EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 22.3.2023.

COM(2023) 151 final

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o ovlašćivanju Europske komisije za sudjelovanje, u ime Europske unije, u pregovorima o izmjeni Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju terorizma (CETS br. 196) ili dodatnom protokolu uz tu Konvenciju o reviziji definicije kaznenih djela terorizma

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Terorizam je rastući globalni fenomen i sve je veća prijetnja temeljnim pravima, demokraciji i vladavini prava u Europi i diljem svijeta. Teroristički napadi počinjeni posljednjih godina u Europskoj uniji i drugdje u svijetu bili su neprihvatljivo kršenje vrijednosti i načela na kojima se temelje demokratska društva.

S obzirom na takvu trajnu prijetnju potrebno je odlučno djelovanje protiv terorizma, ne samo na nacionalnoj, već i na paneuropskoj razini i šire. Često prekogranična priroda terorizma zahtijeva snažnu međunarodnu suradnju utemeljenu na zajedničkom razumijevanju terorizma i kaznenih djela povezanih s terorizmom.

Radi jačanja međunarodne suradnje u tom području Europska unija potpisala je 22. listopada 2015. Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju terorizma („Konvencija br. 196”) i Dodatni protokol uz Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju terorizma („Konvencija br. 217”) te ih ratificirala 26. lipnja 2018. Obje su konvencije stupile na snagu u Europskoj uniji 1. listopada 2018. Od 27. siječnja 2023. 25 država članica EU-a 1 ratificiralo je Konvenciju br. 196.

Konvencija br. 196 odnosi se na kriminalizaciju terorističkih aktivnosti i aktivnosti povezanih s terorizmom, na međunarodnu suradnju u pogledu takvih kaznenih djela te zaštitu, odštetu i potporu žrtvama terorizma. U članku 1. Konvencije br. 196 definira se pojam „kazneno djelo terorizma”, koji se odnosi na djela navedena u Dodatku I. Konvenciji br. 196. U Dodatku I. naveden je niz ugovora UN-a o borbi protiv terorizma, a to su:

·Konvencija o suzbijanju nezakonite otmice zrakoplova, potpisana u Hagu 16. prosinca 1970.,

·Konvencija o suzbijanju nezakonitih akata uperenih protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva, sklopljena u Montrealu 23. rujna 1971.,

·Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju krivičnih djela protiv osoba pod međunarodnom zaštitom, uključujući diplomatske agente, usvojena u New Yorku 14. prosinca 1973.,

·Međunarodna konvencija protiv uzimanja talaca, usvojena u New Yorku 17. prosinca 1979.,

·Konvencija o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala, usvojena u Beču 3. ožujka 1980.,

·Protokol o suzbijanju nezakonitih akata nasilja na aerodromima koji služe za potrebe civilnog zrakoplovstva, sastavljen u Montrealu 24. veljače 1988.,

·Konvencija o suzbijanju protupravnih čina usmjerenih protiv sigurnosti pomorske plovidbe, sastavljena u Rimu 10. ožujka 1988.,

·Protokol o suzbijanju protupravnih čina usmjerenih protiv sigurnosti nepokretnih platformi smještenih iznad epikontinentalnog pojasa, sastavljena u Rimu 10. ožujka 1988.,

·Međunarodna konvencija za suzbijanje terorističkih napada eksplozivnim napravama, usvojena u New Yorku 15. prosinca 1997.,

·Međunarodna konvencija o suzbijanju financiranja terorizma, usvojena u New Yorku 9. prosinca 1999.,

·Međunarodna konvencija o suzbijanju djela nuklearnog terorizma, usvojena u New Yorku 13. travnja 2005.

Konvencijom br. 196 stoga se kriminalizira niz radnji ako su počinjene namjerno: javno poticanje na počinjenje kaznenog djela terorizma (članak 5.), novačenje za terorističke aktivnosti (članak 6.), obuka za terorističke aktivnosti (članak 7.), kao i pomaganje i supočinjenje, poticanje i pokušavanje počinjenja prethodno navedenih kaznenih djela (takozvanih sporednih kaznenih djela u skladu s definicijom iz članka 9.).

