EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 9.10.2024.

COM(2024) 470 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Komunikacija o Planu rasta za Moldovu

UVOD

Politika proširenja Europske unije (EU) i dalje je od ključne važnosti za očuvanje i promicanje mirne, stabilne, snažne i ujedinjene Europe. Ruska agresija na Ukrajinu još jednom je pokazala da politika proširenja zahtijeva odlučne geostrateške korake. Punopravno članstvo Republike Moldove (dalje u tekstu „Moldova”) u političkom je, gospodarskom i sigurnosnom interesu EU-a. To je izravan odgovor na težnje moldavskih građana da se pridruže Europskoj uniji te predstavlja put prema stabilnoj i uspješnoj demokraciji, boljoj gospodarskoj i socijalnoj situaciji, a u konačnici i prema sigurnijoj, mirnijoj i prosperitetnijoj budućnosti. EU sad treba pružiti potrebnu potporu Moldovi kako bi se ubrzao održiv i uključiv gospodarski rast i proces pristupanja, oslanjajući se na reforme povezane s pristupanjem EU-u i novi Plan rasta za Moldovu.

Konvergencija Moldove s jedinstvenim tržištem EU-a započela je 2014. privremenim stupanjem na snagu Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Moldove 1 , koji je uključivao područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine (DCFTA). Na temelju Gospodarskog i investicijskog plana za Istočno partnerstvo 2 EU je u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama već mobilizirao 1,6 milijardi EUR javnih i privatnih ulaganja u vodeće projekte u Moldovi. Gospodarski i investicijski plan imao je glavnu ulogu u usmjeravanju ulaganja u ključne sektore kao što su povezanost, energetska učinkovitost, razvoj poslovanja i konkurentnost. Oporavak Moldove usporili su pandemija bolesti COVID-19 te veliko gospodarsko i socijalno opterećenje zbog ruske agresije na Ukrajinu i pokušaja Rusije da destabilizira zemlju kampanjama dezinformiranja, kao i sredstvima energetske i gospodarske prisile 3 . Bruto domaći proizvod (BDP) Moldove po stanovniku 2023. iznosio je 29 % prosječnog BDP-a u EU-u, što upućuje na velike socioekonomske razlike u odnosu na EU.

Usprkos tim poteškoćama, od podnošenja zahtjeva za pristupanje EU-u u ožujku 2022. Moldova je pokazala otpornost i provodila reforme važne za napredak na putu prema članstvu u Uniji. Budući da se obvezala na provođene reformi, u lipnju 2022. dodijeljen joj je status zemlje kandidatkinje, a pregovori o pristupanju otvoreni su u lipnju 2024. Međutim, spor gospodarski rast i spora konvergencija neće dopustiti brz napredak prema članstvu u EU-u bez daljnje odlučne političke i gospodarske potpore.

EU je u Novom planu rasta za zapadni Balkan, predstavljenom 2023. 4 , istaknuo važnost pomaganja partnerima sa zapadnog Balkana. Planom rasta za Moldovu nastoje se riješiti problemi slični onima kakve su imale zemlje zapadnog Balkana, potaknuti socioekonomska konvergencija s EU-om i poduprijeti proces pristupanja na temelju provedbe reformi povezanih s EU-om. On će poslužiti kao novi i usporediv poticaj moldavskom gospodarstvu i društvu. Na temelju tog će se Plana, koji se temelji na tri stupa, ubrzati socioekonomske i temeljne reforme (1. stup), poboljšati pristup jedinstvenom tržištu EU-a (2. stup) i povećati financijska pomoć putem namjenskog Instrumenta za reforme i rast za Moldovu (3. stup). Taj Plan i Instrument zajedno će omogućiti i potaknuti reforme i ulaganja potrebne za ubrzavanje procesa pristupanja te održiv rast i dekarbonizaciju moldavskog gospodarstva u korist njezinih građana.

Na temelju Plana rasta za Moldovu ojačat će se konkurentnost, poduprijeti znatna ulaganja u privatni sektor i infrastrukturu, poboljšati gospodarsko upravljanje, razvijati njezin socijalni kapital, podupirati zelena i digitalna tranzicija te promicati vladavina prava i borba protiv korupcije, čime će se nastojati riješiti temeljni strukturni nedostaci koji koče njezin rast te će joj se pomoći da razvije funkcionalno i otvoreno tržišno gospodarstvo koje se može nositi s pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar EU-a. Brže usklađivanje sa zakonima i standardima EU-a olakšat će i postupnu integraciju Moldove u jedinstveno tržište EU-a, što znači da će ona moći iskoristiti neke prednosti članstva u EU-u prije pristupanja, a to će pak potaknuti održivi gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta.

1.Trenutačno socioekonomsko stanje u Moldovi

Iako je sadašnja vlada uspješno rješavala višebrojne krize, moldavsko gospodarstvo posljednjih godina ne uspijeva poboljšati gospodarsku konvergenciju s EU-om. BDP po stanovniku u 2023. iznosi 29 % prosječnog BDP-a u EU-u, odnosno manje od većine zemalja zapadnog Balkana. Moldavsko gospodarstvo sporo se oporavlja od nedavnih vanjskih šokova i recesija koje je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19, a pogoršali su ga ruska agresija na Ukrajinu, instrumentalizacija energije te energetske i izbjegličke krize koje su slijedile 5 . Očekuje se da će se gospodarski oporavak nastaviti 2024. i 2025., iako se ne predviđa da će godišnji rast BDP-a doseći razinu potrebnu za brzu konvergenciju s prosjekom EU-a.

Izvor: Eurostat i Svjetska banka.

* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

Osim toga, moldavsko gospodarstvo suočava se s posljedicama godina nedovoljnih ulaganja, a gospodarska diversifikacija i dalje je niska. Moldova uglavnom izvozi poljoprivredne i industrijske proizvode s niskom dodanom vrijednošću, kao što su žitarice i uljarice, električna oprema i tekstil. Zbog nedostatka kvalificirane radne snage, niske produktivnosti i jedne od najviših stopa iseljavanja u Europi, ima poteškoća s održavanjem kvalificiranog ljudskog kapitala potrebnog za rast gospodarstva. Javna ulaganja i dalje odgovaraju tek malom dijelu BDP-a, čime se smanjuje mogućnost nadogradnje ključne energetske, digitalne i prometne infrastrukture. Ruska agresija na Ukrajinu još je više otežala privlačenje izravnih stranih ulaganja. Imovina poduzeća u državnom vlasništvu, koja iznosi otprilike jednu petinu moldavskog BDP-a, predstavlja fiskalno opterećenje za gospodarstvo i smanjuje tržišno natjecanje i učinkovitost.

U kombinaciji s općenito lošim poslovnim okruženjem i ovisnošću o uvozu energije, to znatno smanjuje sposobnost Moldove da iskoristi mogućnosti koje pruža područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine u EU-u. Tu se nude brojne mogućnosti, a da bi ih iskoristila, Moldova mora povećati ne samo obujam, nego i dodanu vrijednost izvoza u poljoprivrednom, proizvodnom, informacijskom i komunikacijskom sektoru te u drugim uslužnim sektorima.

Ambiciozna strategija za reforme i ulaganje mogla bi biti katalizator za postizanje tih ciljeva.

2.Plan rasta za Moldovu i njegovi glavni stupovi

Budući da se Moldova oporavlja od nedavnih vanjskih šokova, potrebno joj je pružiti veliku pomoć kako bi iskoristila svoje gospodarske mogućnosti, ubrzala konvergenciju i promicala uključiv i održiv gospodarski rast za svoje građane. Kako bi se postigao pravodoban napredak, predloženi Plan rasta za Moldovu, kao za Ukrajinu i zapadni Balkan, oslanjat će se na tri stupa:

1)ubrzavanje socioekonomskih i temeljnih reformi 6 pružanjem potpore za namjenski program reformi koji je usko povezan s procesom pristupanja Moldove EU-u;

2)poboljšanje pristupa jedinstvenom tržištu EU-a na temelju mogućnosti koje nudi područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine i sudjelovanje u programima i politikama EU-a, ako se Moldova uskladi s relevantnim pravilima jedinstvenog tržišta EU-a;

3)povećanje financijske pomoći radi provedbe socioekonomskih i temeljnih reformi te doprinošenje pokretanju ulaganja putem namjenskog Instrumenta za reforme i rast za Moldovu, pri čemu bi isplate ovisile o napredovanju reformi.

