(1)

Ulaganja u Uniji pridonose njezinu rastu poboljšavanjem njezine konkurentnosti, otvaranjem radnih mjesta i stvaranjem ekonomije razmjera te dovođenjem kapitala, tehnologija, inovacija i stručnog znanja.

(1)

Unija pozdravlja strana ulaganja jer pridonose njezinu rastu poboljšavanjem njezine konkurentnosti, otvaranjem radnih mjesta i stvaranjem ekonomije razmjera te dovođenjem kapitala, tehnologija, inovacija i stručnog znanja.

(3)

Međutim, u skladu s međunarodnim obvezama u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te sporazuma o trgovini i ulaganjima sklopljenih s trećim zemljama , Unija i države članice pod određenim uvjetima mogu ograničiti izravna strana ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka.

(3)

Međutim, u članku 21. stavku 2. UEU-a navodi se da je cilj politika i djelovanja Unije zaštititi njezine vrijednosti, temeljne interese, sigurnost, neovisnost i cjelovitost. Ta načela i ciljevi temelj su zajedničke trgovinske politike Unije, kako je utvrđeno u članku 207. UFEU-a, među ostalim u odnosu na strana ulaganja. U tom kontekstu, međunarodne obveze u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te sporazumi o trgovini i ulaganjima sklopljeni s trećim zemljama omogućavaju Uniji i državama članicama da pod određenim uvjetima ograniče izravna strana ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka.

(4)

U skladu s Uredbom (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća (4) uspostavljen je okvir za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniju koju provode države članice. Konkretno, tom je uredbom uspostavljen mehanizam za suradnju kojim se državama članicama i Komisiji omogućuje razmjena informacija o izravnim stranim ulaganjima i izražavanje zabrinutosti zbog rizika za sigurnost ili javni poredak. Zbog tog mehanizma za suradnju države članice u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno dužne su u svojoj odluci na temelju provjere uzeti u obzir primjedbe drugih država članica i mišljenje Komisije.

(4)

U skladu s Uredbom (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća (4) uspostavljen je okvir za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniju koju provode države članice. Konkretno, tom je uredbom uspostavljen mehanizam za suradnju kojim se državama članicama i Komisiji omogućuje razmjena informacija o izravnim stranim ulaganjima i izražavanje zabrinutosti zbog rizika za sigurnost ili javni poredak. Zbog tog mehanizma za suradnju države članice u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno (država članica domaćin) dužne su u svojoj odluci na temelju provjere uzeti u obzir primjedbe drugih država članica i mišljenje Komisije.

(6a)

Nadalje, zbog promjenjive prirode tokova ulaganja potreban je novi zakonodavni instrument. Integracija globalnih gospodarstava u kombinaciji s ratom i geopolitičkim napetostima dovela je do pojave novih rizika koje Unija i države članice trebaju riješiti. Komisija je 20. lipnja 2023. Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću predstavila komunikaciju o „Europskoj strategiji gospodarske sigurnosti”, u kojoj se provjera izravnih stranih ulaganja navodi kao jedan od alata za zaštitu Unije od rizika u području gospodarske sigurnosti. U toj se strategiji ističe potreba rješavanja rizika povezanih s otpornošću lanaca opskrbe, fizičkom i kibernetičkom sigurnosti ključne infrastrukture, tehnološkom sigurnošću i neovlaštenim otkrivanjem osjetljivih tehnologija te uporabom gospodarskih ovisnosti kao oružja ili gospodarskom prisilom. Ti rizici za gospodarsku sigurnost relevantni su i u kontekstu provjere stranih ulaganja jer bi mogli negativno utjecati na temeljne društvene interese kao što su blagostanje, suverenitet, sigurnost i funkcioniranje socijalnog tržišnog gospodarstva, a time i na javni poredak država članica i Unije.

(7a)

Stjecanja provedena uz pomoć instrumenata sanacije na temelju odgovarajućih okvira za sanaciju (za banke, središnje druge ugovorne strane ili društva za (re)osiguranje) trebala bi biti isključena iz područja primjene ove Uredbe. U slučajevima sanacije ključno je vrijeme, a odluke se često donose doslovno preko noći. Postupci dubinske provjere predviđeni ovom Uredbom nisu u skladu s potrebom za pravodobnim odgovorom. Kako bi se izbjegli rizici za financijsku stabilnost, trebalo bi isključiti sanacijske transakcije. Sanacijska tijela trebala bi, u mjeri u kojoj je to moguće, uzeti u obzir ovu Uredbu pri provedbi mjera sanacije uz sudjelovanje stranog ulagatelja, posebno ako je uključena strateška imovina.

(8)

Znatna većina država članica, iako ne sve, imaju zakonodavni instrument kojim se predviđa mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja. Nacionalni zakoni mnogih država članica obuhvaćaju i provjeru ulaganja unutar Unije. Među državama članicama postoje znatne razlike u pogledu opsega, pragova i kriterija za procjenu vjerojatnosti hoće li ulaganje negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak. Postoje i razlike u postupcima provjere. U određenim državama članicama ulaganje se može provesti prije nego što se dobije potvrda o utjecaju na sigurnost i javni poredak. Međutim, u drugima se ulaganje može završiti samo nakon odobrenja u okviru mehanizma za provjeru. Takve razlike ometaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Na primjer, one stvaraju nejednake uvjete i povećavaju troškove usklađivanja za ulagatelje koji transakciju žele prijaviti više država članica. Ova Uredba pomaže u smanjenju razlika u ključnim elementima mehanizama koji se provode na nacionalnoj razini. To je ključno kako bi se ulagateljima osigurala predvidljivost u pogledu primjenjivih nacionalnih sustava i njihovih značajki, čime bi se smanjili povezani troškovi usklađivanja. To je tim važnije zbog razine integracije unutarnjeg tržišta , što može dovesti do toga da jedna transakcija ostavi posljedice na više država članica na razini Unije. Na primjer, moguće je da transakcija usmjerena na stjecanje ciljnog poduzetnika u jednoj državi članici utječe i na sigurnost i javni poredak druge države članice zbog strukture lanca opskrbe ili drugih gospodarskih elemenata koji povezuju ciljnog poduzetnika s drugim društvima sa sjedištem u nekoj drugoj državi članici. Da bi se riješili ti problemi unutarnjeg tržišta i osigurala veća dosljednost i predvidljivost, primjereno je u okviru djelovanja Unije utvrditi kriterije i elemente koji će se upotrebljavati za ocjenu stranih ulaganja.

(8)

Znatna većina država članica, iako ne sve, imaju zakonodavni instrument kojim se predviđa mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja. Nacionalni zakoni mnogih država članica obuhvaćaju i provjeru ulaganja unutar Unije. Među državama članicama postoje znatne razlike u pogledu opsega, pragova i kriterija za procjenu vjerojatnosti hoće li ulaganje negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak. Postoje i razlike u postupcima provjere. U određenim državama članicama ulaganje se može provesti prije nego što se dobije potvrda o utjecaju na sigurnost i javni poredak. Međutim, u drugima se ulaganje može završiti samo nakon odobrenja u okviru mehanizma za provjeru. Takve razlike ometaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Na primjer, te nedosljednosti stvaraju nejednake uvjete i povećavaju troškove usklađivanja za ulagatelje koji transakcije trebaju prijaviti u više država članica. Ova Uredba pomaže u usklađivanju ključnih elemenata mehanizama koji se provode na nacionalnoj razini. To je ključno kako bi se ulagateljima osigurala predvidljivost u pogledu primjenjivih nacionalnih sustava i njihovih značajki, čime bi se smanjili povezani troškovi usklađivanja. To je tim važnije zbog visoke razine integracije na unutarnjem tržištu , što može dovesti do toga da jedna transakcija ostavi posljedice na više država članica na razini Unije. Na primjer, moguće je da transakcija usmjerena na stjecanje ciljnog poduzetnika u jednoj državi članici utječe i na sigurnost i javni poredak drugih država članica zbog strukture lanca opskrbe ili drugih gospodarskih elemenata koji povezuju ciljnog poduzetnika s drugim društvima sa sjedištem u nekoj drugoj državi članici. Da bi se riješili ti problemi unutarnjeg tržišta i osigurala veća dosljednost i predvidljivost, primjereno je u okviru djelovanja Unije utvrditi kriterije i elemente koji će se upotrebljavati za ocjenu stranih ulaganja.

(9)

Kako bi se osigurao dosljedan pristup provjeri stranih ulaganja u cijeloj Uniji, sve bi države članice obvezno trebale provjeravati strana ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka. Stoga bi trebalo uskladiti ključne elemente nacionalnih mehanizama za provjeru. To minimalno usklađivanje uključuje opseg ulaganja koja treba provjeriti, ključne značajke postupka provjere i interakciju nacionalnog mehanizma i mehanizma Unije za suradnju. Osim toga, države članice trebale bi moći proširiti opseg svojih nacionalnih mehanizama za provjeru kako bi obuhvatile druge vrste stranih ulaganja, strana ulaganja u druge sektore, dodatne ciljne poduzetnike u Uniji ili gospodarske djelatnosti koje relevantna država članica smatra kritičnima za svoju sigurnost ili javni poredak. Ako to učine, takva bi provjera trebala biti u skladu i s odredbama ove Uredbe.

(9)

Kako bi se osigurao dosljedan pristup provjeri stranih ulaganja u cijeloj Uniji, sve bi države članice obvezno trebale provjeravati strana ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka. Stoga bi trebalo uskladiti ključne elemente nacionalnih mehanizama za provjeru. To usklađivanje trebalo bi uključivati i opseg ulaganja koja treba provjeriti, ključne značajke postupka provjere i interakciju nacionalnog mehanizma i mehanizma Unije za suradnju , uključujući dosljedne rokove za postupke provjere . Osim toga, države članice trebale bi moći proširiti opseg svojih nacionalnih mehanizama za provjeru kako bi obuhvatile druge vrste stranih ulaganja, strana ulaganja u druge sektore, dodatne ciljne poduzetnike u Uniji ili gospodarske djelatnosti koje relevantna država članica smatra kritičnima za svoju sigurnost ili javni poredak. Ako to učine, takva bi provjera trebala biti u skladu i s odredbama ove Uredbe. Ključno je uspostaviti usklađen i pojednostavnjen pristup u svim državama članicama kojim se osigurava da strana ulaganja koja mogu utjecati na sigurnost i javni poredak podliježu dosljednom nadzoru i učinkovitom donošenju odluka. U tu bi se svrhu mehanizmima za provjeru trebala smanjiti administrativna složenost, izbjeći nepotrebna kašnjenja i uzeti u obzir ograničene resurse malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) kada se na njih primjenjuju. Nadalje, Komisija bi trebala djelovati u koordinacijskoj ulozi kako bi se zajamčila veća sigurnost Unije, a neučinkovitost i fragmentirani pristupi sveli na najmanju moguću mjeru.

(12)

Provjeru stranih ulaganja trebalo bi provoditi u skladu s ovom Uredbom, uzimajući u obzir sve dostupne činjenične informacije i poštujući načelo proporcionalnosti i druga načela sadržana u Ugovorima. Nadalje, provjere stranih ulaganja koje se provode preko društava kćeri stranog ulagatelja s poslovnim nastanom u Uniji trebale bi u svim slučajevima biti u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz propisa Unije, a posebno s odredbama Ugovora o slobodi poslovnog nastana i slobodnom kretanju kapitala, kako se tumače u praksi Suda Europske unije, u skladu s ciljem očuvanja otvorenog i uključivog unutarnjeg tržišta. Sva ograničenja slobode poslovnog nastana i slobodnog kretanja kapitala u Uniji, uključujući provjeru i mjere koje proizlaze iz provjere, kao što su mjere ublažavanja i zabrane, trebala bi se temeljiti na stvarnoj i dovoljno ozbiljnoj prijetnji temeljnom interesu društva, i trebala bi biti primjerena i nužna kako je utvrđeno u praksi Suda. Istodobno, kad se procjenjuje opravdanost i proporcionalnost svih ograničenja slobode poslovnog nastana ili slobodnog kretanja kapitala, uključujući, prema potrebi, u bilo kojem mišljenju Komisije donesenom u skladu s ovom Uredbom, u obzir se mogu uzeti posebnosti ulaganja unutar Unije kojim se upravlja preko društva kćeri stranog ulagatelja. To bi trebalo učiniti uzimajući u obzir integraciju programa država članica u mehanizam za suradnju na razini Unije.

(12)

Provjeru stranih ulaganja trebalo bi provoditi u skladu s ovom Uredbom, uzimajući u obzir sve dostupne činjenične informacije i poštujući načelo proporcionalnosti i druga načela sadržana u Ugovorima. Nadalje, provjere stranih ulaganja koje se provode preko društava kćeri stranog ulagatelja s poslovnim nastanom u Uniji trebale bi u svim slučajevima biti u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz propisa Unije, a posebno s odredbama Ugovora o slobodi poslovnog nastana i slobodnom kretanju kapitala, kako se tumače u praksi Suda Europske unije, u skladu s ciljem očuvanja funkcionirajućeg, otvorenog , otpornog i uključivog unutarnjeg tržišta. Sva ograničenja slobode poslovnog nastana i slobodnog kretanja kapitala u Uniji, uključujući provjeru i mjere koje proizlaze iz provjere, kao što su mjere ublažavanja i zabrane, trebala bi se temeljiti na stvarnoj i dovoljno ozbiljnoj prijetnji temeljnom interesu društva, i trebala bi biti primjerena i nužna kako je utvrđeno u praksi Suda. Istodobno, kad se procjenjuje opravdanost i proporcionalnost svih ograničenja slobode poslovnog nastana ili slobodnog kretanja kapitala, uključujući, prema potrebi, u bilo kojem mišljenju ili odluci Komisije donesenoj u skladu s ovom Uredbom, u obzir bi se trebale uzeti posebnosti ulaganja unutar Unije kojim se upravlja preko društva kćeri stranog ulagatelja. To bi trebalo učiniti uzimajući u obzir integraciju programa država članica u mehanizam za suradnju na razini Unije.

(14)

Nužno je i da država članica u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno ima veću odgovornost prema Komisiji i onim državama članicama koje izraze opravdanu zabrinutost u pogledu vlastitog ili Unijinog javnog poretka ili sigurnosti.

(14)

Nužno je i da država članica domaćin ima veću odgovornost prema Komisiji i onim državama članicama koje izraze opravdanu zabrinutost u pogledu vlastitog ili Unijinog javnog poretka ili sigurnosti.

(15)

Zajedničkim okvirom utvrđenim u ovoj Uredbi ne bi se trebala dovoditi u pitanje isključiva odgovornost država članica za zaštitu vlastite nacionalne sigurnosti, kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. UEU-a. Njime se ne bi trebala dovoditi u pitanje ni zaštita njihovih osnovnih sigurnosnih interesa u skladu s člankom 346. UFEU-a.

(15)

Zajedničkim okvirom utvrđenim u ovoj Uredbi ne bi se trebala dovoditi u pitanje isključiva odgovornost svake države članice za zaštitu vlastite nacionalne sigurnosti, kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. UEU-a. Njime se ne bi trebala dovoditi u pitanje ni zaštita osnovnih sigurnosnih interesa država članica u skladu s člankom 346. UFEU-a.

(17)

Greenfield strana ulaganja provode se ako strani ulagatelj ili društvo kći stranog ulagatelja u Uniji izgradi nove objekte ili osnuje novo poduzeće u Uniji . Greenfield strana ulaganja trebala bi biti obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe u mjeri u kojoj ih država članica smatra relevantnima za potrebe provjere stranih ulaganja jer stvaraju trajne i izravne veze između stranog ulagatelja i takvih objekata ili poduzetnika . Osim toga, izgradnjom novih objekata strani ulagatelj može utjecati na sigurnost i javni poredak, među ostalim kada se taj rizik odnosi na temeljne gospodarske inpute. Stoga se države članice potiče da uključe greenfield strana ulaganja u opseg transakcija obuhvaćenih njihovim mehanizmima za provjeru , posebno ako se takva ulaganja provode u sektorima relevantnima za njihovu sigurnost ili javni poredak ili ako su njihova obilježja (npr. veličina ili temeljna važnost) relevantna za njihovu sigurnost ili javni poredak .

(17)

Greenfield strana ulaganja provode se ako strani ulagatelj ili društvo kći stranog ulagatelja u Uniji izgradi nove objekte ili osnuje novo poduzeće u Uniji radi obavljanja nove ekonomske aktivnosti . Izgradnjom novih objekata strani ulagatelj može utjecati na sigurnost i javni poredak, među ostalim kada se taj rizik odnosi na temeljne gospodarske inpute. Države članice stoga bi trebale uključiti greenfield strana ulaganja u opseg transakcija obuhvaćenih njihovim mehanizmima za provjeru.

(18)

Kako bi se osigurali dosljedni i predvidljivi postupci provjere, primjereno je utvrditi temeljne značajke mehanizama za provjeru koje trebaju uvesti države članice. Te bi značajke trebale uključivati barem opseg transakcija za koje je obvezan zahtjev za izdavanje odobrenja, rokove za provjeru i mogućnost da poduzetnici na koje se odnosi odluka na temelju provjere zatraže pravnu zaštitu protiv takvih odluka. Pravila i postupci u vezi s mehanizmima za provjeru trebali bi biti transparentni i njima se ne bi trebalo diskriminirati među trećim zemljama.

(18)

Kako bi se osigurali dosljedni i predvidljivi postupci provjere, primjereno je utvrditi temeljne značajke mehanizama za provjeru koje trebaju uvesti države članice. Te bi značajke trebale uključivati barem opseg transakcija za koje je obvezan zahtjev za izdavanje odobrenja, rokove za provjeru , mogućnost da poduzetnici na koje se odnosi odluka na temelju provjere zatraže pravnu zaštitu protiv takvih odluka te mogućnost tijela za provjeru da na učinkovit način odgovore na slučajeve neusklađenosti ili zaobilaženja . Pravila i postupci u vezi s mehanizmima za provjeru trebali bi biti transparentni i njima se ne bi trebalo diskriminirati među trećim zemljama. Postupkom za podnošenje zahtjeva za odobrenje trebalo bi osigurati da se zahtjevi u pogledu usklađenosti svedu na najmanju moguću mjeru.

(19)

Mehanizam za suradnju utvrđen u Uredbi (EU) 2019/452 državama članicama omogućuje da surađuju i uzajamno si pomažu u slučaju kad bi izravno strano ulaganje u jednoj državi članici moglo utjecati na sigurnost ili javni poredak drugih država članica ili projekata ili programa u interesu Unije. Taj se mehanizam dosad pokazao vrlo korisnim pa bi ga trebalo zadržati i ojačati ovom Uredbom.

(19)

Mehanizam za suradnju utvrđen u Uredbi (EU) 2019/452 državama članicama omogućuje da surađuju i uzajamno si pomažu u slučaju kad bi izravno strano ulaganje u jednoj državi članici moglo utjecati na sigurnost ili javni poredak drugih država članica ili Unije ili projekata ili programa u interesu Unije. Taj se mehanizam dosad pokazao vrlo korisnim pa bi ga trebalo zadržati , ojačati i proširiti ovom Uredbom kako bi se osigurao ujednačeniji pristup stranim ulaganjima u cijeloj Uniji .

(20)

Kako bi se primjereno identificirala strana ulaganja koja bi mogla imati negativan učinak na sigurnost ili javni poredak u Uniji, države članice trebale bi provjeravati strana ulaganja ako je ciljni poduzetnik u Uniji dio projekta ili programa u interesu Unije ili u njima sudjeluje, ili ako se gospodarska aktivnost ciljnog poduzetnika u Uniji odnosi na tehnologiju, imovinu, objekt, opremu, mrežu, sustav ili uslugu od posebne važnosti za interese sigurnost ili javnog poretka Unije. Osim tih kriterija, mehanizmi za provjeru mogu se primjenjivati i na druge sektore, ciljne poduzetnike u Uniji ili gospodarske djelatnosti koje relevantna država članica smatra kritičnima za svoju sigurnost ili javni poredak.

(20)

Kako bi se primjereno identificirala strana ulaganja koja bi mogla imati negativan učinak na sigurnost ili javni poredak u Uniji, države članice trebale bi provjeravati strana ulaganja ako je ciljni poduzetnik u Uniji dio projekta ili programa u interesu Unije ili u njima sudjeluje, ili ako se gospodarska aktivnost ciljnog poduzetnika u Uniji odnosi na tehnologiju, materijal, imovinu, objekt, opremu, mrežu, sustav ili uslugu od posebne važnosti za interese sigurnost ili javnog poretka Unije . Države članice trebale bi provjeravati i greenfield strana ulaganja u takve osjetljive programe ili sektore ako je zbog obilježja ulagatelja i veličine transakcije prisutan konkretan rizik . Osim tih kriterija, mehanizmi za provjeru mogu se primjenjivati i na druge sektore, ciljne poduzetnike u Uniji ili gospodarske djelatnosti koje relevantna država članica smatra kritičnima za svoju sigurnost ili javni poredak.

(21)

Kako bi se osiguralo da je mehanizam za suradnju usmjeren samo na strana ulaganja za koja je vjerojatno da će zbog obilježja stranog ulagatelja ili ciljnog poduzetnika u Uniji utjecati na sigurnost ili javni poredak, primjereno je utvrditi uvjete utemeljene na riziku za prijavljivanje stranih ulaganja koja se provjeravaju u državi članici drugim državama članicama i Komisiji. Ako strano ulaganje ne ispunjava nijedan od tih uvjeta, država članica u kojoj se strano ulaganje provjerava može to strano ulaganje prijaviti drugim državama članicama i Komisiji, među ostalim ako ciljni poduzetnik u Uniji ima značajno poslovanje u drugim državama članicama ili pripada korporativnoj grupi s više društava u različitim državama članicama.

(21)

Kako bi se osiguralo da je mehanizam za suradnju usmjeren samo na strana ulaganja za koja je vjerojatno da će zbog obilježja stranog ulagatelja ili ciljnog poduzetnika u Uniji utjecati na sigurnost ili javni poredak, primjereno je utvrditi uvjete utemeljene na riziku za prijavljivanje stranih ulaganja koja se provjeravaju u državi članici drugim državama članicama i Komisiji. Konkretno, država članica trebala bi procijeniti je li strani ulagač pod kontrolom ili utjecajem vlade treće zemlje. Kontrola ili utjecaj mogu se odrediti na temelju kriterija kao što su pragovi izravnog ili neizravnog vlasništva, priroda i opseg državnog financiranja od strane treće zemlje i posebni mehanizmi upravljanja kao što su zlatne dionice. Među navedene uvjete trebalo bi uključiti i slučajeve netransparentnih ili nejasnih vlasničkih struktura ili slučajeve u kojima krajnji korisnik nije poznat. Ako strano ulaganje ne ispunjava nijedan od tih uvjeta, država članica u kojoj se strano ulaganje provjerava može to strano ulaganje prijaviti drugim državama članicama i Komisiji, među ostalim ako ciljni poduzetnik u Uniji ima značajno poslovanje u drugim državama članicama ili pripada korporativnoj grupi s više društava u različitim državama članicama.

(22)

Kako bi se primjereno identificirao vjerojatni učinak stranih ulaganja na sigurnost ili javni poredak jedne ili više država članica, države članice trebale bi moći dostaviti primjedbe državi članici u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno čak i ako ta država članica ne provjerava to strano ulaganje ili ako se to strano ulaganje provjerava, ali nije prijavljeno mehanizmu za suradnju. Zahtjeve za informacije, odgovore i primjedbe država članica trebalo bi istovremeno proslijediti Komisiji.

(22)

Kako bi se primjereno identificirao vjerojatni učinak stranih ulaganja na sigurnost ili javni poredak jedne ili više država članica, države članice trebale bi moći dostaviti primjedbe državi članici u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno čak i ako ta država članica ne provjerava to strano ulaganje ili ako se to strano ulaganje provjerava, ali nije prijavljeno mehanizmu za suradnju. Zahtjeve za informacije, odgovore i primjedbe država članica trebalo bi istovremeno proslijediti Komisiji radi osiguravanja transparentnosti tijekom postupka .

(23)

Kako bi se primjereno identificirao vjerojatni učinak stranog ulaganja na sigurnost ili javni poredak više država članica ili Unije u cjelini, Komisija bi trebala moći izdati mišljenje u smislu članka 288. UFEU-a državi članici u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno čak i ako ta država članica ne provjerava to strano ulaganje ili ako se to strano ulaganje provjerava, ali nije prijavljeno mehanizmu za suradnju.

(23)

Kako bi se primjereno identificirao vjerojatni učinak stranog ulaganja na sigurnost ili javni poredak više država članica ili Unije u cjelini, Komisija bi trebala moći izdati mišljenje u smislu članka 288. UFEU-a državi članici domaćinu čak i ako ta država članica ne provjerava to strano ulaganje ili ako se to strano ulaganje provjerava, ali nije prijavljeno mehanizmu za suradnju. Kako bi se osigurala transparentnost i predvidljivost, mišljenja Komisije trebala bi se temeljiti na posebnim i dokumentiranim rizicima te bi trebala slijediti utvrđene kriterije izdavanja, uključujući dokumentirane sigurnosne rizike ili prekogranične probleme.

(24)

Nadalje, kako bi se zaštitila sigurnost ili javni poredak ako vjerojatni učinak proizlazi iz stranog ulaganja u ciljnog poduzetnika u Uniji koji omogućava razvoj, održavanje ili preuzimanje infrastrukture, tehnologija ili inputa koji su kritični za Uniju u cjelini, Komisija bi trebala imati mogućnost izdavanja mišljenja. Komisija bi tako na raspolaganju imala instrument za zaštitu projekata i programa koji služe Uniji u cjelini i predstavljaju važan doprinos sigurnosti ili javnom poretku Unije. Mišljenje Komisije u kojem se identificira vjerojatni učinak na projekte ili programe u interesu Unije iz razloga sigurnosti ili javnog poretka trebalo bi priopćiti svim državama članicama.

(24)

Nadalje, kako bi se osigurala sigurnost ili javni poredak ako vjerojatni učinak proizlazi iz stranog ulaganja u ciljnog poduzetnika u Uniji koji omogućava razvoj, održavanje ili preuzimanje infrastrukture, tehnologija ili inputa koji su kritični za Uniju u cjelini, Komisija bi trebala imati mogućnost izdavanja mišljenja. Komisija bi tako na raspolaganju imala instrument za zaštitu projekata i programa koji služe Uniji u cjelini i predstavljaju važan doprinos sigurnosti ili javnom poretku Unije. Mišljenje Komisije u kojem se identificira vjerojatni učinak na projekte ili programe u interesu Unije iz razloga sigurnosti ili javnog poretka trebalo bi priopćiti svim državama članicama.

(25)

Nadalje, Komisija bi trebala moći uputiti mišljenje svim državama članicama ako identificira više stranih ulaganja koja zajedno mogu utjecati na sigurnost ili javni poredak Unije. To bi osobito mogao biti slučaj kad više stranih ulaganja ima usporediva obilježja. Primjerice ako strana ulaganja provodi isti strani ulagatelj, ili strani ulagatelji koji predstavljaju slične rizike, ili ako je više stranih ulaganja usmjereno na istog ciljnog poduzetnika ili istu infrastrukturu, uključujući transeuropsku prometnu, energetsku i komunikacijsku infrastrukturu. Države članice i Komisija trebale bi raspravljati o analizi rizika i mogućim načinima nošenja s rizicima utvrđenih u mišljenju.

(25)

Nadalje, Komisija bi trebala moći uputiti mišljenje svim državama članicama ako identificira više stranih ulaganja koja zajedno mogu utjecati na sigurnost ili javni poredak Unije. To bi osobito mogao biti slučaj kad više stranih ulaganja ima usporediva obilježja. Primjerice ako strana ulaganja provodi isti strani ulagatelj, ili strani ulagatelji koji predstavljaju slične rizike, ili ako je više stranih ulaganja usmjereno na istog ciljnog poduzetnika ili infrastrukturu Unije , uključujući transeuropsku prometnu, energetsku i komunikacijsku infrastrukturu. Države članice i Komisija trebale bi raspravljati o analizi rizika i mogućim načinima nošenja s rizicima utvrđenih u mišljenju , uz osiguravanje koordiniranog pristupa .

(26)

Kako bi se zaštitila sigurnost ili javni poredak te istodobno pružila veća sigurnosti ulagateljima, države članice trebale bi imati mogućnost dostavljanja primjedbi, a Komisija bi trebala imati mogućnost izdavanja mišljenja o završenim stranim ulaganjima koja nisu prijavljena do 15 mjeseci nakon završetka stranog ulaganja.

(26)

Kako bi se zaštitila sigurnost ili javni poredak te istodobno pružila veća sigurnosti ulagateljima, države članice trebale bi imati mogućnost dostavljanja primjedbi, a Komisija bi trebala imati mogućnost izdavanja mišljenja o završenim stranim ulaganjima koja nisu prijavljena u roku od 15 mjeseci od završetka stranog ulaganja.

(27)

Radi veće jasnoće, popis projekata ili programa u interesu Unije trebao bi biti naveden u Prilogu I. Popis bi trebao uključivati strana ulaganja u transeuropske prometne, energetske i komunikacijske mreže, kao i programe kojima se financiraju aktivnosti istraživanja i razvoja važne za sigurnost ili javni poredak u Uniji. Zbog važnosti tih projekata i programa za sigurnost i javni poredak Unije države članice trebale bi provjeravati strana ulaganja u poduzetnike iz Unije koji su dio tih projekata ili programa ili u njima sudjeluju, uključujući one koji se financiraju sredstvima Unije.

(27)

Radi veće jasnoće, popis projekata ili programa u interesu Unije trebao bi biti naveden u Prilogu I. Popis bi trebao uključivati strana ulaganja u transeuropske prometne, energetske i komunikacijske mreže, kao i programe kojima se financiraju aktivnosti istraživanja i razvoja važne za sigurnost ili javni poredak u Uniji. Zbog važnosti tih projekata i programa za sigurnost i javni poredak Unije i njihove inherentne prekogranične i mrežne prirode, države članice trebale bi provjeravati strana ulaganja u poduzetnike iz Unije koji su dio tih projekata ili programa ili u njima sudjeluju, uključujući one koji se financiraju sredstvima Unije.

(28)

Kako bi se primjereno reagiralo na vjerojatan učinak stranog ulaganja na sigurnost ili javni poredak jedne ili više država članica, države članice koje prime propisno obrazložene primjedbe drugih država članica ili mišljenje Komisije trebale bi ih primjereno razmotriti, čak i ako smatraju da to ne utječe na njihovu sigurnost ili javni poredak. Država članica trebala bi se prema potrebi koordinirati s Komisijom i uključenim državama članicama te im dostaviti pisane povratne informacije o donesenoj odluci i načinu na koji su primjedbe i mišljenje uzeti u obzir. Konačna odluka o stranim ulaganjima trebala bi ostati isključiva odgovornost države članice u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno .

(28)

Kako bi se primjereno reagiralo na vjerojatan učinak stranog ulaganja na sigurnost ili javni poredak jedne ili više država članica, države članice koje prime propisno obrazložene primjedbe drugih država članica ili mišljenje Komisije trebale bi ih primjereno razmotriti, čak i ako smatraju da to ne utječe na njihovu sigurnost ili javni poredak. Država članica trebala bi se prema potrebi koordinirati s Komisijom i uključenim državama članicama te im dostaviti svoj nacrt odluke, uz pisane povratne informacije o načinu na koji su primjedbe i mišljenje uzeti u obzir. Nacrt odluke trebao bi ostati otvoren za izmjene kako bi se uzela u obzir stajališta dotičnih država članica i Komisije .

(28a)

U određenim slučajevima može doći do neslaganja između države članice domaćina i druge države članice ili Komisije o tome bi li ulaganje moglo imati učinak na sigurnost i javni poredak države članice ili Unije. Ako bi se rješavanje takvih nesuglasica prepustilo isključivo državi članici domaćinu, to bi moglo imati negativan učinak na sigurnost i javni poredak Unije u cjelini i ugroziti funkcioniranje mehanizma za suradnju. Stoga bi u takvim slučajevima Komisija trebala biti ovlaštena za donošenje odluke, a svoju procjenu o tome bi li ulaganje moglo imati učinak na sigurnost i javni poredak temelji na informacijama koje je dostavila država članica domaćin, kao i na vlastitim nalazima ako je provela istragu. U svim drugim slučajevima konačna odluka trebala bi ostati u nadležnosti države članice domaćina.

(28b)

U okviru raspodjele nadležnosti između država članica i Komisije predviđene ovom Uredbom nacionalna tijela za provjeru suočavaju se s ograničenjima u istraživanju transakcija stranih ulaganja izvan njihovih geografskih granica, što može utjecati na djelotvornost njihove analize. To bi, primjerice, mogao biti slučaj ako bi se klijenti ciljnog poduzetnika nalazili u nekoj drugoj državi članici, a njihova stajališta mogla bi biti ključna za procjenu osjetljivosti ciljnog poduzetnika na rizike za sigurnost ili javni poredak, primjerice u pogledu dostupnosti alternativnih dobavljača za robu ili usluge ciljnog poduzetnika. S obzirom na svoju prekograničnu perspektivu, Komisija je u dobrom položaju da razriješi takva ograničenja i doprinese procjeni učinka transakcija stranih ulaganja na sigurnost i javni poredak. Komisiji bi stoga trebalo dodijeliti odgovarajuće istražne ovlasti za prikupljanje potrebnih informacija. Komisija bi trebala moći zatražiti informacije od subjekata u drugoj državi članici ako se takve informacije ne mogu učinkovito pribaviti putem mehanizma za suradnju. Ovlast Komisije da zatraži informacije trebala bi se temeljiti na opravdanom zahtjevu neke države članice. Međutim, ako se nacionalna tijela suočavaju s pravnim ili postupovnim ograničenjima, kao što su kratki postupovni rokovi, Komisija bi trebala moći djelovati neovisno, pod uvjetom da je država članica domaćin obaviještena. Ta bi ovlast trebala biti ograničena na informacije potrebne za procjenu učinka transakcije na više od jedne države članice, uključujući negativne učinke na programe i projekte Unije.

(29)

Kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje mehanizma za suradnju, važno je zahtijevati da država članica koja mehanizmu za suradnju prijavljuje strano ulaganje dostavi minimalnu razinu informacija u standardiziranom formatu. Ako se suradnja odnosi na strano ulaganje koje nije prijavljeno mehanizmu za suradnju, država članica u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno trebala bi moći dostaviti barem istu minimalnu razinu informacija. Komisija i države članice mogu zatražiti dodatne informacije od države članice u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno. Svaki zahtjev za dodatne informacije trebao bi biti propisno opravdan, ograničen na informacije potrebne državama članicama za dostavljanje primjedbi ili Komisiji za izdavanje mišljenja, razmjeran svrsi zahtjeva i ne bi trebao biti nepotrebno opterećenje za državu članicu koja je podnijela prijavu.

(29)

Kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje mehanizma za suradnju, važno je zahtijevati da država članica koja mehanizmu za suradnju prijavljuje strano ulaganje dostavi minimalnu količinu informacija u standardiziranom formatu. Ako se suradnja odnosi na strano ulaganje koje nije prijavljeno mehanizmu za suradnju, država članica domaćin trebala bi moći dostaviti barem istu minimalnu količinu informacija. Komisija i države članice mogu zatražiti dodatne informacije od države članice u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno. Svaki zahtjev za dodatne informacije trebao bi biti propisno opravdan, ograničen na informacije potrebne državama članicama za dostavljanje primjedbi ili Komisiji za izdavanje mišljenja, razmjeran svrsi zahtjeva i ne bi trebao biti nepotrebno opterećenje za državu članicu koja je podnijela prijavu i predmetna poduzeća. Prema potrebi Komisija može zatražiti informacije od drugih tijela Unije, kao što su Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, jedinstveni nadzorni mehanizam ili Europska središnja banka.

(30)

Kako bi se osiguralo da se suradnja temelji na potpunim i točnim informacijama, strani ulagatelj ili poduzetnik trebali bi dostaviti sve relevantne informacije koje zatraži država članica u kojoj imaju poslovni nastan ili država članica u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno . U iznimnim okolnostima, ako država članica unatoč svojim nastojanjima ne uspije dobiti informacije koje zatraži druga država članica ili Komisija, trebala bi ih bez odgode obavijestiti. U tom bi se slučaju svaka primjedba druge države članice ili mišljenje koje Komisija izda u okviru mehanizma za suradnju trebali temeljiti na informacijama koje su im dostupne.

(30)

Kako bi se osiguralo da se suradnja temelji na potpunim i točnim informacijama, strani ulagatelj ili poduzetnik trebali bi dostaviti sve relevantne informacije koje zatraži država članica u kojoj imaju poslovni nastan ili država članica domaćin . U iznimnim okolnostima, ako država članica unatoč svojim nastojanjima ne uspije dobiti informacije koje zatraži druga država članica ili Komisija, trebala bi ih bez odgode obavijestiti. U tom bi se slučaju svaka primjedba druge države članice ili mišljenje koje Komisija izda u okviru mehanizma za suradnju trebali temeljiti na informacijama koje su im dostupne.

(31)

Kako bi se osiguralo da se mehanizam za suradnju upotrebljava samo u svrhu zaštite sigurnosti ili javnog poretka, države članice trebale bi propisno obrazložiti svaki zahtjev za informacije o određenom stranom ulaganju u drugoj državi članici i sve primjedbe koje dostave toj državi članici. Isti se zahtjevi primjenjuju kad Komisija zatraži informacije o određenom stranom ulaganju ili uputi mišljenje državi članici.

(31)

Kako bi se osiguralo da se mehanizam za suradnju upotrebljava isključivo u svrhu zaštite sigurnosti ili javnog poretka, države članice trebale bi propisno obrazložiti svaki zahtjev za informacije o određenom stranom ulaganju u drugoj državi članici i sve primjedbe koje dostave toj državi članici . To je ključno za sprečavanje zlouporabe mehanizma i osiguravanje njegove usmjerenosti isključivo na pitanja sigurnosti i javnog poretka . Isti se zahtjevi primjenjuju kad Komisija zatraži informacije o određenom stranom ulaganju ili uputi mišljenje državi članici.

(31a)

Ne dovodeći u pitanje mehanizam suradnje, potrebno je podizati razinu osviještenosti o sudjelovanju ili doprinosu poduzeća iz trećih zemalja projektima od zajedničkog interesa ili kritičnoj infrastrukturi koji su strateški važni za Uniju kako bi se omogućila intervencija javnih tijela ako bi takvo sudjelovanje ili doprinos mogli utjecati na sigurnost ili javni poredak u Uniji te ako nisu obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe. Države članice mogu davati primjedbe drugim državama članicama i Komisiji. Komisija po potrebi može zatražiti dodatne informacije i pratiti situaciju.

(32)

Države članice ili Komisija mogu prema potrebi razmotriti relevantne informacije primljene od gospodarskih subjekata, organizacija civilnog društva ili socijalnih partnera (kao što su sindikati) o stranom ulaganju koje bi moglo negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak.

(32)

Države članice ili Komisija mogu prema potrebi razmotriti relevantne informacije primljene od gospodarskih subjekata, organizacija civilnog društva ili socijalnih partnera (kao što su sindikati) o stranom ulaganju koje bi moglo negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak. Te bi informacije trebalo temeljito ocijeniti, a na temelju njih država članica domaćin može pokrenuti postupak provjere.

(33)

Država članica u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno može obavijestiti druge države članice ili Komisiju ako želi da dodatno analiziraju jedan ili više aspekata stranog ulaganja koji se procjenjuju u okviru mehanizma za suradnju ili ako se pojave nove okolnosti ili nove informacije koje bi mogle utjecati na procjenu stranog ulaganja. Drugim državama članicama i Komisiji može se odobriti dodatno vrijeme za dopunu njihove procjene stranog ulaganja.

(33)

Država članica domaćin može obavijestiti druge države članice ili Komisiju ako se pojave nove okolnosti ili nove informacije koje bi mogle utjecati na procjenu prijavljenog stranog ulaganja. Drugim državama članicama i Komisiji može se odobriti dodatno vrijeme za dopunu njihove procjene stranog ulaganja. U takvim bi slučajevima svako produljenje razdoblja procjene trebalo biti što kraće i ne bi trebalo neopravdano odgoditi cjelokupan postupak provjere.

(34)

Kako bi se osigurala učinkovitost i djelotvornost mehanizma za suradnju, potrebno je uskladiti rokove i postupke kad se u više država članica provjerava više stranih ulaganja povezanih s istom širom transakcijom. U takvim višedržavnim transakcijama podnositelj zahtjeva trebao bi istodobno podnijeti različite zahtjeve za odobrenje u dotičnim državama članicama. Osim toga, te bi države članice trebale istodobno zahtjeve prijaviti mehanizmu za suradnju. Kako bi se osiguralo učinkovito postupanje s tim višedržavnim transakcijama, dotične države članice trebale bi se koordinirati i dogovoriti je li i kad potrebno prijaviti strana ulaganja. Nadalje, dotične države članice trebale bi se koordinirati i u pogledu konačne odluke. Ako dotične države članice namjeravaju odobriti strano ulaganje pod određenim uvjetima, trebale bi osigurati da su ti uvjeti međusobno kompatibilni i da se njima na odgovarajući način uklanjaju prekogranični rizici. Prije zabrane stranog ulaganja dotične države članice trebale bi razmotriti jesu li uvjetno odobrenje s koordiniranim mjerama i njihova koordinirana provedba dovoljni za rješavanje vjerojatnog učinka na sigurnost ili javni poredak. Komisija bi trebala imati mogućnost sudjelovanja u takvoj koordinaciji.

(34)

Kako bi se osigurala učinkovitost i djelotvornost mehanizma za suradnju, potrebno je uskladiti rokove i postupke kad se u više država članica provjerava više stranih ulaganja povezanih s istom širom transakcijom. U takvim višedržavnim transakcijama podnositelj zahtjeva trebao bi u ograničenom roku podnijeti različite zahtjeve za odobrenje u dotičnim državama članicama. Osim toga, te bi države članice trebale nastojati prijaviti zahtjeve mehanizmu za suradnju u ograničenom roku . Kako bi se osiguralo učinkovito postupanje s tim višedržavnim transakcijama, dotične države članice trebale bi se koordinirati i dogovoriti je li potrebno prijaviti strana ulaganja te o usklađivanju svojih postupovnih rokova . Nadalje, dotične države članice trebale bi se koordinirati i u pogledu sadržaja konačne odluke. Ako dotične države članice namjeravaju odobriti strano ulaganje pod određenim uvjetima, trebale bi osigurati da su ti uvjeti međusobno kompatibilni i da se njima na odgovarajući način uklanjaju prekogranični rizici. Prije zabrane stranog ulaganja dotične države članice trebale bi razmotriti jesu li uvjetno odobrenje s koordiniranim mjerama i njihova koordinirana provedba dovoljni za rješavanje vjerojatnog učinka na sigurnost ili javni poredak. Komisija bi trebala imati mogućnost potpunog sudjelovanja u takvoj koordinaciji.

(34a)

Kako bi se osigurala učinkovita i sigurna razmjena informacija među državama članicama te između država članica i Komisije u skladu s ovom Uredbom, Komisija bi trebala uspostaviti i održavati siguran i šifriran digitalni sustav koji je u skladu s najvišim standardima zaštite i sigurnosti podataka. Kako bi se zaštitili povjerljivost i integritet komunikacija, sve razmjene na temelju ove Uredbe trebale bi se odvijati isključivo putem tog sustava, koji bi trebao uključivati mogućnosti praćenja i revizije kako bi se osigurala usklađenost sa sigurnosnim standardima.

(34b)

Kako bi se osiguralo sigurno i učinkovito podnošenje i obrada prijava povezanih s provjerom stranih ulaganja te smanjilo administrativno opterećenje i za podnositelje zahtjeva i za tijela, trebalo bi uspostaviti jedinstveni elektronički portal na razini Unije. Taj bi portal trebao osigurati jedinstveni mehanizam za podnositelje zahtjeva i njihove predstavnike za elektroničko podnošenje transakcija nacionalnim tijelima za provjeru. Komisija bi trebala sustav oblikovati tako da je prilagođen korisnicima i u skladu s primjenjivim propisima o zaštiti podataka i sigurnosnim standardima.

(35)

Kako bi se osigurao dosljedan pristup provjeri ulaganja u cijeloj Uniji, ključno je da su standardi i kriteriji za procjenu vjerojatnih rizika za sigurnost i javni poredak utvrđeni na razini Unije u ovoj Uredbi. Oni bi trebali uključivati učinak na sigurnost, cjelovitost i funkcioniranje kritične infrastrukture, dostupnost kritičnih tehnologija (uključujući kritične razvojne tehnologije) i kontinuiranu opskrbu kritičnim inputima za sigurnost ili javni poredak, čiji bi poremećaji, kvarovi, gubitak ili uništenje znatno utjecali na sigurnost i javni poredak u jednoj ili više država članica ili na Uniju u cjelini. U tom bi pogledu države članice i Komisija također trebali uzeti u obzir kontekst i okolnosti stranog ulaganja. To bi posebno trebalo uključivati provjeru je li ulagatelj pod izravnom ili neizravnom kontrolom vlade treće zemlje , primjerice zbog dodjele znatnih financijskih sredstava , ili je li uključen u ostvarivanje ciljeva politike trećih zemalja kako bi se ojačale njihove vojne sposobnosti. U tom kontekstu, ako je primjenjivo, države članice i Komisija trebale bi razmotriti i zašto strani ulagatelj, njegov stvarni vlasnik ili bilo koje njegovo društvo kći ili osoba koja djeluje u njegovo ime ili prema njegovim uputama podliježu bilo kojoj vrsti Unijinih mjera ograničavanja u skladu s člankom 215. UFEU-a.

(35)

Kako bi se osigurao dosljedan pristup provjeri ulaganja u cijeloj Uniji, ključno je da su standardi i kriteriji za procjenu vjerojatnih rizika za sigurnost i javni poredak utvrđeni na razini Unije u ovoj Uredbi. Oni bi trebali uključivati učinak na sigurnost, cjelovitost , funkcioniranje i otpornost kritične infrastrukture i unutarnjeg tržišta , dostupnost i prihvaćanje kritičnih tehnologija i znanja (uključujući kritične razvojne tehnologije) , kontinuiranu opskrbu kritičnim inputima za sigurnost ili javni poredak, čiji bi poremećaji, kvarovi, gubitak ili uništenje znatno utjecali na sigurnost i javni poredak u jednoj ili više država članica ili na Uniju u cjelini , sigurnost vojnih objekata i drugih osjetljivih javnih objekata te kapacitet za rješavanje problema u području strateških ovisnosti . U tom bi pogledu države članice i Komisija također trebali uzeti u obzir kontekst i okolnosti stranog ulaganja. To bi posebno trebalo uključivati provjeru je li ulagatelj sudjelovao u nezakonitim aktivnostima , uključujući opetovano nepoštovanje pravnih standarda Unije , je li uključen u ostvarivanje ciljeva politike trećih zemalja , ili nastoji ojačati njihove vojne sposobnosti , ili u kršenje međunarodnog prava. Ostvarivanje ciljeva politike treće zemlje može podrazumijevati utjecaj njezine vlade na poduzeća, što može dovesti do znatnog narušavanja tržišta . U tom kontekstu, ako je primjenjivo, države članice i Komisija trebale bi razmotriti i zašto strani ulagatelj, njegov stvarni vlasnik ili bilo koje njegovo društvo kći ili osoba koja djeluje u njegovo ime ili prema njegovim uputama podliježu bilo kojoj vrsti Unijinih mjera ograničavanja u skladu s člankom 215. UFEU-a.

(36)

Ako država članica u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno smatra da bi strano ulaganje moglo negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak u Uniji, primjereno je od te države članice zahtijevati da poduzme odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika, ako su takve mjere dostupne i smatra ih odgovarajućima, uvažavajući u najvećoj mogućoj mjeri primjedbe drugih država članica i mišljenje Komisije, ako je primjenjivo. Strana ulaganja trebalo bi zabraniti samo iznimno i ako mjere za ublažavanje rizika ili mjere dostupne na temelju prava Unije ili nacionalnog prava koje nisu mehanizam za provjeru nisu dovoljne za ublažavanje učinka na sigurnost ili javni poredak.

(36)

Ako država članica domaćin smatra da bi strano ulaganje moglo negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak u Uniji, primjereno je od te države članice zahtijevati da poduzme odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika, ako su takve mjere dostupne i smatra ih odgovarajućima, uvažavajući u najvećoj mogućoj mjeri primjedbe drugih država članica i mišljenje Komisije, ako je primjenjivo. Strana ulaganja trebalo bi zabraniti samo iznimno i ako mjere za ublažavanje rizika ili mjere dostupne na temelju prava Unije ili nacionalnog prava koje nisu mehanizam za provjeru nisu dovoljne za ublažavanje učinka na sigurnost ili javni poredak.

(37)

Kako bi se poduprla provedba mehanizma za suradnju i potaknula razmjena dobrih primjera iz prakse među državama članicama, trebalo bi zadržati stručnu skupinu za provjeru stranih ulaganja osnovanu u skladu s Uredbom (EU) 2019/452.

(37)

Kako bi se poduprla provedba mehanizma za suradnju i potaknula razmjena dobrih primjera iz prakse među državama članicama, trebalo bi zadržati stručnu skupinu za provjeru stranih ulaganja osnovanu u skladu s Uredbom (EU) 2019/452 , a njezine zadaće trebalo bi ažurirati u skladu s ovom Uredbom .

(37a)

Kako bi se povećala transparentnost i ulagateljima olakšao postupak, države članice trebale bi objavljivati i redovito ažurirati smjernice o postupcima provjere, rokovima i kriterijima za procjenu rizika. Kako bi se osigurala transparentnost i dosljedna primjena ove Uredbe u svim državama članicama, Komisija bi trebala objavljivati i redovito ažurirati smjernice o zahtjevima na razini Unije te ključnim konceptima i kriterijima procjene utvrđenima ovom Uredbom. Komisija bi također trebala održavati javno dostupan popis svih mehanizama za provjeru ulaganja koje su uspostavile države članice.

(39)

Kako bi se osigurala učinkovitost koordinacijskog mehanizma, kontaktne točke koje su uspostavile države članice i Komisija trebale bi biti primjereno raspoređene u odgovarajuće uprave . Kontaktne točke trebale bi imati kvalificirano osoblje i ovlasti potrebne za obavljanje svojeg posla u okviru mehanizma koordinacije i pravilno postupanje s povjerljivim informacijama.

(39)

Kako bi se osigurala učinkovitost koordinacijskog mehanizma, kontaktne točke koje su uspostavile države članice i Komisija trebale bi biti primjereno strateški raspoređene u odgovarajućim upravama . Kontaktne točke trebale bi imati kvalificirano osoblje i ovlasti potrebne za obavljanje svojeg posla u okviru mehanizma koordinacije i pravilno postupanje s povjerljivim informacijama u skladu s primjenjivim pravnim okvirima .

(40)

Države članice i Komisiju trebalo bi poticati na suradnju s nadležnim tijelima trećih zemalja koje dijele slične stavove o pitanjima povezanima s provjerom stranih ulaganja koja bi mogla utjecati na sigurnost ili javni poredak. Cilj takve administrativne suradnje trebalo bi biti jačanje učinkovitosti okvira za provjeru stranih ulaganja od strane država članica i suradnja između država članica i Komisije u skladu s ovom Uredbom. Komisiju bi trebalo obavješćivati o takvim bilateralnim kontaktima u mjeri u kojoj se odnose na sustavna pitanja povezana s provjerom ulaganja. Trebalo bi također omogućiti Komisiji da prati razvoj događaja u pogledu mehanizama za provjeru u trećim zemljama.

(40)

Države članice i Komisiju trebalo bi poticati na aktivnu suradnju s nadležnim tijelima trećih zemalja koje dijele slične stavove o pitanjima povezanima s provjerom stranih ulaganja koja bi mogla utjecati na sigurnost ili javni poredak. Cilj takve administrativne suradnje trebalo bi biti jačanje učinkovitosti okvira za provjeru stranih ulaganja od strane država članica i suradnja između država članica i Komisije u skladu s ovom Uredbom. Komisiju bi trebalo obavješćivati o takvim bilateralnim kontaktima u mjeri u kojoj se odnose na sustavna pitanja , trendove ili primjere najbolje prakse povezane s provjerom ulaganja. Trebalo bi također omogućiti Komisiji da prati razvoj događaja u pogledu mehanizama za provjeru u trećim zemljama.

(40a)

Ovu bi Uredbu trebalo razmotriti u kontekstu šireg paketa obrambenih instrumenata Unije za ublažavanje sigurnosnih rizika, uključujući Uredbu o stranim subvencijama i Instrument za međunarodnu nabavu, te bi trebalo osigurati da je područje primjene utvrđeno u skladu s tim mjerama kako bi se izbjeglo udvostručavanje i osigurao ciljan i razmjeran pristup.

(41)

Države članice i Komisija moraju zajamčiti povjerljivost informacija koje pružaju ili primaju u okviru primjene ove Uredbe, u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije. Ako bi neovlašteno otkrivanje informacija u različitoj mjeri naštetilo interesima Europske unije ili jedne ili više država članica, autor informacija trebao bi te informacije klasificirati u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije. Prilikom odgovaranja na zahtjeve za pristup dokumentima koji se obrađuju u okviru primjene ove Uredbe, države članice i Komisija koordiniraju i osiguravaju barem razinu zaštite zaštićenih interesa dostupnu u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 (5) radi zaštite svrhe istraga. Komisija bi trebala poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala zaštitu povjerljivih informacija u skladu s, konkretno, Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/443 (6) i Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (7). Slično tome, države članice i Komisija trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale usklađenost sa Sporazumom između država članica Europske unije, koje su se sastale u okviru Vijeća, o zaštiti klasificiranih podataka koji se razmjenjuju u interesu Unije (8). To posebno uključuje obvezu da se klasificiranim podacima ne umanji stupanj povjerljivosti ili da se s njih ne skine oznaka tajnosti bez prethodnog pisanog pristanka autora. Sa svim neklasificiranim osjetljivim podacima ili podacima koji se dostavljaju na povjerljivoj osnovi nadležna tijela trebala bi postupati u skladu s tim.

(41)

Države članice i Komisija trebale bi zajamčiti najvišu razinu povjerljivosti informacija koje pružaju ili primaju u okviru primjene ove Uredbe, u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije. Ako bi neovlašteno otkrivanje informacija u različitoj mjeri naštetilo interesima Europske unije ili jedne ili više država članica, autor informacija trebao bi te informacije klasificirati u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije. Prilikom odgovaranja na zahtjeve za pristup dokumentima koji se obrađuju u okviru primjene ove Uredbe, države članice i Komisija trebale bi koordinirati i osigurati barem razinu zaštite zaštićenih interesa dostupnu u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 (5) radi zaštite integriteta istraga. Komisija bi trebala poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala zaštitu povjerljivih informacija u skladu s, konkretno, Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/443 (6) i Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (7). Slično tome, države članice i Komisija trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale usklađenost sa Sporazumom između država članica Europske unije, koje su se sastale u okviru Vijeća, o zaštiti klasificiranih podataka koji se razmjenjuju u interesu Unije (8). To posebno uključuje obvezu da se očuva povjerljivost klasificiranih podataka i da se takvim podacima ne umanji stupanj povjerljivosti ili da se s njih ne skine oznaka tajnosti bez prethodnog pisanog pristanka autora. Sa svim neklasificiranim osjetljivim podacima ili podacima koji se dostavljaju na povjerljivoj osnovi nadležna tijela trebala bi postupati u skladu s tim.

(43)

Komisija treba izraditi godišnje izvješće o provedbi ove Uredbe i dostaviti ga Europskom parlamentu i Vijeću. Radi veće transparentnosti izvješće bi se trebalo objaviti. Izvješće bi se, među ostalim, trebalo temeljiti na izvješćima koja sve države članice dostavljaju Komisiji na povjerljivoj osnovi, vodeći računa o potrebi da se osigura zaštita povjerljivosti određenih informacija, posebno ako bi objava podataka mogla utjecati na sigurnost ili javni poredak Unije ili ugroziti poslovnu povjerljivost.

(43)

Komisija treba izraditi godišnje izvješće o provedbi ove Uredbe i dostaviti ga Europskom parlamentu i Vijeću. Radi veće transparentnosti izvješće bi se trebalo objaviti. Izvješće bi se, među ostalim, trebalo temeljiti na izvješćima koja sve države članice dostavljaju Komisiji na povjerljivoj osnovi, vodeći računa o potrebi da se osigura zaštita povjerljivosti određenih informacija, posebno ako bi objava podataka mogla utjecati na sigurnost ili javni poredak Unije ili ugroziti poslovnu povjerljivost. Izvješće bi trebalo sadržavati informacije o novim trendovima i faktorima rizika te ažurirane informacije o relevantnim zakonodavnim promjenama u državama članicama.

(44)

Komisija treba ocijeniti funkcioniranje i učinkovitost ove Uredbe pet godina nakon datuma početka njezine primjene i svakih pet godina nakon toga te dostaviti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. To bi izvješće trebalo uključivati procjenu je li potrebna izmjena ove Uredbe. Ako se u izvješću preporučuje izmjena ove Uredbe, uz njega se može priložiti zakonodavni prijedlog.