Konvencijom br. 217 dopunjuje se Konvencija br. 196 kriminalizacijom sljedećih radnji: sudjelovanje u aktivnostima udruge ili skupine u terorističke svrhe (članak 2.), pohađanje obuke za terorističke aktivnosti (članak 3.), putovanje ili pokušaj putovanja radi terorističkih aktivnosti (članak 4.), osiguravanje ili prikupljanje sredstava za takva putovanja (članak 5.) i organiziranje i olakšavanje takvih putovanja (članak 6.).

Međutim, Konvencijom br. 196 i Konvencijom br. 217 ne predviđa se sveobuhvatna i jasna pravna definicija „kaznenog djela terorizma”.

Direktivom (EU) 2017/541 uspostavljaju se minimalna pravila u pogledu definicije kaznenih djela i sankcija u području kaznenih djela terorizma; kaznenih djela povezanih s terorističkom skupinom i kaznenih djela povezanih s terorističkim aktivnostima u Europskoj uniji. U članku 3. Direktive (EU) 2017/541 navedena su namjerna djela koja mogu ozbiljno naštetiti zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja se smatraju „kaznenim djelima terorizma” kada su počinjena s jednim od terorističkih ciljeva navedenih u članku. Za usporedbu, trenutačna definicija iz članka 1. Konvencije br. 196 ne sadržava izričit popis djela koja se smatraju „kaznenim djelima terorizma” i u njoj se općenito upućuje na djela utvrđena u ugovorima UN-a o borbi protiv terorizma navedenima u Dodatku Konvenciji. Nadalje, trenutačna definicija u Konvenciji br. 196 ne obuhvaća terorističke ciljeve na temelju kojih se određena djela kvalificiraju kao „kaznena djela terorizma” u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Stoga postoje znatne razlike između trenutačne definicije „kaznenih djela terorizma” u Konvenciji br. 196 i definicije iz Direktive (EU) 2017/541.

Kako bi se uzela u obzir rastuća teroristička prijetnja koja nadilazi tradicionalne ciljeve i načine rada, koji su predmet ugovora UN-a o borbi protiv terorizma iz članka 1. Konvencije br. 196, Odbor Vijeća Europe za borbu protiv terorizma („CDCT”) osnovao je 2017. radnu skupinu zaduženu za procjenu potrebe i izvedivosti razrade pravne definicije „kaznenih djela terorizma” koju trebaju primjenjivati stranke Konvencije br. 196. Radna skupina izradila je niz alternativnih formulacija definicije i u studenome 2019. predstavila svoje završno izvješće 2 plenarnoj skupštini CDCT-a, koju čine stranke Konvencije br. 196. U svojem završnom izvješću radna skupina preporučila je plenarnoj skupštini CDCT-a da odluči da je izvedivo i potrebno razraditi pravnu definiciju „kaznenih djela terorizma” u Konvenciji br. 196 te je predložila tekstualne elemente za moguću buduću pravnu definiciju.

Tijekom 2020. i 2021. stručnjaci stranaka Konvencije dostavili su pisane primjedbe na završno izvješće. Europska unija nije dostavila pisane primjedbe. Međutim, neke države članice EU-a u svojim su pisanim primjedbama istaknule da elemente moguće buduće pravne definicije „kaznenih djela terorizma” na razini Vijeća Europe treba uskladiti s definicijom „kaznenih djela terorizma” iz Direktive (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma 3 . Pregovori u Vijeću Europe omogućili bi da definicija kaznenih djela terorizma bolje odražava pravnu stečevinu Unije u području borbe protiv terorizma.

Odbor ministara Vijeća Europe ovlastio je 2022. CDCT da donese odluku o tome može li se razviti pravna definicija „kaznenih djela terorizma” i da započne pregovore o tekstu nove definicije. Na svojoj se 9. plenarnoj sjednici 2. prosinca 2022. plenarna skupština CDCT-a složila da je nova definicija terorizma izvediva te je jednoglasno odlučila otvoriti službene pregovore o tekstu definicije na 10. plenarnoj sjednici CDCT-a 23. i 25. svibnja 2023. 4

Odbor ministara Vijeća Europe donio je 8. veljače 2023. strategiju Vijeća Europe za borbu protiv terorizma (2023.–2027.) 5 . U Akcijskom planu za borbu protiv terorizma za razdoblje 2023.–2027. iz Priloga I. Strategiji kao aktivnost 1.9. upućuje se na „Ažuriranje konvencija Vijeća Europe za borbu protiv terorizma”. Očekuje se da će se ažuriranjem „izraditi nacrt dodatnog protokola ili izmjene Konvencije br. 196 do prosinca 2025., uključujući predloženu novu definiciju pojma ‚kaznena djela terorizma’ iz članka 1. Konvencije”.

Člankom 3. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da Unija ima isključivu nadležnost „za sklapanje međunarodnog sporazuma (...) u mjeri u kojoj bi njegovo sklapanje moglo utjecati na zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg.” Međunarodni sporazum mogao bi utjecati na zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg ako se područje obuhvaćeno sporazumom preklapa sa zakonodavstvom EU-a ili je u velikoj mjeri obuhvaćeno pravom Unije. Europska unija stranka je Konvencije br. 196 i izvršava svoju nadležnost donošenjem Direktive (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma. Predviđena revizija definicije „kaznenih djela terorizma” u Konvenciji br. 196 obuhvaćena je pravom Unije u području borbe protiv terorizma, posebno Direktivom (EU) 2017/541. Revizija može utjecati na područje primjene Konvencije br. 196 i Direktive (EU) 2017/541. Stoga Unija ima isključivu nadležnost za sudjelovanje u tim pregovorima.

Cilj Unije u pregovorima trebao bi biti izbjegavanje svih razlika, a buduća pravna definicija „kaznenih djela terorizma” na razini Vijeća Europe trebala bi biti u skladu s pravnom definicijom „kaznenih djela terorizma” utvrđenom u članku 3. Direktive (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma. 6

Uspješan ishod pregovora bio bi paneuropska definicija „kaznenih djela terorizma”, čime bi se zajedničko razumijevanje „kaznenih djela terorizma” proširilo s država članica EU-a na države članice Vijeća Europe koje ratificiraju izmjenu Konvencije br. 196 ili novi dodatni protokol koji sadržava definiciju „kaznenih djela terorizma”, ovisno o tome koji instrument Vijeće Europe bude smatrao prikladnijim za reviziju. Prihvaćanje paneuropske definicije moglo bi doprinijeti i promicanju tekućih rasprava o definiciji „kaznenih djela terorizma” u kontekstu pregovora o Nacrtu sveobuhvatne konvencije o međunarodnom terorizmu na razini UN-a 7 .

Ova se Preporuka podnosi Vijeću u skladu s člankom 218. stavcima 3. i 4. UFEU-a kako bi dobilo odobrenje za pregovore o izmjeni Konvencije br. 196 ili mogućem novom dodatnom protokolu uz Konvenciju kojim se predviđa revizija definicije „kaznenih djela terorizma” u ime Europske unije, za davanje pregovaračkih smjernica i imenovanje Komisije pregovaračem.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Pregovori o reviziji definicije „kaznenih djela terorizma” u Konvenciji br. 196 ili u mogućem novom dodatnom protokolu uz Konvenciju izravno se odnose na zajednička pravila EU-a za borbu protiv terorizma.

Unija je 15. ožujka 2017. donijela Direktivu (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma. Direktivom se utvrđuju usklađene definicije kaznenih djela terorizma i kaznenih djela povezanih s terorističkim aktivnostima koje služe kao referentna vrijednost za suradnju i razmjenu informacija među nacionalnim tijelima. Države članice EU-a koje primjenjuju Direktivu 8 moraju osigurati da se kaznena djela utvrđena u Direktivi kriminaliziraju u skladu s njihovim nacionalnim pravom. Glava II. Direktive (EU) 2017/541 sadržava definicije za „kaznena djela terorizma” (članak 3.) i „kaznena djela povezana s terorističkom skupinom” (članak 4.), dok glava III. sadržava definicije za kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, kao što su obuka za terorizam (članci 7. i 8.), putovanje u svrhu terorizma (članak 9.) i financiranje terorizma (članak 11.).

U članku 3. Direktive (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma utvrđena je pravna definicija „kaznenih djela terorizma”. Članak 3. sadržava dva stavka: u stavku 1. navedena su namjerna djela koja mogu ozbiljno naštetiti zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja se definiraju „kaznenim djelima terorizma” kada su počinjena s jednim od terorističkih ciljeva navedenih u stavku 2.

Radna skupina CDCT-a pripremila je dokument s tekstualnim elementima moguće buduće definicije „kaznenih djela terorizma”, koji je u listopadu 2022. proslijeđen strankama Konvencije br. 196. Taj dokument predstavlja neobvezujući preliminarni prikaz mogućih elemenata buduće definicije. U opciji se predlaže dvodijelna struktura: u stavku 1. navode se kaznena djela, a u stavku 2. teroristički ciljevi. Ta dvodijelna struktura odgovara strukturi definicije iz članka 3. Direktive 2017/541. Iako popis kaznenih djela iz stavka 1. opcije nije sveobuhvatan kao popis iz članka 3. stavka 1. Direktive 2017/541, postoji dobra razina usklađenosti s Direktivom kada se taj popis tumači zajedno s kaznenim djelima terorizma definiranima u ugovorima iz Dodatka I. Konvenciji br. 196. Iako dokument nije obvezujući, on pokazuje da preliminarna razmatranja upućuju na to da će se definicija „kaznenih djela terorizma” Vijeća Europe približiti pravu EU-a tijekom pregovora.

Budući da je predmet pregovora već obuhvaćen pravnom stečevinom EU-a, Unija bi trebala nastojati osigurati dosljednost i usklađenost između revidirane definicije „kaznenih djela terorizma” na razini Vijeća Europe i definicije „kaznenih djela terorizma” u pravu EU-a.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Glavom V. trećeg dijela UFEU-a Europskoj uniji dodjeljuju se nadležnosti u području slobode, sigurnosti i pravde, uključujući utvrđivanje minimalnih pravila o definiranju kaznenih djela i sankcija za određena posebno teška kaznena djela 9 . Osim Direktive (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma, kojom se od država članica zahtijeva da kriminaliziraju kaznena djela terorizma, koja sadržava takva minimalna pravila, Europska unija donijela je sveobuhvatan skup pravnih instrumenata za borbu protiv terorizma, među ostalim kaznenim djelima. Ti pravni instrumenti EU-a doprinose četirima stupovima Agende EU-a za borbu protiv terorizma 10 koji uključuju: i. predviđanje postojećih i novih terorističkih prijetnji u Europi, ii. sprečavanje napada, iii. zaštitu Europljana i iv. odgovor na napade kada do njih dođe. Sljedeći pravni instrumenti dio su tog sveobuhvatnog pravnog okvira:

·Okvirna odluka Vijeća 2002/465/PUP o zajedničkim istražnim timovima 11 ,

·Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica 12 ,

·Direktiva 2014/41/EU o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima 13 ,

·Konvencija o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije 14 ,

·Odluka Vijeća 2005/671/PUP o razmjeni informacija i suradnji u vezi s kaznenim djelima terorizma 15 ,

·Okvirna odluka Vijeća 2006/960/PUP od 18. prosinca 2006. o pojednostavljenju razmjene informacija i obavještajnih podataka između tijela zaduženih za izvršavanje zakona u državama članicama Europske unije 16 ;

·Odluka Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (Odluka iz Prüma) 17 ,

·Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2022/991 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2022. 18 ,

·Uredba (EU) 2021/784 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu 19 ,

·Direktiva (EU) 2012/29 o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP 20 ,

·Direktiva Vijeća 2004/80/(EZ) o naknadi žrtvama kaznenih djela 21 .

Tim sveobuhvatnim skupom pravnih instrumenata EU-a ističe se obveza da države članice prilikom preuzimanja međunarodnih obveza u području borbe protiv terorizma djeluju u okviru institucija EU-a. Stoga bi se pregovorima trebalo osigurati da države članice mogu nastaviti poštovati pravo EU-a, uzimajući u obzir i budući razvoj prava EU-a.

S obzirom na budući razvoj prava EU-a u tom području, posebno bi trebalo uzeti u obzir sljedeće zakonodavne prijedloge koje je iznijela Komisija:

·Prijedlog Direktive o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP 22 ,

·Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o automatskoj razmjeni podataka za policijsku suradnju („Prüm II”), izmjeni odluka Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP te uredaba (EU) 2018/1726, 2019/817 i 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća 23 ,

·Prijedlog Uredbe o uspostavi platforme za suradnju za potporu radu zajedničkih istražnih timova i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 24 ,

·Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom 25 .

U glavi V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) utvrđeni su ciljevi vanjskog djelovanja Unije. U poglavlju 2. te glave utvrđuje se i politika Unije u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP). Budući da se terorizam i borba protiv njega ne odnose samo na unutarnju sigurnost nego i na ZVSP, relevantni akteri moraju osigurati usklađenost tih područja djelovanja Unije (članak 21. stavak 3. drugi podstavak UEU-a). Komisija, uz pomoć Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, osigurava tu dosljednost i surađuje u tu svrhu.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Člankom 218. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da Komisija daje preporuke Vijeću, koje donosi odluku kojom se odobrava otvaranje pregovora i imenuje pregovarač Unije. Komisija se imenuje pregovaračem. Prema članku 218. stavku 4. UFEU-a Vijeće može pregovaraču uputiti smjernice.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Nije primjenjivo.

•Proporcionalnost

Ova inicijativa ne prelazi ono što je potrebno za postizanje predmetnih ciljeva politike. Unija je u najboljem položaju da djeluje jer je već izvršila svoju unutarnju nadležnost u tom području donošenjem Direktive (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma. Direktivom se predviđa definicija kaznenih djela terorizma na razini EU-a kao minimalna pravila koja države članice EU-a trebaju ujednačeno primjenjivati. Stoga bi u pregovorima trebalo zauzeti zajednički pristup EU-a kako bi se izbjegle razlike između pravne definicije kaznenih djela terorizma na razini Vijeća Europe i prava EU-a.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nije primjenjivo.

•Savjetovanja s dionicima

Nije primjenjivo.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija je u pripremi pregovora uzela u obzir mišljenja stručnjaka iz država članica iznesena u relevantnim radnim skupinama Vijeća.

•Procjena učinka

Nije primjenjivo.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Nije primjenjivo.

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog nema utjecaj na proračun EU-a.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Odbor ministara Vijeća Europe donio je 8. veljače 2023. strategiju Vijeća Europe za borbu protiv terorizma (2023.–2027.) 26 . U okviru Akcijskog plana za borbu protiv terorizma za razdoblje 2023.–2027. priloženog Strategiji Vijeće Europe obvezalo se ažurirati svoje konvencije o borbi protiv terorizma. Ažuriranje bi trebalo biti u obliku „nacrta dodatnog protokola ili izmjene Konvencije br. 196 do prosinca 2025., uključujući predloženu novu definiciju pojma „kaznena djela terorizma” iz članka 1. Konvencije”. Inicijativom se predlaže otvoren, uključiv i transparentan pregovarački proces.

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o ovlašćivanju Europske komisije za sudjelovanje, u ime Europske unije, u pregovorima o izmjeni Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju terorizma (CETS br. 196) ili dodatnom protokolu uz tu Konvenciju o reviziji definicije kaznenih djela terorizma

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 218. stavke 3. i 4.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

budući da:

(1)Odbor ministara Vijeća Europe ovlastio je 2022. Odbor Vijeća Europe za borbu protiv terorizma („CDCT”) da započne pregovore o reviziji pravne definicije kaznenih djela terorizma koja će se primjenjivati među strankama Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju terorizma („Konvencija br. 196”).

(2)CDCT je 2. prosinca 2022. odlučio revidirati definiciju kaznenih djela terorizma i otvoriti službene pregovore o tekstu te definicije na sjednici 23. i 25. svibnja 2023.

(3)Unija je stranka Konvencije br. 196. Izvršila je svoju nadležnost u tom području donošenjem Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća 27 o uspostavi minimalnih pravila u pogledu pravne definicije kaznenih djela i sankcija u području kaznenih djela terorizma i kaznenih djela povezanih s terorističkim aktivnostima.

(4)Definicija kaznenih djela terorizma obuhvaćena je područjem primjene prava Unije, posebno člankom 3. Direktive (EU) 2017/541. Revizija definicije kaznenih djela terorizma u Konvenciji br. 196 može utjecati na zajednička pravila utvrđena Direktivom (EU) 2017/541 ili izmijeniti njezino područje primjene. Stoga Unija ima isključivu nadležnost za sudjelovanje u tim pregovorima,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Komisiju se ovlašćuje da pregovara, u ime Unije, o izmjeni Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju terorizma (CETS br. 196) ili novom dodatnom protokolu uz tu Konvenciju o reviziji definicije kaznenih djela terorizma.

Članak 2.

Pregovaračke smjernice utvrđene su u Prilogu.

Članak 3.

Pregovori se vode uz savjetovanje s [ime posebnog odbora upisuje Vijeće].

Članak 4.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Sve država članica EU-a osim Grčke i Irske ratificirale su Konvenciju br. 196.

(2)    Završno izvješće podskupine CDCT-a u svrhu ispitivanja izvedivosti razrade definicije terorizma, 26. rujna 2019., CDCT-DEF (2019)03rev  

(3)    Direktiva (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31. ožujka 2017., str. 6.).

(4)    Sažeto izvješće i popis odluka CDCT-a, 9. plenarna sjednica, 2. prosinca 2022., str. 4. CDCT(2022)16

(5)    Strategija Vijeća Europe za borbu protiv terorizma (2023.–2027.) CM(2023)2-add-final

(6)    Direktiva (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31. ožujka 2017., str. 6.).

(7)    Ad hoc odbor osnovan Rezolucijom Opće skupštine 51/210 od 17. prosinca 1996.– ishod rada ad hoc odbora , posljednje ažuriranje: 17. veljače 2022.

(8)    Direktiva (EU) 2017/541 ne primjenjuje se na Dansku i Irsku.

(9)    Članak 83. UFEU-a.

(10)    COM(2020) 795 final

(11)    SL L 162, 20.6.2002., str. 1.

(12)    SL L 190, 18.7.2002., str. 1.

(13)    SL L 130, 1.5.2014., str. 1.

(14)    Akt Vijeća od 29. svibnja 2000. o sastavljanju Konvencije o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima između država članica Europske unije, SL C 197, 12.7.2000., str. 1.

(15)    SL L 253, 29.9.2005., str. 22.

(16)    SL L 386, 29.12.2006., str. 89.

(17)    SL L 210, 6.6.2008., str. 1.

(18)

   SL L 169, 27.6.2022., str. 1.    

(19)    SL L 172, 17.5.2021., str. 79.

(20)    SL L 315, 14.11.2012., str. 57.

(21)    SL L 261, 6.8.2004., str. 15.

(22)    COM/2021/782 final

(23)    COM(2021) 784 final

(24)    COM(2021) 756 final

(25)    COM(2021) 757 final

(26)    Strategija Vijeća Europe za borbu protiv terorizma (2023.–2027.) CM(2023)2-add-final

(27)    Direktiva (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31. ožujka 2017., str. 6.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 22.3.2023.

COM(2023) 151 final

PRILOG

Preporuci za ODLUKU VIJEĆA

o ovlašćivanju Europske komisije za sudjelovanje, u ime Europske unije, u pregovorima o izmjeni Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju terorizma (CETS br. 196) ili dodatnom protokolu uz tu Konvenciju o reviziji definicije kaznenih djela terorizma

PRILOG

Kad je riječ o procesu pregovora, Unija bi trebala nastojati postići sljedeće:

(1)Pregovarački proces mora biti otvoren, uključiv i transparentan te se temeljiti na suradnji u dobroj vjeri.

(2)Doprinosi svih država stranki Konvencije razmatraju se na ravnopravnoj osnovi kako bi se osigurao uključiv proces.

(3)Pregovarački proces temelji se na djelotvornom i realističnom programu rada.

Kad je riječ o općim ciljevima pregovora, Unija bi trebala nastojati postići sljedeće:

(4)Definicija kaznenih djela terorizma u Konvenciji u mjeri u kojoj je to moguće u skladu je s pravom Unije i obvezama država članica na temelju prava Unije, posebno Direktive (EU) 2017/541.  

(5)Definicija kaznenih djela terorizma primjereno i sveobuhvatno odražava opseg kaznenih djela terorizma, uzimajući u obzir rastuću terorističku prijetnju koja nadilazi tradicionalne ciljeve i način rada.

(6)Definicija kaznenih djela terorizma utvrđena u članku 3. Direktive (EU) 2017/541 zadržana je u Europskoj uniji i nastavlja se primjenjivati u odnosima među državama članicama Europske unije koje primjenjuju Direktivu.

(7)Pregovorima se osigurava poštovanje temeljnih prava, sloboda i općih načela prava Unije kako su utvrđena u Ugovorima Europske unije i Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

Kad je riječ o sadržaju pregovora, Unija bi trebala nastojati postići sljedeće:

(8)Definicija kaznenih djela terorizma u Konvenciji definirana je na način kojim se osiguravaju jasnoća i pravna sigurnost.

(9)Definicija kaznenih djela terorizma trebala bi biti formulirana općenito. Tekst bi u mjeri u kojoj je to moguće trebao biti u skladu s relevantnim pravom Unije i ugovorima UN-a o borbi protiv terorizma navedenima u Dodatku Konvenciji.

(10)U mjeri u kojoj je to moguće ne postoje razlike između definicije kaznenih djela terorizma u Konvenciji i definicije kaznenih djela terorizma iz članka 3. Direktive (EU) 2017/541.

(11)Elementi definicije kaznenih djela terorizma u Konvenciji u skladu su s dvodijelnim pristupom iz članka 3. Direktive (EU) 2017/541 u njegovu stavku 1. u kojem se navode namjerna djela koja mogu ozbiljno naštetiti zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja se kvalificiraju kao kaznena djela terorizma ako su počinjena s jednim od terorističkih ciljeva navedenih u stavku 2.

(12)U slučaju ažuriranja Dodatka Konvenciji novim ugovorima o borbi protiv terorizma kaznena djela definirana tim ugovorima i njihovo područje primjene trebali bi biti usklađeni s popisom kaznenih djela iz članka 3. stavka 1. Direktive (EU) 2017/541.

Kad je riječ o funkcioniranju Konvencije, Unija bi trebala nastojati postići sljedeće:

(13)Izmijenjenom Konvencijom se zadržavaju postojeći globalni i regionalni instrumenti te postojeća međunarodna suradnja u globalnoj borbi protiv terorizma.

(14)Izmijenjena Konvencija zadržava svoj provedbeni mehanizam i završne odredbe, među ostalim o rješavanju sporova, potpisivanju, ratifikaciji, prihvaćanju, odobrenju i pristupanju, stupanju na snagu, izmjeni, suspenziji i otkazu.