Ta tri stupa međusobno se nadopunjuju i oslanjaju se na proces reformi u skladu sa Sporazumom o pridruživanju / područjem produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine i rezultatima Gospodarskog i investicijskog plana te predstavljaju rješenje za temeljne strukturne probleme koji koče rast te zemlje, a mogli bi joj pomoći i da udvostruči svoje gospodarstvo u sljedećem desetljeću. U skladu s metodologijom proširenja 7 ubrzat će se i donošenje i provedba pravne stečevine te ostvariti socioekonomske koristi integracije prije pristupanja EU-u. Stoga je za iskorištavanje prednosti integracije i stvaranje povoljnog okruženja za privlačenje privatnih ulaganja, kao i za održiv gospodarski rast uz smanjivanje emisija, neophodno provoditi temeljne reforme, uključujući one za jačanje vladavine prava i temeljnih prava.

1. stup: Ubrzavanje socioekonomskih i temeljnih reformi zahvaljujući namjenskom programu reformi

Kako bi se ubrzala održiva i uključiva socioekonomska konvergencija Moldove s EU-om prije pristupanja, Plan rasta za Moldovu temeljit će se na programu reformi. Program reformi pomoći će u strukturiranju i osiguravanju provedbe ambicioznih inicijativa za reforme te poticati njihovu provedbu i omogućivati povezana ulaganja. Temeljit će se na nacionalnoj razvojnoj strategiji 8 , Nacionalnoj strategiji strateškog razvoja do 2030., nacionalnim sektorskim strategijama, Programu pridruživanja između EU-a i Moldove za razdoblje 2021. – 2027., postojećim preporukama iz godišnjih paketa za proširenje, zaključcima ekonomskog i financijskog dijaloga te programu ekonomskih reformi i prioritetnom akcijskom planu za razdoblje 2023. – 2024. 9  Moldavski program reformi ocjenjuje i odobrava Europska komisija.

U programu reformi utvrdit će se prioritetne reforme za socioekonomski razvoj, koje će se temeljiti na ključnim pokretačima gospodarskog rasta: gospodarskoj konkurentnosti, gospodarskoj otpornosti, uključujući infrastrukturu i energiju, gospodarskom upravljanju, socijalnom kapitalu te zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Kako bi se promicala gospodarska konkurentnost, program reformi podrazumijevat će mjere za poboljšanje poslovnog okruženja i potpore MSP-ovima, među ostalim iz regulatorne perspektive, provedbu nove industrijske politike te promicanje izvoza i ulaganja kako bi se olakšala integracija lokalnih poduzeća u globalne lance vrijednosti. Za jačanje gospodarske otpornosti bit će potrebne strukturne reforme kako bi se riješio problem loše povezanosti, konkretno kako bi se uskladile prometne, energetske i digitalne politike te osigurala znatno veća ulaganja u te ključne sektore. Osim toga, morat će se poboljšati gospodarsko upravljanje, među ostalim tako da se poboljša upravljanje javnim financijama putem sustava revizije i kontrole te poveća učinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu i smanji njihova dominacija u proizvodnim sektorima.

Kad je riječ o socijalnom kapitalu, bit će potrebno donijeti mjere za poticanje reformi u području obrazovanja, vještina, uključivog zapošljavanja i prilika na tržištu rada, pri čemu posebni naglasak treba staviti na mlade, rodnu ravnopravnost te poboljšanje ekonomskog položaja žena, socijalne zaštite i zdravlja.

Naposljetku, u skladu s obvezom Moldove da do 2050. postigne klimatsku neutralnost, zelena tranzicija kao horizontalni prioritet pomoći će Moldovi da dekarbonizira svoje gospodarstvo i infrastrukturu i tako smanji uništavanje okoliša i onečišćenje. U okviru zelene tranzicije nastojat će se povećati produktivnost resursa i bioraznolikost te potaknuti kružno gospodarstvo, kao i smanjiti ugljični otisak u okolišu i jačati institucije za zaštitu okoliša.

