—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2024. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2023. (1),

—

uzimajući u obzir mjere koje je Komisija poduzela na temelju Rezolucije Parlamenta od 16. siječnja 2024. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2023.,

—

uzimajući u obzir dokument koji je Europska središnja banka (ESB) objavila 25. ožujka 2024. naslovljen „Feedback on the input provided by the European Parliament as part of its resolution on Banking Union 2023” (Povratne informacije o doprinosu Europskog parlamenta u sklopu njegove Rezolucije o bankovnoj uniji – izvješće za 2023.),

—

uzimajući u obzir Godišnje izvješće Europske središnje banke o nadzornim aktivnostima za 2023., objavljeno u ožujku 2024.,

—

uzimajući u obzir Godišnje izvješće Jedinstvenog sanacijskog odbora za 2023., objavljeno 28. lipnja 2024.,

—

uzimajući u obzir donošenje Direktive o sprečavanju pranja novca (2) i Uredbe o sprečavanju pranja novca (3) te osnivanje Tijela za sprečavanje pranja novca (4),

—

uzimajući u obzir provedbu standarda Basel III, odnosno donošenje izmjena Direktive o kapitalnim zahtjevima (5) i Uredbe o kapitalnim zahtjevima (6),

—

uzimajući u obzir donošenje Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/2795 od 24. srpnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu datuma primjene kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik (7),

—

uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 24. travnja 2024. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu mjera rane intervencije, uvjeta za sanaciju i financiranja sanacijskih mjera (8),

—

uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 24. travnja 2024. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu mjera rane intervencije, uvjeta za sanaciju i financiranja mjera sanacije (9),

—

uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 24. travnja 2024. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/49/EU u pogledu opsega zaštite depozita, korištenja sredstava sustava osiguranja depozita, prekogranične suradnje i transparentnosti (10),

—

uzimajući u obzir izvješće svojeg Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 23. travnja 2024. o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 806/2014 radi uspostave Europskog sustava osiguranja depozita,

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala (COM(2018)0135),

—

uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije” od 22. lipnja 2015.,

—

uzimajući u obzir izvješće Enrica Lette od 10. travnja 2024. naslovljeno „Much more than a market – Speed, security, solidarity: empowering the Single Market to deliver a sustainable future and prosperity for all EU Citizens” (Mnogo više od tržišta – Brzina, sigurnost, solidarnost: osnaživanje jedinstvenog tržišta za ostvarivanje održive budućnosti i blagostanja za sve građane EU-a),

—

uzimajući u obzir izvješće Marija Draghija od 9. rujna 2024. naslovljeno „Budućnost europske konkurentnosti”,

—

uzimajući u obzir izjavu Euroskupine od 11. ožujka 2024. o budućnosti unije tržišta kapitala, izjavu Euroskupine od 16. lipnja 2022. o budućnosti bankovne unije i daljnje izjave Euroskupine s tim u vezi od 28. travnja 2023.,

—

uzimajući u obzir okvir Bazelskog odbora za nadzor banaka za objavljivanje izloženosti banaka kriptoimovini te ciljane izmjene bonitetnog standarda tog odbora za izloženost banaka kriptoimovini, koje su objavljene 17. srpnja 2024.,

—

uzimajući u obzir temeljna načela djelotvornog nadzora banaka Bazelskog odbora za nadzor banaka, objavljena 25. travnja 2024.,

—

uzimajući u obzir Izvješće Europske središnje banke o financijskoj stabilnosti iz svibnja 2024.,

—

uzimajući u obzir dokument Europske središnje banke iz serije povremenih publikacija naslovljen „The Road to Paris: stress testing the transition towards a net-zero economy” (Put prema Parizu: testiranje otpornosti na stres u pogledu prelaska na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija),

—

uzimajući u obzir publikaciju Odbora za financijsku stabilnost od 9. studenoga 2015. naslovljenu „Principles on Loss-absorbing and Recapitalisation Capacity of G-SIBs in Resolution” (Načela u pogledu kapaciteta za pokrivanje gubitaka i dokapitalizaciju globalnih sistemski važnih banaka u sanaciji),

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za financijsku stabilnost od 10. listopada 2023. naslovljeno „2023 Bank Failures – Preliminary lessons learnt for resolution” (Propast banaka 2023. – preliminarne pouke za sanaciju),

—

uzimajući u obzir radni dokument Instituta Peterson za međunarodnu ekonomiju br. 24 – 15 od 25. lipnja 2024. naslovljen „Europe’s banking union at ten: unfinished yet transformative”  (11) (Europska bankovna unija deset godina poslije: nedovršen, ali transformativan projekt),

—

uzimajući u obzir nadzorne prioritete jedinstvenog nadzornog mehanizma za razdoblje 2024. – 2026., objavljene u prosincu 2023.,

—

uzimajući u obzir Polugodišnje izvješće Jedinstvenog sanacijskog odbora podneseno Euroskupini 13. svibnja 2024.,

—

uzimajući u obzir ishod ispitivanja transparentnosti za 2023. koje je na razini EU-a provelo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, objavljen 28. srpnja 2023.,

—

uzimajući u obzir Tematsko izvješće 12/2023 Europskog revizorskog suda od 12. svibnja 2023. naslovljeno „Nadzor koji EU provodi nad kreditnim rizikom banaka – ESB je pojačao svoje napore, ali potrebno je učiniti više kako bi se dobilo veće jamstvo da su upravljanje kreditnim rizikom i njegovo pokriće primjereni”,

—

uzimajući u obzir izjave Claudije Buch, predsjednice Nadzornog odbora ESB-a, na saslušanjima pred parlamentarnim Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku održanima 21. ožujka 2024. i 2. rujna 2024.,

—

uzimajući u obzir izjave Dominiquea Laboureixa, predsjednika Jedinstvenog sanacijskog odbora, na saslušanjima pred parlamentarnim Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku održanima 21. ožujka 2024. i 23. rujna 2024.,

—

uzimajući u obzir izvješća Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o procjeni rizika iz srpnja 2024. i prosinca 2024.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o rodnoj ravnoteži u imenovanjima u području ekonomske i monetarne politike EU-a (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o jačanju međunarodne uloge eura (13),

—

uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A10-0044/2025),

A.

budući da bankovna unija obuhvaća jedinstveni nadzorni mehanizam, jedinstveni sanacijski mehanizam i europski sustav osiguranja depozita koji još nedostaje;

B.

budući da je glavni cilj bankovne unije zaštititi stabilnost bankarskog sektora u Europi i spriječiti potrebu za sanacijom banaka koje su izložene riziku od propasti novcem poreznih obveznika;

C.

budući da bi dovršena bankovna unija bila pozitivan korak za građane i gospodarstvo EU-a jer bi se njome poboljšala konkurentnost i stabilnost bankarskog sektora, smanjio sistemski rizik, poboljšali ponuda i izbor za potrošače te ponudile bolje mogućnosti za prekogranično bankarstvo koje poboljšava pristup financiranju za kućanstva i poslovne subjekte, čime se smanjenju troškovi za klijente banaka te istodobno osigurava da se javna sredstva ne koriste za spašavanje bankarskog sektora; budući da još nije pronađeno rješenje za rizik u pogledu banaka koje su prevelike da bi se dopustilo da propadnu („too big to fail”);

D.

budući da je dovršavanje reforme okvira EU-a za krizno upravljanje bankarskim sektorom i osiguranje depozita, s posebnim naglaskom na malim i srednjim bankama, presudno za sigurnost, stabilnost i otpornost europskog bankarskog sektora; budući da je potpuna bankovna unija s istinskim europskim sustavom osiguranja depozita osnovni uvjet kojim se jamči povjerenje građana u europske banke;

E.

budući da fragmentacija i nedostatak prekogranične konsolidacije bankarskog sektora EU-a utječu na njegovu globalnu konkurentnost; budući da se jaz u profitabilnosti između banaka EU-a i banaka SAD-a povećao;

F.

budući da je snažan bankarski sektor ključan za ostvarivanje gospodarskog rasta, povećanje mogućnosti vlasništva nad stambenim nekretninama, poticanje ulaganja i otvaranja radnih mjesta, financiranje malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) i start-up poduzeća te osiguravanje prelaska na zeleno i digitalno gospodarstvo;

G.

budući da otprilike 80 % vanjskog financiranja za trgovačka društva u EU-u potječe od banaka, dok samo 20 % sredstava potječe s tržišta kapitala; budući da u SAD-u samo 30 % kredita za trgovačka društva financiraju banke, dok se 70 % kredita financira sredstvima s tržištâ kapitala, uključujući korporativne obveznice i dionice;

H.

budući da 356,1 milijarda EUR neprihodonosnih kredita zabilježenih 2024. u 110 nadziranih institucija u usporedbi s 988,9 milijardi EUR neprihodonosnih kredita zabilježenih u 102 nadzirane institucije u drugom tromjesečju 2015. pokazuje znatnu silaznu putanju jer je ukupni udio neprihodonosnih kredita 36 % iznosa iz 2015.; budući da je potrebno uložiti dodatne napore;

I.

budući da je u travnju 2024. donio stajalište o preispitivanju okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita;

J.

budući da je u travnju 2024. njegov Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku usvojio izvješće o prijedlogu Komisije o uspostavi europskog sustava osiguranja depozita;

K.

budući da se financijske institucije sve više oslanjaju na upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT); budući da digitalizacija financija pruža ključne prilike za bankarski sektor te donosi važan tehnološki napredak u bankarskom sektoru EU-a, i to povećanjem učinkovitosti u pružanju bankarskih usluga i većom sklonosti inovacijama; budući da ona donosi i izazove, među ostalim u pogledu zaštite podataka, reputacijskih rizika, sprečavanja pranja novca i zaštite potrošača; budući da bankarski sektor EU-a mora povećati svoju kibernetičku otpornost kako bi sustavi IKT-a mogli izdržati razne vrste prijetnji za kibernetičku sigurnost; budući da ESB trenutačno proučava uvođenje digitalnog eura;

L.

budući da se banke u EU-u odupiru utjecaju ruske agresije; budući da one imaju ključnu ulogu u osiguravanju aktualne provedbe sankcija koje je EU nametnuo Rusiji kao odgovor na invaziju te u osiguravanju poštovanja tih sankcija; budući da je potrebna daljnja koordinacija kako bi se izbjeglo zaobilaženje sankcija;

M.

budući da su klimatske promjene, uništavanje okoliša i prelazak na niskougljično gospodarstvo čimbenici koje pri procjeni rizika za bilance banaka treba uzeti u obzir, i to kao izvor rizika koji potencijalno utječe na ulaganja u svim regijama i sektorima;