EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.10.2023.

COM(2023) 667 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Jačanje europskog administrativnog prostora (ComPAct)

U svijetu koji se brzo razvija i u kojemu se događaju složene gospodarske, socijalne i tehnološke promjene te promjene u okolišu i višestruke tranzicije, visokokvalitetne javne uprave 1 neophodne su za dobro upravljanje i učinkovitost djelovanja EU-a i država članica. Javni sektor mora biti poduzetan, odgovarati na nove izazove i pritom jačati povjerenje javnosti. Uz suočavanje s posljedicama velikih vanjskih šokova kao što su pandemija bolesti COVID-19 i ruska agresija na Ukrajinu, važno je da EU nastavi rješavati pitanja klime i okoliša, graditi otporna i održiva gospodarstva i pravedna društva, poticati dugoročnu konkurentnost gospodarstva EU-a 2 , oblikovati digitalnu transformaciju usluga i radnog okruženja, promicati demokraciju i biti predvodnik u svijetu.

Provedba tog političkog programa ovisi o visokokvalitetnim, sposobnim, inovativnim i otpornim javnim upravama na svim razinama u državama članicama. Javne uprave pretvaraju politike i zakonodavstvo EU-a u dobro osmišljene i lokalizirane nacionalne aktivnosti koje su utemeljene na dokazima, prilagođene digitalnim tehnologijama i otporne na promjene u budućnosti. Osmišljavaju i provode politike ključne za postizanje klimatske neutralnosti i provedbu Programa održivosti do 2030. Imaju ključnu ulogu u pripremi EU-a za digitalno doba tako što uspostavljaju kvalitetne, sigurne i interoperabilne digitalne javne usluge za potpuno funkcionalno jedinstveno tržište, rade na stjecanju digitalnih vještina u cijelom društvu, potiču prihvaćanje novih tehnologija te povećavaju odgovornost i javni nadzor nad njihovom upotrebom. Javna uprava, privatni sektor, socijalni partneri i obrazovne ustanove oblikuju konkurentnost radne snage i poduzeća poticanjem razvoja vještina budućnosti 3 .

Javne uprave na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini brinu se za dobro i održivo upravljanje proračunom EU-a i nacionalnim proračunima. Prikupljaju javna sredstva i prihode te izravno izvršavaju otprilike trećinu proračuna EU-a, uključujući kohezijske fondove, instrument Next Generation EU i njegov središnji element, Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF). Javne uprave nadležne su za osmišljavanje i provedbu reformi i ulaganja u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost, kao i strategija regionalnog razvoja kojima se jamči učinkovita upotreba kohezijskih fondova. Javne uprave upravljaju javnim sektorom, čiji doprinos BDP-u EU-a iznosi 51,5 % 4 te koji zapošljava oko 21 % radne snage u EU-u 5 , stvara 19,8 % ukupne bruto dodane vrijednosti EU-a 6 i tržište u godišnjoj vrijednosti od oko 670 milijardi EUR na temelju ugovora o javnim radovima i nabavi robe 7 .

Javne uprave imaju ključnu ulogu u promicanju rasta regija 8 . Kvalitetne javne institucije na regionalnoj i lokalnoj razini preduvjet su za lokalizirane politike, regionalnu konkurentnost i privlačnost za ulaganja 9 . To je važno kako bi se izbjegle razvojne zamke, posebno u slabije razvijenim i tranzicijskim regijama.

Javne uprave imaju veliku ulogu u demokratskom upravljanju i očuvanju vladavine prava. Javne uprave moraju zadržati i poboljšati povjerenje javnosti te čuvati demokraciju 10 visokim standardima integriteta, transparentnosti, odgovornosti te sprečavanjem i borbom protiv korupcije 11 . Osiguravaju participativno oblikovanje politika, kvalitetu, uključivost i blizinu usluga 12 te odgovarajuće regulatorne okvire upotrebom najboljih dostupnih znanstvenih spoznaja i dokaza, uključujući etičnu upotrebu umjetne inteligencije i drugih digitalnih tehnologija, te očuvanjem održivosti javnih financija. Funkcionalne javne uprave služe potrebama ljudi, pri čemu posebnu pozornost posvećuju najranjivijim skupinama, i potrebama poduzeća uklanjanjem preostalih prepreka, smanjenjem administrativnog opterećenja i produbljivanjem funkcioniranja jedinstvenog tržišta i primjene njegovih četiriju temeljnih sloboda.

Standardi kvalitete javnih uprava država članica ujedno su i primjer zemljama proširenja, koje usklađuju svoje zakone i prakse s onima u EU-u te se suočavaju sa sličnim izazovima, kao što su usporedna tranzicija i demografske promjene. Kvalitetna javna uprava već je temeljni zahtjev za pristupanje, kao i vladavina prava.

Trebalo bi poboljšati učinkovitost uprave u cijelom EU-u 13 . Javne uprave općenito su uspješno održavale ključne funkcije tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 14 , ali je kriza naglasila nedostatke u digitalnoj pripravnosti, nedosljednosti u strateškom planiranju i manjak kapaciteta za upravljanje krizama. Među državama članicama i dalje postoje velike razlike u pogledu kvalitete usluga i donošenja politika 15 . U okviru europskog semestra, naročito u posebnom prilogu o javnoj upravi u izvješćima za pojedine zemlje, Komisija sve više prati kvalitetu javne uprave.

Boljom provedbom politike EU-a i boljim administrativnim rezultatima svake bi se godine mogle uštedjeti milijarde eura poreznih obveznika i poduzeća u EU-u. Poboljšanjem svojih administrativnih rezultata države članice mogle bi uštedjeti 64,2 milijarde EUR godišnje. Poduzeća bi mogla uštedjeti 2,2 milijarde EUR godišnje na razini EU-a ako bi administrativni postupci i troškovi osnivanja poduzeća bili usklađeni s onima u državama članicama s najboljim rezultatima 16 . Nedavno istraživanje Eurobarometra 17 pokazalo je da Europljani očekuju da javne uprave postanu manje birokratske (48 %), brže u pružanju usluga (47 %), transparentnije i bliže građanima. Također smatraju da je Komisija pokretač bolje reakcije na krize i važan posrednik u suradnji i razmjeni znanja kako bi javne uprave postale učinkovitije i djelotvornije.

Javne uprave moraju predviđati promjene, a ne samo odgovarati na njih 18 . U tu svrhu moraju ojačati svoju sposobnost planiranja na svim razinama vlasti, prilagođavati svoje radne metode brzim tehnološkim promjenama te stalno preispitivati i uvoditi inovacije u oblikovanju politika 19 i pružanju usluga usmjerenih na građane. Usto bi, osim tekućeg strateškog planiranja u okviru višegodišnjeg proračuna ili programiranja strukturnih i kohezijskih fondova EU-a, javne uprave trebale promicati aktivnosti i sposobnosti usmjerene na budućnost, kao što su strateško predviđanje u suradnji s akademskom zajednicom, istraživačima i posebnim skupinama za strateško promišljanje.

Javne uprave imaju sve više poteškoća s okupljanjem stručne i stabilne radne snage 20 . Svaki sedmi građanin EU-a smatra javnu upravu privlačnim poslodavcem 21 . Regionalne i lokalne uprave slabije razvijenih i naseljenih područja suočavaju se s još većim preprekama u privlačenju stručnog kadra. Demografski podaci pokazuju da će u sljedećih 10 godina starenje uzrokovati velik val umirovljenja u državnoj službi u nekoliko država članica. Zbog posebnih zahtjeva i dugog vremena zapošljavanja javne uprave teško mogu osigurati kontinuitet, stabilnost, prilagodljivost i dobre rezultate. Stopa obrazovanja odraslih u nekim je državama članicama niska, zbog čega je baza vještina koju uprave mogu iskoristiti ograničena 22 . Osim toga, eksternalizacija stručnog znanja može smanjiti sposobnost javnih uprava da uče i steknu iskustvo za obavljanje složenijih zadaća.

