta koji se sastoji od privremenih radnih dosjea i indeksa.

(5)Kako bi se Eurojustu omogućilo da ispita i osigura operativnost i interoperabilnost novog sustava vođenja predmeta u skladu s Uredbom (EU) 2024/903 Europskog parlamenta i Vijeća 7 te da prenese podatke iz sustava vođenja predmeta koji se sastoji od privremenih radnih dosjea i indeksa u novi sustav vođenja predmeta, potrebno je produljiti rok.

(6)Eurojust bi trebao moći nastaviti upotrebljavati sustav vođenja predmeta koji se sastoji od privremenih radnih dosjea i indeksa nakon što novi sustav vođenja predmeta započne s radom kako bi prenio podatke iz sustava vođenja predmeta koji se sastoji od privremenih radnih dosjea i indeksa u novi sustav vođenja predmeta i provjerio njihovu točnost, najkasnije do 1. prosinca 2027. Produljenje sadašnjeg roka za uspostavu novog sustava vođenja predmeta za dvije godine trebalo bi Eurojustu omogućiti dovoljno vremena da dovrši uspostavu novog sustava vođenja predmeta, uz istodobno ograničavanje razdoblja u kojem je iznimno dopušteno udvostručavanje operativnih osobnih podataka.

(7)[U skladu s člancima 1. i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.] ILI [U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Irska je [dopisom od ...] obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.]

(8)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(9)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje […],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1727

U članku 80. Uredbe (EU) 2018/1727 stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:  

„9. Eurojust može nastaviti upotrebljavati sustav vođenja predmeta koji se sastoji od privremenih radnih dosjea i indeksa do 1. prosinca 2027., osim ako je novi sustav vođenja predmeta već uspostavljen i ako je prije toga dovršena migracija podataka iz sustava vođenja predmeta koji se sastoji od privremenih radnih dosjea i indeksa te provjera njihove točnosti.”

Članak 2.

Stupanje na snagu 

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna

2.MJERE UPRAVLJANJA

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

4.Digitalni aspekti

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 8  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 9   

2.MJERE UPRAVLJANJA 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

4.Digitalni aspekti

(1)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Digitalizacija pravosuđa u Europskoj uniji, Paket mogućih instrumenata, COM(2020) 710 final.

(2)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju, COM(2020) 605 final.

(3)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Agenda EU-a za borbu protiv terorizma, COM(2020) 795 final.

(4)    Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP.

(5)    Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1727/oj ).

(6)    Uredba (EU) 2023/2131 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. listopada 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom (SL L, 2023/2131, 11.10.2023., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2131/oj ).

(7)    Uredba (EU) 2024/903 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o utvrđivanju mjera za visoku razinu interoperabilnosti javnog sektora u Uniji (Akt o interoperabilnoj Europi) (SL L, 2024/903, 22.3.2024., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2024/903/oj ).

(8)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(9)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na stranicama BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx .