(1)

Europska statistika o stanovništvu i stanovima ima središnju ulogu u postupku donošenja politika i odluka te je stoga potrebna za oblikovanje, provedbu i evaluaciju politika Unije, posebno politika koje se odnose na demografske promjene te zelenu i digitalnu tranziciju, kao i politika koje se odnose na okvir za promicanje energetske učinkovitosti, ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te politika koje se odnose na načela europskog stupa socijalnih prava, kao i na one koje su potrebne za postizanje ciljeva održivog razvoja iz programa Ujedinjenih naroda (UN-a) do 2030. u mjeri u kojoj su oni obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe.

(2)

Europska društvena statistika, uključujući statističke podatke o stanovništvu i stanovima trenutačno se izrađuje na temelju niza zakonodavnih akata. Ovom bi se Uredbom trebala nastaviti cjelovita integracija i pojednostavnjenje europske društvene statistike koja je započela Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(3)

Statistički podaci o stanovništvu važna su osnova za čitav niz političkih pokazatelja i upotrebljavaju se kao referentni podaci za ostalu europsku statistiku, posebno za okvire uzorkovanja za provedbu reprezentativnih istraživanja o osobama i kućanstvima na temelju Uredbe (EU) 2019/1700.

(4)

Vijeće za ekonomske i financijske poslove redovito daje mandat Odboru za ekonomsku politiku da procijeni dugoročnu održivost i kvalitetu javnih financija na osnovi projekcija stanovništva koje proizvodi Eurostat. Takve projekcije stanovništva upotrebljavaju se i za analizu politika u kontekstu europskog semestra. Komisija (Eurostat) trebala bi imati na raspolaganju svu potrebnu statistiku za proizvodnju i objavu projekcija stanovništva koje odgovaraju potrebama Unije za informacijama.

(5)

Na temelju članka 175. drugog stavka Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Komisija svake tri godine Europskom parlamentu, Vijeću, Gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija podnosi izvješće o napretku postignutom u ostvarivanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Regionalni i lokalni podaci, među ostalim o različitim vrstama državnih područja kao što su pogranične regije, gradovi i njihova funkcionalna urbana područja, metropolske regije, ruralne regije, te gorske i otočne regije, potrebni su za pripremu tih izvješća te redovito praćenje demografskog razvoja i mogućih demografskih izazova na državnim područjima Unije.

(6)

Na temelju članka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) kvalificirana većina članova Vijeća utvrđuje se, među ostalim, na osnovi broja stanovnika država članica. Na temelju članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) države članice u tu svrhu trenutačno moraju dostavljati Komisiji (Eurostatu) podatke o svojem ukupnom stanovništvu na nacionalnoj razini. Države članice trebale bi na temelju ove Uredbe nastaviti dostavljati te podatke Komisiji (Eurostatu).

(7)

Odbor za europski statistički sustav usvojio je 2017. „Memorandum iz Budimpešte o kretanju stanovništva i pitanjima integracije – statistika o migracijama” („Memorandum iz Budimpešte”) u kojem je navedeno da je potrebna godišnja statistika o veličini i određenim demografskim, socijalnim i ekonomskim značajkama stanovništva. Uniji je za poštovanje načela jednakosti i nediskriminacije te poštovanje prava građana kako je utvrđenih u članku 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i člancima 10. i 19. UFEU-a potrebna pouzdana i usporediva statistika. Uredbom (EU) 2019/1700 stvoren je okvir za prikupljanje podataka na uzorcima koje omogućuje prikupljanje podataka o jednakosti i nediskriminaciji u mjeri u kojoj je to izvedivo na temelju uzoraka i analiza nekih aspekata jednakosti i diskriminacije izradom socioekonomskih pokazatelja i informacija o iskustvima diskriminacije. Osim toga, Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) i Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) provode posebne studije i namjenska istraživanja kojima je moguće dodatno povećati dostupnost statistike o jednakosti na razini Unije. Nadalje, Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) stavlja na raspolaganje podatke i informacije o životnim i radnim uvjetima koji su prikupljeni u okviru istraživanja. U budućnosti bi trebalo ojačati suradnju i koordinaciju među državama članicama, Eurostatom, FRA-om, EIGE-om i Eurofoundom unutar relevantnih pravnih okvira kako bi se zadovoljile sve veće potrebe korisnika za pouzdanim i sveobuhvatnim podacima o jednakosti i raznolikosti u Uniji.

(8)

U Memorandumu iz Budimpešte poziva se i na poboljšanje statistike o migracijama te na razvoj i provedbu općih definicija povezanih sa stanovništvom i migracijama, pri čemu se u obzir uzima potreba za uspostavom statistički pouzdanih, relevantnih i primjenjivih koncepata i definicija s obzirom na nove vrste migracija. Nedavni i aktualni događaji, kao što su povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije te humanitarne krize kao što su posljedice agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, naglašavaju važnost pravodobnih i detaljnih statističkih podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti, koji su ključni za utvrđivanje pregleda migracijskih tokova u Uniju i unutar nje.