U programu reformi utvrdit će se ključne reforme u svim temeljnim aspektima procesa pristupanja EU-u zbog njihove međusektorske prirode, središnje uloge u procesu pristupanja i važnosti za uspjeh gospodarstva i zdravo poslovno okruženje te povjerenje ulagača. Reforme će ojačati vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala te upravljanje unutarnjim poslovima, uključujući usklađivanje vizne politike s EU-om. Osim toga, zaštitit će se temeljna prava, među ostalim sloboda izražavanja i funkcioniranje demokratskih institucija, te unaprijediti reforma moldavske javne uprave.

O provedbi programa reformi ovisit će tempo provedbe Plana rasta za Moldovu, što znači da će isplata sredstava EU-a u okviru Instrumenta za reforme i rast ovisiti o napretku i pridonositi ubrzanju pregovora o pristupanju.

2. stup: Poboljšanje pristupa jedinstvenom tržištu EU-a

Jedna je od glavnih svrha Plana rasta pružiti toj zemlji više prilika za produbljivanje veza s jedinstvenim tržištem EU-a. Na temelju Plana rasta postupno će se ojačati sposobnost Moldove da se nosi s konkurentskim pritiscima na tržištu i omogućiti pristup tržištu za robu i usluge veće vrijednosti u svim sektorima usmjerenima na izvoz, čime će se potaknuti održiv i uključiv rast te otvaranje radnih mjesta. Cilj je da se norme i standardi EU-a primjenjuju na moldavske proizvode i tako stvore jednaki uvjeti za moldavske izvoznike i izvoznike iz EU-a.

U Planu rasta predlaže se provedba ciljanih mjera u pet prioritetnih područja u kojima Moldova može odmah povećati koristi od jedinstvenog tržišta: i. slobodno kretanje robe i integracija u lance opskrbe, ii. olakšavanje trgovine i prometne povezanosti, iii. integracija u energetsko tržište EU-a, iv. integracija u digitalno tržište i v. pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).

Hitne mjere odnosit će se na slobodno kretanje robe, konkretno na normizaciju, certificiranje, ocjenjivanje sukladnosti i nadzor tržišta, što će doprinijeti moldavskom izvozu na jedinstveno tržište. Kako se Moldova bude približavala odgovarajućoj razini spremnosti, otvorit će se dodatne mogućnosti. Pristupanjem Moldove Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku i korištenjem sustava kontrole trgovine i stručnog sustava TRACES u trgovini i prometnim vezama može se olakšati postupak prelaska granica, uključujući carinu, i poboljšati sveukupna sigurnost lanca opskrbe. Usto će se istražiti mogućnost pojednostavnjenja postupaka na granici kako bi se poboljšali trgovinski tokovi. Pristup Moldove jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), pod uvjetom da su ispunjeni potrebni kriteriji i donesena odluka Europskog platnog vijeća, potaknut će prekograničnu trgovinu i ulaganja. Budući da se planira uključivanje u jedinstveno digitalno tržište, podupirat će se pridruživanje Moldove Unijinom području roaminga, kao i vodećim inicijativama EU-a, uključujući lisnicu EU-a za digitalni identitet i pričuvu EU-a za kibernetičku sigurnost.

Daljnja moguća područja suradnje uključuju kritične lijekove, e-trgovinu i priznavanje vještina. Zahvaljujući pristupu Savezu za kritične lijekove Moldova bi mogla razviti strateška partnerstva za osiguravanje opskrbe takvim lijekovima. Mogle bi se razviti usluge povezane s e-trgovinom, uključujući dostavu paketa i turističke usluge, dok bi suradnja u području vještina i priznavanja kvalifikacija poboljšala pristup moldavskih građana tržištu rada EU-a (vidjeti Prilog).

Moldova već ima razvijene trgovinske odnose sa svojim susjedima u EU-u, čiji se opseg u proteklih deset godina udvostručio. Trebalo bi istražiti nove mogućnosti za povećanje obujma i dodane vrijednosti trgovine te moguće prednosti za tu zemlju, među ostalim daljnje jačanje trgovinskih odnosa s Ukrajinom. Boljem pristupu Moldove jedinstvenom tržištu EU-a doprinosi i njezino sudjelovanje u Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA) 10 pa se očekuje da će nastaviti konstruktivno podupirati rad te regionalne organizacije. Moldovi će se pomoći i u jačanju politika regionalnog razvoja i pametne specijalizacije, pri čemu će se uzimati u obzir međuregionalna suradnja u EU-u, uključujući dunavsku i crnomorsku regiju 11 .

3. stup: Povećanje financijske pomoći za potporu socioekonomskim i temeljnim reformama i privlačenje ulaganja

EU je posljednjih godina bio glavni pružatelj financijske pomoći za jačanje otpornosti Moldove te joj je pružao ciljanu potporu. Od 2021. stavio je na raspolaganje 2,2 milijarde EUR u obliku zajmova i bespovratne potpore, čime je potvrdio da podupire tu zemlju i solidaran je s njom. Moldova prima potporu EU-a u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI). Financijska sredstva usmjeravaju se u više oblika potpore, kao što su izravna proračunska potpora, makrofinancijska pomoć te sudjelovanje u programima EU-a i projektima s međunarodnim financijskim institucijama uz proračunska jamstva EU-a.

S obzirom na to da je Moldova na putu da postane članica EU-a, Instrumentom za reforme i rast za Moldovu (dalje u tekstu: Instrument) nastoji se pružiti veća financijska potpora za provedbu sveobuhvatnog programa reformi. Ulaganja će Moldovi pomoći da ostvari svoj puni potencijal u području održivog gospodarskog i socijalnog razvoja i približi se državama članicama EU-a i tako poboljša životni standard i ubrza pristupanje.

U okviru tog instrumenta, koji je predstavljen kao zaseban zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću te izrađen po uzoru na Instrument za reforme i rast za zapadni Balkan 12 , isplatit će se potpora u iznosu do 1,8 milijardi EUR. Financirat će se iz 420 milijuna EUR bilateralnih dodijeljenih sredstava predviđenih za Moldovu u okviru NDICI-ja i pokrivat će razdoblje 2025. – 2027. Dio tog iznosa upotrijebit će se za zajmove, koji će se izravno isplaćivati u nacionalni proračun Moldove, kako bi se ubrzale reforme iz programa reformi i omogućila potrebna ulaganja. Ti će zajmovi biti vrlo povoljni, s dugim rokom otplate i povoljnim kamatnim stopama. Bespovratna financijska potpora i dalje će se pružati iz bilateralne omotnice, uključujući tehničku pomoć za provedbu prioriteta Plana rasta i potporu civilnom društvu, a Moldova će i dalje imati koristi od regionalnih inicijativa i sudjelovati u programima EU-a.

Isplate u okviru Instrumenta ovisit će o provedbi posebnih reformi i ulaganja utvrđenih u programu reformi, a one će služiti kao uvjeti plaćanja, što znači da će se nakon njihova ostvarenja moći osloboditi sredstva u okviru novog Instrumenta za reforme i rast prema utvrđenom vremenskom okviru.

Plan rasta povezat će povećanu financijsku potporu u okviru trećeg stupa i program reformi u okviru prvog stupa, kao i mogućnosti koje nudi drugi stup (pristup jedinstvenom tržištu EU-a). Na taj će način ubrzati usklađivanje s vrijednostima, propisima i standardima EU-a te doprinijeti socioekonomskoj konvergenciji Moldove s EU-om i procesu pristupanja.

Očekuje se da će se na temelju Instrumenta mobilizirati oko 2,5 milijardi EUR novih ulaganja međunarodnih financijskih institucija i privatnog sektora. To znatno povećanje javnih i privatnih ulaganja bit će usko povezano s provedbom programa reformi kako bi se osigurala infrastruktura za energetsku, prometnu i digitalnu povezanost potrebnu za razvoj poduzeća i trgovine. Instrument će poticanjem drugih ulaganja pomoći Moldovi na putu prema dekarbonizaciji, a Platforma za ulaganja u susjedstvu (NIP) 13 bit će glavno sredstvo za njihovu provedbu. Temeljit će se na već obavljenom radu u okviru Gospodarskog i investicijskog plana za Moldovu 14 , koji je predvodio ulaganja u ključne sektore kao što su povezanost, energetska učinkovitost, razvoj poslovanja i konkurentnost.

Plan rasta, s naglaskom na programu reformi i usklađenim ulaganjima, poslužit će kao čvrst strateški okvir i mogao bi pomoći Moldovi u koordinaciji donatora, posebno u kontekstu platforme za partnerstvo Moldove, koja okuplja države članice EU-a, zemlje skupine G7, međunarodne partnere i partnere sličnih stavova.

ZAKLJUČAK

Moldova je na putu da postane članica EU-a. Zbog ruske agresije na Ukrajinu i ruskog hibridnog ratovanja protiv Moldove ona se i dalje suočava sa znatnim poteškoćama u ponovnom pokretanju gospodarskog rasta i primjerenom napredovanju socioekonomskih reformi. Nadovezujući se na Plan rasta za zapadni Balkan, Plan rasta za Moldovu predstavlja pravodobnu ponudu EU-a da joj se pomogne poboljšati mogućnost održivog gospodarskog razvoja i ubrzati temeljne reforme potrebne za smanjenje razlike u gospodarskoj konvergenciji.

Plan sadržava tri povezana stupa, koji će pomoći u integraciji Moldove u EU i jedinstveno tržište. Cilj je Plana da se prevladaju strukturni izazovi te unaprijede temeljne reforme u području vladavine prava i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Provedbom plana uklonit će se veliki nedostaci u ulaganjima u infrastrukturu i poduzeća, promicati zelena i digitalna tranzicija te povećati produktivnost prije svega u ključnim sektorima s velikim potencijalom rasta. To će moldavskom gospodarstvu omogućiti da se tijekom sljedećeg desetljeća potencijalno udvostruči i privuče nova kapitalna ulaganja. Time će se olakšati osnivanje 5000 novih poduzeća i pomoći da 100 000 moldavskih građana pronađe posao.

Kako bi u potpunosti iskoristila Plan rasta, Moldova mora provesti reforme i osigurati sveobuhvatan pristup koji uključuje sve segmente društva, što bi trebalo dovesti do bržeg usklađivanja sa zakonima i normama EU-a, kao i do provedbe reformi u temeljnim područjima procesa proširenja. Za učinkovitu provedbu bit će potreban pouzdan mehanizam i snažna međuinstitucijska koordinacija unutar zemlje.

Plan rasta poslužit će kao strategija za ulaganja u budućnosti i platforma za bolju koordinaciju donatora, ali i za osiguravanje široke i ciljane potpore za najvažnije reforme i ulaganja.

Poticanjem snažnog i otpornog gospodarstva Plan rasta za Moldovu donijet će konkretne koristi svim građanima i postaviti temelje za održivu, prosperitetnu i mirnu budućnost te zemlje, u skladu s njezinom ambicijom da ubrza integraciju s EU-om.

(1)

Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:22014A0830(01).

(2)

SWD(2021) 186 final.

(3)

Rusija je 4. prosinca 2023. potpuno zabranila uvoz povrća i voća iz Moldove.

(4)

COM(2023) 691 final.

(5)

Nakon smanjenja BDP-a za 8 % u 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19, nakon čega je uslijedio velik porast BDP-a za 14 % u 2021., moldavsko gospodarstvo ponovno se smanjilo za 5 % u 2022., nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Na gospodarske rezultate znatno je utjecala i energetska kriza povezana s ovisnošću o ruskom plinu i velikim sušama koje su negativno utjecale na žetvu, o kojoj uvelike ovisi moldavsko gospodarstvo. Moldavsko gospodarstvo postupno se, doduše sporo, oporavlja, a rast realnog BDP-a u 2023. dosegnuo je 0,7 %.

(6)

Dio o temeljnim pitanjima uključuje: 23. poglavlje – pravosuđe i temeljna prava, 24. poglavlje – pravda, sloboda i sigurnost, gospodarski kriteriji, rad demokratskih institucija, reforma javne uprave, 5. poglavlje – javna nabava, 18. poglavlje – statistika i 32. poglavlje – financijska kontrola.

(7)

COM(2020) 57 final.

(8)

  LP315/2022 (legis.md) .

(9)

 Prioritetni akcijski plan za pojačanu provedbu komponente područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine Sporazuma o pridruživanju između Republike Moldove i Europske unije u razdoblju 2023. – 2024.: Trgovinski odnosi EU-a i Moldove (europa.eu) .

(10)

Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) iz 2006. okuplja zemlje zapadnog Balkana i Moldovu u regionalno trgovinsko područje s ciljem liberalizacije trgovine robom i uslugama u regiji. Rad CEFTA-e uključen je 2020. u akcijski plan za zajedničko regionalno tržište.

(11)

Konkretno putem Strategije EU-a za dunavsku regiju i Zajedničkog pomorskog programa za Crno more.

(12)

Uredba (EU) 2024/1449 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uspostavi Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan.

(13)

 Platforma za ulaganja u susjedstvu je mehanizam za mobilizaciju dodatnih sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata u istočnom i južnom susjedstvu EU-a. U okviru te platforme objedinjuju se bespovratna sredstva EU-a i država članica i tako se mobiliziraju zajmovi europskih financijskih institucija i doprinosi samih partnerskih zemalja.

(14)

U okviru Gospodarskog i investicijskog plana već je mobilizirano 1,6 milijardi EUR javnih i privatnih ulaganja, što pokazuje njegovu učinkovitost u privlačenju resursa i jačanju gospodarske otpornosti.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 9.10.2024.

COM(2024) 470 final

PRILOG

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija

o Planu rasta za Moldovu

PRILOG

Mjere za pomoć u integraciji Moldove u jedinstveno tržište EU-a (2. stup)

1. Slobodno kretanje robe i integracija u lance opskrbe 

(1)Sklapanje sporazuma o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaćanju (ACAA) industrijskih proizvoda kako bi na jedinstveno tržište mogla dolaziti roba proizvedena u Moldovi nakon usklađivanja s relevantnom pravnom stečevinom EU-a.

(2)Pronalazak potencijalnih načina za povećanje kapaciteta i neovisnosti njezine kvalitetne infrastrukture (uključujući laboratorijsko ispitivanje i nadzor tržišta) te prikupljanje informacija o pristupu tržištu EU-a i prilikama koje se pružaju.

(3)Promicanje punopravnog članstva moldavskog nacionalnog tijela za normizaciju u tri službene europske organizacije za normizaciju (CEN, CENELEC i ETSI).

2. Olakšavanje zakonite trgovine i prometnih veza te povećanje sigurnosti lanca opskrbe

Koridori solidarnosti od svibnja 2022. doprinose poboljšanju prometnih veza između EU-a, Ukrajine i Moldove, čime se potiče trgovina cestovnim i željezničkim putem te unutarnjim plovnim putovima. Osim toga, Moldova i EU blisko surađuju u području carine, posebno u okviru uzajamnog priznavanja ovlaštenih gospodarskih subjekata (AEO). Moldova bi 2025. trebala pristupiti Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku i potaknuti svoje subjekte da u potpunosti iskoriste provozni postupak kako bi se olakšao postupak prelaska granice. Razmotrit će se daljnji koraci, uključujući:

(4)pružanje stručne pomoći u okviru programa Carina kako bi se carinski postupci pojednostavnili i digitalizirali i tako poduprle zakonite poslovne aktivnosti i pripremio teren za interoperabilnost s elektroničkim carinskim okruženjem EU-a;

(5)omogućivanje daljnjeg pristupa sustavu TRACES;

(6)pružanje novih prilika za ulaganje u razvoj prioritetnih graničnih prijelaza transeuropske prometne mreže (TEN-T) i integracija moldavskih željezničkih sustava u sustav EU-a, uz tekuća ulaganja koja se podupiru u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF);

(7)predlaganje produljenja Sporazuma o cestovnom prijevozu nakon prosinca 2025. i usklađivanje zakonodavstva o cestovnom prometu;

(8)jačanje suradnje s Prometnom zajednicom, među ostalim povećavanjem potpore i pridruživanjem Moldove ciljevima Ugovora o Prometnoj zajednici, posebno akcijskim planovima i izradom izvješća o napretku u usklađivanju s pravnom stečevinom i razvoju mreže TEN-T.

3. Integracija s energetskim tržištem EU-a i dekarbonizacija

Na temelju Zajedničkog plana Moldove, Energetske zajednice i Europske komisije pružit će se potpora:

(9)za razvoj zakonodavstva usklađenog s EU-om i povezanih reformi energetskog tržišta;

(10)za ulaganje za razvoj konkurentnih i održivih energetskih tržišta, a time i njihovu pripremu za integraciju s unutarnjim tržištem EU-a;

(11)za pripremu za određivanje cijena ugljika.

4. Integracija u jedinstveno digitalno tržište

Cilj mjera u digitalnom sektoru bit će:

(12)olakšati prenošenje i učinkovitu provedbu pravne stečevine u području roaminga i telekomunikacija radi integracije u područje EU-a „u roamingu kao kod kuće”;

(13)podupirati sudjelovanje Moldove u razvoju i primjeni buduće EU-ove lisnice za digitalni identitet i uskladiti nacionalno zakonodavstvo s okvirom za digitalni identitet EU-a i Europskim okvirom za interoperabilnost (EIF) za internetske javne usluge i prekograničnu razmjenu;

(14)podupirati razvoj i provedbu odredaba Akta o digitalnim uslugama i Akta o digitalnim tržištima (uključujući dodatnu pomoć za uklanjanje posebnih rizika) te istražiti moguće mehanizme za suradnju provedbenih tijela Unije i Moldove;

(15)i dalje jačati digitalnu infrastrukturu, sigurnost i gospodarstvo Moldove te pomoći u uvođenju širokopojasne mreže i razvoju digitalnih vještina u ruralnim područjima;

(16)ojačati kibernetičku otpornost ključnih sektora u Moldovi, konkretno usklađivanjem s Direktivom NIS2 i paketom instrumenata EU-a za sigurnost 5G tehnologije; znatno povećati relevantne administrativne kapacitete, a možda i započeti pripremu za pristup Moldove pričuvi EU-a za kibernetičku sigurnost u skladu s Aktom o kibernetičkoj solidarnosti;

(17)postrožiti provedbu načela i pravila iz europske strategije za podatke, kao što su Akt o upravljanju podacima, Akt o podacima, Direktiva o otvorenim podacima i Provedbena uredba o skupovima podataka visoke vrijednosti.

5. Pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA)

Smanjenjem troškova prekograničnih plaćanja potaknut će se prekogranična trgovina. Moldova radi na nacionalnom zakonodavstvu koje Europsko platno vijeće zahtijeva za sudjelovanje u SEPA-i.

EU će pomoći Moldovi da se uskladi s relevantnim zakonodavstvom EU-a.

6. Druga moguća područja:

(18)razvijanje strateških partnerstava za sigurnost opskrbe kritičnim lijekovima putem Saveza za kritične lijekove;

(19)razvijanje usluga povezanih s e-trgovinom, uključujući usluge dostave paketa, turističke usluge i druge aktivnosti, nadovezujući se na plan Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), odobren 2020. 1 ;

(20)suradnja u području vještina i priznavanja kvalifikacija, uključujući stručne kvalifikacije 2 ;

(21)razmatranje sudjelovanja u nekim aktivnostima europske mreže javnih službi za zapošljavanje i suradnja s tom mrežom u jačanju kapaciteta moldavskih javnih službi za zapošljavanje;

(22)dodatno podupiranje povezivanja moldavskog nacionalnog kvalifikacijskog okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF), što će doprinijeti transparentnosti vještina i kvalifikacija, među ostalim na temelju rada savjetodavne skupine za Europski kvalifikacijski okvir, i podupiranje novouspostavljene nacionalne koordinacijske točke za Europski kvalifikacijski okvir u Moldovi;

(23)poticanje suradnje u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, a posebno promicanje daljnjeg angažmana nacionalnih i regionalnih organizacija u području naukovanja i učenja kroz rad u okviru Europskog saveza za naukovanje;

(24)sudjelovanje moldavskih subjekata u tematskom području Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) Europskog socijalnog fonda plus (ESF+);

(25)olakšavanje pridruživanja Moldove novim relevantnim programima, instrumentima, stručnim skupinama i programima EU-a, kao i njezino sudjelovanje u postojećim inicijativama EU-a.

(1)  Electronic Commerce: Roadmap for dialogue on regulatory issues, CEFTA, vidjeti Roadmap-for-regulatory-dialogue-on-electronic-commerce.pdf (cefta.int) .

(2)   Preporuka Komisije od 15. studenog 2023. o priznavanju kvalifikacija državljana trećih zemalja (COM(2023) 7700) .