—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Republici Moldovi, Ukrajini i Rusiji,

—

uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane (1), koji uključuje područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine te koji je u potpunosti stupio na snagu 1. srpnja 2016.,

—

uzimajući u obzir zahtjev Republike Moldove za članstvo u EU-u od 3. ožujka 2022. i naknadno odobrenje statusa zemlje kandidatkinje koje je 23. lipnja 2022. dalo Europsko vijeće na temelju pozitivne ocjene Komisije i u skladu sa stajalištima Parlamenta,

—

uzimajući u obzir Mišljenje Komisije od 17. lipnja 2022. o zahtjevu Republike Moldove za članstvo u Europskoj uniji (COM(2022)0406), zaključke Vijeća od 24. lipnja 2022. o zahtjevima Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije za članstvo, analitičko izvješće Komisije od 1. veljače 2023. o usklađivanju Moldove s pravnom stečevinom EU-a (SWD(2023)0032) i Izvješće Komisije od 6. veljače 2023. o provedbi pridruživanja Republike Moldove (SWD(2023)0041),

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 23. ožujka 2023.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa 7. sastanka Vijeća za pridruživanje između EU-a i Moldove od 7. veljače 2023. i završnu izjavu s 13. sastanka Parlamentarnog odbora za pridruživanje između EU-a i Moldove od 23. ožujka 2023.,

—

uzimajući u obzir Povelju UN-a, Helsinški završni akt te Parišku povelju za novu Europu,

—

uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da Republika Moldova od početka osuđuje rusku ratnu agresiju na Ukrajinu i podupire teritorijalnu cjelovitost Ukrajine; budući da je Republika Moldova nerazmjerno pogođena ratom jer se morala nositi s priljevom više od 700 000 ukrajinskih izbjeglica, što je brojka koja je razmjerno gledano veća nego u bilo kojoj drugoj zemlji, pri čemu se više od 100 000 izbjeglica i dalje nalazi u toj zemlji, dok je moldavsko gospodarstvo teško pogođeno trgovinskim gubicima, smanjenjem stranih ulaganja te povećanjem cijena energije i prijevoza; budući da Ruska Federacija, u suradnji s domaćim akterima koje sponzorira Rusija, potiče i iskorištava posljedičnu gospodarsku nesigurnost kako bi delegitimizirala proeuropsku politiku moldavske vlade i potaknula protivljenje toj politici;

B.

budući da je Rusija svoj izvoz plina iskoristila kao sredstvo pritiska na moldavsku vladu, među ostalim i na njezinu proeuropsku orijentaciju, umjetnim izazivanjem krize u opskrbi plinom 2021. i 2022.; budući da je ruska upotreba energije kao oružja dodatno razotkrila krhkost moldavskog energetskog sektora, a veze Moldove s tržištima i mehanizmima EU-a za plin i električnu energiju pomogle su u prevladavanju te krize; budući da su visoke cijene energije dovele do povećanja inflacije na 30 %, dok se gospodarska proizvodnja Moldove 2022. u realnim vrijednostima smanjila se 5,9 % u odnosu na prethodnu godinu; budući da, iako je Republika Moldova diversificirala svoju opskrbu prirodnim plinom iz izvora izvan Rusije, njezina opskrba električnom energijom i dalje uvelike ovisi o ruskoj elektrani Kučurgan u Pridnjestrovlju;

C.

budući da je početkom 1990-ih Rusija izravno sudjelovala u ratu u Pridnjestrovlju protiv moldavske države te je otad nastavila sponzorirati de facto odcijepljenu regiju Pridnjestrovlja, u kojoj do danas po procjenama ima 1 500 ruskih vojnika; budući da je 22. lipnja 2018. Opća skupština UN-a pozvala Rusku Federaciju da bezuvjetno i bez daljnje odgode dovrši propisno povlačenje svojih snaga i naoružanja s državnog područja Republike Moldove; budući da se u skladištu oružja u Kobasni, smještenoj u Pridnjestrovlju na granici između Ukrajine i Moldove, nalazi oko 22 000 tona streljiva i vojne opreme iz doba Sovjetskog Saveza, koji su pod nadzorom operativne skupine ruskih snaga; budući da Ruska Federacija, unatoč obvezama koje je preuzela 1999. i ponovno 2021., nije osigurala potpuno uništenje tog oružja i povlačenje svojih nezakonito raspoređenih vojnika;

D.

budući da je 21. veljače 2023. predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin opozvao svoj dekret od 7. svibnja 2012. o mjerama za provedbu vanjske politike Ruske Federacije, kojim se, među ostalim, Rusija obvezala da će tražiti načine za rješavanje separatističkog pitanja „na temelju poštovanja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i neutralnog statusa Republike Moldove pri određivanju posebnog statusa Pridnjestrovlja”;

E.

budući da se Ruska Federacija koristi provokacijama, dezinformacijama, kibernapadima i ostalim hibridnim sredstvima u cilju podrivanja stabilnosti i suvereniteta Republike Moldove; budući da se Republika Moldova posljednjih godina suočava s porastom količine dezinformacija iz ruskih i proruskih izvora i medijskih kuća; budući da Rusija subverzivnim aktivnostima u moldavskom informacijskom prostoru također nastoji ugroziti široku potporu javnosti privremeno raseljenim Ukrajincima i Europskoj uniji, izvršiti pritisak na ukrajinske snage na južnoj granici i potaknuti destabilizaciju; budući da aktivne mjere koje je Rusija predvidjela obuhvaćaju osnivanje i promicanje paravanskih organizacija koje se predstavljaju kao nevladine organizacije i „kulturni centri”, uspostavu snažnih proruskih političkih i društvenih izbornih jedinica, vraćanja Republike Moldove u stanje ovisnosti o ruskim ugljikovodicima te poduzimanje koraka koji bi mogli dovesti do oružane eskalacije u okupiranoj pridnjestrovskoj regiji Republike Moldove; budući da ruski dužnosnici opetovano i lažno tvrde da se stanovništvo koje govori ruskim jezikom u Republici Moldovi ugnjetava;

F.

budući da su ruski projektili čiji je cilj Ukrajina u nekoliko navrata prelijetali državno područje Republike Moldove, čime je očito narušen suverenitet Moldove, te da je u nekoliko navrata ruski raketni otpad pao na državnom području Moldove, pri čemu je prouzročena šteta i ugroženi su civili; budući da su hitno potrebna ulaganja u nadzor nad zračnim prostorom i protuzračnu obranu Moldove te da je moldavska vlada od svojih zapadnih partnera zatražila sustave protuzračne obrane;

G.

budući da je 9. veljače 2023. ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio Europsko vijeće da je Ukrajina presrela plan ruske tajne službe za uništenje demokratskog sustava u Republici Moldovi i uspostavu kontrole nad tom zemljom; budući da je to poslije potvrdila predsjednica Republike Moldove Maia Sandu, koja je izjavila da je ta zemlja primila obavještajne podatke u skladu s kojima Rusija planira nasilno svrgnuti proeuropsko vodstvo zemlje;

H.

budući da Rusija koristi unutarnje, proruske oligarhe i političke snage, kao što je stranka Șor, kako bi destabilizirala političko stanje u zemlji; budući da stranka Șor navodno aktivno regrutira građane, organizira logistiku i zloupotrebljava težak ekonomski položaj građana pružanjem financijskih poticaja za sudjelovanje u prosvjedima protiv vlade od kolovoza 2022.; budući da je vođa stranke Șor Ilan Șor 2019. pobjegao iz Republike Moldove nakon što je osuđen za pranje novca i pronevjeru u skandalu povezanom s bankovnim prijevarama koji je doveo do odljeva jedne milijarde USD iz moldavskog bankarskog sustava; budući da je 13. travnja 2023. Prizivni sud u Kišinjevu osudio Ilana Șora na 15 godina zatvora zbog optužbi za korupciju u predmetu povezanom s bankovnom prijevarom; budući da moldavski tužitelji traže njegovo izručenje od Izraela te kazneno gone njegovu stranku zbog primanja nezakonitih financijskih sredstava;

I.

budući da je moldavska vlada pozvala EU da nametne sankcije oligarhu Ilanu Șoru koji je u bijegu i kojega optužuje za to da pomaže Rusiji u vođenju hibridnog rata protiv vlade u Kišinjevu širenjem socijalnih nemira; budući da su Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina sankcionirale oligarhe Ilana Șora i Vladimira Plahotniuca zbog sudjelovanja u bankovnoj prijevari vrijednoj jednu milijardu USD i drugim nezakonitim planovima;

J.

budući da je demokracija Republike Moldove pokazala otpornost na ruske dezinformacije i propagandu tijekom nedavne ponovne promjene u vladi i unatoč pojačanom subverzivnom djelovanju koje provodi ili sponzorira Rusija; budući da su, unatoč svim tim pokušajima destabilizacije, moldavski narod i vodstvo i dalje odlučni slijediti proeuropski put koji su odabrali;

K.

budući da je 3. ožujka 2022. Republika Moldova podnijela zahtjev za pristupanje EU-u, čime je potvrđena odlučnost moldavskih vlasti i građana da unaprijede europsku integraciju Moldove; budući da je Republika Moldova sad zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u;

L.

budući da je vlada Republike Moldove započela ambiciozan proces političkih, pravosudnih i institucionalnih reformi te je pokazala odlučnost u tome da poduzme devet koraka utvrđenih u mišljenju Komisije kako bi ispunila uvjete za započinjanje pristupnih pregovora; budući da činjenica da moldavska vlada provodi postojeće sporazume pokazuje njezinu predanost užoj suradnji s Unijom i integraciji u nju; budući da je pristupanje EU-u i dalje proces koji se temelji na zaslugama i ovisi o ispunjavanju utvrđenih kriterija i uvjeta;

M.

budući da je Republika Moldova blizak i cijenjen partner EU-a te su se odnosi između EU-a i Moldove tijekom protekle godine intenzivirali na temelju uzajamne obveze jačanja njihova političkog pridruživanja i produbljivanja gospodarske integracije; budući da se u Zaključcima Vijeća od 13. prosinca 2022. o proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja naglasak stavlja na daljnje produbljivanje sektorske suradnje EU-a s Moldovom i na njezinu integraciju u jedinstveno tržište EU-a; budući da EU i njegove države članice pružaju znatnu političku, gospodarsku i humanitarnu potporu Republici Moldovi te aktivno sudjeluju u promicanju vladavine prava, demokracije i reformi u toj zemlji; budući da je u zaključcima Europskog vijeća od 23. ožujka 2023. ponovno potvrđena odlučnost EU-a da nastavi pružati svu relevantnu potporu Republici Moldovi te je Komisija zadužena za predstavljanje paketa potpore prije sljedećeg sastanka Vijeća; budući da je ambiciozan i sveobuhvatan paket potpore presudan i za borbu protiv destabilizirajućih aktivnosti vanjskih aktera i za održavanje napredovanja zemlje ka pristupanju;

N.

budući da je Unija od listopada 2021. Republici Moldovi osigurala zajmove i bespovratna sredstva u iznosu od 1,09 milijardi EUR za jačanje njezine otpornosti, uključujući proračunsku potporu, makrofinancijsku pomoć, humanitarnu pomoć te pomoć u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu i Platforme za potporu Moldovi; budući da drugi obrok u iznosu od 105 milijuna EUR makrofinancijske pomoći obećane u studenome 2022. još nije isplaćen; budući da je Vijeće 2021. donijelo mjere pomoći u vrijednosti od sedam milijuna EUR te 2022. u vrijednosti od 40 milijuna EUR za daljnju neubojitu vojnu pomoć u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF); budući da misija EU-a za pomoć na granicama (EUBAM) podupire napore Moldove i Ukrajine da učinkovito upravljaju svojom zajedničkom granicom;

O.

budući da će Republika Moldova biti domaćin sljedećeg sastanka na vrhu Europske političke zajednice koji će se održati u Kišinjevu, čime će pokazati svoj ambiciozan i odlučan proeuropski stav;

P.

budući da je raspoređivanjem dodatnog specijaliziranog osoblja za granični nadzor Republika Moldova uklonila znatne logističke blokade na granici s Ukrajinom;