(9)

Razvoj i evaluacija učinkovitih politika kojima će se postići ciljevi utvrđeni u komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu zahtijevaju unaprijeđenu statistiku o potrošnji energije i energetskoj učinkovitosti stanova, detaljne geografske podatke o distribuciji stanovništva i detaljnije studije o odnosu stanovništva i stanova. Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je potrebu za pouzdanom, čestom i pravodobnom statistikom o umrlima u Uniji. Uniji je potreban odgovarajući mehanizam za obvezno prikupljanje takvih podataka u okviru Europskog statističkog sustava (ESS), koje se provodi uz potrebnu razinu učestalosti, pravovremenosti i detaljnosti.

(10)

Obveznim prikupljanjem podataka u okviru ESS-a na temelju ove Uredbe namjerava se olakšati redovito i pravodobno praćenje napretka u provedbi načela europskog stupa socijalnih prava, postizanja glavnih ciljeva povezanog akcijskog plana i postizanje ciljeva europskog jamstva za djecu uspostavljenog Preporukom Vijeća (EU) 2021/1004 (5) na nacionalnoj razini, uz istodobno pružanje podataka kako bi se olakšala procjena distribucijskog učinka klimatskih promjena i relevantnih politika.

(11)

Na prijedlog Statističke komisije Ujedinjenih naroda (UN-a) Gospodarsko i socijalno vijeće UN-a donosi svakih deset godina rezolucije o svjetskom popisu stanovništva i stanova te poziva države članice UN-a da provedu popise stanovništva i stanova u skladu s međunarodnim i regionalnim preporukama i da poštuju integritet, pouzdanost, točnost i vrijednost rezultata popisa stanovništva i stanova. Te bi se međunarodne i regionalne preporuke trebale uzeti u obzir u europskoj statistici o stanovništvu i stanovima.

(12)

Pojednostavnjenje obveza u pogledu izvješćivanja i smanjenje administrativnog opterećenja jedni su glavnih ciljeva Unije. Komunikacijom Komisije od 16. ožujka 2023. naslovljenom „Dugoročna konkurentnost EU-a: perspektiva nakon 2030.” nastoje se racionalizirati i pojednostavniti zahtjevi za izvješćivanje za 25 % za poduzeća i uprave, a da se pritom ne ugroze povezani ciljevi politike. Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (6) uspostavljen je pravni okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike na temelju zajedničkih statističkih načela. Tom uredbom utvrđuju se kriteriji kvalitete i navodi se da je potrebno što više smanjiti opterećenje davateljâ podataka te doprinijeti općenitijem cilju smanjenja administrativnog opterećenja. Novim pravnim okvirom za europsku statistiku o stanovništvu i stanovima trebali bi se provesti i kao temelj koristiti kriteriji kvalitete utvrđeni u toj uredbi te bi se trebalo smanjiti administrativno opterećenje djelotvornom i učinkovitom upotrebom dostupnih izvora podataka, među ostalim administrativnih podataka.

(13)

Budući da su administrativne evidencije troškovno i administrativno najučinkovitiji izvori podataka koji obuhvaćaju i načelo „samo jednom”, trebalo bi ih moći upotrebljavati za sve skupove podataka dostavljene Komisiji, pod uvjetom da države članice potvrde, ako je to primjenjivo primjenom metoda procjene, da su obuhvat i kvaliteta tih izvora podataka dostatni i pod uvjetom da detaljno opišu obuhvat i kvalitetu u izvješćima o kvaliteti i metapodacima koji se prilažu dostavi podataka.

(14)

Evaluacija objavljene statistike o popisima stanovništva i stanova u Uniji, o međunarodnim migracijskim tokovima, ukupnom broju migranata, stjecanju državljanstva te o demografiji pokazala je da je postojeći pravni okvir, koji se sastoji od uredbi (EZ) br. 862/2007 (7) i (EZ) br. 763/2008 (8) Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) br. 1260/2013, općenito doveo do znatnog poboljšanja statistike u odnosu na situaciju 2005., prije nego što je sadašnji pravni okvir bio na snazi. Međutim, taj okvir ima mogući nedostatak usklađenosti i usporedivosti koji bi trebalo otkloniti.

(15)

Klimatske promjene, digitalna tranzicija, promjenjiva demografska situacija i nedavni migracijski trendovi doveli su do potrebe za pravodobnijom, češćom i detaljnijom europskom statistikom o stanovništvu, socioekonomskim kretanjima, vitalnim događajima i stanovima, s pojedinostima o temama ili skupinama koje su postale politički i društveno relevantne u posljednjem desetljeću. Osim toga, postojeći pravni okvir nije dovoljno fleksibilan da se prilagodi promjenjivim potrebama politika i omogući upotrebu novih izvora na razini Unije i na nacionalnoj razini. Nadalje, struktura postojećeg pravnog okvira u obliku tri zasebne uredbe, koje su donesene u različito vrijeme, dovela je do nedosljednosti statistike koja iz toga proizlazi. Naposljetku, budući da će se Uredba (EU) br. 1260/2013 prestati primjenjivati 31. kolovoza 2028., potreban je novi pravni okvir za demografsku statistiku koja se prikuplja na temelju te uredbe. Novi pravni okvir trebao bi biti usklađeniji i fleksibilniji, njime bi se trebale izmijeniti relevantne odredbe Uredbe (EZ) br. 862/2007 te bi se trebale staviti izvan snage uredbe (EZ) br. 763/2008 i (EU) br. 1260/2013.

(16)

Članak 3. Uredbe (EZ) br. 862/2007 obuhvaća statistiku o zemlji državljanstva i mjestu rođenja stanovništva s boravištem (ukupni broj migranata), promjenom boravišta među državama (međunarodni migracijski tokovi) i stjecanju državljanstva stanovništva s boravištem. Ostala statistika prikupljena u skladu s tom uredbom odnosi se na administrativne i sudske postupke povezane s imigracijskim zakonodavstvom i međunarodnom zaštitom. Statistika iz članka 3. te uredbe usko je povezana sa statistikom o stanovništvu s boravištem i demografskim promjenama predviđenom uredbama (EZ) br. 763/2008 i (EU) br. 1260/2013 te bi trebala biti dosljedna s tom statistikom. Kako bi se osigurala dosljednost, tu bi statistiku trebalo uključiti u jedinstvenu pravnu osnovu, a članak 3. iz Uredbe (EZ) br. 862/2007 trebalo bi brisati.

(17)

Brze promjene određenih značajki stanovništva i stanova, posebno u vezi s demografskim, socioekonomskim i migracijskim pojavama, i s tim povezana potreba za brzim ciljanim i prilagođenim politikama znači da je nužno da statistika bude dostupna ubrzo nakon relevantnog referentnog razdoblja za takvu statistiku. Stoga bi trebalo znatno povećati periodičnost i pravovremenost statistike, po mogućnosti upotrebom administrativnih podataka i administrativnih evidencija. Potrebno je da u tu svrhu države članice svojim nacionalnim statističkim uredima osiguraju odgovarajuća sredstva.

(18)

Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (9) utvrđena je metodologija na temelju mreže za definiciju prostornih tipologija na temelju distribucije stanovništva po mrežnim ćelijama od jednog kvadratnog kilometra. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1799 (10), kojom je uspostavljeno privremeno izravno statističko djelovanje za diseminaciju odabranih tema koje prate popis stanovništva i stanova iz 2021., predviđeni su glavni rezultati popisa stanovništva u paneuropskoj mreži s ćelijama od jednog kvadratnog kilometra. Novim pravnim okvirom trebalo bi osigurati nastavak diseminacije georeferencirane statistike o stanovništvu na temelju mreža i proširiti je na statistiku o stanovima.

(19)

Namjera je da prostorne jedinice i statističke mreže kako su navedene u ovoj Uredbi budu iste kao one predviđene Uredbom (EZ) br. 1059/2003.

(20)

Za potrebe geokodiranja položaja treba upotrebljavati temu „Statističke jedinice” utvrđenu u Prilogu III. Direktivi 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(21)

Trebalo bi ažurirati postojeći pravni okvir za europsku statistiku o stanovništvu i stanovima kako bi se osiguralo da se trenutačno odvojeni statistički postupci integriraju u zajednički okvir koji omogućuje ESS-u da djelotvorno odgovori na nove potrebe Unije za informacijama i potiče inovacije u statistici. Potrebno je poboljšati statističke rezultate kako bi ostali relevantni u odnosu na demografske, migracijske, socijalne i gospodarske promjene i izazove, podupirući time donošenje politika i odluka.

(22)

Poboljšanu redovitu (godišnju i ispodgodišnju) statistiku o stanovništvu i stanovima trebalo bi dopuniti informacijama iz koordiniranih popisa stanovništva i stanova u Uniji koji se provode svakih 10 godina u skladu s načelima i preporukama UN-a za popis stanovništva i stanova. Popisi stanovništva i stanova pružaju jedinstvenu priliku za vidljivost službene statistike u smislu djelovanja i rezultata.

(23)

Popisi stanovništva i stanova Unije trebali bi postati troškovno učinkovitiji na način da se potpuno iskoristi bogatstvo administrativnih podataka dostupnih u državama članicama ili kombiniraju inovativne metodologije i izvori, uključujući nove izvore koji proizlaze iz pružanja digitalnih usluga. Ti bi se popisi trebali upotrijebiti i za ponovno utvrđivanje demografske osnove. Upotreba takvih novih izvora trebala bi podlijegati pravnim, tehničkim i postupovnim zaštitnim mjerama utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 223/2009.

