52024DC0700

1.Uvod

EU je posljednjih godina prolazio kroz velike prilagodbe jer je prioritete svojih politika trebao prilagoditi novim izazovima. Zajedničkim naporima uspješno je prebrodio višestruke krize i ojačao otpornost svojih država članica. Vraćanjem inflacije na ciljnu razinu očekuje se da će se gospodarska aktivnost postupno oporavljati, uz i dalje rekordno visoku zaposlenost i poboljšanje kupovne moći. Međutim, kako bi osigurao trajno i održivo blagostanje, EU hitno treba ukloniti prepreke rastu i konkurentnosti. Za to je potreban dosljedan i ambiciozan program politika.

EU je odlučan osigurati održivo blagostanje i konkurentnost uz istodobno jačanje socijalnog tržišnog gospodarstva i zaštitu suvereniteta, gospodarske sigurnosti i globalnog utjecaja, kako su istaknuli čelnici EU-a u Izjavi iz Budimpešte i političkim smjernicama predsjednice von der Leyen 1 . U izvješćima „Više od tržišta” Enrica Lette 2 i „Budućnost europske konkurentnosti” Marija Draghija 3 istaknute su strukturne prepreke koje koče gospodarski rast i produktivnost EU-a i ugrožavaju budući napredak. Jedna od prvih velikih inicijativa nove Europske komisije koja će biti objavljena u siječnju bit će kompas konkurentnosti koji se temelji na tri stupa Draghijeva izvješća: i. premošćivanje inovacijskog jaza u odnosu na SAD i Kinu; ii. zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost radi ubrzanja tranzicije i smanjenja troškova energije i iii. povećanje sigurnosti i smanjenje ovisnosti. Napredak u tim stupovima ovisit će i o međusektorskim i međusobno povezanim pokretačima konkurentnosti i uključivog rasta, a to su produbljivanje jedinstvenog tržišta, pojednostavnjenje, razvoj vještina i kvalitetna radna mjesta, financiranje ulaganja i poboljšanje koordinacije.

Europski semestar, kao središnji mehanizam za koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja država članica, pruža okvir za nastavak potrebnih ulaganja i reformi. U okviru europskog semestra i dalje će se utvrđivati socioekonomski izazovi i pružati smjernice o mjerama politike potrebnima za njihovo rješavanje u cilju poboljšanja konkurentnosti, održivosti i socijalne pravednosti EU-a.

2. Europski semestar 2025.

Ciklus europskog semestra 2025. započeo je objavom jesenskog paketa. Komisija je 26. studenog objavila prvi dio paketa, čime je pokrenula prvi provedbeni ciklus novog okvira gospodarskog upravljanja. Sastojao se od ocjene srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova za 21 državu članicu, mišljenja Komisije o nacrtima proračunskih planova 17 država članica europodručja za 2025. te koraka u provedbi postupaka u slučaju prekomjernog deficita za osam država članica. Nakon što ih Vijeće donese, preporuke o srednjoročnim planovima pružit će koherentne temelje politika za gospodarsko i fiskalno ponašanje država članica sljedećih godina, što će pomoći da EU postane konkurentniji i bolje pripremljen za buduće izazove podupiranjem napretka prema zelenom, digitalnom, uključivom i otpornom gospodarstvu. Provedba srednjoročnih planova pratit će se u okviru europskog semestra, već od proljeća 2025., nakon što države članice podnesu prva godišnja izvješća o napretku.

Današnji paket zaokružuje prvi dio ciklusa europskog semestra 2025. On sadržava Preporuku Komisije za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, Izvješće o mehanizmu upozoravanja u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža i Zajedničko izvješće o zapošljavanju.

Preporukom o ekonomskoj politici europodručja države članice europodručja pozivaju se da djeluju pojedinačno i zajednički u okviru Euroskupine kako bi se poboljšala konkurentnost i potaknula produktivnost. To zahtijeva jačanje inovacija, među ostalim u području ključnih tehnologija, poboljšanje pristupa financiranju za poduzeća, uključujući MSP-ove, poboljšanje poslovnog okruženja smanjenjem administrativnog opterećenja i regulatorne složenosti, uklanjanje prepreka ulaganjima i podupiranje javnih i privatnih ulaganja u područjima zajedničkih prioriteta, kao što su zelena i digitalna tranzicija i izgradnja obrambenih sposobnosti, te daljnji razvoj vještina radne snage. U preporuci se naglašava i potreba za povećanjem sudjelovanja na tržištu rada, promicanjem kvalitetnih radnih mjesta, jačanjem poticaja za rad i izbjegavanjem razlika u konkurentnosti. Naposljetku, države članice europodručja trebale bi osigurati usklađenost s novim fiskalnim okvirom kako bi se poboljšala održivost duga i pratili rizici za makrofinancijsku stabilnost. Preporuku podupire radni dokument službi Komisije u kojem se analiziraju gospodarski izazovi povezani s konkurentnošću, otpornošću i makroekonomskom stabilnošću.

U Izvješću o mehanizmu upozoravanja utvrđeno je da bi za deset država članica trebalo provesti detaljna preispitivanja kako bi se procijenilo jesu li pogođene neravnotežama. Izvješćem se pokreće godišnji krug provedbe postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže, čiji je cilj otkrivanje, sprečavanje i ispravljanje neravnoteža koje negativno utječu ili bi mogle negativno utjecati na pravilno funkcioniranje gospodarstva države članice ili EU-a u cjelini. U izvješću se na temelju ekonomskog tumačenja tablice pokazatelja utvrđuju države članice za koje se smatra da su možda pogođene ili bi mogle biti pogođene neravnotežama. Za te će se države članice sljedećeg proljeća pripremiti detaljna preispitivanja kao odgovor na neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže utvrđene 19. lipnja 2024. 4 , a to su Grčka, Cipar, Italija, Mađarska, Slovačka, Rumunjska, Nizozemska, Švedska i Njemačka, dok će se za Estoniju u okviru detaljnog preispitivanja procijeniti rizik od novih neravnoteža.

U Zajedničkom izvješću o zapošljavanju prati se provedba smjernica za zapošljavanje i europskog stupa socijalnih prava. Izvješće sadržava najnovije informacije o napretku u postizanju glavnih ciljeva EU-a i nacionalnih ciljeva za 2030. u pogledu i. zapošljavanja, ii. jačanja vještina i iii. smanjenja siromaštva. Pokazalo je da je EU na dobrom putu da dostigne prvi cilj, dok su za ostala dva potrebni znatni dodatni napori. Kao i u prethodnom ciklusu, u izvješću se analiziraju i potencijalni rizici za uzlaznu socijalnu konvergenciju na temelju načela okvira za socijalnu konvergenciju 5 . Unatoč određenim poboljšanjima, na razini EU-a i dalje postoje rizici za uzlaznu konvergenciju u pogledu razvoja vještina. To može povećati probleme konkurentnosti i nedostatka radne snage i vještina. Iako tržišta rada i dalje ostvaruju dobre rezultate s rekordnim razinama zaposlenosti i povijesno niskom nezaposlenošću, sudjelovanje određenih skupina stanovništva na tržištu rada i dalje zaostaje. Udio osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti blago se smanjio 2023., ali je i dalje iznad razina prije krize.

Europski semestar i dalje će poticati koordinaciju ekonomske i socijalne politike EU-a, čime će se osigurati dosljednost između europske, nacionalne i regionalne dimenzije. Kako bi se ostvarili prioriteti ekonomske i socijalne politike EU-a i odgovorilo na nacionalne izazove, države članice trebat će provesti znatne mjere na nacionalnoj i regionalnoj razini. Proljetni paket europskog semestra sadržavat će preporuke za pojedine zemlje koje će se temeljiti na utvrđivanju glavnih izazova iz izvješća za pojedine zemlje. Odgovornost će se ojačati većom upotrebom strukturiranih dijaloga s državama članicama, socijalnim partnerima i drugim dionicima, uključujući lokalne i regionalne vlasti i relevantne organizacije civilnog društva. To će uključivati rasprave o provedbi postojećih preporuka, trenutačnim ili budućim mjerama politike za svladavanje utvrđenih izazova, kao i o mogućnostima za daljnji gospodarski rast i socijalni napredak. U tu će svrhu službe Komisije radi što bolje analize provesti misije u okviru europskog semestra u ranoj fazi postupka i zatim razmijeniti mišljenja prije nego što dovrše izvješća za pojedinu zemlju. Međuinstitucijski dijalog s Europskim parlamentom i Vijećem i dalje će biti ključan za osiguravanje demokratske odgovornosti, transparentnosti i suradnje tijekom postupka semestra.

Preporukama za pojedine zemlje za 2025. pružit će se sveobuhvatne i usklađene smjernice politike. S obzirom na to da Mehanizam za oporavak i otpornost završava 2026., u ciklusu europskog semestra 2025. postupno će se prijeći na sveobuhvatniji skup preporuka za pojedine zemlje, čime će se postupno napustiti pristup tim preporukama uveden tijekom prethodnih faza provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost. Postupni razvoj takvih sveobuhvatnih smjernica politike za svaku državu članicu pomoći će u ostvarivanju zajednički dogovorenih ciljeva u kontekstu pripreme sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, uzimajući pritom u obzir nacionalne posebnosti. U tim će uvjetima semestar 2025. služiti kao premosnica, a temeljit će se na poboljšanoj analizi kako bi se utvrdili relevantni strukturni izazovi i pružile smjernice o prioritetima reformi i ulaganja u svakoj državi članici.

Choose the experimental features you want to try