(44)

Komisija treba ocijeniti funkcioniranje i učinkovitost ove Uredbe tri godine nakon datuma početka njezine primjene i svakih pet godina nakon toga te dostaviti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. To bi izvješće posebno trebalo uključivati procjenu doprinosa ove Uredbe gospodarskoj sigurnosti Unije. Ono bi trebalo uključivati procjenu je li potrebna izmjena ove Uredbe. Ako se u izvješću preporučuje izmjena ove Uredbe, uz njega se može priložiti zakonodavni prijedlog.

(46)

Ako strano ulaganje čini koncentraciju koja je obuhvaćena područjem primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (12), primjenom ove Uredbe ne bi se trebala dovoditi u pitanje primjena članka 21. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 139/2004. Ova Uredba i članak 21. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 139/2004 trebali bi se dosljedno primjenjivati. U slučaju preklapanja odgovarajućeg područja primjene tih dviju uredaba, razloge za provjeru iz članka  12 . ove Uredbe i pojam pravno utemeljenih interesa u smislu članka 21. stavka 4. trećeg podstavka Uredbe (EZ) br. 139/2004 trebalo bi tumačiti dosljedno, ne dovodeći u pitanje procjenu usklađenosti nacionalnih mjera kojima je cilj zaštita tih interesa s općim načelima i drugim odredbama zakonodavstva Unije.

(46)

Ako strano ulaganje čini koncentraciju koja je obuhvaćena područjem primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (12), primjenom ove Uredbe ne bi se trebala dovoditi u pitanje primjena članka 21. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 139/2004. Ova Uredba i članak 21. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 139/2004 trebali bi se dosljedno primjenjivati. U slučaju preklapanja odgovarajućeg područja primjene tih dviju uredaba, razloge za provjeru iz članka  1 . ove Uredbe i pojam pravno utemeljenih interesa u smislu članka 21. stavka 4. trećeg podstavka Uredbe (EZ) br. 139/2004 trebalo bi tumačiti dosljedno, ne dovodeći u pitanje procjenu usklađenosti nacionalnih mjera kojima je cilj zaštita tih interesa s općim načelima i drugim odredbama zakonodavstva Unije.

(49)

Kako bi se uzela u obzir kretanja u vezi s projektima ili programima u interesu Unije i prilagodio popis tehnologija, imovine, objekata, opreme, mreža, sustava, usluga i gospodarskih djelatnosti od posebne važnosti za interese Unije u području sigurnosti ili javnog poretka, Komisiji bi u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u vezi s izmjenama prilogâ ovoj Uredbi. Popis projekata i programa u interesu Unije utvrđen u Prilogu I. trebao bi sadržavati projekte ili programe obuhvaćene pravom EU-a kojima se osigurava razvoj, održavanje ili stjecanje kritične infrastrukture, kritičnih tehnologija ili kritičnih inputa koji su bitni za sigurnost ili javni poredak. Popis tehnologija, imovine, objekata, opreme, mreža, sustava, usluga i gospodarskih djelatnosti od posebne važnosti za interese Unije u području sigurnosti ili javnog poretka utvrđen u Prilogu II. trebao bi sadržavati područja u kojima strano ulaganje može utjecati na sigurnost ili javni poredak u više od jedne države članice ili u cijeloj Uniji putem ciljnog poduzetnika u Uniji koji ne sudjeluje u projektu ili programu u interesu Unije niti prima sredstva u okviru tog projekta ili programa. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 (16). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(49)

Kako bi se uzela u obzir kretanja u vezi s projektima ili programima u interesu Unije i prilagodio popis tehnologija, materijala, imovine, objekata, opreme, mreža, sustava, usluga i gospodarskih djelatnosti od posebne važnosti za interese Unije u području sigurnosti ili javnog poretka, posebno s obzirom na procjene rizika koje treba provesti u okviru strategije Unije za gospodarsku sigurnost, Komisiji bi u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u vezi s izmjenama prilogâ ovoj Uredbi. Popis projekata i programa u interesu Unije utvrđen u Prilogu I. trebao bi sadržavati projekte ili programe obuhvaćene pravom EU-a kojima se osigurava razvoj, održavanje ili stjecanje kritične infrastrukture, kritičnih tehnologija ili kritičnih inputa koji su bitni za sigurnost ili javni poredak. Popis tehnologija , materijala , imovine, objekata, opreme, mreža, sustava, usluga i gospodarskih djelatnosti od posebne važnosti za interese Unije u području sigurnosti ili javnog poretka utvrđen u Prilogu II. trebao bi sadržavati područja u kojima strano ulaganje može utjecati na sigurnost ili javni poredak u više od jedne države članice ili u cijeloj Uniji putem ciljnog poduzetnika u Uniji koji ne sudjeluje u projektu ili programu u interesu Unije niti prima sredstva u okviru tog projekta ili programa . Komisija bi posebno trebala ažurirati Prilog I. u slučaju uspostave novih projekata ili programa u interesu Unije u kontekstu budućih višegodišnjih financijskih okvira . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 (16). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(50)

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, posebno kad je riječ o obrascu za dostavljanje minimalnih informacija o stranim ulaganjima, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(50)

Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, posebno kad je riječ o obrascima za dostavljanje minimalnih informacija o stranim ulaganjima i podnošenju zahtjeva za odobrenje , Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(51)

Uredbu (EU) 2019/452 trebalo bi staviti izvan snage. Kako bi se državama članicama i subjektima dalo dovoljno vremena za pripremu provedbe, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od [dodati datum: 15 mjeseci nakon stupanja na snagu]. U prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu do primjene ove Uredbe trebala bi se nastaviti primjenjivati Uredba (EU) 2019/452,

(51)

Uredbu (EU) 2019/452 trebalo bi staviti izvan snage. Kako bi se državama članicama i subjektima dalo dovoljno vremena za pripremu provedbe, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od [dodati datum: 12 mjeseci nakon stupanja na snagu] . Trebala bi se primjenjivati bez obzira na uspostavu jedinstvenog portala za podnošenje zahtjeva za odobrenje . U prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu do primjene ove Uredbe trebala bi se nastaviti primjenjivati Uredba (EU) 2019/452,

(1)

„strano ulaganje” znači izravno strano ulaganje ili ulaganje u Uniji sa stranom kontrolom koje omogućuje stvarno sudjelovanje u upravljanju ciljnim poduzetnikom u Uniji ili njegovoj kontroli;

(1)

„strano ulaganje” znači ulaganje bilo koje vrste koje provodi strani ulagatelj ili društvo kći stranog ulagatelja u Uniji u cilju uspostave ili održavanja trajnih i izravnih veza između stranog ulagatelja i ciljnog poduzetnika u Uniji kojemu strani ulagatelj stavlja na raspolaganje kapital za obavljanje ekonomske aktivnosti u državi članici, čime se omogućuje stvarno sudjelovanje u upravljanju tim ciljnim poduzetnikom u Uniji ili njegovoj kontroli;

(1.a)

„greenfield ulaganje” znači strano ulaganje koje se provodi uspostavom novih postrojenja ili novog poduzetnika radi obavljanja nove ekonomske aktivnosti u Uniji;

(1b)

„sanacijski instrument” znači svaki sanacijski instrument u skladu s Direktivom 2014/59/EU, Uredbom (EU) br. 806/2014, Uredbom (EU) 2021/23, Uredbom (EU) br. 1093/2010 ili Uredbom (EU) br. 648/2012;

(1c)

„unutarnje restrukturiranje” znači promjene u stvarnom sudjelovanju u upravljanju ili kontroli ciljnog poduzetnika u Uniji do kojih dolazi unutar vlasničkog lanca i koje u konačnici ne dovode do promjene vlasništva ili kontrole nad ciljnim poduzetnikom;

(2)

„izravno strano ulaganje” znači ulaganje bilo koje vrste koje provodi strani ulagatelj u cilju uspostave ili održavanja trajnih i izravnih veza između stranog ulagatelja i postojećeg ciljnog poduzetnika u Uniji ili ciljnog poduzetnika u Uniji koji će se osnovati i u vezi s kojim strani ulagatelj stavlja na raspolaganje kapital za obavljanje gospodarske djelatnosti u državi članici;

(3)

„ulaganje u Uniji sa stranom kontrolom” znači ulaganje bilo koje vrste koje strani ulagatelj provodi preko svojeg društva kćeri u Uniji u cilju uspostave ili održavanja trajnih i izravnih veza između stranog ulagatelja i ciljnog poduzetnika u Uniji koji postoji ili će se osnovati i u vezi s kojim strani ulagatelj stavlja na raspolaganje kapital za obavljanje gospodarske djelatnosti u državi članici;

(7)

„društvo kći stranog ulagatelja u Uniji” znači gospodarski aktivan poduzetnik osnovan u skladu sa zakonima države članice koji ispunjava uvjete iz članka 22. stavka 1. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. (18) i koji je izravno ili neizravno pod kontrolom stranog ulagatelja;

(7)

„društvo kći stranog ulagatelja u Uniji” znači poduzetnik osnovan u skladu sa zakonima države članice , koji ispunjava uvjete iz članka 22. stavka 1. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. (18) i koji je izravno ili neizravno pod kontrolom stranog ulagatelja;

(7.a)

„stvarni vlasnik” znači svaka fizička osoba koja u konačnici ima u vlasništvu ili kontrolira pravni subjekt ili sličan pravni aranžman;

(7b)

„netransparentna vlasnička struktura” znači aranžman u kojem su vlasništvo ili kontrola nad subjektom nejasni, prikriveni ili ih je teško utvrditi zbog, među ostalim, upotrebe složenih pravnih struktura, višestrukih razina vlasništva, nominalnih dioničara, trustova ili drugih mehanizama kojima se prikriva identitet stvarnog vlasnika;

(8)

„ciljni poduzetnik u Uniji” znači poduzetnik osnovan u skladu sa zakonima države članice;

(8)

„ciljni poduzetnik u Uniji” znači poduzetnik osnovan ili koji će biti osnovan u skladu sa zakonima države članice;

(9)

„ciljni poduzetnik u Uniji koji posluje u jednom od područja iz Priloga II.” znači ciljni poduzetnik u Uniji koji je aktivan ili namjerava biti aktivan u područjima tehnologija, imovine, objekata, opreme, mreža, sustava, usluga i gospodarskih djelatnosti od posebne važnosti za interese Unije u području sigurnosti ili javnog poretka, navedenima u Prilogu II. , među ostalim putem vlasništva nad njima, njihova korištenja, proizvodnje ili nabave ;

(9)

„ciljni poduzetnik u Uniji koji posluje u jednom od područja iz Priloga II.” znači ciljni poduzetnik u Uniji koji je aktivan ili namjerava biti aktivan u projektiranju, razvoju, ekstrahiranju, obradi, proizvodnji, recikliranju ili opskrbi u područjima tehnologija, materijala , imovine, objekata, opreme, mreža, sustava, usluga i gospodarskih djelatnosti navedenima u Prilogu II.;

(18)

„projekti ili programi u interesu Unije” znači projekti ili programi obuhvaćeni pravom Unije kojima se osigurava razvoj, održavanje ili stjecanje kritične infrastrukture, kritičnih tehnologija ili kritičnih inputa koji su bitni za sigurnost ili javni poredak i navedeni u Prilogu I.;

(18)

„projekti ili programi u interesu Unije” znači projekti ili programi obuhvaćeni pravom Unije kojima se osigurava razvoj, održavanje ili stjecanje kritične infrastrukture, kritičnih tehnologija , kritičnih i ključnih usluga ili kritičnih inputa koji su bitni za sigurnost ili javni poredak i navedeni u Prilogu I.;

(18a)

„država članica domaćin” znači država članica u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno;

(23a)

„kritična infrastruktura” znači imovina, objekt, oprema, mreža ili sustav ili dio imovine, objekta, opreme, mreže ili sustava, koji je potreban za pružanje ključne usluge;

(a)

tijelu za provjeru osiguravaju se odgovarajući postupci kako bi utvrdilo ima li nadležnost nad stranim ulaganjem za koje je podnesen zahtjev za odobrenje i kako bi provelo početno preispitivanje te nakon toga , prema potrebi, temeljiti ispitni postupak u cilju utvrđivanja može li to strano ulaganje negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak. Svrha je temeljitog ispitnog postupka utvrditi je li odluka na temelju provjere iz članka 14. stavka 1. primjerena i utvrditi njezin sadržaj .

(a)

tijelu za provjeru osiguravaju se odgovarajući postupci i resursi kako bi utvrdilo ima li nadležnost nad stranim ulaganjem za koje je podnesen zahtjev za odobrenje . Provjera obuhvaća početno preispitivanje u trajanju od najviše 35 kalendarskih dana nakon primitka potpunog zahtjeva za odobrenje, nakon čega , prema potrebi, slijedi temeljiti ispitni postupak u cilju utvrđivanja može li to strano ulaganje negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak , uzimajući u obzir barem kriterije utvrđene u članku 13 . Svrha je temeljitog ispitnog postupka utvrditi je li odluka na temelju provjere iz članka 14. stavka 1. primjerena i utvrditi njezin sadržaj ;

(aa)

tijelo za provjeru ovlašteno je za provjeru greenfield ulaganja;

(b)

tijelo za provjeru prati i osigurava usklađenost s mehanizmom za provjeru i odlukama na temelju provjere. Konkretno, ono uspostavlja odgovarajuće postupke kojima se utvrđuje i sprečava zaobilaženje mehanizma za provjeru i odluka na temelju provjere;

(b)

tijelo za provjeru prati i osigurava usklađenost s mehanizmom za provjeru i odlukama na temelju provjere. Konkretno, ono uspostavlja odgovarajuće postupke i resurse kojima se utvrđuje , rješava i sprečava zaobilaženje mehanizma za provjeru i odluka na temelju provjere;

(c)

ako tijelo za provjeru ima razloga smatrati da strano ulaganje može utjecati na sigurnost ili javni poredak, ovlašteno je da na vlastitu inicijativu pokrene postupak provjere stranih ulaganja najmanje 15 mjeseci nakon završetka stranog ulaganja na koje se primjenjuje zahtjev za odobrenje;

(c)

ako tijelo za provjeru ima razloga smatrati da strano ulaganje može utjecati na sigurnost ili javni poredak, ovlašteno je da na vlastitu inicijativu pokrene postupak provjere stranih ulaganja unutar 15 mjeseci od završetka stranog ulaganja na koje se primjenjuje zahtjev za odobrenje;

(d)

povjerljive informacije , uključujući poslovno osjetljive informacije, koje su stavljene na raspolaganje državi članici koja provodi provjeru moraju biti zaštićene;

(d)

povjerljive informacije koje se stavljaju na raspolaganje državi članici koja provodi provjeru , uključujući poslovno osjetljive informacije i informacije koje su predmetna poduzeća označila kao povjerljive, moraju biti zaštićene;

(e)

strani ulagatelji, društva kćeri stranih ulagatelja u Uniji putem kojih se strano ulaganje provodi i poduzetnici na koje se odluka na temelju provjere odnosi imaju mogućnost da protiv te odluke na temelju provjere zatraže pravni lijek ;

(e)

strani ulagatelji, društva kćeri stranih ulagatelja u Uniji putem kojih se strano ulaganje provodi i poduzetnici na koje se odluka na temelju provjere odnosi imaju mogućnost da protiv te odluke na temelju provjere pravodobno i učinkovito zatraže pravni lijek .

(f)

godišnje izvješće javno se objavljuje i sadržava informacije o relevantnim zakonodavnim promjenama u državi članici te agregirane i anonimizirane podatke o provjerenim ulaganjima, uključujući ishod odluka na temelju provjere, državljanstvo ili, ovisno o slučaju, zemlju sjedišta stranaka u ulaganjima koja su prijavljena tijelu za provjeru i gospodarske sektore u kojima su te transakcije provedene;

(f)

godišnje izvješće javno se objavljuje i sadržava informacije o relevantnim zakonodavnim promjenama u državi članici te agregirane i anonimizirane podatke o provjerenim ulaganjima, uključujući ishod odluka na temelju provjere, državljanstvo ili, ovisno o slučaju, zemlju sjedišta stranaka u ulaganjima koja su prijavljena tijelu za provjeru i gospodarske sektore u kojima su te transakcije provedene te, ako je primjenjivo, obuhvaćene projekte i programe u interesu Unije ;

(g)

podnositelj zahtjeva za odobrenje tijelu za provjeru dostavlja zahtjev za odobrenje za strana ulaganja na koja se primjenjuje zahtjev za odobrenje iz stavka  4. te se ta strana ulaganja provjeravaju prije njihova završetka;

(g)

podnositelj zahtjeva za odobrenje tijelu za provjeru dostavlja zahtjev za odobrenje za strana ulaganja na koja se primjenjuje zahtjev za odobrenje iz stavaka  4. i 4.a te se ta strana ulaganja provjeravaju prije njihova završetka;

(ga)

Države članice provode standardizirane ključne etape postupka i strukturirane točke za komunikaciju s podnositeljima zahtjeva tijekom cijelog postupka, uključujući službenu potvrdu o potpunom podnošenju zahtjeva u roku od pet radnih dana i obavješćivanje predmetnih poduzetnika ako tijelo za provjeru odluči pokrenuti temeljitu istragu;

(h)

tijelo za provjeru ovlašteno je za uvođenje mjera ublažavanja, zabranu ili poništenje stranih ulaganja na koja se primjenjuje zahtjev za odobrenje iz stavka  4., a za koja zahtjev nije podnesen ili je podnesen nakon njihova završetka te, prema potrebi, za učinkovito uklanjanje posljedica neusklađenosti s mjerama ublažavanja;

(h)

tijelo za provjeru ovlašteno je za uvođenje mjera ublažavanja, zabranu ili poništenje stranih ulaganja na koja se primjenjuje zahtjev za odobrenje iz stavaka  4. ili 4.a , a za koja zahtjev nije podnesen ili je podnesen nakon njihova završetka te, prema potrebi, za učinkovito uklanjanje posljedica neusklađenosti s mjerama ublažavanja;

(ha)

tijela za provjeru ovlaštena su za izricanje učinkovitih, razmjernih i odvraćajućih sankcija stranim ulagateljima koji ne zatraže odobrenje iako se to od njih zahtijeva, ne poštuju mjere za ublažavanje ili na drugi način pokušaju izbjeći mehanizam za provjeru ulaganja ili odluke na temelju provjere; Sankcije odražavaju opseg i prirodu kršenja;

(hb)

tijelo za provjeru uspostavlja odgovarajuće postupke i sigurne kanale za primanje informacija o stranim ulaganjima od organizacija civilnog društva, gospodarskih subjekata i socijalnih partnera;

(a)

dio je jednog od projekata ili programa u interesu Unije navedenih u Prilogu I. ili sudjeluje u jednom od tih projekata ili programa, među ostalim kao primatelj sredstava kako je definirano u članku 2. stavku 53. Uredbe 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća  (19) , ili

(a)

dio je jednog od projekata ili programa u interesu Unije navedenih u Prilogu I. ili sudjeluje u jednom od tih projekata ili programa, među ostalim kao primatelj sredstava kako je definirano u članku 2. točki 59. Uredbe (EU) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća  (19a) , ili

(a)

ispunjeni su uvjeti iz stavka 4. točke (a) ili točke (b) ovog članka;

(b)

ulagatelj ispunjava jedan uvjet ili više uvjeta iz članka 5. stavka 1. točke (b) podtočaka od i. do iii.; i

(c)

vrijednost transakcije iznosi najmanje 250 milijuna EUR.

(a)

ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 4. točke (a); or

(a)

ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 4. točke (a) ili članka 4. stavka 4.a ; ili

(i)

strani ulagatelj ili društvo kći stranog ulagatelja u Uniji izravno je ili neizravno pod kontrolom vlade treće zemlje, uključujući njezina državna tijela, regionalne ili lokalne vlasti ili oružane snage, među ostalim putem vlasničke strukture, znatnih financijskih sredstava, posebnih prava ili direktora ili upravitelja koje je imenovala država;

(i)

strani ulagatelj ili društvo kći stranog ulagatelja u Uniji izravno je ili neizravno pod kontrolom vlade treće zemlje, uključujući njezina državna tijela, regionalne ili lokalne vlasti ili oružane snage, među ostalim putem vlasničke strukture, znatnih financijskih sredstava, posebnih prava ili direktora ili upravitelja koje je imenovala država ili drugih značajki kojima se želi utjecati na upravljačke odluke ;

(ii)

na stranog ulagatelja, fizičku osobu ili subjekt koji kontrolira stranog ulagatelja, na stvarnog vlasnika stranog ulagatelja, bilo koje društvo kći stranog ulagatelja ili bilo koju drugu stranku u vlasništvu ili pod kontrolom takvog stranog ulagatelja, ili koja djeluje u ime ili prema uputama takvog stranog ulagatelja primjenjuju se Unijine mjere ograničavanja u skladu s člankom 215. UFEU-a; or

(ii)

na stranog ulagatelja, fizičku osobu ili subjekt koji kontrolira stranog ulagatelja, na stvarnog vlasnika stranog ulagatelja, bilo koje društvo kći stranog ulagatelja ili bilo koju drugu stranku u vlasništvu ili pod kontrolom takvog stranog ulagatelja, ili koja djeluje u ime ili prema uputama takvog stranog ulagatelja primjenjuju se Unijine mjere ograničavanja u skladu s člankom 215. UFEU-a;

(iii)

strani ulagatelj ili bilo koje od njegovih društava kćeri sudjelovalo je u stranom ulaganju koje je neka država članica prethodno provjerila i koje nije odobreno ili je odobreno uz određene uvjete; kako bi to utvrdila, država članica koja podnosi prijavu oslanja se na informacije koje su joj dostupne, uključujući informacije sadržane u sigurnoj bazi podataka uspostavljenoj u skladu s člankom 7. stavkom 10. i informacije koje je o tom pitanju dostavio strani ulagatelj .

(iii)

strani ulagatelj ili bilo koje od njegovih društava kćeri sudjelovalo je u stranom ulaganju koje je neka država članica prethodno provjerila i koje nije odobreno ili je odobreno uz određene uvjete; kako bi to utvrdila, država članica koja podnosi prijavu oslanja se na informacije koje su joj dostupne, uključujući informacije sadržane u sigurnoj bazi podataka uspostavljenoj u skladu s člankom 7. stavkom 10. i informacije koje je o tom pitanju dostavio strani ulagatelj ; ili

iii.a

vlasnička struktura ulagatelja je netransparentna.

(a)

u roku od 15 kalendarskih dana od primitka odgovarajućeg zahtjeva za odobrenje stranih ulaganja koja ispunjavaju bilo koji od uvjeta iz članka 5. stavka 1. ili 3.;

(a)

u roku od 15 kalendarskih dana od primitka potpunog zahtjeva za odobrenje stranih ulaganja koja ispunjavaju bilo koji od uvjeta iz članka 5. stavka 1., 2.a ili 3.;

(b)

u roku od 60 kalendarskih dana od primitka zahtjeva za odobrenje stranih ulaganja koja ispunjavaju uvjete iz članka 5. stavka 2.

(b)

u roku od 5 kalendarskih dana od pokretanja temeljitog ispitnog postupka za strana ulaganja koja ispunjavaju uvjete iz članka 5. stavka 2.

(a)

podnositelji zahtjeva za odobrenje svoje zahtjeve za odobrenje podnose istog dana u svim relevantnim državama članicama i u svakom zahtjevu za odobrenje upućuje se na druge zahtjeve;

(b)

ako država članica zaprimi zahtjev za odobrenje koji ispunjava uvjete iz točke (a), ona se koordinira s drugim dotičnim državama članicama, među ostalim, kako bi utvrdila primjenjuje li se točka (c) ili (d) ovog stavka; na zahtjev jedne ili više država članica Komisija može sudjelovati u takvoj koordinaciji;

(c)

ako se zahtjevi za odobrenje odnose na strano ulaganje koje ispunjava bilo koji od uvjeta iz članka 5. stavka 1., dotične države članice šalju svoje prijave mehanizmu za suradnju istog dana i u roku utvrđenom u stavku 1. točki (a) ovog članka;

(d)

ako se zahtjevi za odobrenje odnose na strano ulaganje koje ispunjava uvjete iz članka 5. stavka 2., dotične države članice nastoje istog dana poslati svoje prijave mehanizmu za suradnju.

(a)

svim državama članicama koje su dostavile primjedbe šalje mišljenja koja ispunjavaju uvjete iz stavka 2. točaka (a) i (c), a druge države članice obavještava da je mišljenje izdano putem sigurnog i šifriranog sustava iz članka 12. stavka 4. ;

(a)

svim državama članicama koje su dostavile primjedbe šalje mišljenja koja ispunjavaju uvjete iz stavka 2. točaka (a) i (c), a druge države članice obavještava da je mišljenje izdano;

(b)

svim državama članicama putem sigurnog i šifriranog sustava iz članka 12. stavka 4. šalje mišljenja koja ispunjavaju uvjete iz stavka 2. točke (b) i mišljenja koja ispunjavaju uvjete iz stavka 3.

(b)

svim državama članicama šalje mišljenja koja ispunjavaju uvjete iz stavka 2. točke (b) i mišljenja koja ispunjavaju uvjete iz stavka 3.

(a)

najkasnije tri kalendarska dana nakon slanja odluke na temelju provjere dotičnim strankama stranog ulaganja o toj odluci obavješćuje dotične države članice i Komisiju putem sigurnog i šifriranog sustava iz članka 12. stavka 4.;

(aa)

mjeri u kojoj je razmotrila primjedbe država članica ili mišljenje Komisije; i

(ab)

ako je primjenjivo, razlogu neslaganja s primjedbama država članica ili mišljenjem Komisije.

(b)

dotičnim državama članicama i Komisiji putem sigurnog i šifriranog sustava iz članka 12. stavka 4. najkasnije sedam kalendarskih dana nakon obavješćivanja o odluci na temelju provjere u skladu sa stavkom (a) dostavlja pismeno obrazloženje o sljedećem:

i.

mjeri u kojoj je razmotrila primjedbe država članica ili mišljenje Komisije; ili

ii.

razlogu neslaganja s primjedbama država članica ili mišljenjem Komisije.

(a)

odobrava strano ulaganje pod uvjetom da se provedu mjere ublažavanja; ili

(b)

zabranjuje strano ulaganje ako utvrdi da se rizici za sigurnost i javni poredak Unije ne mogu na odgovarajući način ukloniti mjerama ublažavanja.

(a)

Države članice putem sigurnog i šifriranog sustava iz članka 12. stavka 4. obavješćuju državu članicu koja je podnijela prijavu da zadržavaju pravo na dostavljanje primjedbi najkasnije 15 kalendarskih dana od primitka prijave u skladu s člankom 5.;

(a)

Države članice obavješćuju državu članicu koja je podnijela prijavu da zadržavaju pravo na dostavljanje primjedbi najkasnije 15 kalendarskih dana od primitka prijave u skladu s člankom 5.;

(b)

Komisija putem sigurnog i šifriranog sustava iz članka 12. stavka 4. obavješćuje državu članicu koja je podnijela prijavu da zadržava pravo na izdavanje mišljenja najkasnije 20 kalendarskih dana od primitka prijave u skladu s člankom 5.;

(b)

Komisija obavješćuje državu članicu koja je podnijela prijavu da zadržava pravo na izdavanje mišljenja najkasnije 20 kalendarskih dana od primitka prijave u skladu s člankom 5.;

(a)

ako država članica zadrži pravo na dostavljanje primjedbi o prijavljenom stranom ulaganju i pritom ne zatraži dodatne informacije od države članice koja je podnijela prijavu, primjedbe se upućuju državi članici koja je podnijela prijavu putem sigurnog i šifriranog sustava iz članka 12. stavka 4. najkasnije 35 kalendarskih dana od primitka potpune prijave stranog ulaganja;

(a)

ako država članica zadrži pravo na dostavljanje primjedbi o prijavljenom stranom ulaganju i pritom ne zatraži dodatne informacije od države članice koja je podnijela prijavu, primjedbe se upućuju državi članici koja je podnijela prijavu najkasnije 35 kalendarskih dana od primitka potpune prijave stranog ulaganja;

(b)

ako Komisija zadrži pravo na izdavanje mišljenja o prijavljenom stranom ulaganju i pritom ne zatraži dodatne informacije od države članice koja je podnijela prijavu, mišljenje se upućuje državi članici koja je podnijela prijavu putem sigurnog i šifriranog sustava iz članka 12. stavka 4. najkasnije 45 kalendarskih dana od primitka potpune prijave stranog ulaganja;

(b)

ako Komisija zadrži pravo na izdavanje mišljenja o prijavljenom stranom ulaganju i pritom ne zatraži dodatne informacije od države članice koja je podnijela prijavu, mišljenje se upućuje državi članici koja je podnijela prijavu najkasnije 45 kalendarskih dana od primitka potpune prijave stranog ulaganja;

(c)

ako država članica zadrži pravo na dostavljanje primjedbi o prijavljenom stranom ulaganju i zatraži dodatne informacije od države članice koja je podnijela prijavu, primjedbe se upućuju državi članici koja je podnijela prijavu putem sigurnog i šifriranog sustava iz članka 12. stavka 4. najkasnije 20 kalendarskih dana od primitka potpunih dodatnih informacija;

(c)

ako država članica zadrži pravo na dostavljanje primjedbi o prijavljenom stranom ulaganju i zatraži dodatne informacije od države članice koja je podnijela prijavu, primjedbe se upućuju državi članici koja je podnijela prijavu najkasnije 20 kalendarskih dana od primitka potpunih dodatnih informacija;

(d)

ako Komisija zadrži pravo na izdavanje mišljenja i zatraži dodatne informacije od države članice koja je podnijela prijavu, mišljenje se upućuje državi članici koja je podnijela prijavu putem sigurnog i šifriranog sustava iz članka 12. stavka 4. najkasnije 30 kalendarskih dana od primitka potpunih dodatnih informacija.

(d)

ako Komisija zadrži pravo na izdavanje mišljenja i zatraži dodatne informacije od države članice koja je podnijela prijavu, mišljenje se upućuje državi članici koja je podnijela prijavu najkasnije 30 kalendarskih dana od primitka potpunih dodatnih informacija.

(a)

sastanak iz članka 7. stavka 6. održava se u roku od 20 kalendarskih dana nakon što država članica domaćin primi posljednju primjedbu ili mišljenje na temelju članka 7., ovisno o tome što nastupi kasnije;

(b)

država članica domaćin dostavlja svoj nacrt odluke na temelju članka 7. stavka 8. u roku od deset kalendarskih dana nakon sastanka iz članka 7. stavka 6.;

(c)

prigovor države članice ili Komisije na temelju članka 7. stavka 9. podnosi se u roku od deset kalendarskih dana od primitka nacrta odluke na temelju provjere na temelju članka 7. stavka 8.

(a)

država članica koja je podnijela prijavu donosi odluku na temelju provjere tek nakon isteka rokova iz točaka od (a) do (d) stavka 3. ovog članka;

(b)

ako ni države članice ni Komisija nisu zadržale pravo na davanje primjedbi ili mišljenja unutar roka iz stavka 1. ovog članka, država članica koja je podnijela prijavu donosi odluku na temelju provjere u roku od 60 kalendarskih dana od datuma prijave;

(c)

nakon prigovora uloženog na temelju članka 7. stavka 9. država članica domaćin i država članica koja je uložila prigovor dostavljaju informacije iz članka 7. stavka 9.a u roku od pet kalendarskih dana;

(d)

nakon odluke Komisije na temelju članka 7. stavka 9.b država članica domaćin svoju odluku na temelju provjere donosi u roku od 15 kalendarskih dana od prijave iz članka 7. stavka 9.d;

(e)

obavijest o odluci na temelju provjere u skladu s člankom 7. stavkom 9.f dostavlja se u roku od tri kalendarska dana.

(a)

Komisija donosi svoju odluku u roku od 20 kalendarskih dana nakon primitka svih informacija iz članka 7. stavka 9.a;

(b)

obavijest na temelju članka 7. stavka 9.d dostavlja se u roku od tri kalendarska dana.

(a)

primjedbe država članica ili mišljenje Komisije šalju se najkasnije 35 kalendarskih dana od primitka potpunih informacija zatraženih u skladu sa stavkom 5.;

(b)

za postupke pokrenute u skladu sa stavkom 1. Komisija ima 15 dodatnih kalendarskih dana za dostavljanje mišljenja nakon isteka roka za državu članicu utvrđenog u točki (a) ovog stavka.

(a)

sadržavati pravnu osnovu i svrhu, navesti tražene informacije i odrediti odgovarajući rok za njihovo pružanje;

(b)

biti propisno obrazložen i ograničen samo na informacije koje su nužne za procjenu mogućeg učinka transakcije na sigurnost ili javni poredak;

(c)

uključivati izjavu o tome da bi se, u slučaju da dostavljene informacije budu netočne, nepotpune ili obmanjujuće, mogli izreći periodični penali iz stavka 6.;

(d)

uključivati izjavu da nedostatak suradnje može omogućiti Komisiji da donese odluku na temelju njoj dostupnih činjenica.

(a)

novčane kazne koje ne premašuju 1 % ukupnog prometa dotične stranke ili tijela u prethodnoj financijskoj godini; ili

(b)

periodične penale, ako su dostavljene nepotpune, netočne ili obmanjujuće informacije ili ako tražene informacije nisu dostavljene u utvrđenom roku. Ti periodični penali ne smiju premašivati 5 % prosječnog ukupnog dnevnog prometa dotične stranke ili subjekta u prethodnoj financijskoj godini za svaki radni dan kašnjenja, računajući od datuma utvrđenog u odluci, do ispunjavanja zahtjeva.

(e)

djelatnosti stranog ulagatelja, njegovo ime i adresu; kao i

(e)

djelatnosti stranog ulagatelja, njegovo ime i adresu;

(ea)

ako je primjenjivo, razloge kojima se obrazlaže prijava, među ostalim je li ispunjen bilo koji od uvjeta za prijavu stranog ulaganja iz članka 5. stavka 1. točke (b) podtočaka od i. do iii.;

(eb)

informaciju je li ciljni poduzetnik u Uniji primatelj sredstava kako je definirano u članku 2. stavku 59. Uredbe 2024/2509 ili bilo kojeg fonda ili financijskog instrumenta koje je uspostavila ili kojima upravlja Unija; i