(24)

Države članice i Komisija (Eurostat) trebale bi imati pristup najširem mogućem rasponu izvora podataka za izradu visokokvalitetne europske statistike o stanovništvu i stanovima na troškovno učinkovit način. U tom smislu od presudne je važnosti da nacionalni statistički uredi i druga nacionalna tijela uvrštena na popis iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 („nacionalna statistička tijela”) mogu pravodobno pristupiti i koristiti se administrativnim podacima u vlasništvu javnih uprava na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u skladu s člankom 17.a Uredbe (EZ) br. 223/2009. Na primjer, statistika o energetskoj učinkovitosti zgrada može se temeljiti na administrativnim podacima povezanima s izdavanjem energetskih certifikata za zgrade u skladu s Direktivom 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (12). Nacionalna statistička tijela trebala bi imati pravodoban i redovit pristup nacionalnim bazama podataka o energetskim svojstvima zgrada u skladu s Direktivom (EU) 2024/1275 Europskog parlamenta i Vijeća (13). Nacionalna statistička tijela također trebaju biti uključena u odluke o oblikovanju i ponovnom razvoju relevantnih administrativnih izvora podataka kako bi se osiguralo da se ti izvori podataka mogu dalje upotrebljavati za izradu službene statistike.

(25)

Proteklih su godina razvijene sveobuhvatne baze podataka i sustavi interoperabilnosti na razini Unije povezani s boravištem, vitalnim događajima, državljanstvom te migracijskim i prekograničnim kretanjem stanovništva, kao što su oni utvrđeni uredbama (EU) br. 910/2014 (14), (EU) 2018/1724 (15), (EU) 2019/817 (16) i (EU) 2019/818 (17) Europskog parlamenta i Vijeća. Oni pružaju vrijedne informacije koje se mogu upotrijebiti za izradu i osiguranje kvalitete europske statistike o stanovništvu i stanovima.

(26)

Ključno je omogućiti Komisiji (Eurostatu) upotrebu podataka iz baza podataka na razini Unije i sustavâ interoperabilnosti samo u statističke svrhe, podložno strogoj primjeni pravila o zaštiti i privatnosti podataka na temelju Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (18). To bi se posebno trebalo odnositi na statističke podatke pohranjene u središnjem repozitoriju podataka za izvješćivanje i statistiku (CRRS) uspostavljenom člankom 39. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/817, člankom 39. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/818i uredbama kojima se uspostavljaju sustavi čiji se statistički podaci pohranjuju u CRRS-u. Konkretnije, budući da CRRS pruža međusustavne statističke podatke i analitičko izvješćivanje za potrebe politika, operativne potrebe i potrebe kvalitete podataka, Komisija (Eurostat) trebala bi surađivati s Agencijom Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) u mjeri u kojoj je to moguće u svrhu pružanja potrebne europske statistike.

(27)

Podaci u privatnom posjedu odnose se na veliku količinu podataka koje posjeduju privatni subjekti, a koji su dobiveni kao rezultat njihove aktivnosti i koje bi nacionalna statistička tijela i Komisija (Eurostat) mogli upotrijebiti za izradu službenih statistika. Takvim podacima mogu se poboljšati obuhvat, pravovremenost i kapaciteti za odgovore na krizu europske statistike o stanovništvu i stanovima ili omogućiti statističke inovacije. Ti bi podaci potencijalno mogli dopuniti postojeću statistiku o demografiji i migracijama, potaknuti statističke inovacije i čak služiti za izradu ranih procjena, uz zaštitu prava i sloboda imatelja podataka. Nacionalna statistička tijela i Komisija (Eurostat) imaju pristup tim podacima i mogu ih upotrebljavati te surađivati s privatnim imateljima podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009.

(28)

Kako bi se osigurala usporedivost europske statistike o stanovništvu i stanovima na razini Unije, ključno je opće definicije stanovništva upotrebljavati i primjenjivati na usklađen način. Kako bi se jedinstvena usklađena osnova stanovništva primjenjivala na dosljedan, pouzdan i troškovno učinkovit način te kako bi se osigurali pravodobni rezultati, trebalo bi biti moguće prema potrebi primijeniti znanstveno utemeljene tehnike modeliranja i statističke metode kao što su znakovi života.

(29)

Kako bi se osigurala najviša kvaliteta obuhvata, države članice trebale bi primjenjivati metode procjene radi točne procjene ukupnog stanovništva na nacionalnoj razini. Države članice trebale bi moći koristiti metode procjene za detaljnije raščlambe, uključujući geografske raščlambe. Znatan nedostatak znanja o individualnim karakteristikama, kao što su dob i spol, svojstven je nekim metodama procjene, na primjer pri procjeni statističkih podataka na temelju podataka koji nisu dostupni iz administrativnih ili drugih izvora. Ako takve metode procjene rezultiraju nedovoljnom razinom detalja u raščlambi, države članice trebale bi moći primijeniti posebnu kategoriju prilagodbe kako bi procijenile stanovništvo u svim relevantnim skupovima podataka. Primjena takvih kategorija prilagodbe, uz navođenje „nepoznatih” podataka, omogućuje potrebnu fleksibilnost u situacijama u kojima su upotrijebljeni svi dostupni izvori podataka i ne mogu se pribaviti dodatni detalji. Ako primjenjuju posebne kategorije prilagodbe države članice trebale bi u relevantnim izvješćima o kvaliteti objasniti svoju metodologiju i navesti razloge za primjenu određene kategorije prilagodbe.