Uzimajući u obzir navedene izazove, Komisija je uvela niz alata za potporu administrativnoj transformaciji država članica 23 . RRF podržava niz reformi i ulaganja za poboljšanje kvalitete i pristupačnosti javnih usluga na svim razinama 24 . Instrument za tehničku potporu 25 pruža stručno znanje za osmišljavanje i provedbu širokog raspona reformi. Osim toga, Komisija pomaže državama članicama analizom po zemljama i tematskim analizama, izgradnjom kapaciteta, smjernicama i omogućivanjem razmjene među kolegama 26 . Komisijin Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija 27 proširio je svoju potporu javnim upravama država članica u primjeni i provedbi zakonodavstva EU-a te razmjeni primjera dobre prakse EU-a.

Komisija stalno surađuje s drugim javnim upravama, posebno preko dvije komplementarne mreže, stručne skupine za javnu upravu 28 i Europske mreže javnih uprava (EUPAN) 29 , čiji je cilj razmjena znanja i prakse. Ta je suradnja učvršćena redovitim sastancima stručne skupine i češćim neformalnim ministarskim sastancima, na kojima su doneseni zaključci o zajedničkim poteškoćama s kojima se suočavaju javne uprave, od kojih valja spomenuti Zaključke neformalnog ministarskog sastanka u Lisabonu 30 i Deklaraciju iz Strasbourga 31 . Na sastancima se razgovaralo o nekoliko ključnih područja kao što su povećanje ukupne privlačnosti javnih uprava i njihovo brendiranje kao modernih poslodavaca, digitalna i zelena transformacija, razvoj kapaciteta javne uprave na svim razinama ili poticanje sinergija između projekata koji se provode u okviru Instrumenta za tehničku potporu, RRF-a i drugih programa koje financira EU ili država članica. 

Iskustvo iz programâ EU-a, uključujući Instrument za tehničku potporu, kao i prethodno navedeni zaključci neformalnog ministarskog sastanka u okviru EUPAN-a, ukazuju na interes država članica za širom i dubljom suradnjom međusobno i s Komisijom. Komisija stoga u ovoj Komunikaciji predlaže niz mjera (dalje u tekstu „ComPAct”) za pomoć upravama država članica u pripremi reformi na temelju trenutačnih potreba i predviđanju budućih trendova, na osnovi zajedničkog skupa načela javne uprave.

Jačanje europskog administrativnog prostora

Unatoč velikoj raznolikosti institucijskih ustroja i pravnih tradicija, javne uprave država članica dijele mnoge vrijednosti i zadaće te imaju zajedničko poimanje dobre uprave 32 i čine europski administrativni prostor 33 .

Kvaliteta javne uprave temelji se na zajedničkom skupu sveobuhvatnih načela 34 : 

·strateška vizija i vodstvo kojima se stvara sposobnost, otpornost i trajno povjerenje javnosti,

·usklađeno, anticipativno, participativno, digitalno spremno i uključivo oblikovanje politika utemeljeno na dokazima,

·nepristrana, profesionalna, suradnička i učinkovita javna služba koja se temelji na zaslugama i djeluje u dobrim radnim uvjetima,

·visokokvalitetne, inovativne, antropocentrične i pristupačne javne usluge, 

·supsidijarnost, koordinacija, odgovornost, otvorenost javne uprave, integritet i nadzor nad administrativnim postupcima,

·zdrave i održive javne financije poduprte integriranim i sveobuhvatnim javnim računovodstvenim sustavima koji se temelje na nastanku poslovnih događaja.

ComPAct je Komisijino nastojanje da poboljša europski administrativni prostor promicanjem tih načela i jačanjem potpore administrativnoj modernizaciji država članica. ComPAct uzima u obzir i ne utječe na nadležnost i posebne značajke država članica. Mjere će se financirati u okviru postojećih mehanizama financiranja EU-a i preko postojećih mreža suradnje. ComPAct će na najbolji mogući način iskoristiti iskustvo stečeno u okviru programa EU-a, uključujući Instrument za tehničku potporu, kao i postojeće razmjene u kontekstu Komisijine stručne skupine za javnu upravu i upravljanje i EUPAN-a te će ponuditi nove i bolje mogućnosti da uprave na svim razinama u državama članicama surađuju i uče jedne od drugih. U ComPActu se razrađuje i iskustvo Komisije iz primjene strategija za ljudske resurse, digitalizaciju i ozelenjivanje 35 .

ComPAct je odgovor na pozive država članica 36 , Europskog parlamenta 37 i Odbora regija 38 Komisiji da potakne suradnju i dijalog o politikama te doprinese poboljšanju kapaciteta i kvalitete javnih uprava na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini u Europi.

ComPAct će pomoći i zemljama proširenja na njihovu putu prema izgradnji boljih javnih uprava tako što će im se omogućiti da više sudjeluju u razmjeni i učenju od drugih uprava. To se može postići i olakšavanjem pristupa Instrumentu za tehničku potporu za zemlje proširenja. 

ComPAct obuhvaća tri stupa:

·Prvi stup: Program vještina za javnu upravu 

Poticanje administrativne suradnje među javnim upravama na svim razinama kako bi se razvila radna snaga spremna za sadašnje i buduće izazove

·Drugi stup: Kapacitet za digitalno desetljeće Europe

Jačanje kapaciteta javnih uprava za digitalnu transformaciju

·Treći stup: Kapacitet za predvođenje zelene tranzicije

Jačanje kapaciteta javnih uprava za predvođenje zelene tranzicije i izgradnju otpornosti

Prvi stup: Program vještina za javnu upravu

Tržišta rada prolaze kroz strukturne transformacije, posebno zbog demografskih promjena 39 i usporedne tranzicije. U tom kontekstu javne uprave imaju veliku konkurenciju u privlačenju stručnog kadra, posebno u područjima u kojima su potrebni novi skup vještina, znanja i kompetencija. Digitalna transformacija podrazumijeva i znatno veće sudjelovanje državnih službenika u aktivnostima obrazovanja odraslih 40 , kao i preispitivanje radnih procesa kako bi se iskoristio potencijal automatizacije, podataka i interoperabilnosti. Trebali bi se razmotriti novi načini suradnje s privatnim sektorom, posebno sa start-up poduzećima i MSP-ovima 41 . Predvođenje zelene tranzicije zahtijeva multidisciplinarni pristup oblikovanju politika, snažne kapacitete za koordinaciju i planiranje na svim razinama javne uprave te izražene komunikacijske vještine. Zbog tih promjenjivih potreba i zahtjeva povezanih s radnom snagom te zbog evolucije radnog mjesta za stvaranje privlačnog radnog okruženja potrebne su ciljane mjere. Dijalog sa socijalnim partnerima na središnjoj i regionalnoj razini doprinosi stvaranju poticajnog okruženja za suočavanje s tim izazovima.

Program vještina za javnu upravu državama članicama će pružiti širok raspon alata za usavršavanje i prekvalifikaciju radne snage kako bi izgradile otporne, privlačne, transparentne i visokoučinkovite javne uprave. Dopunit će mjere koje se provode u okviru planova za oporavak i otpornost, u kojima je digitalizacija javnih usluga često popraćena digitalnim usavršavanjem, među ostalim kako bi se poboljšale vještine u području analitike podataka, umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti. Neki planovi za oporavak i otpornost uključuju reforme usmjerene na uspostavu centara stručnosti za državne službenike i poboljšanje upravljanja ljudskim resursima u javnim upravama.

