(1)

Direktivom Vijeća 96/53/EZ (3) utvrđuju se najveće dopuštene mase i dimenzije teških vozila na cestama Unije kako bi se osigurali sigurnost na cestama i neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta te potaknula energetska i operativna učinkovitost prijevoza i smanjile emisije stakleničkih plinova u prijevozu. Evaluacija Direktive 96/53/EZ pokazala je da se njezini ciljevi u pogledu sigurnosti na cestama, unutarnjeg tržišta i zaštite okoliša postižu samo djelomično te da je potrebno prilagoditi njezine odredbe kako bi se uzeo u obzir tehnološki razvoj i promicale inovacije, odgovorilo na promjene na tržištu prijevoza i doprinijelo Unijinim prioritetima politike u pogledu dekarbonizacije prometa.

(2)

U Komunikaciji Komisije „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti” (4) jasno je navedeno da je za ostvarenje cilja europskog zelenog plana (5), konkretno smanjenje emisija stakleničkih plinova u prometu od 90 % do 2050., potrebno da svi načini prometa postanu održiviji, da održive alternative budu dostupnije u multimodalnom sustavu prometa te da se uvedu pravi poticaji za prelazak na prometni sustav s nultom stopom onečišćenja u Uniji.

(3)

Pojednostavnjenjem i pojašnjenjem pravila o masama i dimenzijama teških vozila u cestovnom prijevozu potrebno je riješiti problem energetske i operativne neučinkovitosti prekograničnog prijevoza, pružiti potrebne poticaje prijevoznicima za uvođenje tehnologija s nultim emisijama i istodobno olakšati upotrebu postojećih rješenja za uštedu energije te dodatno poduprijeti intermodalni prijevoz tereta. Kako bi se administrativno opterećenje svelo na najmanju moguću mjeru, spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja i smanjili rizici za cestovnu sigurnost i nastanak štete na cestovnoj infrastrukturi, trebalo bi uskladiti određene zahtjeve koji se odnose na upotrebu težih i duljih vozila te ojačati provedbu važećih pravila.

(4)

Kako bi se postigli ti ciljevi, trebalo bi uspostaviti pravu ravnotežu između gospodarske učinkovitosti, okolišne održivosti, zaštite cestovne infrastrukture i aspekata sigurnosti na cestama. Osim toga, kako bi se postigla zakonodavna usklađenost i pravna sigurnost, ovu je Direktivu potrebno što više uskladiti s Uredbom o utvrđivanju emisijskih normi CO2 za teška vozila i Direktivom o kombiniranom prijevozu. [Am. 1]

(5)

Vrste teških vozila i njihove mase definirane su s obzirom na zakonodavstvo Unije o homologaciji i nadzoru tržišta vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, posebno s obzirom na Uredbu (EU) 2018/858 (6) i Uredbu (EU) 2019/2144 (7) Europskog parlamenta i Vijeća. Stoga je poželjno ažurirati upućivanja na te relevantne pravne akte kako bi se osigurala jasnoća primjenjivog zakonodavnog okvira.

(6)

Odredbama Direktive 96/53/EU dopunjuje se Direktiva Vijeća 92/106/EEZ (8) u pogledu promicanja i podupiranja rasta intermodalnog prijevoza. Definicija intermodalne prijevozne djelatnosti trebala bi se stoga uskladiti s terminologijom iz Direktive 92/106/EEZ kako bi se za kamione, prikolice i poluprikolice u intermodalnom prijevozu dopustila ista dodatna masa kao za cestovna vozila koja prevoze kontejnere ili izmjenjive sanduke i koja se koriste u intermodalnom kontejnerskom prijevozu. Time će se cestovni prijevoznici potaknuti i na intermodalni nekontejnerski prijevoz.