(30)

Države članice trebale bi dostavljati podatke i metapodatke u elektroničkom obliku, u odgovarajućem tehničkom formatu koji određuje Komisija (Eurostat). Međunarodni standardi, kao što je inicijativa razmjene statističkih podataka i metapodataka (SDMX), i statistički ili tehnički standardi razvijeni unutar Unije, kao što su standardi za metapodatke i provjeru ili načela europskog okvira za interoperabilnost, trebali bi se upotrebljavati u mjeri u kojoj su relevantni za europsku statistiku o stanovništvu i stanovima. Odbor za europski statistički sustav potvrdio je standarde ESS-a za metapodatke i izvješća o kvaliteti utvrđene u članku 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009. Ti će standardi doprinijeti usklađivanju osiguravanja kvalitete i izvješćivanja na temelju ove Uredbe i stoga bi ih trebalo uvesti.

(31)

Europska statistika o stanovništvu i stanovima trebala bi ispunjavati kriterije kvalitete koji se odnose na relevantnost, točnost, pravovremenosti preciznost, dostupnost i jasnoću, usporedivost i usklađenost utvrđene u Uredbi (EZ) br. 223/2009. Kvaliteta te statistike trebala bi se poboljšavati u mjeri u kojoj se razvijaju potrebe Unije te bi trebalo uspostaviti mehanizme za rješavanje mogućih situacija u kojima kvaliteta podataka nije zajamčena. Odgovarajući rezultati procjena kvalitete koje provodi Komisija (Eurostat) trebali bi biti javno dostupni korisnicima statistike osiguravanjem besplatnog i jednostavnog pristupa toj statistici putem baza podataka Komisije (Eurostata) na njezinim internetskim stranicama i u njezinim publikacijama.

(32)

U okviru europske statistike o stanovništvu i stanovima trebalo bi se baviti i trajnim nedostatkom podataka o teško dostupnim skupinama stanovništva, kao što su osobe koje borave u ustanovama, osobe s invaliditetom, beskućnici, osobe migrantskog podrijetla i osobe bez državljanstva. Kako bi se dobila najbolja moguća slika društva i spriječile socijalne i gospodarske nejednakosti, države članice trebale bi nastojati osigurati da su teško dostupne skupine stanovništva točno obuhvaćene. Za rješavanje tog pitanja trebalo bi upotrijebiti pilot-studije i studije izvedivosti pokrenute u skladu s ovom Uredbom.

(33)

Kako bi se uspostavile odgovarajuće, pravodobne i učinkovite politike, potrebno je dobiti pouzdane i usporedive podatke, raščlanjene prema spolu, dobi i, prema potrebi, državljanstvu, socioekonomskom statusu, zemljopisnom području i drugim značajkama u skladu sa statističkim načelima utvrđenima u članku 338. UFEU-a i u skladu s Kodeksom prakse europske statistike te okvirom ESS-a za osiguranje kvalitete. Ti su podaci važni za bolje razumijevanje trendova u pogledu stanovništva i stanova, borbu protiv intersekcijske diskriminacije te provedbu i procjenu politika, političkih ciljeva i mjera Unije, kao što su europska strategija za skrb utvrđena u komunikaciji Komisije od 7. rujna 2022. o europskoj strategiji za skrb, europska strategija o pravima osoba s invaliditetom utvrđena u komunikaciji Komisije od 3. ožujka 2021. o strategiji o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. - 2030. i Europska platforma za borbu protiv beskućništva pokrenuta Lisabonskom deklaracijom od 21. lipnja 2021. o Europskoj platformi za borbu protiv beskućništva, koje se u velikoj mjeri oslanjaju na podatke o kućanstvima i obiteljima. Raščlambu prema invaliditetu trebalo bi poticati upotrebom postojećih i novih administrativnih izvora podataka kao poluge.. Prikupljanje i korištenje takvih podataka treba se provoditi uz potpuno poštovanje standarda Unije i nacionalnih standarda u pogledu privatnosti i drugih temeljnih prava, posebno u pogledu podataka koji uključuju maloljetnike. Raščlamba prema spolu trebala bi odražavati dostupne podatke u državama članicama. U nekim državama članicama trenutačno je moguće da se osobe zakonski registriraju kao osobe trećeg, često neutralnog roda. Ova Uredba ne utječe na relevantna nacionalna pravila koja daju učinak takvom priznavanju.

(34)

Uredba (EZ) br. 223/2009 sadržava pravila o dostavi podataka iz država članica Komisiji (Eurostatu) i o upotrebi tih podataka, među ostalim o dostavi i zaštiti povjerljivih podataka. Mjerama koje se poduzimaju u skladu s ovom Uredbom trebalo bi osigurati da se povjerljivi podaci dostavljaju i upotrebljavaju isključivo u statističke svrhe u skladu s člancima 21. i 22. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

(35)

Komisija (Eurostat) mora poštovati povjerljivost statističkih podataka koje dostavljaju države članice na temelju Uredbe (EZ) br. 223/2009. Kad je riječ o statistici o stanovništvu koja se prikuplja u skladu s ovom Uredbom, trebalo bi oblikovati usklađen pristup za osiguranje visokokvalitetnih statističkih agregata na europskoj razini i sprečavanje otkrivanja povjerljivih statističkih podataka, pri čemu bi u što većoj mjeri trebalo izbjeći neiskazivanje podataka.

(36)

Izvorima podataka dostupnima na nacionalnoj razini nije uvijek moguće točno obuhvatiti pojave povezane sa slobodnim kretanjem osoba u Uniji, pristupom osoba prekograničnim uslugama koje se odnose na vitalne događaje te ostvarenju prava osoba na kupnju i posjedovanje nekretnina koje se upotrebljavaju kao primarni i sekundarni smještaj te smještaj za odmor u Uniji. Nepravilnosti postoje i u bilateralnim migracijskim tokovima kao i poteškoće pri mjerenju skupina stanovništva, kao što su migranti, beskućnici ili osobe bez državljanstva. Stoga bi trebalo ojačati razmjenu podataka u svrhu izrade statistike o stanovništvu i migracijama i osiguranja njezine kvalitete te je smatrati dodatnim izvorom podataka. Ta ojačana razmjena podataka trebala bi obuhvatiti raspon relevantnih podataka, uključujući podatke koji očito ne omogućuju bilo izravnu ili neizravnu identifikaciju statističkih jedinica. Njome bi se trebali moći obuhvatiti podaci koji potencijalno podliježu zahtjevima za povjerljivost statističkih podataka. Države članice trebale bi u svojem interesu i interesu drugih država članica sudjelovati u aktivnostima razmjene podataka, među ostalim u pilot-projektima kojima se procjenjuju inovativna sigurna rješenja. Komisija (Eurostat) također bi trebala uspostaviti sigurnu infrastrukturu kako bi se olakšala ta razmjena podataka, uz osiguravanje svih potrebnih mjera za zaštitu podataka.

(37)

Povjerljivi podaci trebali bi se razmjenjivati samo na temelju zahtjeva koji opravdavaju nužnost razmjene tih podataka u skladu s Poglavljem V. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

(38)

Dugoročno bi zajedničkom radu u okviru ESS-a na smanjenju problema povezanih s kvalitetom prekograničnih statističkih podataka, kao što je dvostruko brojenje građana Unije koji uživaju pravo slobode kretanja, trebali doprinijeti, na primjer, jedinstveni digitalni identifikatori utvrđeni na razini Unije Uredbom (EU) br. 910/2014.

(39)

Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (19) i Uredba (EU) 2018/1725 ni Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (20). Unutar njihovih područja primjene, ti se zakonodavni akti primjenjuju na obradu osobnih podataka na temelju Uredbe u skladu s njihovim područjima primjene, uzimajući u obzir da su osobni podaci koji se obrađuju u statističke svrhe u javnom interesu povjerljivi statistički podaci, podložno načelu povjerljivosti statističkih podataka. Stoga se takvi podaci trebaju upotrebljavati samo u statističke svrhe i nikada se ne trebaju koristiti za mjere ili odluke koje se odnose na bilo koju konkretnu fizičku osobu. Za obradu, razmjenu i arhiviranje osobnih podataka u statističke svrhe na temelju ove Uredbe trebalo bi po mogućnosti koristiti anonimizirane ili pseudonimizirane podatke kako bi se zajamčile zaštitne mjere donesene na temelju članka 89. Uredbe (EU) 2016/679 i članka 13. Uredbe (EU) 2018/1725. Ako se osobni podaci obrađuju u skladu s uredbom (EU) 2016/679 ili (EU) 2018/1725, trebalo bi u potpunosti primjenjivati načela zakonitosti, poštenosti, transparentnosti i točnosti, ograničavanja svrhe, smanjenja količine podataka, ograničenja pohrane te cjelovitosti i povjerljivosti. Slično tome, trebala bi se primjenjivati i statistička načela koja su utvrđena u članku 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 i koja su dodatno razvijena u okviru Kodeksa prakse europske statistike.

(40)

Europska statistika o stanovništvu i stanovima trebala bi se razvijati tako da se uzmu u obzir nove potrebe za podacima, koje proizlaze iz promjenjivih političkih prioriteta, kao i promjene u demografskoj, migracijskoj, socijalnoj ili gospodarskoj situaciji u Uniji. Komisija (Eurostat) trebala bi prema potrebi provoditi pilot-studije i studije izvedivosti kojima se procjenjuje izvedivost dotičnih prilagodbi te uzimati u obzir aspekte kao što su troškovi i administrativno opterećenje država članica i dostupnost odgovarajućih izvora podataka. Pri pripremi tih studija trebala bi osigurati njihovu reprezentativnost na razini Unije, odražavajući pritom razlike među državama članicama. Komisija bi trebala provoditi evaluaciju rezultata tih studija u suradnji s državama članicama.

(41)

Kako bi se uzeli u obzir demografski, gospodarski i socijalni trendovi, tehnološki razvoj i potreba za pravodobnim osmišljavanjem dobro usmjerenih politika, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se izmijenio popis detaljnih tema obuhvaćenih europskom statistikom o stanovništvu i stanovima te kako bi se odredile informacije koje države članice trebaju dostaviti u svrhu prikupljanja dodatnih statističkih podataka. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (21). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(42)

Važnost europske statistike kao ključnog dijela donošenja odluka na temelju dokaza odražava se u okviru za programiranje i financiranje uspostavljenom Uredbom (EU) 2021/690 Europskog parlamenta i Vijeća (22) za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike (Program jedinstvenog tržišta). Države članice trebale bi se moći prijaviti za financijsku potporu iz Programa jedinstvenog tržišta i Instrumenta za tehničku potporu uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća (23) u skladu s ciljevima i pravilima koji se odnose na te instrumente radi prilagodbe svojih nacionalnih statističkih sustava, poboljšanja metodologije i kvalitete statističkih podataka te planiranja i provedbe svakog dodatnog prikupljanja podataka na temelju ove Uredbe.

(43)

U skladu s uredbama (EU, Euratom) 2024/2509 (24) i (EU, Euratom) br. 883/2013 (25) Europskog parlamenta i Vijeća i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (26), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (27) i (EU) 2017/1939 (28), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osim toga, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je Uredbom (EU) 2017/1939 provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (29). U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509 svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(44)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u vezi sa specifikacijom zahtjeva za podatke i metapodatke, tehničke formate i postupke za dostavljanje podataka i metapodataka, sadržaj i strukturu izvješća o kvaliteti, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (30).

(45)

Ako bi provedba ove Uredbe ili delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe iziskivala znatne prilagodbe nacionalnog statističkog sustava države članice, Komisija bi trebala moći dotičnoj državi članici odobriti odstupanja u valjano opravdanim slučajevima i na ograničeno razdoblje.

(46)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno sustavnu proizvodnju europske statistike o stanovništvu i stanovima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog dosljednosti i usporedivosti on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(47)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 16. ožujka 2023. (31).

(48)

Provedeno je savjetovanje s ESSC-om,

1.

„državljanstvo” znači posebna pravna veza između osobe i države, koja se stječe rođenjem ili naturalizacijom, bilo izjavom, odabirom, brakom, posvojenjem ili na drugi način u skladu s nacionalnim pravom;

2.

„uobičajeno boravište” znači mjesto na kojem osoba uobičajeno provodi razdoblje dnevnog odmora, bez obzira na privremenu odsutnost za potrebe rekreacije, godišnjeg odmora, posjeta prijateljima i rodbini, posla, liječenja ili vjerskog hodočašća, pod uvjetom da je ta osoba:

3.

„znakovi života” znači informacije koje upućuju na stvarnu prisutnost i uobičajeno boravište osobe na relevantnom području, koje mogu biti dobivene iz bilo kojeg odgovarajućeg izvora ili njihovom kombinacijom, što uključuje digitalne tragove koji se odnose na dotičnu osobu;

4.

„međunarodna migracija” znači čin kojim osoba utvrđuje svoje uobičajeno boravište na državnom području države članice ili u trećoj zemlji, a prethodno je imala uobičajeno boravište u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji;

5.

„imigrant” znači osoba koja je tijekom referentnog razdoblja poduzela međunarodnu migraciju kako bi utvrdila svoje novo uobičajeno boravište na državnom području države članice koja izvješćuje;

6.

„emigrant” znači osoba koja je tijekom referentnog razdoblja poduzela međunarodnu migraciju kako bi utvrdila svoje novo uobičajeno boravište izvan državnog područja države članice koja izvješćuje, a prethodno je imala uobičajeno boravište na državnom području države članice koja izvješćuje;

7.

„unutarnja migracija” znači čin kojim osoba mijenja svoje mjesto uobičajenog boravišta unutar državnog područja države članice koja izvješćuje;

8.

„teško dostupne skupine stanovništva” znači skupine osoba za koje postoji stvarna ili percipirana prepreka potpunom i reprezentativnom uključivanju ili identifikaciji u prikupljanje statističkih podataka zbog nedovoljne obuhvaćenosti takvih skupina ili zbog nedostatka specifičnih značajki za njihovu identifikaciju;

9.

„stambeni prostor” znači privremena ili trajna konstrukcija, sklonište ili smještajna jedinica u kojoj boravi jedna ili više osoba, neovisno o tome je li osmišljena ili namijenjena za stanovanje ljudi;

10.

„odvojen prostor” znači prostor okružen zidovima i prekriven krovom ili stropom tako da jedna ili više osoba mogu tamo boraviti neovisno o drugim osobama;

11.

„neovisan prostor” znači prostor s izravnim pristupom s ulice, stubišta, prolaza, hodnika ili zemljišta;

12.

„konvencionalni stan” znači strukturno odvojen prostor i neovisan prostor na fiksnoj lokaciji koji je namijenjen stalnom stanovanju ljudi i koji je na referentni datum korišten za uobičajeno boravište, nenastanjen ili korišten za sekundarno ili sezonsko boravište;

13.

„zgrada namijenjena stanovanju” znači trajna konstrukcija koja se sastoji od jednog ili više konvencionalnih stanova ili koja je namijenjena za institucionalno ili skupno stanovanje;

14.

„kućanstvo” znači skupina od dvije ili više osoba koje dijele stambene prostore ili jedna osoba koja nije dio drugog kućanstva;

15.

„ustanova” znači kolektivni stambeni prostor čiji je cilj pružanje skupini osoba dugoročnog smještaja i usluga potrebnih za njihov svakodnevni život;

16.

„obitelj” znači skupina od dvije ili više osoba koje većinu vremena žive u istom kućanstvu i povezane su odnosom dijete-roditelj ili bračnim odnosom, registriranim partnerstvom ili izvanbračnom zajednicom;

17.

„administrativna evidencija” znači podaci koje generira nestatistički izvor, kojeg uglavnom vodi javno tijelo, a čiji glavni cilj nije pružanje statistika;

18.

„područje” znači jedan ili više skupova podataka koji obuhvaćaju pojedine teme;

19.

„tema” znači sadržaj informacija koje treba prikupiti o statističkim jedinicama, pri čemu svaka tema obuhvaća jednu ili više detaljnih tema;

20.

„detaljna tema” znači detaljni sadržaj informacija koje treba prikupiti o statističkim jedinicama koje se odnose na neku temu, pri čemu svaka detaljna tema obuhvaća jednu ili više varijabli;

21.

„skup podataka” znači jedna ili više varijabli koje su organizirane u strukturiranom obliku;

22.

„popis stanovništva i stanova” znači detaljni desetogodišnji skupovi podataka i metapodataka koje treba dostaviti na temelju ove Uredbe;

23.

„statistička jedinica” znači jedan član skupa, odnosno osoba, predmeta ili događaja o kojima se prikupljaju podaci i za koje se izrađuje statistika;

24.

„varijabla” znači značajka statističke jedinice koja može podrazumijevati više od jednog skupa vrijednosti;

25.

„raščlamba” znači unaprijed određen, diskretan, iscrpan i međusobno isključiv skup vrijednosti koje se mogu dodijeliti varijabli koja opisuje statističke jedinice;

26.

„nacionalna razina” znači razina koja se odnosi na državno područje države članice;

27.

„regionalna razina” ili „razina NUTS 3” znači razina NUTS 3 kako je utvrđena u Uredbi (EZ) br. 1059/2003;

28.

„lokalna razina” ili „LAU” znači razina lokalne upravne jedinice kako je utvrđena u Uredbi (EZ) br. 1059/2003;

29.

„razina mreže” znači statistička mreža koja se održava i objavljuje u skladu s člankom 4.a Uredbe (EZ) br. 1059/2003;

30.

„okvir” znači svaki popis, materijal ili uređaj kojim se razgraničuju i identificiraju elementi ciljne populacije i koji, ovisno o upotrebi, omogućuje pristup elementima ili pruža dodatne značajke tih elemenata;

31.

„referentni datum” znači trenutak na koji se odnosi statistika;

32.

„referentno razdoblje” znači vremenski interval na koji se odnosi statistika o događajima;

33.

„referentno vrijeme” znači referentni datum ili referentno razdoblje, ovisno o tome odnosi li se statistika na događaje ili druge statističke jedinice;

34.

„metapodaci” znači informacije koje su potrebne za upotrebu i tumačenje statistike te kojima se skupovi podataka opisuju na strukturiran način;

35.

„prethodno provjereni skupovi podataka” znači skupovi podataka koje su države članice provjerile na temelju dogovorenih zajedničkih pravila provjere.

(a)

osobe;

(b)

vitalne događaje;

(c)

obitelji;

(d)

kućanstva;

(e)

zgrade namijenjene stanovanju;

(f)

stambene prostore, uključujući ustanove;

(g)

konvencionalne stanove.

1.

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Uredba (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o europskoj statistici o azilu i administrativnim i sudskim postupcima povezanima s imigracijskim zakonodavstvom i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 311/76 o izradi statistike o stranim radnicima”

2.

u članku 1. točke (a) i (b) brišu se;

3.

članak 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

4.

članak 3. briše se;

5.

umeće se sljedeći članak:

(*2)  Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/910/oj)."

(*3)  Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1724/oj)."

(*4)  Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP (SL L 135, 22.5.2019., str. 27., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/817/oj)."

(*5)  Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816 (SL L 135, 22.5.2019., str. 85., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/818/oj).”;"

6.

umeće se sljedeći članak: