52023PC0241

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.4.2023.

COM(2023) 241 final

2023/0137(CNS)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Ovaj Prijedlog je dio paketa i cilj mu je izmijeniti Uredbu Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita 1 (korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu). Dio istog paketa je i prijedlog o zamjeni Uredbe Vijeća br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 2 (preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu), kao i prijedlog o izmjeni Direktive Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica 3 . Stoga je cilj tog paketa reforma EU-ova fiskalnog okvira.

Kako bi se u uzele u obzir pouke iz globalne financijske krize i krize državnog duga u europodručju, u okviru paketa pod nazivom „paket od šest mjera” Uredba (EZ) br. 1466/97 izmijenjena je 2011. Uredbom (EU) br. 1175/2011 4 , Uredba (EZ) br. 1467/97 izmijenjena je Uredbom (EU) br. 1177/2011 5 te je donesena Direktiva 2011/85/EU.

Članak 17.a Uredbe br. 1467/97 sadržava odredbu o preispitivanju prema kojoj Komisija svakih pet godina treba objaviti izvješće o primjeni te uredbe kako bi se ocijenilo sljedeće: i. djelotvornost te uredbe; ii. napredak u osiguravanju tješnje koordinacije ekonomskih politika i održive konvergencije gospodarskih rezultata država članica u skladu s UFEU-om, te prema potrebi priložiti prijedlog o izmjeni te uredbe. Komisija je provela preispitivanje te uredbe u okviru revizije EU-ova okvira gospodarskog upravljanja koja je započeta u veljači 2020. 6 .

Revizija EU-ova okvira gospodarskog upravljanja temeljila se na opsežnim savjetovanjima s brojnim dionicima (institucijama EU-a, građanima, nacionalnim vladama i parlamentima, socijalnim partnerima, nevladinim institucijama i akademskom zajednicom). Otkrila je brojne prednosti, ali i niz nedostataka okvira, osobito povećanu složenost, potrebu za djelotvornijim smanjenjem duga kad je visok i stvaranjem rezervi za buduće šokove, te potrebu za ažuriranjem brojnih instrumenata i procedura kako bi se uzele u obzir pouke stečene pri odgovoru politika na nedavne gospodarske šokove, među ostalim interakciju reformi i ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Cilj je predloženog paketa i ovog Prijedloga otkloniti te nedostatke i uključiti te pouke.

U Komunikaciji od 9. studenoga 2022. Komisija je iznijela svoje smjernice za reformu EU-ova okvira gospodarskog upravljanja 7 namijenjene osiguranju održivosti duga i promicanju održivog i uključivog rasta u svim državama članicama. U smjernicama je predviđena veća nacionalna odgovornost, pojednostavnjeni okvir i veća usmjerenost na srednjoročno razdoblje, u kombinaciji s odlučnijom i dosljednijom provedbom. U tim su smjernicama uzeta u obzir i opažanja iz javnog savjetovanja koje je započeto u listopadu 2021. i u okviru kojeg su druge institucije EU-a i svi ključni dionici pozvani da izraze svoje mišljenje o toj temi 8 .

Na temelju zaključaka revizije gospodarskog upravljanja i javnog savjetovanja pokrenutog u listopadu 2021. te na temelju smjernica iznesenih u Komunikaciji od 9. studenoga 2022., paketom koji uključuje ovaj zakonodavni prijedlog nastoji se pojednostavniti EU-ov okvir upravljanja, povećati njegovu transparentnost i djelotvornost, povećati nacionalnu odgovornost i poboljšati provedbu, čime će se omogućiti reforme i ulaganja uz istodobno smanjenje visokih udjela javnog duga na realističan, postupan i održiv način. Tako bi reformirani okvir u kontekstu europskog semestra trebao pridonijeti izgradnji zelenog, digitalnog i otpornog gospodarstva budućnosti, pritom osiguravajući održivost javnih financija svih država članica. Čvršća ex post provedba bila bi neophodan element nadzornog okvira na temelju rizika koji državama članicama daje više manevarskog prostora za utvrđivanje njihovih planova prilagodbe.

Na oblikovanje prijedloga za reformu stoga su utjecale više i raznolikije razine javnog duga, potreba za održavanjem velikih razina ulaganja za pravednu usporednu tranziciju (zelenu i digitalnu), potreba za osiguravanjem energetske sigurnosti, otvorena strateška autonomija, kao i socijalna i gospodarska otpornost te potreba za strateškim kompasom za sigurnost i obranu.

Osobito, kako bi sadašnje mjerilo za smanjenje duga iz članka 2. stavka 1. Uredbe br. 1467/97 za države članice kod kojih omjer duga premašuje referentnu vrijednost od 60 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) (takozvano „pravilo 1/20”) vjerojatno u sadašnjim okolnostima visokog deficita i omjera duga u razdoblju nakon pandemije bolesti COVID značilo prezahtjevnu fiskalnu prilagodbu na početku razdoblja, što bi vrlo negativno utjecalo na rast i time na samu održivost duga, predlaže se prelazak na EU-ov nadzorni okvir koji se više temelji na riziku i u središte stavlja održivost duga te više vodi računa o razlikama između država članica uzimajući u obzir njihove probleme javnog duga, istodobno se pridržavajući transparentnog i zajedničkog okvira EU-a u skladu s referentnim vrijednostima od 3 % BDP-a i 60 % BDP-a iz Protokola br. 12. o postupku prekomjernog deficita koji je priložen Ugovorima.

Pravila za pokretanje i prestanak postupka u slučaju prekomjernog deficita ako se premaši referentna vrijednost deficita od 3 % BDP (tzv. „postupak u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na deficitu”) ostala bi nepromijenjena, uz neke prilagodbe kako bi se osigurala dosljednost s postupkom u slučaju prekomjernog deficita ako se premaši kriterij duga, kako bi se priznala uloga neovisnih fiskalnih institucija i pojasnili slučajevi ozbiljnog gospodarskog pada u Uniji ili europodručju u cjelini. To je provjereni element EU-ova fiskalnog nadzora koji učinkovito utječe na fiskalno ponašanje te ga zbog njegove jednostavnosti dobro razumiju oblikovatelji politika i šira javnost.

Povećale bi s mogućnosti za aktivaciju i obustavu postupka u slučaju prekomjernog deficita ako se premaši kriterij duga (takozvani „postupak u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na dugu”). Postupak bi se usredotočio na odstupanja država članica s dugom iznad 60 % BDP-a od fiskalne putanje, na koju su se države članice obvezale i koju je Vijeće odobrilo u okviru predložene Uredbe kojom se zamjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu.

Znatne probleme javnog duga utvrđene na temelju najnovijeg izvješća o održivosti duga trebalo bi smatrati ključnim čimbenikom koji u pravilu dovodi do pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita. Kretanje u okviru tog postupka u načelu bi bilo ono koje je izvorno odobrilo Vijeće. Ako taj izvorni plan zbog objektivnih okolnosti više nije izvediv, Komisija bi Vijeću mogla predložiti izmijenjeno kretanje u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Prijedlog je dio šireg paketa prijedloga koji proizlaze iz Komisijinih smjernica za reformu okvira gospodarskog upravljanja EU-a od 9. studenoga 2022. Paket obuhvaća i Prijedlog uredbe kojom se zamjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu i Prijedlog izmjene Direktive Vijeća 2011/85/EU. Cilj je paketa uspostaviti reformirani okvir koji se temelji na srednjoročnoj orijentaciji i nacionalnoj odgovornosti u cilju vjerodostojnog i znatnog smanjenja visokih razina duga i promicanja održivog i uključivog rasta. Stoga reformirani okvir gospodarskog upravljanja zadržava glavne ciljeve proračunske discipline i promicanje rasta iz Pakta o stabilnosti i rastu i njegovih temeljnih odredbi u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Istodobno reformirani okvir nastojanjima za zdrave i održive javne financije te poticanjem rasta ispunjava i glavne ciljeve Fiskalnog ugovora iz Glave III. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji (Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju) 9 . Osim toga, sadržaj Fiskalnog ugovora zadržava se u drugim elementima predloženih propisa. Prijedlog uredbe kojom se zamjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu, sa srednjoročnom orijentacijom koja se temelji na problemima pojedinih zemalja s dugom, djelomično odražava zahtjev Fiskalnog ugovora o konvergenciji na srednjoročna stanja koji treba predložiti s obzirom na rizike održivosti za pojedine zemlje (članak 3. stavak 1. točka (b) Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju). Iako se u Fiskalnom ugovoru naglašava strukturni saldo, za ukupnu ocjenu usklađenosti zahtijeva se i analiza rashoda bez diskrecijskih mjera na strani prihoda (članak 3. stavak 1. točka (b) Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju) i ta je analiza zadržana i u Prijedlogu uredbe kojom se zamjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. U Fiskalnom ugovoru dopuštena su privremena odstupanja od srednjoročnog cilja ili plana prilagodbe prema njemu samo u iznimnim okolnostima (članak 3. stavak 1. točka (c) Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju), kako je predviđeno u Prijedlogu uredbe kojom se zamjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Fiskalnim ugovorom propisuje se da u slučaju uočenih znatnih odstupanja od srednjoročnog cilja ili plana prilagodbe za njegovo ostvarenje treba provesti mjere za njihovo otklanjanje tijekom određenog vremenskog razdoblja (članak 3. stavak 1. točka (e) Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju). Isto tako, reformiranim okvirom zahtijeva se otklanjanje odstupanja od kretanja neto rashoda koje je utvrdilo Vijeće. Štoviše, ako odstupanja uzrokuju deficit koji premašuje 3 % BDP-a, za državu članicu može se pokrenuti postupak u slučaju prekomjernog deficita. Za državu članicu s dugom većim od 60 % BDP-a, postupak prekomjernog deficita na temelju duga bi se ojačao: usredotočio bi se na odstupanja od kretanja neto rashoda jer bi se zamijenilo „pravilo 1/20” koje je nekim državama članicama nametalo preveliku fiskalnu prilagodbu. U Fiskalnom ugovoru uloga praćenja usklađenosti s pravilima dodijeljena je nacionalnim neovisnim fiskalnim institucijama, a odredbe o njihovoj ulozi i neovisnosti, koje su trebale biti detaljno navedene u zajedničkim načelima koje je predložila Komisija 10 u skladu s člankom 3. stavkom 2. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju, sada su u cijelosti integrirane u Prijedlog o izmjeni Direktive 2011/85. Fiskalnim ugovorom predviđa se da Komisija i Vijeće imaju ulogu u postupku provedbe (članak 5. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju), kako je navedeno u sadašnjem Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97.

Zajednički elementi u Fiskalnom ugovoru i reformiranom okviru gospodarskog upravljanja također proizlaze iz provedbe Fiskalnog ugovora u nacionalne pravne poretke. Većina ugovornih stranaka prenijela je odredbe Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u svoje nacionalne propise uvođenjem izravne veze s odgovarajućim propisima EU-a 11 . To se odnosi na srednjoročni cilj i konvergenciju kao i na ocjenu znatnog odstupanja ili odredbe kojima se zahtijeva pridržavanje preporuka koje je donijelo Vijeće (sve iz Uredbe br. 1466/97).

S obzirom na te zajedničke elemente, može se smatrati da predloženi reformirani okvir gospodarskog upravljanja uključuje sadržaj fiskalnih odredbi Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u pravni okvir EU-a, u skladu s člankom 16. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlog je dio paketa čiji je cilj prelazak na nadzorni okvir EU-a koji se temelji na riziku i kojim se vodi računa o razlikama među državama članicama kad je riječ o njihovim problemima javnog duga. Njime se revidira EU-ov fiskalni okvir integriranjem fiskalnih ciljeva i ciljeva reformi i ulaganja u jedinstveni, holistički srednjoročni fiskalno-strukturni plan koji će biti temelj novog okvira. Plan će uključiti sve reformske i ulagačke obveze koje su države članice poduzele kao odgovor na probleme utvrđene u kontekstu europskog semestra, uključujući preporuke za pojedine zemlje. Skup tih reformskih i ulagačkih obveza omogućio bi produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe pod uvjetom da ispunjavaju određene kriterije kao što su poticanje rasta (primjeri takvih reformi uključuju odgovor na probleme starenja stanovništva, poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i povećanje ponude radne snage, poticanje inovacija i jačanje vještina, poboljšanje poslovnog okruženja 12 , uklanjanje prepreka jedinstvenom tržištu i rješavanje problema strateških ovisnosti), osiguravanje fiskalne održivosti i usklađenost sa zajedničkim prioritetima Unije.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna osnova za ovaj instrument je članak 126. stavak 14. drugi podstavak UFEU-a, kao za izmijenjenu uredbu.

•Supsidijarnost

Korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu namijenjen je izbjegavanju teških pogrešaka u proračunskim politikama, koje mogu ugroziti održivost javnih financija i potencijalno ugroziti ekonomsku i monetarnu uniju. To znači da se Ugovorom države članice obvezuje na izbjegavanje prekomjernog državnog deficita, koji je utvrđen na temelju numeričkog praga za deficit (3 % BDP-a) i dug (60 % ili dovoljno smanjenje prema njemu). Postupak u slučaju prekomjernog deficita kojim se provodi zabrana prekomjernog deficita ima nekoliko koraka koji, za države europodručja, uključuju moguće izricanje financijskih sankcija. Postupak u slučaju prekomjernog deficita redovito se primjenjuje u skladu s relevantnim odredbama i tako pridonosi utvrđivanju očekivanja u pogledu urednog smanjenja prekomjernog deficita.

Prijedlog je u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. Cilj prijedloga, tj. ujednačeno poštovanje proračunske discipline kako je propisano UFEU-om, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije.

•Proporcionalnost

U skladu s načelom proporcionalnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji ovaj prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva instrumenta.

•Odabir instrumenta

Cilj je Prijedloga izmijeniti uredbu Vijeća i stoga je u obliku prijedloga uredbe Vijeća.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Retrospektivne procjene EU-ova okvira gospodarskog upravljanja objavljene su u veljači 2020. 13 i listopadu 2021 14 .

•Savjetovanja s dionicima

Održana su opsežna savjetovanja s dionicima. Sastojala su se od:

·internetskog savjetovanja kako bi se prikupila stajališta dionika, civilnog društva i građana. Sažetak izvješća tog savjetovanja objavljen je u ožujku 2022. 15

·Detaljne tematske rasprave s državama članicama održane su u Vijeću (ECOFIN), Euroskupini, Gospodarskom i financijskom odboru i Odboru za ekonomsku politiku.

Rezultati su uzeti u obzir u Komunikaciji Komisije od 9. studenoga 2022. o smjernicama za reformu okvira gospodarskog upravljanja 16 i u ovom prijedlogu.

Nakon donošenja Komunikacije od 9. studenoga 2022. održane su daljnje rasprave s državama članicama u Vijeću i s Europskim parlamentom, koje su uzete u obzir u ovom prijedlogu:

·Europski parlament donio je 15. ožujka 2023. godišnja izvješća o europskom semestru, koja su također bila usmjerena na reformu EU-ova okvira gospodarskog upravljanja i budućnost europskog semestra.

·Vijeće (ECOFIN) donijelo je 14. ožujka 2023. Zaključke o smjernicama za reformu okvira gospodarskog upravljanja EU-a, koje je Europsko vijeće potvrdilo 23. i 24. ožujka 2023.

•Procjena učinka

Za ovaj Prijedlog odobreno je odstupanje od procjene učinka iz sljedećih razloga: i. nedostatka opcija jer su u EU-ovu fiskalnom okviru utvrđene granice revizije i ii. naglaska na ciljanim izmjenama koje iii. nemaju za posljedicu povećanje zahtjeva za izvješćivanje za države članice i iv. koje su nastale na temelju nedavno provedenih aktivnosti prikupljanja dokaza (radni dokument službi i komunikacije Komisije iz razdoblja 2020.–2022.).

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ako Vijeće državama članicama odredi novčane kazne, odgovarajući prihodi ići će u proračun EU-a kao ostali prihodi. Za to će biti potrebna izmjena članka 21. stavka 2. Financijske uredbe 17 .

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Izmijenjena Uredba sadržava odredbu o preispitivanju prema kojoj će Komisija svakih pet godina objaviti izvješće o primjeni te uredbe. U izvješću će se preispitati: i. djelotvornost Uredbe; ii. napredak u osiguravanju tješnje koordinacije ekonomskih politika i održive konvergencije gospodarskih rezultata država članica u skladu s UFEU-om.

6. Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Članak 1. Prijedloga sadržava predložene izmjene Uredbe br. 1467/97.

Stavkom 1. dodaje se nova definicija u članku 1. Uredbe br. 1467/97 u skladu s predloženom Uredbom kojom se zamjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Izraz „neoubičajeni događaji” iz članka 2. mijenja se u „iznimne okolnosti” i dodaje se upućivanje na predloženu Uredbu kojom se zamjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Izmjenjuje se operacionalizacija kriterija duga iz Ugovora, pri čemu se napušta „pravilo 1/20” i usredotočuje na poštovanje kretanja neto rashoda koje je utvrdilo Vijeće na temelju predložene Uredbe kojom se zamjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Uklanja se upućivanje na kvantitativni opis ozbiljnog gospodarskog pada i umjesto toga upućuje na predloženu Uredbu kojom se zamjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Racionalizira se popis relevantnih čimbenika za odlučivanje o postojanju prekomjernog deficita. Problematičnost duga u državi članici bit će ključni relevantni čimbenik pri pripremi izvješća na temelju članka 126. stavka 3. UFEU-a. Osobito, znatni problemi javnog duga utvrđeni na temelju najnovijeg izvješća o održivosti duga smatraju se ključnim čimbenikom koji u pravilu dovodi do pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita. U slučaju ozbiljnog gospodarskog pada, Komisija i Vijeće u svojoj ocjeni mogu odlučiti da neće donijeti zaključak o postojanju prekomjernog deficita, u skladu s pristupom koji se primjenjivao tijekom aktivacije opće klauzule o odstupanju za vrijeme krize uzrokovane bolešću COVID-19. Na kraju se uklanjaju odredbe koje se odnose na uvođenje mirovinskih sustava s više stupova.

Stavkom 2. utvrđuje se da se mišljenje Gospodarskog i Financijskog odbora u skladu s člankom 126. stavkom 4. UFEU-a i odluke i preporuke Vijeća u skladu s člankom 126. stavcima 6. i 7. UFEU-a objavljuju. Utvrđuju se zahtjevi o korektivnom kretanju neto rashoda utvrđeni u preporuci Vijeća u skladu s člankom 126. stavkom 7. UFEU-a, da deficit ostane ili se smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti 3 % BDP-a i da se dug uvjerljivo smanji ili zadrži na razboritoj razini. Za godine u kojima se očekuje da će deficit opće države premašiti referentnu vrijednost, zadržava se minimalna godišnja prilagodba od najmanje 0,5 % BDP-a kao mjerila. Dodaje se obveza za države članice da u izvješća o djelotvornim mjerama uvrste mišljenje svojih neovisnih fiskalnih institucija. Na kraju se propisuje da iznimne okolnosti i ozbiljan gospodarski pad u europodručju ili Uniji u cjelini Vijeću omogućuju produljenje roka za smanjenje deficita.

Stavkom 3. uklanjaju se odredbe o mogućoj objavi preporuka Vijeća na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a jer u skladu sa stavkom 2. ta objava postaje automatska. Dodaje se da odluke vlade moraju biti ne samo javno objavljene, već i dovoljno detaljne kako bi ih se moglo uključiti u ocjenu djelotvornih mjera.

Stavkom 4. utvrđuju se zahtjevi o korektivnom kretanju neto rashoda utvrđeni u odluci Vijeća o pozivu u skladu s člankom 126. stavkom 9. UFEU-a da deficit ostane ili se smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti 3 % BDP-a i da se dug uvjerljivo smanji ili zadrži na razboritoj razini. Za godine u kojima se očekuje da će deficit opće države premašiti referentnu vrijednost, zadržava se minimalna godišnja prilagodba od najmanje 0,5 % BDP-a kao mjerila. Propisuje se i da iznimne okolnosti i ozbiljan gospodarski pad u europodručju ili Uniji u cjelini Vijeću omogućuju produljenje roka za smanjenje deficita.

Stavkom 5. dodaje se da odluke vlade moraju biti ne samo javno objavljene, već i dovoljno detaljne kako bi ih se moglo uključiti u ocjenu djelotvornih mjera nakon poziva koje uputi Vijeće u skladu s člankom 126. stavkom 9. UFEU-a.

Stavkom 6. dodaju se uvjeti Vijeću za stavljanje izvan snage postupka u slučaju prekomjernog deficita na temelju članka 126. stavka 12. UFEU-a. U okviru postojećeg fiskalnog okvira, oni su propisani u Kodeksu o postupanju.

Stavcima 7. i 8. dopunjuju se postojeća upućivanja na relevantne članke UFEU-a.

Stavkom 9. predviđa se da misije koje Komisija provodi u državama članicama omogućuju razmjenu mišljenja s drugim relevantnim dionicima koji nisu nacionalna tijela, uključujući neovisne fiskalne institucije. Propisuje se i da Komisija provodi posebne nadzorne misije u državama članicama kojima je Vijeće uputilo poziv na temelju članka 126. stavka 9 UFEU-a i predviđa da, u tom kontekstu i na poziv parlamenta dotične države članice, Komisija može iznijeti svoju ocjenu gospodarskog i fiskalnog stanja u toj državi članici.

Stavkom 10. uklanja se minimalni iznos za novčane kazne i predlaže da se akumuliraju svakih šest mjeseci dok se ne poduzmu djelotvorne mjere, u iznosu od najviše 0,5 % BDP-a.

Stavkom 11. dopunjuju se postojeća upućivanja na relevantne članke UFEU-a.

Stavkom 12. uklanja se članak o namjeni prihoda novčanih kazni Europskom mehanizmu za financijsku stabilnost. Ako se odrede novčane kazne, prihodi idu u proračun EU-a, kao ostali prihodi. Za to će biti potrebna izmjena članka 21. stavka 2. Financijske uredbe. Stavkom 12. uklanjaju se i odredbe koje se odnose na Ujedinjenju Kraljevinu nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

Stavkom 13. izmjenjuje se odredba o preispitivanju.

Stavkom 14. dodaju se prijelazne odredbe.

Stavkom 15. uklanja se prilog s odredbama koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu.

Člankom 2. propisuje se stupanje na snagu i primjenjivost Uredbe o izmjeni.

2023/0137 (CNS)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 126. stavak 14. drugi podstavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 18 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Koordinacija ekonomskih politika država članica u Uniji, kako je predviđena Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU), podrazumijeva poštovanje općih načela stabilnih cijena, zdravih javnih financija i monetarnih uvjeta te održive platne bilance.

(2)Unijin okvir gospodarskog upravljanja, koji obuhvaća razrađeni sustav koordinacije i nadzora ekonomskih politika država članica, usmjerava države članice pri ostvarivanju ciljeva njihovih ekonomskih i fiskalnih politika. Od Ugovora iz Maastrichta iz 1992. okvir je pridonosio postizanju makroekonomske konvergencije, očuvanju stabilnosti javnih financija i uklanjanju makroekonomskih neravnoteža. Tim su okvirom zajedno sa zajedničkom monetarnom politikom i zajedničkom valutom u europodručju stvoreni uvjeti za gospodarsku stabilnost, održiv i uključiv gospodarski rast i veću zaposlenost građana Unije.

(3)Pakt o stabilnosti i rastu, koji se izvorno sastojao od Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 19 , Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. 20 i Rezolucije Europskog parlamenta od 17. lipnja 1997. o Paktu o stabilnosti i rastu 21 , temelji se na cilju zdravih i održivih javnih financija kao sredstvu za jačanje uvjeta za stabilnost cijena i za snažan održiv i uključiv rast koji se temelji na financijskoj stabilnosti, čime se pridonosi ostvarivanju Unijinih ciljeva za održiv rast i zapošljavanje.

(4)U trećoj fazi Ekonomske i monetarne unije države članice u skladu s člankom 126. stavkom 1. UFEU-a imaju obvezu izbjegavati prekomjerni državni deficit;

(5)Unijin okvir gospodarskog upravljanja trebalo bi bolje prilagoditi zbog sve većih razlika u fiskalnom položaju, rizicima za održivost i drugim slabostima u državama članicama. Odlučan politički odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 pokazao se učinkovitim u ublažavanju gospodarskih i socijalnih štetnih posljedica krize, ali je doveo do znatnog povećanja udjela duga u javnom i privatnom sektoru te ukazao na važnost postupnog i održivog smanjenja udjela duga na razborite razine kojim se potiče rast i uklanjanja makroekonomskih neravnoteža, pri čemu treba voditi računa o ciljevima zapošljavanja i socijalnim ciljevima. Unijin okvir gospodarskog upravljanja istodobno bi trebalo prilagoditi da se olakša svladavanje srednjoročnih i dugoročnih izazova s kojima se Unija suočava, među ostalim postizanjem pravedne digitalne i zelene tranzicije, uključujući Zakon o klimi 22 , energetsku sigurnost, otvorenu stratešku autonomiju, odgovor na demografske promjene, jačanje socijalne i gospodarske otpornosti i provedbu strateškog kompasa za sigurnost i obranu. Za sve su to u narednim godinama potrebne reforme i kontinuirana znatna ulaganja.

(6)U središtu Unijina okvira gospodarskog upravljanja trebali bi biti održivost duga i održiv rast, a pritom treba voditi računa o razlikama među državama članicama i njihovim problemima javnog duga i dopustiti fiskalne putanje specifične za pojedine zemlje.

(7)Kako bi se na temelju referentnih vrijednosti iz članka 126. stavka 2. UFEU-a i Protokola br. 12 o postupku u slučaju prekomjernog deficita koji je priložen UFEU-u i Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) osigurao transparentan i zajednički Unijin okvir, bolja provedba multilateralnog nadzora trebala bi istovremeno biti neophodan element nadzornog okvira na temelju rizika koji dopušta fiskalne putanje specifične za pojedine zemlje.

(8)Kako bi se pojednostavnio fiskalni okvir Unije i povećala transparentnost, jedinstveni operativni pokazatelj koji se temelji na održivosti duga trebao bi biti osnova za utvrđivanje fiskalnog kretanja i provedbu godišnjeg fiskalnog nadzora za svaku državu članicu. Taj jedinstveni pokazatelj trebao bi se temeljiti na neto primarnim rashodima koje financira država, tj. rashodima bez diskrecijskih mjera na prihodovnoj strani i isključujući rashode za kamate kao i rashode za cikličku nezaposlenost te rashode za Unijine programe koji u cijelosti pokriveni prihodima iz fondova Unije. Taj pokazatelj omogućuje makroekonomsku stabilizaciju jer na njega ne utječu automatski stabilizatori, što uključuje fluktuacije rashoda i prihoda izvan izravne kontrole države.

(9)Postupak u slučaju prekomjernog deficita ako se premaši referentna vrijednost deficita od 3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) („postupak u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na deficitu”) iz članka 126. stavka 2. UFEU-a i Protokola br. 12 provjereni je element Unijina okvira fiskalnog nadzora koji učinkovito utječe na fiskalnu politiku u državama članicama.

(10)Kako bi se povećala mogućnost pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita ako se premaši kriterij duga od 60 % BDP-a („postupak u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na dugu”) iz članka 126. stavka 2. UFEU-a i Protokola br. 12, naglasak bi trebao biti na odstupanjima od fiskalnog kretanja koje je Vijeće utvrdilo na temelju Uredbe (EU) […] Europskog parlamenta i Vijeća 23 .

(11)Na temelju članka 126. stavka 2. UFEU-a kriterij deficita je ispunjen i ako je premašivanje referentne vrijednosti od 3 % BDP-a samo iznimno i privremeno, a omjer ostane blizu referentne vrijednosti. Stoga privremeno premašivanje koje je i dalje blizu referentne vrijednosti ne bi smjelo dovesti do pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na deficitu, ako je posljedica iznimnih okolnosti izvan kontrole države i koje izrazito utječu na javne financije dotične države članice, što uključuje ozbiljan gospodarski pad u dotičnoj državi članici.

(12)Osim toga, u slučaju ozbiljnog gospodarskog pada u europodručju ili u Uniji u cjelini, i nakon primjene članka 24. Uredbe (EU) [o preventivnom dijelu Pakta], Komisija i Vijeće mogu odlučiti da neće donijeti zaključak o postojanju prekomjernog deficita.

(13)U skladu s člancima 24. i 25. Uredbe (EU) [o preventivnom dijelu Pakta] Vijeće, na preporuku Komisije, državi članici može dopustiti odstupanje od kretanja neto rashoda koje je Vijeće utvrdilo na temelju te uredbe u slučaju ozbiljnog gospodarskog pada u europodručju ili u Uniji u cjelini, ili u slučaju iznimnih okolnosti izvan kontrole države i koje izrazito utječu na javne financije dotične države članice, pod uvjetom da se time ne ugrozi fiskalna održivost u srednjoročnom razdoblju. Zato to odstupanje ne bi trebalo biti razlog za pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na dugu.

(14)Pri ocjeni postojanja prekomjernog deficita u skladu s člankom 126. stavkom 3. UFEU-a Komisija bi kao ključni relevantni čimbenik trebala uzeti u obzir problematičnost duga u dotičnoj državi članici. Znatne probleme javnog duga utvrđene na temelju najnovijeg izvješća o održivosti duga trebalo bi smatrati ključnim čimbenikom koji u pravilu dovodi do pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita. S obzirom na to da u skladu s člankom 126. stavkom 3. Komisija treba uzeti u obzir sve druge relevantne čimbenike, u mjeri u kojoj znatno utječu na procjenu usklađenosti dotične države članice s kriterijima deficita i duga, to bi posebno trebalo uključiti promjene srednjoročnog gospodarskog položaja i razvoj srednjoročnog stanja proračuna te provedbu strukturnih reformi i ulaganja. Kako bi se povećala nacionalna odgovornost, neovisne fiskalne institucije iz članka 8. Direktive Vijeća [o nacionalnim proračunskim okvirima] 24 trebale bi dati mišljenje o relevantnim čimbenicima.

(15)Kako bi se pratila stvarna i planirana godišnja odstupanja od kretanja neto rashoda kako je utvrđeno u Prilogu IV. Uredbi (EU) [o preventivnom dijelu Pakta], Komisija bi trebala uspostaviti kontrolni račun za svaku državu članicu u kojem se tijekom vremena zbrajaju ta odstupanja. Informacije u kontrolnom računu trebale bi biti osnova za aktivnosti praćenja provedbe, posebno izvješća na temelju članka 126. stavka 3. UFEU-a nakon odstupanja od kretanja neto rashoda. Istodobno bi pri odlučivanju o pokretanju postupka u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na dugu trebalo voditi računa o stupnju ambicije kretanja neto rashoda u nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu iz Uredbe (EU) [o preventivnom dijelu Pakta]. Naime, ako je kretanje neto rashoda države članice koje je utvrdilo Vijeće ambicioznije od srednjoročnog tehničkog smjera kretanja kojeg je Komisija predložila u skladu s Uredbom (EU) [o preventivnom dijelu Pakta] i ako odstupanje u odnosu na smjer kretanja nije znatno, trebalo bi izbjeći pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita.

(16)Korektivno kretanje neto rashoda u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita trebalo bi trajno smanjiti deficit opće države ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a iz članka 126. stavka 2. UFEU-a i Protokola br. 12 do roka koji utvrdi Vijeće. Korektivnim kretanjem neto rashoda u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita trebao bi se osigurati i dovoljan napredak u razdoblju iz preporuke o uvjerljivom smanjivanju predviđenog udjela duga ili njegova zadržavanja na razboritoj razini. Pri utvrđivanju korektivnog kretanja neto rashoda u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita Vijeće bi trebalo osigurati i da se potrebna fiskalna prilagodba ne odgađa za kraj razdoblja. Korektivno kretanje neto rashoda u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita u načelu bi bilo kretanje koje je izvorno utvrdilo Vijeće, imajući u vidu da treba ispraviti odstupanje od tog kretanja. Ako taj izvorni plan zbog objektivnih okolnosti više nije izvediv, Vijeće bi u postupku u slučaju prekomjernog deficita trebalo moći utvrditi drugačije kretanje.

(17)Za države članice na koje se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita, Vijeće bi na preporuku Komisije trebalo i dalje moći produljiti rok za smanjenje prekomjernog deficita ako utvrdi da u europodručju ili u Uniji u cjelini postoji ozbiljan gospodarski pad u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) [o preventivnom dijelu Pakta], ili u slučaju iznimnih okolnosti izvan kontrole države i koje izrazito utječu na javne financije pojedine države članice, pod uvjetom da se time ne ugrozi fiskalna održivost u srednjoročnom razdoblju. Za to produljenje trebali bi ukupni razmjeri šoka biti veći od uobičajenoga, npr. do određene bi se mjere trebali predvidjeti troškovi prirodnih katastrofa.

(18)Određene odredbe Uredbe (EZ) br. 1467/97 koje se odnose na doprinose u drugi stup mirovinskih sustava trebalo bi izbrisati jer je u kretanju neto rashoda koje je utvrdilo Vijeće već trebalo uzeti u obzir gubitak prihoda koji se odnosi na te doprinose.

(19)Neovisne fiskalne institucije dokazale su svoj kapacitet za poticanje fiskalne discipline i jačanje pouzdanosti javnih financija država članica. U cilju povećanja nacionalne odgovornosti, uloga neovisnih fiskalnih institucija, koje su tradicionalno zadužene za praćenje usklađenosti s nacionalnim okvirom, trebala bi se proširiti na Unijin okvir gospodarskog upravljanja.

(20)Trebalo bi utvrditi jasne uvjete za obustavu postupaka u slučaju prekomjernog deficita. Za obustavu postupka deficit bi trebao vjerodostojno ostati ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a iz članka 126. stavka 2. UFEU-a i Protokola br. 12, a za postupak u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na dugu država članica trebala bi se dokazati usklađenost s kretanjem neto rashoda u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita.

(21)Novčane kazne iz članka 126. stavka 11. UFEU-a ne bi se smjele određivati u minimalnom iznosu, već bi se trebale zbrajati dok se ne poduzmu učinkovite mjere, kako bi bile realna inicijativa za usklađenje s pozivima upućenima državama članicama u postupku u slučaju prekomjernog deficita u skladu s člankom 126. stavkom 9. UFEU-a.

(22)Odredbe koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu trebalo bi izbrisati.

(23)Ova je Uredba dio paketa zajedno s Uredbom (EU) [o preventivnom dijelu Pakta] i Direktivom (EU) [...] o izmjeni Direktive 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Njima se uspostavlja reformirani Unijin okvir gospodarskog upravljanja kojim se u pravo Unije uključuje sadržaj glave III. „Fiskalni ugovor” Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji (Ugovora o stabilnosti koordinaciji i upravljanju) 25 , u skladu s njegovim člankom 16. Na temelju iskustva država članica u provedbi Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju, paket zadržava srednjoročnu orijentaciju Fiskalnog ugovora kao alata za postizanje proračunske discipline i promicanje rasta. Paket uključuje pojačanu perspektivu pojedine zemlje s ciljem povećanja nacionalne odgovornosti, među ostalim većom ulogom neovisnih fiskalnih institucija, koja se temelji na zajedničkim načelima Fiskalnog ugovora koje je Komisija 26 predložila u skladu s člankom 3. stavkom 2. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju. Analiza rashoda bez diskrecijskih mjera na strani prihoda za ukupnu ocjenu usklađenosti koja se zahtijeva Fiskalnim ugovorom utvrđena je Uredbom (EU) [o preventivnom dijelu Pakta]. Kao i u Fiskalnom ugovoru, u Uredbi (EU) [o preventivnom dijelu Pakta] privremena odstupanja od srednjoročnog plana dopuštena su samo u iznimnim okolnostima. Slično tome, u slučaju znatnih odstupanja od srednjoročnog plana trebalo bi provesti mjere za otklanjanje odstupanja u definiranom razdoblju. Paketom se jačaju fiskalni nadzor i postupci izvršenja kako bi se ispunila obveza promicanja zdravih i održivih javnih financija i održivog rasta. Reforma okvira gospodarskog upravljanja stoga zadržava temeljne ciljeve proračunske discipline i održivosti duga koji su utvrđeni u Ugovoru o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju.

(24)Potrebne su prijelazne odredbe za države članice za koje je pokrenut postupak u slučaju prekomjernog deficita kada reformirani okvir stupi na snagu. Preporuke koje su donesene na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a i pozivi koji su upućeni na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a prije stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni trebalo bi revidirati kako bi bili usklađeni s odredbama izmijenjenog članka 3. stavka 4. i članka 5. stavka 1. To bi Vijeću omogućilo da utvrdi korektivno kretanje neto rashoda usklađeno s novim odredbama za države članice koje su poduzele mjere, bez pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita.

(25)Uredbu (EZ) br. 1467/97 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1467/97 mijenja se kako slijedi:

(1)Članci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 1.

1. Ovom se Uredbom utvrđuju odredbe o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita. Cilj je postupka u slučaju prekomjernog deficita spriječiti prekomjerne državne deficite i, ako se pojave, čim prije ih smanjiti, pri čemu se poštovanje proračunske discipline ispituje na temelju kriterija državnog deficita i kriterija državnog duga.

2. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„države članice sudionice” znači države članice čija je valuta euro;

(b)„neto rashodi” znači državni rashodi bez rashoda za kamate, diskrecijskih mjera na prihodovnoj strani i drugih proračunskih varijabli izvan kontrole države kako je utvrđeno u Prilogu II. točki (a) Uredbe (EU) Europskog parlamenta i Vijeća [o preventivnom dijelu Pakta]*;

(c)„tehnički smjer kretanja” znači smjer kretanja neto rashoda koji je Komisija predložila u skladu s Uredbom (EU) [o preventivnom dijelu Pakta];

(d)„kretanje neto rashoda” znači višegodišnje kretanje neto rashoda države članice koje je odredilo Vijeće u skladu s Uredbom (EU) [o preventivnom dijelu Pakta];

(e)„kontrolni račun” znači evidencija kumuliranih odstupanja stvarnih neto rashoda u državi članici od kretanja neto rashoda.

Članak 2.

1. Premašivanje državnog deficita iznad referentne vrijednosti smatra se iznimnim, u skladu s člankom 126. stavkom 2. točkom (a) drugom alinejom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ako je Vijeće utvrdilo da u europodručju ili Uniji u cjelini postoji ozbiljan gospodarski pad u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) [o preventivnom dijelu Pakta] ili iznimnih okolnosti izvan kontrole države i koje izrazito utječu na javne financije dotične države članice, u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) [o preventivnom dijelu Pakta].

Osim toga, premašivanje referentne vrijednosti smatra se privremenim ako proračunske prognoze Komisije upućuju na to da će nakon prestanka ozbiljnog gospodarskog pada ili iznimnih okolnosti iz prvog podstavka deficit pasti ispod referentne vrijednosti.

1.a Ako omjer državnog duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP) premašuje referentnu vrijednost, smatra se da se u dovoljnoj mjeri smanjuje i zadovoljavajućim ritmom približava referentnoj vrijednosti u skladu s člankom 126. stavkom 2. točkom (b) UFEU-a ako dotična država članica poštuje svoje kretanje neto rashoda.

2. Komisija i Vijeće pri procjeni i odlučivanju o postojanju prekomjernog deficita u skladu s člankom 126. stavcima od 3. do 6. UFEU-a mogu smatrati premašivanje referentne vrijednosti koje je posljedica ozbiljnog gospodarskog pada iznimnim u smislu članka 126. stavka 2. druge alineje točke (a) UFEU-a ako Vijeće utvrdi postojanje iznimnih okolnosti u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) [o preventivnom dijelu Pakta].

3. Komisija pri pripremi izvješća na temelju članka 126. stavka 3. UFEU-a kao ključni relevantni čimbenik uzima u obzir problematičnost duga u dotičnoj državi članici. Osobito, ako se država članica suočava sa znatnim problemima javnog duga prema najnovijem izvješću o održivosti duga, to se smatra ključnim čimbenikom koji u pravilu dovodi do pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita.

Komisija uzima u obzir sve relevantne čimbenike koji su navedeni u članku 126. stavku 3. UFEU-a, u mjeri u kojoj znatno utječu na procjenu usklađenosti dotične države članice s kriterijima deficita i duga.

U izvješću se, prema potrebi, razmatra sljedeće:

(a)promjene srednjoročnog gospodarskog položaja, posebno kretanje inflacije i ciklička kretanja u usporedbi s pretpostavkama na kojima se temelji kretanje neto rashoda;

(b)razvoj srednjoročnog stanja proračuna, uključujući posebno razmjer stvarnog odstupanja od kretanja neto rashoda, u godišnjem i kumulativnom smislu kako je izmjereno na kontrolnom računu, te opseg u kojem je odstupanje posljedica ozbiljnog gospodarskog pada u europodručju ili u Uniji u cjelini ili iznimnih okolnosti izvan kontrole države i koje izrazito utječu na javne financije dotične države članice u skladu s člancima 24. i 25. Uredbe (EU) [o preventivnom dijelu Pakta]. Ako je relevantno, pri razmatranju razmjera odstupanja u obzir se uzima i odstupanje u odnosu na tehnički smjer kretanja;

(c)razvoj stanja državnog duga i njegovo financiranje te povezani čimbenici rizika, posebno struktura dospijeća, denominacija valute duga i nepredviđene obveze;

(d)provedba reformi i ulaganja, što posebno uključuje politike za sprečavanje i ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i politike za provedbu zajedničke strategije rasta i zapošljavanja u Uniji, uključujući one koje se podupiru u okviru instrumenta NextGenerationEU te cjelokupnu kvalitetu javnih financija, posebno djelotvornost nacionalnih proračunskih okvira.

Komisija s dužnom i izričitom pozornošću razmatra sve druge čimbenike koje dotična država članica smatra relevantnima za sveobuhvatnu procjenu usklađenosti s kriterijima deficita i duga, a koje je država članica proslijedila Vijeću i Komisiji. U tom se kontekstu posebno razmatraju financijski doprinosi kojima se potiče međunarodna solidarnost i ostvarivanje ciljeva politike Unije. Mišljenje koje dotična država članica dostavlja Komisiji sadržava mišljenje njezine nacionalne neovisne fiskalne institucije o relevantnim čimbenicima.

4. Vijeće i Komisija donose uravnoteženu opću procjenu svih relevantnih čimbenika, posebno u kojoj mjeri oni kao otegotni ili olakotni čimbenici utječu na procjenu usklađenosti s kriterijima deficita i/ili duga

Ako pri procjeni usklađenosti na temelju kriterija deficita omjer državnog duga i BDP-a premaši referentnu vrijednost, ti se čimbenici uzimaju u obzir u koracima iz članka 126. stavaka 4., 5. i 6. UFEU-a koji dovode do odluke postojanju prekomjernog deficita samo ako je u potpunosti ispunjen dvostruki uvjet općeg načela – da je prije nego što se ti relevantni čimbenici uzmu u obzir, deficit države i dalje blizu referentne vrijednosti i da je premašenje referentne vrijednosti privremeno.

Međutim, ti se čimbenici uzimaju u obzir u koracima koji dovode do odluke o postojanju prekomjernog deficita pri procjeni usklađenosti na temelju kriterija duga.

5. Ako se državama članicama dopusti odstupanje od kretanja neto rashoda u slučaju ozbiljnog gospodarskog pada u europodručju ili u Uniji u cjelini u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) [o preventivnom dijelu Pakta], Komisija i Vijeće u svojoj procjeni mogu odlučiti da neće donijeti zaključak o postojanju prekomjernog deficita.

6. Ako Vijeće na temelju članka 126. stavka 6. UFEU-a odluči da u državi članici postoji prekomjerni deficit, u kasnijim postupovnim koracima iz tog članka UFEU-a Vijeće i Komisija razmatraju relevantne čimbenike iz stavka 3. tog članka, jer oni utječu na situaciju u dotičnoj državi članici, uključujući i one navedene u članku 5. stavku 2. ove Uredbe, a posebno pri utvrđivanju krajnjeg roka za smanjenje prekomjernog deficita i njegova eventualnog produljenja. Međutim, ti se relevantni čimbenici ne uzimaju u obzir za odluku Vijeća na temelju članka 126. stavka 12. UFEU-a o stavljanju izvan snage nekih ili svih njegovih odluka na temelju članka 126. stavaka od 6. do 9. i stavka 11. UFEU-a.”;

--------------------------

*Uredba (EU) […] od [unijeti datum] [unijeti puni naslov] (SL L ..).

(2)Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

1. Gospodarski i financijski odbor u roku od dva tjedna od donošenja Komisijina izvješća u skladu s člankom 126. stavkom 3. UFEU-a daje mišljenje u skladu s člankom 126. stavkom 4. UFEU-a. Mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora se objavljuje.

2. Uzimajući u potpunosti u obzir mišljenje iz stavka 1. ovog članka, ako smatra da prekomjerni deficit postoji, Komisija upućuje mišljenje i prijedlog Vijeću u skladu s člankom 126. stavcima 5. i 6. UFEU-a i o tome obavješćuje Europski parlament.

3. Vijeće odlučuje postoji li prekomjerni deficit u skladu s člankom 126. stavkom 6. UFEU-a, u pravilu u roku od četiri mjeseca od datuma izvješćivanja utvrđenih u članku 3. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 479/2009. Ako odluči da prekomjerni deficit postoji, Vijeće istodobno upućuje preporuke dotičnoj državi članici u skladu s člankom 126. stavkom 7. UFEU-a. Vijeće objavljuje svoje odluke i preporuke.

4. U Preporuci Vijeća u skladu s člankom 126. stavkom 7. UFEU-a utvrđuje se rok od najviše šest mjeseci tijekom kojih dotična država članica treba poduzeti djelotvorne mjere. Kada je to opravdano ozbiljnošću situacije, rok za djelotvorne mjere može biti tri mjeseca. U Preporuci Vijeća utvrđuje se i rok za smanjenje prekomjernog deficita. U svojoj preporuci Vijeće traži i da država članica primijeni korektivno kretanje neto rashoda kojim se osigurava da deficit opće države ostane ili se smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti u roku utvrđenom u preporuci. Za godine u kojima se očekuje da će deficit opće države premašiti referentnu vrijednost, korektivno kretanje neto rashoda mora biti u skladu s minimalnom godišnjom prilagodbom od najmanje 0,5 % BDP-a kao mjerila.

Korektivno kretanje neto rashoda dovodi i do uvjerljivog smanjenja udjela duga ili njegova zadržavanja na razboritoj razini, uzimajući u obzir kriterije utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EU) [o preventivnom dijelu Pakta]. Korektivnim kretanjem neto rashoda osigurava se da je prosječna godišnja fiskalna prilagodba u prve tri godine barem jednaka prosječnoj godišnjoj prilagodbi u ukupnom razdoblju prilagodbe.

5. Dotična država članica u roku propisanom u stavku 4. ovog članka izvješćuje Vijeće i Komisiju o mjerama koje je poduzela kao odgovor na preporuku Vijeća na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a. Izvješće sadržava ciljeve za državne rashode i prihode te za diskrecijske mjere u skladu s preporukom Vijeća na rashodovnoj i prihodovnoj strani, kao i informacije o poduzetim mjerama i prirodi mjera predviđenih za ostvarenje ciljeva. Izvješće sadržava i mišljenje neovisne fiskalne institucije dotične države članice o primjerenosti poduzetih i predviđenih mjera za te ciljeve. Država članica objavljuje to izvješće.

6. Ako su u skladu s preporukom na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a poduzete djelotvorne mjere ili ako se nakon donošenja te preporuke pojave iznimne okolnosti izvan kontrole države i koje izrazito utječu na javne financije dotične države članice, među ostalim i na korektivno kretanje neto rashoda koje je preporučilo Vijeće u skladu sa stavkom 4. ovog članka, Vijeće na preporuku Komisije može odlučiti o donošenju revidiranog poziva na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a. Uzimajući u obzir relevantne čimbenike iz članka 2. stavka 3. ove Uredbe, u revidiranoj preporuci može se osobito produljiti rok za smanjenje prekomjernog deficita, u pravilu za godinu dana. Ako je Vijeće utvrdilo da u europodručju ili u Uniji u cjelini postoji ozbiljan gospodarski pad u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) [o preventivnom dijelu Pakta], Vijeće na preporuku Komisije može odlučiti i o donošenju revidirane preporuke na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a, pod uvjetom da se time ne ugrozi fiskalna održivost u srednjoročnom razdoblju. U revidiranoj preporuci može se osobito produljiti rok za smanjenje prekomjernog deficita u pravilu za godinu dana.”;

(3)Članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Kada razmatra jesu li poduzete djelotvorne mjere kao odgovor na njegove preporuke upućene u skladu s člankom 126. stavkom 7. UFEU-a, Vijeće svoju odluku temelji na izvješću koje je dotična država članica podnijela u skladu s člankom 3. stavkom 5. ove Uredbe i njegovom provedbom, kao i na svim drugim objavljenim i dovoljno detaljnim odlukama vlade dotične države članice.

Ako u skladu s člankom 126. stavkom 8. UFEU-a Vijeće utvrdi da dotična država članica nije poduzela djelotvorne mjere, tada o tome izvješćuje Europsko vijeće.”;

(4)Članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Svaka odluka Vijeća o pozivu dotičnoj državi članici sudionici da poduzme mjere za smanjenje deficita u skladu s člankom 126. stavkom 9. UFEU-a donosi se u roku od dva mjeseca od odluke Vijeća na temelju članka 126. stavka 8. UFEU-a kojom se utvrđuje da nisu poduzete djelotvorne mjere. Vijeće u tom pozivu traži da država članica uvede korektivno kretanje neto rashoda kojim se osigurava da deficit opće države ostane ili se smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti u roku određenom u pozivu. Za godine u kojima se očekuje da će deficit opće države premašiti referentnu vrijednost, korektivno kretanje neto rashoda mora biti u skladu s minimalnom godišnjom prilagodbom od najmanje 0,5 % BDP-a kao mjerila.

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ako su poduzete djelotvorne mjere u skladu s pozivom upućenim na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a ili ako se nakon donošenja tog poziva pojave iznimne okolnosti izvan kontrole države i koje izrazito utječu na javne financije dotične države članice, među ostalim i na korektivno kretanje neto rashoda iz stavka 1. ovog članka, Vijeće može, na preporuku Komisije, odlučiti o donošenju revidiranog poziva na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a. Uzimajući u obzir relevantne čimbenike iz članka 2. stavka 3. ove Uredbe, u revidiranom pozivu može se osobito produljiti rok za smanjenje prekomjernog deficita, u pravilu za godinu dana. Ako je Vijeće utvrdilo da u europodručju ili u Uniji u cjelini postoji ozbiljan gospodarski pad u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) [o preventivnom dijelu Pakta], Vijeće na preporuku Komisije može odlučiti i o donošenju revidiranog poziva na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a, pod uvjetom da se time ne ugrozi fiskalna održivost u srednjoročnom razdoblju. U revidiranom pozivu može se osobito produljiti rok za smanjenje prekomjernog deficita u pravilu za godinu dana.”;

(5)u članku 6. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Kada razmatra jesu li poduzete djelotvorne mjere kao odgovor na njegov poziv upućen u skladu s člankom 126. stavkom 9. UFEU-a, Vijeće svoju odluku temelji na izvješću koje je dotična država članica podnijela u skladu s člankom 5. stavkom 1.a ove Uredbe i njegovom provedbom, kao i na svim drugim javno objavljenim i dovoljno detaljnim odlukama vlade dotične države članice. Uzima se u obzir rezultat nadzorne misije koju Komisija provodi u skladu s člankom 10.a ove Uredbe.”;

(6)Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1. Svaka odluka Vijeća na temelju članka 126. stavka 11. UFEU-a o pooštrenju sankcija donosi se najkasnije dva mjeseca od datuma izvješćivanja na temelju Uredbe (EZ) br. 479/2009.

2. Svaka odluka Vijeća na temelju članka 126. stavka 12. UFEU-a o stavljanju izvan snage nekih ili svih njegovih odluka donosi se najkasnije dva mjeseca od datuma izvješćivanja na temelju Uredbe (EZ) br. 479/2009.

3. Odluka Vijeća donosi se na temelju članka 126. stavka 12. UFEU-a samo ako proračunske prognoze koje je dostavila Komisija upućuju na trajno smanjenje deficita ispod referentne vrijednosti i, ako je postupak u slučaju prekomjernog deficita pokrenut na temelju kriterija duga, ako je dotična država članica ispoštovala korektivno kretanje neto rashoda koje je Vijeće utvrdilo u skladu s člankom 3. stavkom 4. ili člankom 5. stavkom 1. ove Uredbe tijekom prethodne dvije godine i ako se na temelju Komisijine prognoze predviđa da će tako nastaviti i u tekućoj godini.”;

(7)u članku 9. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Postupak u slučaju prekomjernog deficita stavlja se u mirovanje:

(a)ako dotična država članica postupa u skladu s preporukama upućenima u skladu s člankom 126. stavkom 7. UFEU-a;

(b) ako dotična država članica sudionica postupa u skladu s pozivima upućenima u skladu s člankom 126. stavkom 9. UFEU-a.”;

(8)Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

1. Vijeće i Komisija redovito prate provedbu mjera:

– koje je dotična država članica poduzela kao odgovor na preporuke upućene u skladu s člankom 126 stavkom 7. UFEU-a;

– koje je dotična država članica poduzela kao odgovor na pozive upućene u skladu s člankom 126 stavkom 9. UFEU-a.

2. Ako se mjere države članice sudionice ne provode, odnosno ako se pokaže da su, prema mišljenju Vijeća, nedostatne, Vijeće odmah donosi odluku u skladu s člankom 126. stavkom 9. UFEU-a, odnosno člankom 126. stavkom 11. UFEU-a.

3. Ako stvarni podaci u skladu s Uredbom (EZ) br. 479/2009 upućuju na to da država članica sudionica nije smanjila prekomjerni deficit u roku utvrđenom u preporukama izdanima u skladu s člankom 126. stavkom 7. UFEU-a ili pozivima upućenima u skladu s člankom 126. stavkom 9., Vijeće odmah donosi odluku u skladu s člankom 126. stavkom 9., odnosno člankom 126. stavkom 11.”;

(9)članak 10.a mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija osigurava trajan dijalog s tijelima države članice u skladu s ciljevima ove Uredbe. U tom cilju Komisija osobito provodi misije u svrhu ocjene aktualnog gospodarskog stanja u državi članici i identifikacije svih rizika ili poteškoća pri usklađivanju s ciljevima ove Uredbe te omogućuje razmjenu mišljenja s drugim relevantnim dionicima, među ostalim s nacionalnim neovisnim fiskalnim institucijama.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nakon što Vijeće donese poziv na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a, Komisija provodi posebnu nadzornu misiju u dotičnoj državi članici kako bi se raspravljalo o mjerama koje država članica namjerava poduzeti kao odgovor na mjere koje su ocijenjene potrebnima nakon poziva na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a. Na poziv parlamenta dotične države članice, Komisija može iznijeti svoju ocjenu gospodarskog i fiskalnog stanja u toj državi članici. Pojačani nadzor može se za potrebe izravnog praćenja uvesti za države članice kojima su upućeni preporuke i pozivi koji su uslijedili nakon odluke u skladu s člankom 126. stavkom 8. UFEU-a i odluka na temelju članka 126. stavka 11. UFEU-a. Dotične države članice dostavljaju sve potrebne informacije za pripremu i provedbu nadzorne misije.”;

(10)članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

1. Novčana kazna iznosi do 0,05 % BDP-a za šestomjesečno razdoblje i plaća se svakih šest mjeseci sve dok Vijeće ne ocijeni da je dotična država članica poduzela djelotvorne mjere kao odgovor na poziv upućen na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a.

2. U svakom šestomjesečnom razdoblju nakon onog u kojem je izrečena kazna, pa do stavljanja izvan snage odluke o postojanju prekomjernog deficita, Vijeće ocjenjuje je li dotična država članica sudionica poduzela djelotvorne mjere kao odgovor na poziv Vijeća u skladu s člankom 126. stavkom 9. UFEU-a. Ako dotična država članica sudionica ne postupi u skladu s pozivom Vijeća, Vijeće u skladu s člankom 126. stavkom 11. UFEU-a u svojoj polugodišnjoj ocjeni odlučuje o pojačanju sankcija.

3. Kumulativni iznos novčanih kazni iz stavaka 1. i 2. ne smije premašiti 0,5 % BDP-a.”;

(11)članci 14. i 15. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 14.

1. U skladu s člankom 126. stavkom 12. UFEU-a, Vijeće stavlja izvan snage sankcije iz članka 126 stavka 11. prve i druge alineje UFEU-a, ovisno o značajnosti napretka koji je dotična država članica sudionica postigla u smanjenju prekomjernog deficita.

Članak 15.

U skladu s člankom 126 stavkom 12. UFEU-a, Vijeće stavlja izvan snage sve preostale sankcije ako je odluka o postojanju prekomjernog deficita stavljena izvan snage. Novčane kazne uvedene u skladu s člankom 12. ove Uredbe ne nadoknađuju se dotičnoj državi članici sudionici.”;

(12)članci 16. i 17. brišu se.

(13)u članku 17.a stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija do 31. prosinca 2030. i nakon toga svakih pet godina objavljuje izvješće o primjeni ove Uredbe.

U tom se izvješću preispituje najmanje sljedeće:

(a) djelotvornost ove Uredbe;

(b) napredak u osiguravanju tješnje koordinacije ekonomskih politika i održive konvergencije gospodarskih rezultata država članica u skladu s UFEU-om.

2. Prema potrebi, izvješću iz stavka 1. prilaže se prijedlog izmjena ove Uredbe.

3. Izvješće se prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću.”;

(14)umeće se sljedeći članak 17.b:

„Članak 17.b

Vijeće na preporuku Komisije donosi revidiranu preporuku iz članka 126. stavka 7. UFEU-a ili revidirani poziv iz članka 126. stavka 9. UFEU-a državama članicama kojima su upućeni preporuka u skladu s člankom 126. stavkom 7. UFEU-a ili poziv u skladu s člankom 126. stavkom 9. UFEU-a o [datum stupanja na snagu Uredbe o izmjeni] i koje su poduzele djelotvorne mjere.

Vijeće donosi revidiranu preporuku ili revidirani poziv zajedno s preporukom u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) [o preventivnom dijelu] kojom se utvrđuje kretanje neto rashoda.”;

(15)Prilog se briše.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu […] dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL L 209, 2.8.1997., str. 6 .

(2) SL L 209, 2.8.1997., str. 1 .

(3) SL L 306, 23.11.2011., str. 41.

(4) Uredba (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika ( SL L 306, 23.11.2011., str. 12. ).

(5) Uredba Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita ( SL L 306, 23.11.2011., str. 33. ).

(6) Komunikacija Komisije COM(2020) 55 final od 5. veljače 2020. „Revizija gospodarskog upravljanja, Izvješće o primjeni uredaba (EU) br. 1173/2011, 1174/2011, 1175/2011, 1176/2011, 1177/2011, 472/2013 i 473/2013 i o prikladnosti Direktive Vijeća 2011/85/EU”.

(7) Komunikacija Komisije COM(2022) 583 final od 9. studenoga 2022. „o smjernicama za reformu okvira gospodarskog upravljanja EU-a”.

(8) Radni dokument službi Komisije SWD(2022) 104 final od 28. ožujka 2022. „Javno internetsko savjetovanje o reviziji EU-ova okvira gospodarskog upravljanja – sažetak odgovora – završno izvješće”.

(9) U cilju jačanja proračunske discipline tijekom cijelog ekonomskog ciklusa, 25 država članica ratificiralo je 2. ožujka 2012. međudržavni Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju. U prvom podstavku članka 2. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju podsjeća se „da će ga ugovorne strane primjenjivati i tumačiti u skladu s Ugovorima na kojima se temelji EU, posebno člankom 4. stavkom 3. UEU-a i europskim pravom, uključujući postupovno pravo, kad god bude potrebno donošenje sekundarnog zakonodavstva.” U drugom stavku članka 2. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju podsjeća se da se „primjenjuje u mjeri u kojoj je to u skladu s Ugovorima na kojima se temelji EU i u skladu s pravom EU-a.” „Ne zadire u nadležnost Unije da djeluje u području gospodarske unije”. Glava III. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju, „Fiskalni ugovor”, obvezujuća je za države članice čija je valuta euro, a dobrovoljna za ostale države članice (Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju, članak 1. stavak 2. i članak 14. stavak 5.). U članku 16. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju propisuje se da se „u roku od najviše pet godina od datuma stupanja na snagu ovog Ugovora, na temelju procjene iskustva s njegovom provedbom, poduzimaju potrebne mjere u skladu s UEU-om i UFEU-om, kako bi se sadržaj ovog Ugovora uveo u pravni okvir EU-a”.

(10) Vidjeti Komunikaciju Komisije COM(2012) 342 final od 20. lipnja 2012. „Zajednička načela o nacionalnim mehanizmima fiskalne korekcije”.

(11) Komisijino izvješće C(2017) 1201 final od 22. veljače 2017. predstavljeno u skladu s člankom 8. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju.

(12) Dobro upravljanje i poštovanje vladavine prava, posebno neovisni, kvalitetni i učinkoviti pravosudni sustavi, funkcionalni i djelotvorni porezni sustavi, djelotvoran okvir za nesolventnost i čvrst okvir za borbu protiv korupcije i prijevara ključne su odrednice u ovom kontekstu.

(13) Komunikacija Komisije COM(2020) 55 final od 5. veljače 2020. „Revizija gospodarskog upravljanja, Izvješće o primjeni uredaba (EU) br. 1173/2011, 1174/2011, 1175/2011, 1176/2011, 1177/2011, 472/2013 i 473/2013 i o prikladnosti Direktive Vijeća 2011/85/EU”.

(14) Komunikacija Komisije COM(2021) 662 final od 19. listopada 2021. „Gospodarstvo EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19: implikacije za gospodarsko upravljanje”.

(15) Radni dokument službi Komisije SWD(2022) 104 final od 28. ožujka 2022. „Javno internetsko savjetovanje o reviziji EU-ova okvira gospodarskog upravljanja – sažetak odgovora – završno izvješće”.

(16) Komunikacija Komisije COM(2022) 583 final od 9. studenoga 2022. „o smjernicama za reformu okvira gospodarskog upravljanja EU-a”.

(17) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013 (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(18) SL C , , str. .

(19) Uredba Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (SL L 209, 2.8.1997., str. 1.).

(20) Uredba Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 209, 2.8.1997., str. 6.).

(21) Rezolucija Europskog vijeća o Paktu o stabilnosti i rastu, Amsterdam, 17. lipnja 1997. (SL C 236, 2.8.1997., str. 1.).

(22) Europskim zakonom o klimi utvrđuje se cilj klimatske neutralnosti na razini Unije do 2050. i propisuje da su institucije Unije i države članice dužne osigurati napredak u poboljšavanju kapaciteta za prilagodbu, za što su potrebna znatna javna ulaganja radi smanjenja negativnih socioekonomskih posljedica klimatskih promjena na EU i njegove države članice, uključujući negativne posljedice na rast i fiskalnu održivost.

(23) Uredba (EU) […] Europskog parlamenta i Vijeća od […] [o učinkovitoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru] (SL L …, …, str.….).

(24) Direktiva Vijeća [...] od [...] [o izmjeni Direktive Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica] (SL L…., …, str.…).

(25) Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji od 2. ožujka 2012.

(26) Komunikacija Komisije COM(2012) 342 final od 20. lipnja 2012. „Zajednička načela o nacionalnim mehanizmima fiskalne korekcije”.

Choose the experimental features you want to try