(6a)

Ovom se Direktivom, na temelju promicanja troškovno učinkovitijeg i održivijeg prijevoza te poticanja intermodalnosti, nastoji povećati konkurentnost sektora cestovnog prometa. Iako će nove odredbe dovesti do smanjenja broja prijeđenih voznih kilometara, očekuje se da će i dalje biti prisutan akutan manjak vozača u Uniji. Kako bi se riješio problem tog manjka, ključno je hitno poboljšati radne uvjete za vozače teških vozila. Nedostatak kvalitetnih parkirališta za kamione u Uniji dodatno pogoršava radne uvjete vozača kamiona, što je posebno problem tijekom putovanja na velike udaljenosti. Kako bi se riješila ta situacija i povećala privlačnost sektora, povećane dimenzije potrebne za ugradnju tehnologija s nultom stopom emisija u vozila ne bi trebale biti nauštrb dovoljno prostora za kabine te bi trebale poboljšati udobnost vozača. Ako je to moguće, trebalo bi istražiti i poticati koncepte koji omogućuju dodatni prostor u kabinama za postavljanje sanitarnih čvorova u vozilu. [Am. 2]

(7)

Kako bi se osiguralo zajedničko razumijevanje i ujednačena provedba odredaba ove Direktive u unutarnjem i međunarodnom prometu, potrebno je pojasniti da se nacionalna trenutačno postoje posebna odstupanja , često na temelju bilateralnih dogovora između susjednih država članica, od određenih najvećih dopuštenih masa i ograničenja dimenzija određenih vrsta vozila u nacionalnom prometu ne primjenjuju automatski na specijaliziranih vozila u prekograničnom prometu koja obavljaju prijevoz, koja bi trebalo zadržati sve dok ne utječu na međunarodno tržišno natjecanje . [Am. 3]

(8)

Prijevoz komadnog tereta važan je segment tržišta, povezan sa strateškim područjima energije iz obnovljivih izvora, građevinarstva i infrastrukture, nafte i plina, teške industrije i proizvodnje električne energije. Unatoč priznatoj vrijednosti postojećih Europskih smjernica uspješne prakse u izvanrednom prijevozu, koje su donijeli stručnjaci koje su imenovale države članice, ostvaren je tek vrlo mali napredak prema pojednostavnjenju i usklađivanju pravila i postupaka za dobivanje dozvola za prijevoz komadnog tereta. Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da uspostave potrebne uvjete kako bi osigurale siguran prijevoz komadnog tereta na svojim državnim područjima, države članice trebale bi surađivati kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri uskladili ti zahtjevi i tako izbjeglo umnožavanje različitih uvjeta koji služe istoj svrsi. Države članice također bi trebale osigurati da su nacionalni zahtjevi razmjerni i nediskriminirajući te bi se trebale suzdržati od propisivanja neopravdanih zahtjeva kao što je tečnost na nacionalnom jeziku. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje prijevoznika i osigurao učinkovit, pravedan i siguran prijevoz, neophodno je uspostaviti transparentan, usklađen i korisnicima prilagođen sustav za dobivanje dozvola koji bi bio dostupan na svim jezicima EU-a i kojem bi se jednostavno pristupalo s pomoću sredstava elektroničke komunikacije . Te bi dozvole trebalo izdavati u elektroničkom obliku te bi se one trebale temeljiti na dokumentu Posebne europske registracije kamiona i tračnica (SERT), čiji je cilj usklađivanje tehničkih informacija o vozilima kao što je registracija prikolica ili modularnih prikolica. Prijevoznicima bi trebalo dopustiti obavljanje prijevoza komadnog tereta upotrebom tog elektroničkog dokumenta. [Am. 4]

(9)

Europski modularni sustavi (EMS) dugo su se upotrebljavali i ispitivali te su se pokazali zanimljivim rješenjem za poboljšanje gospodarske i energetske učinkovitosti prijevoza uz istodobno osiguravanje sigurnosti na cestama i zaštite infrastrukture zahvaljujući tome što su ograničeni na odgovarajuće dijelove cestovnih mreža. S obzirom na nacionalne posebnosti, različite gospodarske interese, potrebe za prijevozom i različite kapacitete prometne infrastrukture, nitko ne može bolje od država članica procijeniti i odobravati prometovanje EMS-ova na njihovim državnim područjima . Prije izdavanja odobrenja za EMS-ove države članice trebale bi provesti prethodnu procjenu njihova mogućeg učinka na cestovnu sigurnost, infrastrukturu, modalnu suradnju, promjenu načina prijevoza i okoliš . Istodobno, kako bi se povećali pozitivni socioekonomski i okolišni učinci upotrebe EMS-ova, neophodno je ukloniti nepotrebne prepreke njihovoj uporabi u prekograničnom prijevozu između susjednih država članica koje dopuštaju takve skupove vozila na svojim državnim područjima, pri čemu ne bi trebalo ograničavati broj prelazaka granica pod uvjetom da se ne prelaze najveće dopuštene mase ni dimenzije EMS-ova kako su ih države članice odredile za svoja državna područja. Time se osigurava da masa i dimenzije EMS-ova u prekograničnom prijevozu ne prelaze zajedničke najniže granične vrijednosti za EMS-ove u tim državama članicama. Radi sigurnosti prijevoza, transparentnosti i pravne jasnoće trebalo bi uspostaviti zajedničke uvjete za nacionalni i međunarodni promet EMS-ova . Tim bi se uvjetima, među ostalim, trebalo osigurati da EMS-ovi prometuju cestama na kojima je zajamčena sigurnost ranjivih sudionika u cestovnom prometu. Države članice trebale bi osigurati jasne informacije , uključujući pružanje jasnih informacija o masama i ograničenjima dimenzija EMS-ova i o dijelovima cestovne mreže koji su u skladu sa specifikacijama takvih vozila . Države članice trebale bi uspostaviti sustav za te praćenje i evaluaciju učinaka uporabe EMS-ova na cestovnu sigurnost, cestovnu infrastrukturu, modalnu suradnju, kao i o okolišnom utjecaju okolišnih utjecaja europskih modularnih sustava na prometni sustav, uključujući utjecaje na modalni udio. Jasnom definicijom EMS-ova u ovoj Direktivi jamči se da se oni sastoje od standardnih jedinica vozila kako bi ih se uskladilo s drugim prijevoznim sredstvima, osobito željeznicom. Kako bi se učinkovito potaknuo prelazak na mobilnost s nultom stopom emisija, EMS-ovi koji sudjeluju u međunarodnom prometu trebali bi se, čim to bude tehnički i operativno izvedivo, sastojati od vozila ili skupova vozila s nultim emisijama. [Am. 5]

(9a)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala sigurnost na cestama i primjenjivali odgovarajući radni uvjeti, važno je osigurati da vozači EMS-ova primjereno osposobljeni i kvalificirani za rukovanje težim i duljim vozilima i skupovima vozila. Države članice trebale bi imati mogućnost utvrđivanja minimalnih zahtjeva ili programa certificiranja za vozače EMS-ova. Da bi se osigurali jednaki uvjeti kojima se jamči jednako postupanje i nediskriminacija vozača i operatera EMS-ova, države članice trebale bi zajamčiti uzajamno priznavanje tih certifikacija u dotičnim državama članicama. [Am. 6]

(10)

Državama članicama trebalo bi i dalje dopustiti da privremeno provode pokusna ispitivanja. Naime, zbog novih tehnologija koje omogućuju punjenje u pokretu, kao što su solarne ploče, pantografi i električne ceste, ili postupno uvođenje EMS-ova u državama članicama, može biti neizbježno prekoračenje najveće dopuštene mase i dimenzija u ispitnom okruženju, uključujući prekogranične dionice cestovne mreže. Stoga bi državama članicama trebalo i dalje biti dopušteno provoditi takva pokusna ispitivanja i ispitivati kompatibilnost novih tehnologija i koncepata preko granica. Privremenu i inovativnu prirodu pokusnih ispitivanja potrebno je potvrditi propisivanjem najduljeg mogućeg razdoblja za njihovo provođenje. Istodobno, kako bi se olakšalo inoviranje, broj pokusnih ispitivanja novih tehnologija i inovativnih programa ne bi trebalo ograničavati. Države članice trebale bi redovito pratiti i procjenjivati učinkovitost i utjecaj ispitivanja novih tehnologija i novih koncepata na cestovnu sigurnost, cestovnu infrastrukturu i modalnu suradnju, kao i okolišne učinke u prometnom sustavu, primjerice na modalni udio.

(10a)

Nova usklađena pravila o EMS-ovima u nacionalnom i međunarodnom prometu u državama članicama koja omogućuju njihovo prometovanje trebala bi uključivati prikupljanje podataka o cestovnoj sigurnosti u tim državama članicama, uključujući o udjelu smrtnih slučajeva i ozljeda pri sudarima. Uzimajući u obzir da nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu čine gotovo trećinu smrtnih slučajeva u sudarima koji uključuju teška vozila,, države članice trebale bi osigurati da EMS-ovi ne utječu negativno na sigurnost na cestama, posebno na sigurnost nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu kao što su pješaci i biciklisti te osobe s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću i sposobnošću orijentacije. [Am. 7]

(11)

Za prijevoz komadnog tereta vozilima ili skupovima vozila koji premašuju najveće dopuštene mase ili dimenzije te upotrebu EMS-ova potrebno je, s obzirom na to da su za njih neophodne dodatne sigurnosne značajke i odgovarajuća infrastruktura, da se posebna pozornost posveti elementima kao što su transparentnost relevantnih informacija, pravna sigurnost i usklađivanje postupaka izdavanja dozvola. Stoga je potrebno da države članice uspostave jedinstveni elektronički informacijski i komunikacijski sustav koji sadržava na jasan i lako dostupan način sve relevantne informacije o operativnim i administrativnim uvjetima za prijevoz komadnog tereta i upotrebu EMS-ova. Taj nacionalni sustav usto bi trebao omogućiti prijevoznicima da dobiju informacije i elektronički u obliku standardiziranom obliku na razini EU-a podnose zahtjeve za posebne dozvole za prijevoz komadnog tereta u dotičnoj državi članici. Osim toga, taj bi nacionalni sustav trebao pružati informacije o nacionalnim najvećim dopuštenim masama i dimenzijama vozila i skupova vozila, informacije o mogućim ograničenjima, osobito u vezi s visinom. Kako bi se osiguralo da operatori i građani mogu pristupiti svim relevantnim informacijama na jednom mjestu, Komisija bi najkasnije [6 mjeseci nakon datuma prenošenja ove Direktive] trebala uspostaviti namjenski europski internetski portal koji bi povezivao nacionalne elektroničke i komunikacijske sustave i pružao, među ostalim, jasan grafički pregled cesta na kojima je EMS-ovima i, ako je dostupno, vozilima koja prevoze komadni teret u relevantnim državama članicama, dopušteno prometovanje u njima. [Am. 8]

(12)

Umjetne prepreke prekograničnom prijevozu težim kamionima koji se prvenstveno koriste za prijevoz na velike udaljenosti (kao što su skupovi vozila s 5 i 6 osovina) trebalo bi ukloniti na usklađen način kako bi se u kratkom roku iskoristili dobici u operativnoj, energetskoj i okolišnoj učinkovitosti ostvareni većom nosivošću koju odobravaju države članice, uključujući intermodalni prijevoz. Kako bi se konkretno učinkovito potaknuo prelazak na mobilnost s nultom stopom emisija i maksimalno povećali učinci relevantnog postojećeg prava u području okoliša , potrebno je od 2035. postupno prestati s korištenjem takvih težih kamiona s pogonom na fosilna goriva, ojačati pravnu sigurnost za ulaganja i dodatno poticati prodiranje učinkovitijih za kad se predviđa da će se udio teških vozila s nultim emisijama znatno povećati na oko 50 % registracija svih novih teških vozila na tržište . Nakon postupnog prestanka korištenja teži kamioni trebali bi i dalje biti dopušteni u nacionalnom prometu, dok bi u međunarodnom prometu trebali biti u skladu s najvećim dopuštenim masama utvrđenima u Prilogu I. Direktivi 96/53/EZ, kojim se dodatna masa dopušta za vozila s nultim emisijama i vozila u intermodalnoj prijevoznoj djelatnosti. [Am. 9]

(13)

Dokaz o usklađenosti vozila s vrijednostima utvrđenima u Direktivi 96/53/EZ trebao bi sadržavati sveobuhvatne informacije u skladu s ažuriranim pravilima Unije o jedinstvenim postupcima i tehničkim specifikacijama homologacije vozila. Stoga bi upućivanja na primjenjiva pravila Unije trebalo ažurirati kako bi se uključilo posebno upućivanje na Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2021/535 (9). Informacije koje bi trebalo uključiti u dokaz o usklađenosti trebalo bi dodatno uskladiti s najvećim dopuštenim masama iz Direktive 96/53/EZ. Kontrola intermodalne prirode prijevoza, kako je definirano u članku 2., može biti posebno zahtjevna u nekontejnerskom prijevozu. Kako bi se osiguralo da se dodatna dopuštena masa teških vozila u intermodalnim prijevoznim djelatnostima koristi na odgovarajući način, prijevoznici moraju dostaviti dokaz o intermodalnoj prirodi svoje djelatnosti. Platforme za digitalne podatke o prijevozu uspostavljene u skladu s Uredbom (EU) 1056/2020 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („platforme za eFTI”) prikladan su alat jer uključuju zahtjeve u pogledu regulatornih informacija utvrđene u člancima 3. i 7. Direktive 92/106/EEZ. Stoga bi upotreba platforme za eFTI trebala biti obvezna za evidentiranje i stavljanje na raspolaganje relevantnih informacija o prijevozu u pogledu načina prijevoza tereta.

(14)

Potencijal transportera vozila s otvorenom nadogradnjom , od kojih mnogi imaju otvorenu nadogradnju, za smanjenje potrošnje energije poboljšanjem njihove aerodinamike vrlo je ograničen. Zbog razlika među nacionalnim pravilima o stršenju tereta iz transportera vozila narušava se tržišno natjecanje i znatno ograničava potencijal za poboljšanje operativne i energetske učinkovitosti u međunarodnom prijevozu tim vozilima. Stoga je potrebno uskladiti pravila o stršenju tereta iz transportera vozila s otvorenom nadogradnjom kako bi se osiguralo pravilno ispunjavanje tih ciljeva. [Am. 10]

(15)

Teška vozila s izduženim kabinama počela su ulaziti na tržište u kombinaciji s pogonskim sustavima bez emisija. Za pogonske sustave bez emisija potreban je, ovisno o tehnologiji, dodatni prostor koji se ne bi smio uračunavati u stvarnu nosivost vozila kako sektor cestovnog prometa s nultom stopom emisija ne bi bio efektivno u lošijem gospodarskom položaju. Stoga bi trebalo pojasniti da se najveće duljine izduženih kabina smiju prekoračiti koliko je potrebno da se dobije prostor potreban za smještaj tehnologije s nultom stopom emisija, kao što su baterije i spremnici za vodik, pod uvjetom da se ne ugrožava sigurnost, učinkovitost ni udobnost aerodinamičnih kabina i da je dotično vozilo u skladu s „pravilom kruga okretanja” . [Am. 11]

(16)

Slično potrebi za dodatnim prostorom, postojeći standardi nisu prikladni ni za kompenzaciju dodatne mase teških vozila s nultim emisijama, posebno u prijevozu na velike udaljenosti. Potrebno je predvidjeti dodatnu masu i dodatno osovinsko opterećenje za skupove vozila s nultim emisijama, kao i za najuobičajenija vozila za prijevoz putnika u Uniji. Lakše tehnologije i bolja aerodinamika povećat će učinkovitost pogonskih sustava s nultim emisijama (omogućujući, na primjer, veći domet i dulji vijek trajanja baterija) jer će se smanjiti njihova potrošnja energije. Kako bi se pružili dodatni poticaji za uvođenje teških vozila s nultim emisijama, promicao tehnološki razvoj i oprema vozila poboljšane aerodinamike, emisijske jedinice za dodatnu masu trebalo bi odvojiti od mase tehnologije s nultim emisijama.

(16a)

Brojnost različitih oznaka vozila i signalizacije u državama članicama može biti zbunjujuća za sudionike u cestovnom prometu te može štetiti cestovnoj sigurnosti u Uniji. Kako bi se povećala cestovna sigurnost, na razini Unije trebalo bi uspostaviti standardiziranu oznaku EU-a za duljinu motornih vozila ili skupova vozila koji se upotrebljavaju u EMS-u ili odstupaju od standardnih dimenzija. Ta bi oznaka EU-a sudionicima u cestovnom prometu pomogla da identificiraju spomenuta vozila i upoznaju se s njima te da smanje sve rizike koji proizlaze iz ograničenja vidljivosti ili mrtvih kutova, na primjer pri pretjecanju takvih dugih vozila ili skupova vozila. [Am. 12]

(16b)

Električna vozila na baterije, vozila s gorivnim člancima i druga vozila s pogonom na vodik imaju velik potencijal za dekarbonizaciju određenih segmenata sektora prometa teškim vozilima te bi trebalo poticati njihov razvoj, uzimajući u obzir činjenicu da ne postoji tehnologija bez utjecaja na okoliš. Ako elektrifikacija nije moguća ili je manje učinkovita, a vozila s pogonom na vodik nisu primjerena ili troškovno konkurentna, načelo tehnološke neutralnosti omogućuje osiguravanje jednakih uvjeta s drugim tehnologijama koje su razvijenije. [Am. 13]

(17)

Djelotvorna, učinkovita i dosljedna provedba pravila od iznimne je važnosti za osiguravanje nenarušenog tržišnog natjecanja među prijevoznicima i uklanjanje rizika za cestovnu sigurnost i cestovnu infrastrukturu koje predstavljaju vozila koja nezakonito premašuju primjenjive mase ili dimenzije. Kako bi bolje usmjeravale provjere preopterećenih vozila na cesti, a i ako se odluče za automatske sustave na cestovnoj infrastrukturi, države članice trebale bi barem osigurati postavljanje takvih automatskih sustava u transeuropskoj mreži cestovnog prometa , uključujući one certificirane u osnovnoj mreži TEN-T. Osim toga, također bi trebalo biti moguće upotrebljavati točnu i potpuno interoperabilnu opremu u vozilu namijenjenu mjerenju mase. Takvi certificirani automatski sustavi trebali bi moći prepoznavati vozila ili skupove vozila koja premašuju najveću dopuštenu masu, ali sadržavaju odstupanja na temelju važeće posebne dozvole ili sličnog aranžmana. Sustavi bi također trebali moći otkriti jesu li ispunjeni zahtjevi za posebne dozvole. Očekuje se da će se time izbjeći neopravdane kazne i uštedjeti administrativni troškovi za gospodarske subjekte i države članice . Nadalje, radi pouzdanosti i dosljednosti provedbe u Uniji trebalo bi utvrditi obveznu minimalnu razinu kontrola koje države članice trebaju provoditi razmjerno razini prometa vozila obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive na njihovu državnom području, uključujući odgovarajući broj kontrola tijekom noćnih sati. [Am. 14]

(18)

Kako bi se dodatno pojačala provedba i praćenje prometa teških vozila na cestama Unije, smanjilo zagušenje, povećala sigurnost na cestama, smanjio rizik od štete za infrastrukturu i promicao održivi prijevoz, države članice trebalo bi poticati da uspostave programe politike inteligentnog pristupa kojima se osigurava usklađenost s pravilima o najvećoj dopuštenoj masi i dimenzijama. Pri uspostavi takvih programa Države članice trebale bi primjenjivati minimalne zajedničke zahtjeve u pogledu takvih programa kako bi se zajamčila usklađenost i interoperabilnost širom EU-a Unije , posebno u pogledu dostupnosti i formata relevantnih podataka koji se razmjenjuju . Relevantni podaci trebali bi biti dostupni u stvarnom vremenu i na službenim jezicima Unije . Programi bi trebali pomoći da se osigura da odgovarajuće vozilo prevozi odgovarajući teret na odgovarajućoj cesti u pravo vrijeme kako bi utjecaj na okoliš, infrastrukturu, ljudsko zdravlje i sigurnost te društvo bio minimalan. Pri uspostavi takvih programa trebali bi se upotrebljavati napredni inteligentni prometni sustavi kao što su komunikacija između vozila i infrastrukture, komunikacija između vozila i mreže, razmjena podataka u stvarnom vremenu i daljinsko praćenje kako bi se osigurao siguran i neometan promet teških vozila, pri čemu ne bi smjelo doći do nerazmjernih ni diskriminirajućih prometnih ograničenja. [Am. 15]

(18a)

Provedba Direktive 96/53/EZ ključan je dio ustaljenih sustava praćenja i provedbe na razini Unije i nacionalnoj razini koji doprinose provedbi socijalnih, tržišnih i tehničkih pravila Unije koja se primjenjuju na cestovni promet. Ako se otkrije neusklađenost sa zahtjevima u pogledu mase i dimenzija, nadležna nacionalna tijela trebaju poduzeti provedbene mjere. Države članice trebale bi osigurati da sankcije budu nediskriminirajuće i u smislu vrste sankcije koja je izabrana i njezine težine kao i to da su one učinkovite, odvraćajuće i razmjerne težini počinjene povrede. Te bi povrede trebalo evidentirati u nacionalnom registru cestovnih prijevoznika, a podatke o njima razmjenjivati u okviru Europskog registra cestovnih prijevoznika (ERRU) te bi se one trebale odražavati u ocjeni stupnja rizika poduzeća u skladu s Uredbom (EU) br. 1071/2009. Očekuje se da će se prekogranična provedba sankcija u okviru područja primjene Direktive 96/53/EZ olakšati izmijenjenom Direktivom (EU) 2015/413 o prekograničnoj provedbi. [Am. 16]

(18b)

Kako bi se ostvario napredak u zelenoj i digitalnoj tranziciji te poštovali ciljevi utvrđeni u europskom zelenom planu i strategiji za održivu i pametnu mobilnost, posebno u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova iz prometnog sektora, trebalo bi poticati države članice da prihode ostvarene od sankcija primjenjivih na povrede iz ove Direktive ili ekvivalent tih prihoda u financijskoj vrijednosti upotrebljavaju za potporu uvođenju održivih prijevoznih sredstava i time ublaže vanjske troškove nastale zbog prijevoza, potiču intermodalnost i povećaju održivost prekograničnog prijevoza. [Am. 17]

(19)

Kako bi se promicao rast multimodalnog sustava prijevoza, kontejnerski prijevoz , uključujući kontejnere od 45 ili 48 stopa, izmjenjive sanduke od 45 stopa ili visoke kontejnere, trebalo bi trebao bi se dodatno olakšati dopuštanjem dodatne visine i duljine cestovnih vozila za prijevoz visokih tih kontejnera. [Am. 18]

(19a)

Komisija bi trebala preispitati postojeće zakonodavstvo o homologaciji kako bi se ojačala tehnička i operativna kompatibilnost novih teških vozila i skupova vozila, među ostalim u pogledu njihove mase, oblika, veličine, mogućnosti prijenosa kranom te mogućnosti uvlačenja i sklapanja uređaja koji strše, sa zahtjevima kombiniranog prijevoza, te kako bi se olakšala uporaba i primjena prikolica i poluprikolica s nultim emisijama. [Am. 19]

(20)

Europski parlament i Vijeće trebalo bi redovito izvješćivati o rezultatima provjera usklađenosti koje provode nadležna tijela država članica, o uvođenju i upotrebi provedbenih alata i sustava praćenja, posebno u kontekstu procjene operativnih, sigurnosnih i okolišnih učinaka upotrebe težih i/ili duljih vozila, uključujući modularne skupove vozila. Te bi informacije koje dostave države članice trebale omogućiti Komisiji da prati tržišna kretanja i usklađenost s Direktivom 96/53/EZ. Kako bi se državama članicama olakšalo dostavljanje potrebnih informacija Komisiji te osigurala ujednačenost i usporedivost podataka, čime bi se omogućilo praćenje usklađenosti i evaluacija učinkovitosti Direktive 96/53/EZ u cjelini, poželjno je da Komisija uspostavi jedinstveni format za izvješćivanje prilagođen korisnicima.

(21)

Kako bi se omogućio brz odgovor sektora cestovnog prometa na sve vrste kriza, kao što su prirodne katastrofe, pandemije, vojni sukobi ili infrastrukturni kvarovi, potrebno je u Direktivu 96/53/EZ unijeti odredbu o izvanrednoj situaciji kojom se dopušta privremeno prometovanje teških vozila koja premašuju najveću dopuštenu masu i/ili dimenzije kako bi se osigurala neprekinuta opskrba potrebnom robom i uslugama. Takva iznimna odredba trebala bi se primjenjivati samo ako je to od javnog interesa i ako se ne ugrožava sigurnost cestovnog prometa te bi njezino eventualno produljenje valjanosti trebalo biti uvjetovano nejenjavanjem krize . [Am. 20]

(22)

Kako bi se osiguralo da su sustavi praćenja koje države članice trebaju uspostaviti za procjenu učinaka EMS-ova i pokusna ispitivanja u skladu s minimalnim usklađenim zahtjevima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi dopune Direktive 96/53/EZ u pogledu određivanja minimalnih skupova podataka i/ili pokazatelja učinkovitosti koji se trebaju uključiti u te sustave praćenja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(23)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za uspostavu EU-ovog zajedničkog standardnog obrasca za podnošenje zahtjeva i usklađivanje pravila i postupaka za izdavanje nacionalnih dozvola ili sličnih aranžmana za vozila ili skupove vozila koji premašuju najveće mase i/ili dimenzije i namijenjeni su prijevozu komadnog tereta, za uspostavu standardnog formata za izvješćivanje za koje su zadužene države članice te za utvrđivanje privremenih izuzeća od primjene ograničenja mase i dimenzija u međunarodnom prometu među državama članicama pogođenima krizom. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12). [Am. 21]

(23a)

Kako bi se procijenila djelotvornost i učinkovitost ove Direktive te kako bi se izmjerio napredak u smislu njezinih specifičnih ciljeva, važno je redovito ocjenjivati njezinu provedbu i učinak. Stoga bi Komisija trebala podnositi redovita izvješća o procjeni primjene ove Direktive na temelju uvjeta koji omogućuju uvođenje teških vozila s nultim emisijama na tržište, kao što su dostupnost i kapacitet odgovarajuće infrastrukture za alternativna goriva, učinak europskog sustava na cestovni promet i naknade za korištenje cesta diferencirane prema emisijama CO2 u državama članicama. Ta bi izvješća trebala sadržavati detaljne informacije o tim uvjetima koji omogućuju provedbu te o razvoju nacionalnog i međunarodnog cestovnog prometa, učinku na cestovnu sigurnost i cestovnu infrastrukturu, promjeni načina prijevoza, upotrebi pametnih sustava provedbe i tehnološkom napretku u cestovnom prometu. Osim toga, u izvješćima bi se trebala razmotriti prilagodljivost mjera u skladu s dugoročnim ciljevima Direktive. Na temelju rezultata tih procjena izvješću bi, prema potrebi, trebalo priložiti zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Direktive i u njoj utvrđenih obveza. [Am. 22]

(24)

Uzimajući u obzir brojne izmjene Priloga I. Direktivi 96/53/EZ koje se odnose na potrebu za dodatnim poticajima za uvođenje teških vozila s nultim emisijama, potrebu za usklađivanjem najveće mase 5-osovinskih motornih vozila i potrebu za promicanjem intermodalnog prijevoza, primjereno je zamijeniti taj prilog radi jasnoće.

(25)

Kako bi se u područje primjene Uredbe (EU) 2020/1056 dodale informacije koje se traže na temelju Direktive 96/53/EZ, tu je uredbu potrebno izmijeniti.

(26)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, odnosno osiguravanje sigurnosti na cestama, poticanje održivog i učinkovitog prijevoza i promicanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog prekogranične prirode cestovnog prijevoza i problema koji se namjeravaju riješiti ovom Direktivom oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(27)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (13), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(28)

Direktivu 96/53/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

članak 1. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

3.

članak 4. mijenja se kako slijedi:

4.

umeću se sljedeći članci 4.a i 4.b:

5.

članak 6. mijenja se kako slijedi:

6.

članak 8.b mijenja se kako slijedi:

7.

umeće se sljedeći članak 8.c:

8.

članak 9.a mijenja se kako slijedi:

9.

članak 10.b zamjenjuje se sljedećim:

10.

članak 10.c zamjenjuje se sljedećim:

10.a

umeće se sljedeći članak 10.ca:

11.

članak 10.d mijenja se kako slijedi:

12.

umeće se sljedeći članak 10.da:

(*8)  Direktiva 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza (SL L 207, 6.8.2010., str. 1.)."

(*9)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/670 оd 2. veljače 2022. o dopuni Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pružanja usluga prometnih informacija u cijeloj Europskoj uniji u realnom vremenu (SL L 122, 25.4.2022., str. 1.).” "

12.a

u članku 10.e dodaje se sljedeći novi stavak:

„ Države članice potiču se da prihode ostvarene od tih sankcija, ili ekvivalent tih prihoda u financijskoj vrijednosti, iskoriste za razvoj i podupiranje prihvaćanja održivih prijevoznih sredstava na tržištu, financiranje svoje infrastrukture i pametnih sustava provedbe, poticanje intermodalnog prijevoza i povećanje održivosti prekograničnog prijevoza. ” [Am. 40]

13.

u članku 10.f stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

14.

članak 10.g zamjenjuje se sljedećim:

15.

u članku 10.h stavak 2. zamjenjuje stavci 2., 3. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

16.

u članku 10.i dodaje se sljedeći stavak 4.:

17.

članak 10.j briše se; zamjenjuje se sljedećim:

18.

umeće se sljedeći članak 10.k:

19.

Prilog I. zamjenjuje se tekstom u Prilogu ovoj Direktivi;

20.

u Prilogu III. riječi „Direktive 76/114/EEZ” zamjenjuju se riječima „Priloga II. Provedbenoj uredbi (EU) 2021/535”.

„vi.

članku 6. stavku 7. Direktive Vijeća 96/53/EZ (*10);”