Mjere u okviru ovog stupa bit će u skladu s Programom vještina EU-a i mjerama u okviru Europske godine vještina te će služiti za njihovu provedbu. One mogu doprinijeti postizanju glavnog cilja EU-a za 2030. da svake godine najmanje 60 % svih odraslih sudjeluje u osposobljavanju i ostvarenju nacionalnih ciljeva 42 . Mjere u okviru ovog stupa provodit će se prvenstveno putem Instrumenta za tehničku potporu. Komisija će poticati i suradnju s upravama u okviru stručne skupine za javnu upravu i upravljanje i mreže EUPAN, Mreže direktora instituta i škola za javnu upravu (DISPA) i Europske škole za javnu upravu. Uključit će se i druge relevantne mreže i tijela iz EU-a i svijeta.

1.Suradnja i razmjena u javnoj upravi (PACE)

Kako bi se dodatno promicala razmjena iskustava među javnim upravama država članica i razmjena znanja i primjera najbolje prakse, Komisija je spremna povećati i učvrstiti svoju potporu PACE-u. Potonje se temelji na pozitivnom iskustvu, tj. pilot-programu razmjene za srednje rukovoditelje koji su 2021. uspostavile države članice i Komisija kao rezultat neformalnog ministarskog sastanka EUPAN-a tijekom portugalskog predsjedanja 45 . Tim će se razmjenama, na temelju potražnje, podupirati posebne organizacijske potrebe javnih uprava, kao što su provedba reformi, razvoj političkih inicijativa ili uvođenje novog pristupa upravljanju. Pridonijet će stvaranju europske zajednice državnih službenika.

Komisija će:

·pretvoriti PACE u godišnji program razmjene u okviru Instrumenta za tehničku potporu kako bi se olakšala mobilnost europskih državnih službenika među državama članicama, uz potporu i sudjelovanje Komisije. PACE će pružiti zajednički operativni okvir i odgovarajuća financijska sredstva za ciljane razmjene tijekom kojih će državni službenici na određeno razdoblje raditi u nekoj drugoj upravi. [od prvog tromjesečja 2024.]

2. Suradnja radi osposobljavanja i izgradnje kapaciteta

Uvođenjem e-učenja svi državni službenici u državama članicama imali bi pristup osposobljavanju o temama javne uprave, a olakšalo bi se i samostalno učenje. Broj korisnika tečajeva i materijala za osposobljavanje mogao bi se znatno povećati prevođenjem na jezike EU-a jer bi im i manje uprave imale pristup.

Komisija je već razvila neke opcije e-osposobljavanja, primjerice o interoperabilnosti, digitalnoj transformaciji, poduzetništvu, financijskim kompetencijama i kompetencijama u području održivosti, mrežama za učenje 49 i zajednicama prakse 50 .

Komisija će:

·uspostaviti mrežu centara izvrsnosti za pružanje tematskog osposobljavanja za državne službenike u EU-u. Mreža će sastaviti zajednički katalog osposobljavanja i omogućiti osposobljavanje državnih službenika putem centara izvrsnosti u državama članicama o određenim temama, kao što su carina, vladavina prava, sprečavanje korupcije i integritet, zelena tranzicija, inovativna javna nabava, upotreba znanstvenih dokaza u oblikovanju politika ili umjetna inteligencija. Taj će model pridonijeti stvaranju šireg kataloga visokokvalitetnog osposobljavanja za javne uprave u EU-u i financijskoj održivosti osposobljavanja uz istodobno povećanje učinkovitosti ulaganja. U tom će kontekstu Komisija dodatno podupirati nacionalne organizacije za osposobljavanje u razvoju kapaciteta za procjenu potreba za osposobljavanjem i jačanje politika osposobljavanja za državne službenike, [od prvog tromjesečja 2024.]

·uspostaviti program EU-a za vodstvo u javnoj upravi usmjeren na više rukovoditelje u javnim upravama država članica. Pristup na razini EU-a koji uključuje osmišljavanje zajedničkih kurikuluma, vježbe uzajamnog učenja i razmjenu dobrih praksi omogućit će rukovoditeljima da budu bolje pripremljeni za složenost vodstva u javnoj upravi, posebno s obzirom na to da imaju ključnu ulogu u pokretanju i provedbi reformi u javnoj upravi, iskorištavanju vještina i poticanju inovacija, [od prvog tromjesečja 2024.]

·urediti odjeljak za javnu upravu na platformi EU Academy 51 s ciljanim tečajevima i programima osposobljavanja, od horizontalnih, kao što su oblikovanje politika, zajedničko stvaranje i metode raspravljanja kako bi se građani uključili u planiranje, vladavina prava, sprečavanje korupcije i integritet, upravljanje projektima, do specijaliziranijih programa, kao što su upravljanje zelenom tranzicijom, interoperabilnost ili suzbijanje kibernetičkih prijetnji. Tečajevi e-učenja mogli bi se dopuniti postojećim smjernicama i edukativnim materijalima koje je Komisija pripremila o temama povezanima s EU-om te bi mogli uključivati poveznice na nacionalne i međunarodne izvore. [od drugog tromjesečja 2024.]

Države članice mogle bi iskoristiti resurse za usavršavanje i izgradnju kapaciteta u okviru kohezijske politike kako bi se potaklo osposobljavanje.

3. Suradnja radi izgradnje administrativnih kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini

Regionalne i lokalne javne uprave najbliže su građanima i imaju važnu ulogu u pružanju lokalnih usluga. Provode 70 % cjelokupnog zakonodavstva EU-a, 90 % politika prilagodbe klimatskim promjenama i 65 % ciljeva održivog razvoja 52 . Vode program javnih inovacija, planiraju i provode ulaganja s pomoću fondova EU-a putem lokaliziranih rješenja te su predvodnici u ublažavanju učinaka klimatskih promjena, civilnoj zaštiti i socijalnoj koheziji. Usto su najbliže lokalnim potrebama i problemima u pogledu zaštite okoliša, stanovanja, mobilnosti, kulture i obrazovanja 53 .

Regionalne i lokalne javne uprave uglavnom se suočavaju s istim problemima kao i središnje javne uprave, ali imaju i svoje posebnosti. Većina lokalnih uprava relativno je mala, često nema dovoljno resursa i stručnjaka 54 . Niz odgovornosti zahtijeva izravan kontakt s ljudima. Profesionalna mobilnost i pristup osposobljavanju i znanju uglavnom su ograničeni, karijere su obično dulje, a baza vještina ovisi o ukupnoj razini lokalnog razvoja i gospodarske aktivnosti. S obzirom na ta ograničenja, kao i različite socioekonomske i geografske kontekste, regionalnim i lokalnim upravama potrebna je posebna potpora za oblikovanje politika prilagođenih lokalnim posebnostima i za razvoj strategija na odgovarajućoj teritorijalnoj razini kojima se rješavaju složena pitanja kao što su interakcija između urbanih i ruralnih područja, izdavanje dozvola, zelena nabava, inovacije i drugi pokretači uravnoteženog lokalnog razvoja. Ograničeni kapaciteti i sposobnosti javnih uprava država članica na regionalnoj i lokalnoj razini mogu ometati i učinkovitu upotrebu dostupnih sredstava, uključujući sredstva u okviru kohezijske politike.

Komisija će:

·nastaviti širiti pristup regionalnih i lokalnih tijela Instrumentu za tehničku potporu na temelju potražnje, među ostalim putem inicijativa kao što je vodeća inicijativa Instrumenta za tehničku potporu za prevladavanje prepreka regionalnom razvoju 55 , [od četvrtog tromjesečja 2023.]

·organizirati godišnji Dan lokalne javne uprave u kontekstu Europskog tjedna regija i gradova, kojemu će biti sudomaćin. To će biti prilika da regionalne i lokalne uprave razgovaraju o poteškoćama s kojima se susreću pri upravljanju. Odbor regija i krovne organizacije regionalnih i lokalnih uprava EU-a uključit će se u rasprave i uzajamno učenje. Na tom će se događanju utvrditi konkretni i praktični načini na koje Komisija može poduprijeti regionalne i lokalne uprave u modernizaciji i izgradnji kapaciteta. Osim toga, Komisija će razmotriti daljnje načine za olakšavanje stvaranja konzorcija i partnerstava s lokalnim tijelima u kojima bi se mogle udružiti kompetencije potrebne za vođenje velikih projekata, [od trećeg tromjesečja 2024.]

·dodatno istražiti ograničenja i mogućnosti administrativnih kapaciteta regionalnih i lokalnih uprava te provesti ciljane studije i ankete na kojima će se temeljiti sljedeća izvješća o koheziji. [od trećeg tromjesečja 2024.]

4. Alati za upravljanje ljudskim resursima u javnoj upravi

Kako bi osigurale stabilan kapacitet i profesionalnost, javne uprave moraju predvidjeti dugoročni razvoj svoje radne snage i vještina koje će im biti potrebne. Međutim, planiranje radne snage, sustavna analiza podataka o ljudskim resursima i predviđanje profila radnih mjesta i dalje su relativno ograničeni. Referentni katalog okvira kompetencija, tzv. „putovnica s temeljnim kompetencijama”, pomogao bi u rješavanju tih potreba i poboljšanju pristupa zapošljavanju i razvoju karijere.

„Putovnica” će se temeljiti na postojećim okvirima kompetencija na razini EU-a i nacionalnoj razini 56 , kao što su oblikovanje politika, upravljanje sredstvima, javna nabava, oporezivanje, carina, interoperabilnost javnog sektora i upravljanje projektima. Proširit će se na nova područja 57 kao što su digitalne, poduzetničke i rukovoditeljske vještine, upravljanje ulaganjima i inovacije.

Na temelju postojećih okvira kompetencija Komisija je razvila nekoliko alata za procjenu potrebnih vještina za različita područja kompetencija i ispitat će potrebu država članica za sličnim alatima.

Osim toga, javnim upravama potrebni su podaci i tematske informacije kako bi lakše definirale svoje potrebe za osposobljavanjem i razvojem kompetencija. Usporedivi podaci o javnoj upravi i dalje su relativno ograničeni.

Komisija će:

·osmisliti „putovnicu s temeljnim kompetencijama” koja se primjenjuje na radna mjesta i uloge u javnim upravama, uključujući rukovoditeljske vještine. „Putovnica” će pomoći javnim upravama u osmišljavanju modernih i naprednih politika za razvoj ljudskih resursa, pripremu za buduće potrebe za vještinama i omogućivanje mobilnosti državnih službenika unutar EU-a, [od prvog tromjesečja 2024.]

·podupirati države članice u modernizaciji politika u području ljudskih resursa davanjem smjernica i vođenjem prijenosa okvira kompetencija i alata za ljudske resurse (na primjer, radi utvrđivanja nedostatka vještina među njihovom radnom snagom) u njihov organizacijski kontekst, [od prvog tromjesečja 2024.]

·ažurirati i proširiti paket instrumenata za kvalitetu javne uprave 58 radi usmjeravanja modernizacije javnih uprava, [od prvog tromjesečja 2024.]

·razviti metodologije za relevantne pokazatelje u javnoj upravi, pomagati u poboljšanju postojećih alata za proizvodnju podataka, provoditi studije na razini EU-a o relevantnim temama, kao što su privlačnost javne uprave, učinci demografskih promjena i budućnost radnih mjesta u javnoj upravi. Na portalu javne uprave pružat će širok raspon podataka i informacija kojima će se obuhvatiti status i rezultati javnih uprava u EU-u. [od prvog tromjesečja 2024.]

Drugi stup: Kapacitet za digitalno desetljeće Europe

U programu politike za digitalno desetljeće utvrđene su ciljne vrijednosti prema kojima bi do 2030. 100 % ključnih javnih usluga bilo dostupno na internetu građanima i poduzećima, čime bi se svim ljudima omogućio pristup vlastitoj medicinskoj dokumentaciji na internetu i sigurnim sredstvima elektroničke identifikacije (eID) u cijelom EU-u, uzimajući u obzir potrebe građana koji nemaju potpuni pristup digitalnim uslugama ili imaju ograničene mogućnosti. Digitalizacija administrativnih postupaka, tehničke pripreme za uvođenje lisnica EU-a za digitalni identitet do 2026., povećanje automatske razmjene dokaza i informacija 59 radi pružanja digitalnih javnih usluga usmjerenih na korisnike i unaprjeđenje digitalnih vještina osoblja važan su preduvjet da bi javne uprave postigle te ciljne vrijednosti. Povećanjem korištenja digitalnih javnih usluga za 80 % do 2030. javne uprave mogu ostvariti povećanje učinkovitosti u iznosu od 439 milijuna EUR do 1,3 milijarde EUR godišnje 60 . Poboljšanje prekogranične interoperabilnosti digitalnih javnih usluga moglo bi dovesti do povećanja učinkovitosti do 6,3 milijuna EUR za građane i od 5,7 do 19,2 milijarde EUR za poduzeća 61 . Ciljevi digitalnog desetljeća usmjeravaju javne uprave kroz vlastitu digitalnu transformaciju i podupiru njihovu prilagodbu tehnološkim promjenama.

Brz razvoj digitalnih tehnologija i njihova upotreba zahtijevaju aktivnu prilagodbu pravnog okvira 62 : od upotrebe digitalnih alata preko dostupnosti i razmjene podataka do interoperabilnosti i etične upotrebe umjetne inteligencije i drugih digitalnih tehnologija. Osim digitalnog usavršavanja i prekvalifikacije, javne uprave moraju prihvatiti interoperabilnost, iskoristiti povećanu dostupnost velike količine podataka, digitalizirati administrativne postupke i postati spremne za upotrebu umjetne inteligencije. Trebale bi ojačati i suradnju u području digitalnog upravljanja u EU-u radi razmjene i zajedničkog razvoja rješenja, izbjegavanja fragmentacije, objedinjavanja resursa za obradu podataka i poboljšanja razmjene podataka. Time bi se smanjio digitalni jaz jer bi javne usluge postale uključivije i pristupačnije svima.

Mjere u okviru ovog stupa provodit će se prvenstveno putem Instrumenta za tehničku potporu i drugih EU-ovih mehanizama financiranja, kao što su program Digitalna Europa, Program jedinstvenog tržišta i Instrument za povezivanje Europe 2.

5. Digitalna javna uprava otporna na promjene u budućnosti

Javne uprave moraju početi koristiti digitalne tehnologije i pritom promijeniti način na koji rade. Očekuje se da pružaju učinkovite i jednostavne usluge građanima, poduzećima i vlastitom osoblju. To često podrazumijeva temeljitu (digitalnu) transformaciju kako bi se preoblikovali postojeći procesi ili promijenile politike, pojednostavnio svakodnevni život i poboljšalo poslovno okruženje smanjenjem birokracije.

Provedbom digitalnog zakonodavstva EU-a javne uprave mogu učinkovitije surađivati, uskladiti svoje aktivnosti s ciljevima na razini EU-a te uspostaviti otporniju i održiviju digitalnu i podatkovnu infrastrukturu i usluge. Zakonodavstvo EU-a pruža okvir za učinkovitu i sigurnu razmjenu podataka i interoperabilnost među javnim upravama. Strukturirani mehanizam suradnje među uredima za digitalnu transformaciju država članica, obično načelnika sektora informacijskih tehnologija, ključan je za interoperabilnost javnog sektora EU-a. To olakšava poduzimanje zajedničkih inovacijskih projekata, omogućuje ponovnu uporabu testiranih tehnologija te smanjuje troškove i rizike ulaganja, čime se omogućuje brže i sigurnije uvođenje povezanih digitalnih javnih usluga 63 . Nadalje, Direktivom NIS2 64 od javnih se uprava zahtijeva da poduzmu odgovarajuće i razmjerne mjere za postizanje kibernetičke sigurnosti i osiguraju sigurno pružanje usluga. U okviru programa Digitalna Europa 2023. dodijeljeno je 30 milijuna EUR za provedbu zakonodavstva EU-a o kibernetičkoj sigurnosti i nacionalnih strategija za kibernetičku sigurnost.

Komisija prati učinak digitalne transformacije na javno upravljanje u EU-u prikupljanjem i analizom podataka iz postojećih ili novih mehanizama praćenja 65 te razmjenom nalaza i preporuka. Istražuje i učinak, rizike i mogućnosti umjetne inteligencije i novih tehnologija za javne uprave 66 .

Instrument za tehničku potporu već je podržao 180 reformi u okviru digitalne transformacije država članica u razvoju strategija za uvođenje novih digitalnih tehnologija, jačanju digitalnog upravljanja, stvaranju prototipova ili testiranju novih rješenja. Usto se planovima za oporavak i otpornost podupire digitalna transformacija javnih uprava, pri čemu je 37 % digitalnih rashoda, odnosno 53 milijarde EUR, namijenjeno za digitalne javne usluge i e-upravu. Reforme su usmjerene na uvođenje ili poboljšanje rješenja e-uprave, kao što je uvođenje elektroničke identifikacije, osiguravanje interoperabilnosti digitalnih javnih platformi te poboljšanje prikupljanja i upravljanja podacima. Cilj je ulaganja integrirati napredne tehnologije u vladine procese te ojačati kibernetičku sigurnost. Planirana ulaganja u kohezijsku politiku za razdoblje 2021.–2027. kojima se podupire digitalna tranzicija iznose više od 39 milijardi EUR. To uključuje 11,2 milijarde EUR za digitalne usluge i digitalizaciju poduzeća i javnih uprava. 

Komisija podupire i javno-privatnu suradnju „GovTech” koja potiče inovacije u javnom sektoru i pomaže da javne usluge postanu pristupačnije, uključivije i učinkovitije. Centar znanja i virtualni prostor u kojem se prikazuju iskustva promiču prihvaćanje novih tehnologija, kao što su virtualni svjetovi i Web 4.0, u javnom sektoru (Public Sector Tech Watch) 67 . Komisija sufinancira centre za testiranje i eksperimentiranje s umjetnom inteligencijom za pametne gradove i zajednice u okviru petogodišnjeg projekta u vrijednosti od 40 milijuna EUR s težištem na klimi, okolišu, mobilnosti i drugim lokalnim infrastrukturama. 

Mogu se uspostaviti bolje sinergije između pružanja tehničke potpore i tekućih mjera za provedbu digitalnog desetljeća. U tu će svrhu Komisija nastaviti razmjenjivati primjere dobre prakse i aktivno promicati testiranje i operativnu primjenu u okviru Instrumenta za tehničku potporu kad je riječ o modelima i prototipovima razvijenima u okviru raznih drugih programa EU-a (posebno programa Obzor 2020. i Obzor Europa, programa Digitalna Europa, Pravosuđe).

Komisija će:

·pomagati javnim upravama u provedbi digitalnog zakonodavstva i zakonodavstva o podacima te povećanju spremnosti da tehnologije umjetne inteligencije integriraju u svoj rad na siguran i pouzdan način, nadziranju tehnologija umjetne inteligencije, jačanju kibernetičke sigurnosti te osmišljavanju i provedbi javnih politika, među ostalim kako bi se poduprla konvergencija praksi javne nabave, [od prvog tromjesečja 2024.]

·promicati održivu i učinkovitu upotrebu tehnologija u nastajanju u javnim upravama, primjerice razvojem otvorenih standarda ili potporom za prekogranične javne usluge s pomoću decentraliziranih tehnologija kao što su tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (npr. lanac blokova). [od prvog tromjesečja 2024.]

Države članice potiču se da iskoriste postojeće i nove mogućnosti kako bi povećale svoju digitalnu spremnost, među ostalim tehničkom potporom i sudjelovanjem u zajednicama prakse. Potiču se i da promiču te mogućnosti unutar svojih uprava i podupru sigurnu integraciju umjetne inteligencije i drugih digitalnih tehnologija u svoj rad. Konkretno, platforma za umjetnu inteligenciju na zahtjev podupirat će uvođenje pouzdanih, etičnih i transparentnih tehnologija umjetne inteligencije u industriji i javnom sektoru. Osim toga, države članice mogu aktivno sudjelovati u postojećim i budućim europskim konzorcijima za digitalnu infrastrukturu za nove trendove i programe kao što su virtualni svjetovi, jezične tehnologije i CitiVerseovi.

6. Okviri, smjernice i alati za digitalnu transformaciju

EU nastoji osigurati da usluge budu dostupne svim građanima bez diskriminacije, u skladu s dogovorenim vrijednostima i načelima u digitalnom području 68 , kao što su načelo „samo jednom” i antropocentričnost. U tom je pogledu važno povećati interoperabilnost jer omogućuje pravno, organizacijsko, semantičko i tehničko usklađivanje za prekograničnu razmjenu podataka, kako je preporučeno u europskom okviru za interoperabilnost. Interoperabilnost je ključna i za uklanjanje prepreka jedinstvenom tržištu i pružanje međusobno povezanih digitalnih javnih usluga. U različitim područjima 69 , kao što su carina, javna nabava ili zakonodavstvo 70 , razvijena su posebna interoperabilna rješenja. Osim toga, Komisija je predložila posebne mjere za poboljšanje koordinacije sustava socijalne sigurnosti daljnjom digitalizacijom 71 . Sudjelovanjem u pokretu Living-in.EU Komisija potiče gradove i zajednice da prošire zajednički dogovorena, interoperabilna digitalna rješenja kako bi se građanima i poduzećima pružile ažurirane, inovativne i visokokvalitetne usluge.

Rad na uspostavi interoperabilnosti višedimenzionalan je i uključuje međupovezanost relevantnih infrastruktura, kao što su infrastrukture u oblaku, nadolazeći pravni okvir za digitalni identitet, utvrđivanje zajedničkih specifikacija za lisnice EU-a za digitalni identitet i podatkovni prostori za javnu upravu 72 .

Komisija će:

·podupirati pružanje potpuno dostupnih internetskih administrativnih usluga putem jedinstvenog digitalnog pristupnika, inicijative za e-upravu za digitalizaciju javne uprave i automatizirane razmjene dokaza u tehničkom sustavu „samo jednom” te provjeru vjerodostojnosti dokaza putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta 74 . I dalje će se brinuti za neometano međudjelovanje zajedničkih europskih podatkovnih prostora i dodatno promicati prekograničnu elektroničku razmjenu informacija među javnim upravama, koju omogućuju Informacijski sustav unutarnjeg tržišta i elektronička razmjena informacija o socijalnoj sigurnosti, [od četvrtog tromjesečja 2023.]

·razviti alate za veću interoperabilnost i pružanje učinkovitih usluga, npr. mogla bi uspostaviti Centar za potporu za interoperabilnu Europu, koji bi javnim upravama pružio potporu u uspostavi procjena interoperabilnosti i promicanju Europskog okvira za interoperabilnost, kao i njegove specijalizacije, kao što je okvir za pametne gradove i zajednice, [od prvog tromjesečja 2024.]

·objaviti pregled mogućnosti financiranja digitalne transformacije javnih uprava i sinergija među njima, [od četvrtog tromjesečja 2024.]

·podupirati stvaranje federacije kapaciteta računalstva u oblaku u svim javnim upravama kako bi se potakla njihova tehnološka osnova i poboljšalo pružanje javnih usluga 75 . U tu će svrhu Komisija nabaviti platformu za pametne posredničke softvere otvorenog koda, objaviti smjernice o javnoj nabavi usluga računalstva u oblaku te poticati međusobnu povezanost i interoperabilnost usluga u oblaku javne uprave. [od četvrtog tromjesečja 2024.]

Države članice potiču se da iskoriste mogućnosti kojima se podupire njihova digitalna transformacija, kao što su Instrument za tehničku potporu i drugi mehanizmi financiranja EU-a te ciljano osposobljavanje i alati. Mogu aktivno sudjelovati u nastojanjima Komisije da olakša elektroničku prekograničnu razmjenu podataka među javnim upravama i poboljša njihovu interoperabilnost. Mogu iskoristiti i potporu Komisije za digitalizaciju pravosudnih sustava putem zakonodavstva, financiranja, razvoja informatičkih alata i promicanja nacionalnih instrumenata za koordinaciju i praćenje.

Treći stup: Kapacitet za predvođenje zelene tranzicije

EU se obvezao da će do 2050. postati klimatski neutralan i potaknuti učinkovitu upotrebu resursa, a istodobno zajamčiti socijalnu pravdu i uključivost. Brza dekarbonizacija proizvodnje električne energije i upotrebe energije ključna su prva prekretnica koju treba dopuniti korjenitijim promjenama u sektorima kao što su građevinarstvo, promet, trgovina, poljoprivreda, gospodarenje otpadom i upravljanje vodama. Gradovi su ključni za postizanje klimatskih ciljeva jer su odgovorni za 70–80 % emisija stakleničkih plinova u EU-u i obuhvaćaju 80 % stanovništva EU-a. Za suzbijanje posljedica klimatskih promjena potrebno je povećati otpornost infrastrukture i kapaciteta za suočavanje s ekstremnim vremenskim uvjetima, čestim prirodnim katastrofama, nestašicom vode i sl. Predviđa se da će oni negativno utjecati na bioraznolikost i imati drastične učinke na okoliš, a posljedično i na proizvodnju hrane i ponore ugljika.

Javne uprave imaju veliku ulogu u oblikovanju uvjeta u kojima gospodarstva i društva mogu ostvariti ambiciozne klimatske i energetske ciljeve za 2030. te bi trebale biti primjer drugima. Moraju uključiti zelenu tranziciju u sva područja politike i razine upravljanja na temelju integriranog planiranja, pouzdanih evaluacija i procjena učinka te opsežnih savjetovanja kako nitko ne bi bio zapostavljen. Moraju prilagoditi javne financije kako bi poduprle zelenu tranziciju i socijalnu pravednost putem odgovarajućih poreznih politika, zelene javne nabave, održivog financiranja i ulaganja kojima se poštuje načelo nenanošenja bitne štete. Trebale bi promicati sustavnu integraciju mjera za potporu zdravim ekosustavima, zelenoj infrastrukturi i prirodnim rješenjima u javne i privatne odluke. Moraju osigurati odgovarajuće kapacitete za zelene reforme i ulaganja na svim razinama vlasti 76 .

Mjere u okviru ovog stupa provodit će se prvenstveno putem Instrumenta za tehničku potporu.

7. Oblikovanje zelene tranzicije

Komisija dosljedno radi na stvaranju sveobuhvatnog okvira za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, zaštitu okoliša te energetsku učinkovitost u EU-u. Na primjer, Komisija zajedno s Europskom agencijom za okoliš pruža tehničku pomoć državama članicama u ex post procjenama politika i mjera te praćenju i izvješćivanju o emisijama. Komisija podupire pripremu nacionalnih energetskih i klimatskih planova i dugoročnih strategija, provedbu pravedne tranzicije, zelenog proračuna i načela nenanošenja bitne štete. Ujedno gradi kapacitete za utvrđivanje i razmjenu primjera dobre prakse politika i mjera te za pokretanje višerazinskih dijaloga o klimi i energiji 77 .

Javne uprave moraju se pobrinuti za učinkovitu provedbu transformativnih promjena u energetskim sustavima. Osim toga, s obzirom na nove prijetnje sigurnosti i otpornosti kritičnih energetskih infrastruktura, potrebni su im odgovarajući kapaciteti za odgovor na krizne situacije. U tu bi svrhu trebale poboljšati suradnju, posebno unaprjeđenjem razmjene znanja i primjera dobre prakse, olakšavanjem analize međusektorskih i prekograničnih međuovisnosti te provođenjem testiranja 78 . U širem smislu moraju pojačati reforme za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, mobilnost, kružno gospodarstvo, bioraznolikost i prirodna rješenja, gospodarenje otpadom i upravljanje vodama, kvalitetu zraka, procjene klimatskih rizika i izradu scenarija, korištenje zemljišta i šumarstvo.

Komisija će:

·podupirati države članice u ažuriranju nacionalnih strategija i planova za prilagodbu klimatskim promjenama, u skladu sa smjernicama 79 , te u ispunjavanju novih obveza, kao što su obveze koje proizlaze iz preinake Direktive o energetskoj učinkovitosti, [od prvog tromjesečja 2024.]

·promicati provedbu načela nenanošenja bitne štete, uključujući primjenu smjernica za pripremu na klimatske promjene i drugih smjernica relevantnih za okoliš. To će pomoći u izgradnji kapaciteta i alata za izradu zelenog javnog proračuna, ozelenjivanje javnih ulaganja i zelenu javnu nabavu (na primjer, jačanjem primjene pristupa koji odražavaju dugoročne troškove i koristi za društvo i okoliš, uključujući vrijednosti prirodnog kapitala i kriterije energetske učinkovitosti), [od prvog tromjesečja 2024.]

·promicati alate i metode za procjene klimatskih rizika i sprečavanje rizika, kao što su procjene rizika za pojedine sektore ili politike (nacionalna procjena rizika za upravljanje katastrofama u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu; procjene makrofinancijskih rizika) i lokalne procjene rizika (kao u paketu instrumenata za prilagodbu klimatskim promjenama Climate-ADAPT), [od prvog tromjesečja 2024.]

·podupirati države članice u razvoju kapaciteta za planiranje, osmišljavanje i provedbu mjera obnove ekosustava i prirodnih rješenja kao troškovno učinkovitih i ekološki pozitivnih mjera za održavanje ključnih usluga ekosustava, [od drugog tromjesečja 2024.]

·koristiti Pregled aktivnosti u području okoliša 80 kako bi se utvrdili temeljni uzroci neučinkovite provedbe zakonodavstva i politika u području okoliša u državama članicama s ciljem osmišljavanja mjera potpore za bolje upravljanje okolišem. [od drugog tromjesečja 2025.]

8. Promicanje ozelenjivanja javne uprave

Osim oblikovanja zelene tranzicije, javne uprave na svim razinama trebale bi služiti kao primjer prilagodbom vlastitog organizacijskog upravljanja i informiranjem osoblja o ozelenjivanju 81 . Ozelenjivanje javne uprave može uključivati prakse za održivu upotrebu resursa i upravljanje imovinom, uključujući zgrade i radne prostore otporne na klimatske promjene, minimalne standarde životnog vijeka za upotrebu IT-a i druge opreme, recikliranje, zelenu javnu nabavu, smanjenje vlastitih emisija ugljika i upotrebu energije iz obnovljivih izvora. RRF-om i kohezijskom politikom uvelike se podupire energetska obnova zgrada javne uprave, a neke države članice uključile su mjere za ozelenjivanje svojih voznih parkova i promicanje fleksibilnih načina rada za državne službenike u svoje planove za oporavak i otpornost.

U kontekstu zelenog plana EU-a, načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” 82 zahtijeva, na primjer, da se rješenja za energetsku učinkovitost uzmu u obzir u odlukama o planiranju, politikama i ulaganjima u energetskom sustavu i neenergetskim sektorima. Primjenom Direktive o energetskoj učinkovitosti utvrđuju se ciljevi za godišnje smanjenje potrošnje energije za sve javne uprave, za obnovu javnih zgrada, kao i za zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti i učinkovitosti resursa u javnoj nabavi.

Nadalje, odgovarajućim postupcima može se promicati poštena trgovina i održiva hrana te sudjelovanje u projektima kojima se promiče bioraznolikost i održivost u urbanim i neurbanim kontekstima i poticati ekološki prihvatljivo ponašanje zaposlenika (npr. pri putovanju na posao ili poslovnim putovanjima).

Komisija će:

·izraditi daljnje smjernice za upotrebu EU-ova sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja kako bi se dodatno smanjio ekološki otisak organizacija i pružila potpora javnim upravama u uvođenju sustava, [od četvrtog tromjesečja 2023.]

·promicati i podupirati uvođenje metodologija za procjenu ugljičnog otiska organizacije; olakšati razmjenu primjera dobre prakse u pogledu ekološke tranzicije, [od drugog tromjesečja 2024.]

·olakšati pristup tehničkoj potpori te smjernicama za dekarbonizaciju i poboljšanje opće održivosti zgrada, kao i učinkovito grijanje u javnim upravama, posebno na lokalnoj razini. [od drugog tromjesečja 2024.]

Daljnji koraci

ComPAct uključuje mjere koje će se provoditi postupno, prvenstveno putem Instrumenta za tehničku potporu i drugih EU-ovih mehanizama financiranja s ciljem promicanja razmjene znanja među javnim upravama u Europi i olakšavanja primjene načela koja su u središtu europske integracije. Komisija će izvijestiti o provedbi ComPActa u skladu sa zahtjevima za izvješćivanje u okviru Instrumenta za tehničku potporu. Komisija će na temelju stečenih iskustava još bolje usmjeriti alate EU-a za potporu javnim upravama u budućnosti.

Države članice mogu sudjelovati u ComPActu vlastitim tempom i u skladu sa svojim potrebama i institucionalnim okruženjem. Mogu odabrati odgovarajuće mjere u okviru ComPActa, koje se temelje na potražnji. Predloženi alati, metodologije, uzajamna potpora, iskustvo i razmjena praksi pomoći će javnim upravama u učenju, inovacijama te poboljšanju prakse i rezultata.

ComPAct će dopuniti i dodati vrijednost drugim postojećim oblicima suradnje među državama članicama EU-a, kao što su Europska mreža javnih uprava (EUPAN), Mreža direktora instituta i škola za javnu upravu (DISPA), kao i na međunarodnim forumima i među mrežama stručnjaka.

ComPAct će moći ostvariti svoj puni potencijal samo uz predan angažman svih dionika u europskom administrativnom prostoru. U svrhu provedbe ComPActa Komisija će surađivati s tijelima u državama članicama koja su nadležna za razvoj javne uprave na različitim razinama, institutima koji pružaju osposobljavanje, drugim subjektima, prema potrebi, kao i dionicima poput socijalnih partnera, akademske zajednice i stručnjaka. Taj kontinuirani angažman bit će ključan i za utvrđivanje relevantnih tema i budućih mjera u kojima potpora EU-a javnim upravama može donijeti dodanu vrijednost. Stručna skupina Komisije za javnu upravu i upravljanje i dalje će biti ključna platforma za dijalog. Komisija će i dalje sudjelovati u političkom dijalogu na ministarskim sastancima organiziranima tijekom predsjedanja EU-om. Aktivno sudjelovanje država članica i njihova pojačana spremnost da podijele iskustva u području reforme javne uprave, da uče od drugih i pomažu im bit će presudni za ostvarivanje ciljeva i ambicija ComPActa.

(1)

Europska komisija,  Izvješće o strateškim predviđanjima 2021.

(2)

COM(2023) 168 final, „Dugoročna konkurentnost EU-a: perspektiva nakon 2030.

(3)

 COM(2020) 274 final,  Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost .

(4)

 Podaci Eurostata (2021.).

(5)

 To uključuje podatke iz  ankete EU-a o radnoj snazi za javnu upravu, obranu, obveznu socijalnu sigurnost, obrazovanje i zdravstvo (2022.).

(6)

 Podaci Eurostata (2020.).

(7)

Brojka se odnosi na javne natječaje iznad određenih vrijednosti ugovora objavljenih u Dodatku Službenom listu Europske unije (serija S):   https://simap.ted.europa.eu/hr_HR/web/simap/european-public-procurement .

(8)

Europska komisija, Osmo izvješće o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji , 2017., str. 121.

(9)

COM(2023) 32 final,  „Iskorištavanje talenta u europskim regijama” .

(10)

  Akcijski plan za europsku demokraciju .

(11)

  Paket mjera za borbu protiv korupcije .

(12)

 Na primjer, putem jedinstvenih kontaktnih točaka za izdavanje dozvola za obnovljive izvore energije i projekte s nultom neto stopom emisija. COM(2023) 62 final,  Industrijski plan u okviru zelenog plana za doba nulte neto stope emisija .

(13)

Svjetska banka, Indeks učinkovitosti državnog sektora.

(14)

OECD (2023.),  Otpornije javne uprave nakon pandemije bolesti COVID-19 . Izvješće iz projekta Instrumenta za tehničku potporu „Jačanje otpornosti javnih uprava nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 zajedničkim okvirom za ocjenu 2020.”.

(15)

Pregled stanja jedinstvenog tržišta EU-a, Indeks gospodarske i društvene digitalizacije EU-a, OECD-ov pregled regulatorne politike.

(16)

Europska komisija, Izvješće o trošku slabih rezultata u javnoj upravi. U pripremi.

(17)

Posebno istraživanje Eurobarometra br. 523, Razumijevanje stajališta Europljana o potrebama za reformama (travanj 2023.).

(18)

OECD-ov  Opservatorij za inovacije u javnom sektoru (OPSI) pod pokroviteljstvom Obzora Europa pruža smjernice i prilagođene savjete o načinima na koje uprave mogu podupirati inovacije, uključujući anticipatorne pristupe inovacijama.

(19)

Europska komisija, SWD(2022) 346,  Potpora i povezivanje oblikovanja politika u državama članicama sa znanstvenim istraživanjima .

(20)

OECD (2023.), Strengthening the attractiveness of the public service in France: Towards a territorial approach (Povećavanje privlačnosti javne službe u Francuskoj: teritorijalni pristup).

(21)

Vidjeti bilješku 17. (Eurobarometar).

(22)

Glavna tema europskog prostora obrazovanja. Rezolucija Vijeća 2021/C 66/01 o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) .

(23)

Europski parlament (2016.),  Public Sector Reform: How the EU budget is used to encourage it (Reforma javnog sektora: Kako se proračun EU-a koristi za njezino poticanje).

(24)

  Tablica pokazatelja za oporavak i otpornost .

(25)

  Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu .

(26)

Europska komisija, SWD(2021) 101, Potpora javnim upravama u državama članicama EU-a u provedbi reformi i pripremi za budućnost .

(27)

  TAIEX .

(28)

Europska komisija, C(2021) 9535 final, Osnivanje skupine stručnjaka za javnu upravu i upravljanje .

(29)

EUPAN – Europska mreža javnih uprava .

(30)

  Neformalni sastanak ministara javnih uprava u EU-u (2021.) .

(31)

  Deklaracija iz Strasbourga o zajedničkim vrijednostima i izazovima europskih javnih uprava (2022.) .

(32)

Studija Švedske agencije za javnu upravu provedena u okviru EUPAN-a (2023.), Good administration in European countries (Dobra uprava u europskim zemljama).

(33)

Izraz koji se upotrebljava za opis sve veće konvergencije administrativnih praksi među državama članicama na temelju zajedničkih vrijednosti i načela, prema zajedničkim standardima i pristupima rada.

(34)

Na temelju Načela javne uprave,  SIGMA (suradnja EU-a i OECD-a). Revizija predviđena 2023.

(35)

Europska komisija, C(2022) 2229 final, Nova strategija Komisije za ljudske resurse ; C(2022) 4388 final, Digitalna strategija Europske komisije ; C(2022) 2230 final, Ozelenjivanje Komisije .

(36)

Vidjeti bilješku 31. (Deklaracija iz Strasbourga).

(37)

Europski parlament (2019.),  Rezolucija o procjeni načina korištenja proračuna EU-a za reformu javnog sektora .

(38)

Odbor regija (2019.),  Poboljšanje administrativnog kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti radi jačanja ulaganja i strukturnih reformi u razdoblju 2021.–2027.

(39)

 Europska komisija, COM(2023) 577 final,  Demografske promjene u Europi: paket instrumenata za djelovanje .

(40)

Eurostat, Istraživanje o radnoj snazi 2021.

(41)

Vidjeti, na primjer,  europsku platformu GovTech .

(42)

  Komisija pozdravlja ciljeve država članica koji se odnose na stvaranje Europe s istaknutijom socijalnom komponentom do 2030.

(43)

Vidjeti bilješku 31. (Deklaracija iz Strasbourga).

(44)

U sektorima kao što su carine i oporezivanje ( Program za zajedničko učenje ) , javne službe za zapošljavanje ( Europska mreža javnih službi za zapošljavanje ) , upravljanje EFRR-om, Kohezijskim fondom i Fondom za pravednu tranziciju ( REGIO Peer2Peer + ) , provedba zakonodavstva o jedinstvenom tržištu ( Informacijski sustav unutarnjeg tržišta ) , provedba strategije za podatke i upotreba umjetne inteligencije ( Radna skupina europskih centara za digitalne inovacije za umjetnu inteligenciju u javnim upravama ) , istraživanje i inovacije ( Uzajamno učenje o pitanjima politike istraživanja i inovacija ) , službene publikacije ( Europski forum za službene listove ) .

(45)

Vidjeti bilješku 30. (neformalni sastanak ministara javne uprave).

(46)

  Vodeća inicijativa PACE 2023 .  

(47)

S pomoću proračuna za administrativne troškove.

(48)

Broj članova osoblja javne uprave na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini procjenjuje se na temelju nacionalnih izvješća. Ne temelji se na usklađenoj metodologiji o području primjene javne uprave. Broj članova osoblja javnog sektora izračunava se na temelju podataka Eurostata iz ankete o radnoj snazi EU-a (2022.).

(49)

Kao što je  Mreža znanja EU-a u području civilne zaštite .

(50)

Kao što je  Platforma zajednice javnih kupaca .  

(51)

  EU Academy .

(52)

Rezolucija Europskog odbora regija –  Zeleni plan u partnerstvu s lokalnim i regionalnim vlastima (2020/C 79/01) .

(53)

Rashodi lokalnih vlasti EU-a u tim sektorima 2021. činili su 71 % (zaštita okoliša), 70 % (stanovanje i komunalne usluge), 53 % (rekreacija, kultura i religija) odnosno 36 % (obrazovanje) ukupnih rashoda opće države.

(54)

69 % općina izjavilo je da nema dovoljno stručnjaka s vještinama u području okoliša i klime te osoblja s tehničkim i inženjerskim stručnim znanjem. Istraživanje EIB-a o općinama 2022.–2023.  

(55)

  Vodeća inicijativa Instrumenta za tehničku potporu 2024. – Prevladavanje prepreka regionalnom razvoju .

(56)

Odgovarajući redoslijed: okviri kompetencija za oblikovatelje politika i istraživače , EU-ov okvir kompetencija za upravljanje i provedbu EFRR-a i Kohezijskog fonda , EU-ov okvir kompetencija za stručnjake za javnu nabavu , EU-ov okvir kompetencija za oporezivanje , EU-ov okvir kompetencija za carinski sektor , interoperabilnost javnog sektora i metodologija upravljanja projektima .

(57)

Uzimajući u obzir Okvir digitalnih kompetencija za građane , Europski okvir poduzetničkih kompetencija i EU-ov okvir kompetencija za održivost .

(58)

  Paket instrumenata za kvalitetu javne uprave (iz 2017.)  

(59)

  Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1463 o utvrđivanju tehničkih i operativnih specifikacija tehničkog sustava za prekograničnu automatiziranu razmjenu dokaza i primjenu načela „samo jednom” .

(60)

Vidjeti bilješku 16. (Izvješće o trošku slabih rezultata u javnoj upravi).

(61)

 Europska komisija, SWD(2022) 721, Izvješće o procjeni učinka Prijedloga akta o interoperabilnoj Europi .

(62)

 Regulatorni okvir za digitalizaciju uključuje predloženi Akt o podacima , Direktivu o otvorenim podacima i s njome povezanu Provedbenu uredbu o visokovrijednim skupovima podataka , Akt o upravljanju podacima , predloženi Akt o umjetnoj inteligenciji , predloženi Akt o interoperabilnoj Europi , Akt o digitalnim tržištima i Akt o digitalnim uslugama .

(63)

Europska komisija, COM(2022) 710 final, Ojačana politika interoperabilnosti javnog sektora .

(64)

  Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije .

(65)

Kao nastavak na nedavno planiranje praćenja interoperabilnosti i digitalne transformacije i utvrđivanje mogućnosti za pojednostavnjenje europskog praćenja digitalnih politika koje provodi Zajednički istraživački centar Europske komisije.

(66)

  Europska komisija, Zajednički istraživački centar, AI Watch. European landscape on the use of Artificial Intelligence by the Public Sector (AI Watch. Europsko okružje za upotrebu umjetne inteligencije u javnom sektoru), European Landscape on the Use of Blockchain Technology by the Public Sector (Europsko okružje za upotrebu tehnologije lanca blokova u javnom sektoru) i Next generation virtual worlds: opportunities, challenges, and policy implications (Virtualni svjetovi sljedeće generacije: prilike, izazovi i posljedice za politike).

(67)

Vidjeti JoinUp .

(68)

  Berlinska deklaracija o digitalnom društvu i digitalnoj upravi utemeljenoj na vrijednostima .

(69)

  Platforma Joinup .

(70)

  Okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu pojednostavnjuje elektroničku razmjenu dokumenata i informacija potrebnih za postupak carinjenja robe; podatkovni prostor za javnu nabavu omogućuje sveobuhvatniji pregled javne nabave u EU-u; identifikacijski sustavi kao što su identifikatori zakonodavstva ili sudske prakse EU-a za prekogranične razmjene u pravnom području.

(71)

Europska komisija, COM(2023) 501 final, Digitalizacija u koordinaciji sustava socijalne sigurnosti: olakšavanje slobodnog kretanja na jedinstvenom tržištu .

(72)

 Europska komisija, SWD(2022) 45 final, Zajednički europski podatkovni prostori .

(73)

  Uredba (EU) 2018/1724 o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 .

(74)

Sustav trenutačno podupire 95 postupaka administrativne suradnje u 19 područja politika povezanih s jedinstvenim tržištem.

(75)

Najavljeno u europskoj strategiji za podatke i ponovljeno u Izjavi 27 država članica o izgradnji oblaka sljedeće generacije za poduzeća i javni sektor u EU-u.

(76)

Nekoliko država članica u planove za oporavak i otpornost uključilo je mjere koje se odnose na izradu zelenog proračuna, zeleno oporezivanje i zelenu javnu nabavu.

(77)

  Europska platforma za prilagodbu klimatskim promjenama ; Misija EU-a: klimatski neutralni i pametni gradovi ; inicijativa Sporazum gradonačelnika ; platforme za dijalog o klimi i energiji .

(78)

Testiranja otpornosti na stres subjekata koji upravljaju kritičnom infrastrukturom u energetskom sektoru u skladu s Preporukom Vijeća 2023/C 20/01 trebala bi biti dovršena do kraja 2023.

(79)

  Smjernice o strategijama i planovima prilagodbe država članica .

(80)

  Pregled aktivnosti u području okoliša .

(81)

Europska komisija, C(2022) 2230 final, Ozelenjivanje Komisije .

(82)

  Uredba (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime i Direktiva (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti.