EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 14.3.2023.

COM(2023) 146 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o uspostavi višegodišnje strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama

Europsko vijeće na izvanrednom je sastanku 9. veljače 2023. ponovilo da je važno osigurati djelotvornu kontrolu vanjskih kopnenih i morskih granica EU-a u okviru sveobuhvatnog pristupa migraciji. U tom je kontekstu pozvalo Europsku komisiju da brzo dovrši strategiju za europsko integrirano upravljanje granicama.

Ova je Komunikacija odgovor na taj poziv i njom se uspostavlja prva višegodišnja strateška politika („strateška politika za europsko integrirano upravljanje granicama”) kako bi se osigurali zajednički politički okvir i smjernice za provedbu djelotvornog europskog integriranog upravljanja granicama 1 u razdoblju od 2023. do 2027.

Prioriteti politike i strateške smjernice za 15 elemenata europskog integriranog upravljanja granicama utvrđeni u Prilogu I. temelje se na dokumentu politike od 24. svibnja 2022. 2 , kojim je pokrenut prvi petogodišnji ciklus strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama te na doprinosima dionika za vrijeme postupka savjetovanja. Konkretnije, međuinstitucijske rasprave dovele su do vrijednog doprinosa Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) 3 i zaključaka Vijeća 4 , koji su uzeti u obzir u ovoj Komunikaciji i njezinim prilozima, u kojima se stoga iznosi zajednička europska vizija europskog integriranog upravljanja granicama u sljedećih pet godina.

Na temelju Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži 5 ovom će se strategijom za europsko integrirano upravljanje granicama usmjeravati rad nacionalnih tijela država članica nadležnih za upravljanje granicama 6 te Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu („Agencija” ili „Frontex”), koji zajedno čine europsku graničnu i obalnu stražu. Ova je strategija na operativnoj razini zajednički okvir kojim se usmjerava svakodnevni rad više od 120 000 službenika europske granične i obalne straže iz nacionalnih tijela država članica i Frontexa kako bi se postiglo djelotvorno i učinkovito europsko integrirano upravljanje granicama.

Strateški kontekst

Strateškom analizom rizika 7 koju je razvio Frontex utvrđuje se niz trendova koji utječu na kontekst u kojem se provodi europsko integrirano upravljanje granicama. Oni uključuju megatrendove, kao što su šire globalne nejednakosti, klimatske promjene, demografski rast i moguće buduće pandemije, ali i kratkoročnije geopolitičke i operativne okolnosti. Očekuje se da će ti izazovi znatno utjecati na upravljanje migracijama i vraćanje, kao i na način na koji je nužno zaštititi vanjske granice EU-a, uzimajući u obzir i to da su za različite vrste granica (kopnene, morske i zračne) potrebne različite mjere te da će se situacija na različitim dijelovima granica razlikovati ovisno o veličini i smjeru migracijskih tokova.

Nedavni geopolitički događaji bitno su utjecali i nastavit će utjecati na vanjske granice EU-a. Ruska ratna agresija na Ukrajinu najnoviji je dokaz neprijateljske geopolitičke situacije na istočnim granicama Europe. Službenici europske granične i obalne straže imali su, osim tradicionalne uloge u nadzoru i zaštiti granice, važnu ulogu u omogućivanju osobama koje bježe od ruske ratne agresije da prijeđu granicu, uz istovremenu zaštitu cjelovitosti i sigurnosti vanjskih granica EU-a.

EU se suočio i s instrumentalizacijom migracija u političke svrhe, novim trendom koji predstavlja izazov za tradicionalne pristupe upravljanju vanjskim granicama i koji bi mogao dovesti do dodatnih poteškoća u budućnosti. Uz namjernu instrumentalizaciju koju provode državni akteri, situacija na vanjskim morskim i kopnenim granicama obilježena je i neprekidnim djelovanjem dobro organiziranih kriminalnih mreža koje su postale naprednije i sofisticiranije, što predstavlja dodatne poteškoće za djelotvorno upravljanje vanjskim granicama.

Kontinuirano djelovanje bit će potrebno i u području EU-ove politike vraćanja, kako u unutarnjem, tako i u vanjskom smislu. Nedostatak koordinacije među tijelima unutar Europske unije i ograničena suradnja trećih zemalja negativno utječu na djelotvornost i učinkovitost te politike. Prema podacima Eurostata samo je 21 % od ukupno 340 515 odluka o vraćanju donesenih 2021. stvarno provedeno. Osim toga, 80 % vraćanja u kojima je sudjelovao Frontex provedeno je u samo pet država članica. Ta ograničena djelotvornost uzrokuje smanjenje dugoročne podrške i povjerenja građana EU-a u integritet europskog sustava upravljanja migracijama i granicama.

Državni i nedržavni akteri na globalnoj razini redovito dovode u pitanje poštovanje ljudskih prava i međunarodnih obveza, zbog čega nastaju dugoročni pritisci na globalni sustav zaštite. S obzirom na navedeno EU mora ponovno potvrditi svoju predanost učinkovitom i sigurnom upravljanju vanjskim granicama u potpunosti u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom, među ostalim u skladu s temeljnim pravima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

Europska unija mora ostati privlačna stručnjacima, poduzećima i turistima, koji pridonose našem dugoročnom rastu i blagostanju. S obzirom na povećanu tržišnu konkurenciju i radi doprinosa dugoročnom gospodarskom rastu i sigurnosti Europe, bit će potrebno dodatno razraditi ulogu vanjskih granica i odgovarajuće informatičke infrastrukture kako bi se olakšala putovanja milijunima putnika koji putuju u dobroj vjeri te istodobno prepoznali mogući sigurnosni rizici.

Naposljetku – na operativnijoj razini – povećanje složenosti i sofisticiranosti integriranog upravljanja granicama moglo bi dovesti i do fragmentiranog i neusklađenog pristupa, prevelikog broja dionika koji provode iste postupke te nedostataka koje bi mogle iskoristiti kriminalne mreže. Kako bi se to spriječilo i kako bi se iskoristile mogućnosti većeg broja sustava i dionika u predmetnom području, bit će potrebna koordinacija među svim dionicima okvira europskog integriranog upravljanja granicama.

Europsko integrirano upravljanje granicama – višegodišnja strateška politika

Za svladavanje tih strateških poteškoća nužan je strateški odgovor EU-a. Europsko integrirano upravljanje granicama alat je za svladavanje tih poteškoća jer se njime osigurava učinkovito upravljanje vanjskim granicama Unije te stvaraju sinergije između razine EU-a i nacionalne razine.

Stoga europsko integrirano upravljanje granicama ima više usporednih ciljeva, a to su: olakšavanje zakonitih prelazaka granica i povećanje učinkovitosti Unijine politike vraćanja; osiguravanje djelotvornog sprečavanja neovlaštenih prelazaka vanjskih granica; sprečavanje i otkrivanje teških kaznenih djela s prekograničnim obilježjem, kao što su krijumčarenje migranata, terorizam, trgovina ljudima, krijumčarenje oružja i krijumčarenje droge; uspostava djelotvorne suradnje s trećim zemljama i osiguravanje brze registracije i skrbi za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita ili koje je zahtijevaju. Ukratko, europsko integrirano upravljanje granicama mora pridonijeti visokoj razini unutarnje sigurnosti u Uniji na način kojim se u potpunosti poštuju temeljna prava i štiti slobodno kretanje osoba u Uniji.

Načela europskog integriranog upravljanja granicama

Ti su ciljevi vidljivi iz više glavnih načela koja se izravno temelje na Uredbi o europskoj graničnoj i obalnoj straži te koja su usklađena s političkim smjernicama i strateškim prioritetima za europsko integrirano upravljanje granicama utvrđenima u Prilogu I. ovoj Komunikaciji.

Prvo, europsko integrirano upravljanje granicama provodi se kao zajednička odgovornost tijela država članica nadležnih za upravljanje granicama i vraćanje te Frontexa, koji zajedno čine europsku graničnu i obalnu stražu. Nacionalna tijela nadležna za upravljanje granicama zadržavaju primarnu odgovornost za upravljanje svojim dijelovima vanjskih granica, no članovi europske granične i obalne straže podliježu dužnosti suradnje u dobroj vjeri i razmjeni informacija unutar zajednice europske granične i obalne straže.

Drugo, europsko integrirano upravljanje granicama temelji se na četverorazinskom modelu za nadzor pristupa 8 , koji obuhvaća mjere u trećim zemljama, mjere sa susjednim trećim zemljama, mjere nadzora državne granice na vanjskim granicama te mjere unutar schengenskog područja i vraćanje. Frontex i države članice trebali bi poduzimati i prilagođavati mjere svih razina na temelju analize rizika.

Treće, sveobuhvatna svjesnost o stanju u gotovo stvarnom vremenu neophodna je za ispravan i pravodoban odgovor europske granične i obalne straže na novonastale prijetnje. Za to je potrebna sveobuhvatna europska slika stanja, koju razvijaju i neprekidno ažuriraju Frontex na razini EU-a i države članice na nacionalnoj razini. Kao glavnu osnovu pregleda situacije na vanjskim granicama EU-a trebalo bi djelotvorno provoditi EUROSUR te bi Frontex, države članice i Komisija trebali zajedno razvijati nove poslovne primjene usporedno sa zajedničkim standardima za upravljanje informacijama 9 .

Četvrto, provedba europskog integriranog upravljanja granicama temelji se na stalnoj pripravnosti za odgovor na nove prijetnje te osiguravanje potrebnih alata za odgovor na nove prijetnje na vanjskim granicama i upravljanje tim prijetnjama. Kako bi se osiguralo uspješno funkcioniranje europske granične i obalne straže, potreban je dobro uspostavljen sustav koordinacije, komunikacije i integriranog planiranja između Frontexa i nacionalnih tijela nadležnih za integrirano upravljanje granicama. Stoga međuagencijski pristup u ovoj Komunikaciji uključuje strateške smjernice za osiguravanje učinkovite nacionalne koordinacije između tijela za upravljanje granicama i drugih nadležnih tijela na vanjskim granicama, među ostalim carinskih tijela, kako bi se moglo upravljati tokom osoba i robe na vanjskim granicama.

Naposljetku, europsko integrirano upravljanje granicama zahtijeva visok stupanj specijalizacije i profesionalnosti. Europska granična i obalna straža trebala bi razvijati zajedničku kulturu granične straže i visoku razinu profesionalnosti s visokim etičkim vrijednostima i integritetom. Trebalo bi osmisliti tečajeve osposobljavanja u okviru svih programa osnovnog osposobljavanja i u obliku ciljanih tečajeva kako bi se osiguralo potpuno poštovanje temeljnih prava pri svim aktivnostima upravljanja državnom granicom.

Od načelâ do primjene u praksi: elementi europskog integriranog upravljanja granicama

Na temelju zaključaka Europskog vijeća, zaključaka Vijeća i vrijednog doprinosa Europskog parlamenta nakon objave Komisijina dokumenta o politikama, u ovoj se Komunikaciji utvrđuju sljedeći posebno važni elementi europskog integriranog upravljanja granicama:

Nadzor državne granice

Nadzor vanjskih granica u obliku zaštite zelenih i morskih granica i kontrola na graničnim prijelazima temeljni je element europskog integriranog upravljanja granicama, koji zahtijeva političke i organizacijske mjere za poboljšanje upravljanja migracijama, pripravnost na krize i doprinos osiguravanju unutarnje sigurnosti u EU-u. Europska granična i obalna straža u okviru koje nadležna tijela država članica surađuju s Frontexom najvažnije je sredstvo za ostvarenje tog cilja. Kako bi se postigla djelotvornost, nužna je bliska i neometana suradnja među svim akterima.

Zaštita granica zahtijeva djelotvorne operativne mjere nacionalnih tijela država članica nadležnih za upravljanje granicama i veću prisutnost stalnih snaga europske granične i obalne straže na predgraničnom području, kao i bolje sposobnosti i infrastrukturu za zaštitu granica, sredstva za nadzor, među ostalim za nadzor iz zraka, i opremu. Zaštita granica mora se poduprijeti usklađenim i sveobuhvatnim nacionalnim i europskim slikama stanja, učinkovitom provedbom EUROSUR-a i pouzdanom analizom rizika. Ako se migranti instrumentaliziraju, pogođene države članice trebaju uložiti dodatnu pažnju i napor u zaštitu svojih dijelova granice u skladu s primjenjivim pravilima Zakonika o schengenskim granicama 10 .

U kontekstu graničnih kontrola nedavnim prijedlogom izmjene Zakonika o schengenskim granicama nastoje se uvesti definicija instrumentalizacije migranata i jasna pravila koja bi trebalo pratiti pri odgovoru na slučajeve instrumentalizacije. Cilj je Prijedloga uredbe o dubinskoj provjeri 11 osigurati bolji pregled toga tko ulazi na državno područje i bolje povezati nadzor državne granice s postupcima vraćanja i azila. Unatoč tome neometani tok putnika koji putuju u dobroj vjeri trebao bi biti prioritet pri osiguravanju sigurnosti i planiranju djelovanja u nepredvidivim okolnostima.

S obzirom na to, informacijskim sustavima EU-a za upravljanje vanjskim granicama (SIS, EES, vizni informacijski sustav (VIS) te Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS)) i njihovom interoperabilnošću osigurat će se neometani i sigurni tokovi na graničnim prijelazima, što će dovesti do veće količine informacija te odgovarajućeg dizajna i opremljenosti graničnih prijelaza, usklađivanja operativnih postupaka na granicama i veće djelotvornosti.

Zajednički EU-ov sustav vraćanja 

Slično upravljanju vanjskim granicama EU-ova politika vraćanja temelji se na bliskoj suradnji EU-a i država članica. Frontex ima ovlasti i alate koji su mu potrebni kako bi bio operativni ogranak tog sustava.

Budući da je opći cilj povećanje učinkovitog vraćanja, države članice trebaju zatražiti i u potpunosti iskoristiti raspoloživu potporu Agencije u svim fazama postupka vraćanja, a posebice: mogućnost organizacije operacija vraćanja uz potporu Frontexa, potporu Frontexa za digitalizaciju nacionalnih sustava upravljanja predmetima vraćanja na temelju sustava koji je razvio Frontex, potporu za osposobljavanje i raspoređivanje Frontexovih specijaliziranih službenika za vraćanje i sudjelovanje u Frontexovim zajedničkim uslugama reintegracije.

Stoga bi države članice trebale osigurati da se u njihovim nacionalnim strategijama za europsko integrirano upravljanje granicama detaljno opisuje način provedbe te suradnje u praksi. Osim toga, države članice trebale bi iskoristiti nove alate koji su im na raspolaganju, kao što je nova značajka Schengenskog informacijskog sustava, koja zahtijeva kreiranje upozorenja o osobama na koje se odnose odluke o vraćanju.

U dokumentu o politikama Prema operativnoj strategiji za učinkovitija vraćanja, koji je Komisija donijela 24. siječnja 2023. 12 , utvrđuju se konkretna područja i mjere za olakšanje neometanog i međusobno povezanog postupka vraćanja te se njime općenito nastoji povećati broj učinkovitih vraćanja iz EU-a. Mreža na visokoj razini za vraćanje mora brzo dovršiti operativnu strategiju, a njezinom će provedbom koordinirati koordinator za vraćanje i mreža na visokoj razini za vraćanje.

Preporuka Komisije o uzajamnom priznavanju odluka o vraćanju i ubrzavanju vraćanja, koja je donesena usporedno s ovom Komunikacijom 13 , važan je korak prema zajedničkom sustavu EU-a za vraćanje. Njome se nastoji povećati razina usklađenosti među državama članicama pri upravljanju migracijama kako bi se vraćanja olakšala i ubrzala.

Suradnja s trećim zemljama

Države članice i Agencija pri europskom integriranom upravljanju granicama moraju pojačati suradnju s trećim zemljama kako bi pridonijele povećanju njihovih operativnih kapaciteta i kapaciteta za suradnju u područjima nadzora državne granice, analize rizika, vraćanja i ponovnog prihvata.

U tom se kontekstu sklapanjem sporazuma o statusu i radnih dogovora kojima se omogućuje suradnja Frontexa s trećim zemljama, u skladu s pravom Unije, osigurava presudan doprinos djelotvornom europskom integriranom upravljanju granicama. Sporazumima o statusu omogućuje se raspoređivanje Frontexovih službenika granične straže u bliskoj suradnji sa službenicima granične straže trećih zemalja, što pridonosi sprečavanju nezakonitih migracija te suzbijanju krijumčarenja i kriminalnih aktivnosti.

Europska komisija u manje od 12 mjeseci dogovorila je četiri sporazuma o statusu 14 , kojima se omogućuje operativno raspoređivanje Frontexovih timova za upravljanje granicama u predmetne treće zemlje. Vijeće je Komisiji dodijelilo ovlasti za pregovaranje o sličnim sporazumima s još četiri zemlje.

Nadalje, Agencija je od donošenja Komisijina modela za Frontexove radne dogovore s tijelima trećih zemalja nadležnima za upravljanje granicama 15 započela pregovore o 10 takvih radnih dogovora 16 i očekuje se da će se ti dogovori sklopiti do kraja godine.

Frontex je i proširio svoju mrežu časnika za vezu u trećim zemljama, što uključuje najnovijeg časnika u regiji Istočnog partnerstva. Predložio je i razmještanje časnika koji bi pokrivao tri zemlje u zapadnoj Africi, o čemu je Komisija dala pozitivno mišljenje.

Razvoj konkretnih mjera u trećim zemljama, kao što su europski časnici za vezu zaduženi za migracije i vraćanje te operativna financijska potpora za upravljanje granicama, među ostalim u susjednim trećim zemljama, mogao bi postati djelotvorno sredstvo za rješavanje pitanja nezakonitih migracijskih tokova prema EU-u u skladu sa sveobuhvatnim pristupom EU-a migracijama. S obzirom na to posebnu pozornost trebalo bi posvetiti istočnom i južnom susjedstvu te trećim zemljama iz kojih polaze i preko kojih prolaze glavne migracijske rute prema EU-u.

Međuagencijska suradnja

Poboljšanje suradnje i razmjene informacija među svim relevantnim tijelima na nacionalnoj razini i razini EU-a radi boljeg razumijevanja i otkrivanja prijetnji vanjskim granicama EU-a te odgovora na te prijetnje presudan je element djelotvornog europskog integriranog upravljanja granicama.

Glavne agencije na razini EU-a na koje se to odnosi jesu Frontex, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Agencija Europske unije za azil (EUAA) te Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA).

Osim toga, trebali bi postojati jasni komunikacijski kanali te jača suradnja među tijelima za upravljanje granicama i drugim nadležnim tijelima na nacionalnoj razini u državama članicama, kao što su carinska tijela, uz jasno definiranu podjelu poslova i funkcionalne strukture za suradnju.

Upotreba najsuvremenije tehnologije, uključujući opsežne informacijske sustave

Potrebno je pojačati mjere u cijelom EU-u za precizan i dosljedan nadzor kretanja putnika i robe prema EU-u ili kroz EU, među ostalim putem aktivnosti na temelju obavještajnih podataka (odnosno na temelju procjene rizika).

Nadalje, države članice moraju osigurati uspješnu provedbu obnovljenih i novih informacijskih sustava EU-a za granice i sigurnost (SIS, VIS, EES i ETIAS) te njihovu interoperabilnost u skladu s dogovorenim rokovima. Primjena novih i izmijenjenih informacijskih sustava EU-a poboljšat će upravljanje granicama i sposobnost EU-a da nadzire svoje vanjske granice. Osim toga, nove značajke središnjeg repozitorija podataka za izvješćivanje i statistiku, koji će eu-LISA uspostaviti 2024., trebale bi se upotrijebiti za povećanje svjesnosti o stanju i prepoznavanje trendova u kretanjima.

Poštovanje, zaštita i promicanje temeljnih prava

Europska granična i obalna straža mora jamčiti zaštitu temeljnih prava kao sveobuhvatnog elementa pri provedbi zadaća povezanih s upravljanjem granicama. Djelovanja EU-a i nacionalnih aktera u okviru europske granične i obalne straže, među ostalim u trećim zemljama, trebala bi se provoditi potpuno u skladu s relevantnim pravom EU-a, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima, i međunarodnim pravom.

Frontex i države članice trebali bi poticati kulturu europskog integriranog upravljanja granicama koja se temelji na usklađenosti s pravom Unije i međunarodnom pravom, među ostalim načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, i potpunim poštovanjem temeljnih prava te bi trebali uključiti zaštitne mjere kojima se jamče temeljna prava u sve svoje aktivnosti.

Promatrači za temeljna prava moraju štititi i promicati poštovanje temeljnih prava kao glavni element svih aktivnosti europske granične i obalne straže u svakom elementu europskog integriranog upravljanja granicama. Osim toga, nacionalni mehanizmi za praćenje temeljnih prava, koje je Komisija predložila za dubinsku provjeru državljana trećih zemalja 17 , mogu znatno pridonijeti povećanju transparentnosti i odgovornosti u pogledu događaja na vanjskim granicama EU-a.

Usklađen i sveobuhvatan mehanizam za kontrolu kvalitete

Procjena provedbe schengenske pravne stečevine na nacionalnoj razini i razini EU-a pridonijet će jačanju upravljanja vanjskim granicama te provedbi mjera kojima se nadoknađuje nepostojanje nadzora granica unutar schengenskog područja i koje su na učinkovit način obuhvaćene europskim integriranim upravljanjem granicama.

Mehanizam za kontrolu kvalitete konkretno se sastoji od mehanizma za evaluaciju i praćenje schengenske pravne stečevine i Frontexove procjene ranjivosti. Kontrola kvalitete od presudne je važnosti za ciklus upravljanja schengenskim područjem jer se njome osigurava sveobuhvatna svjesnost o stanju na nacionalnoj razini i razini EU-a te je ona osnova za dijalog o funkcioniranju schengenskog područja.

Financijski instrumenti EU-a 

Financijski instrumenti EU-a imaju važnu ulogu u djelotvornoj provedbi strategije za europsko integrirano upravljanje granicama, posebice Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI) te Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF). Europsko integrirano upravljanje granicama na razini EU-a i na nacionalnoj razini financirat će se sredstvima EU-a.

Važno je da države članice pri upotrebi financijskih instrumenata EU-a usklade svoje prioritete s ciljevima europskog integriranog upravljanja granicama kako bi se ostvarila maksimalna dodana vrijednost angažmana Unije. Osim toga, aktivnosti Frontexa financiraju se iz namjenskog proračuna Agencije, koji je dio ukupnog proračuna EU-a.

Potpora za treće zemlje osigurat će se putem Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI-GE) i Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) u kombinaciji s relevantnim mjerama u okviru BMVI-ja i AMIF-a.

Nadalje, određene važne vanjske granice trebaju se ojačati ciljanim mjerama Unije, među ostalim mobilizacijom sredstava EU-a za potporu državama članicama u poboljšanju sposobnosti i infrastrukture, sredstava i opreme za nadzor te bilateralnog financiranja.

Naposljetku, Instrument za tehničku potporu 18 omogućuje državama članicama da zatraže potporu za provedbu relevantnih elemenata nacionalnih strategija za europsko integrirano upravljanje granicama.

Sljedeći koraci

Ovom se Komunikacijom osiguravaju političke smjernice za provedbu europskog integriranog upravljanja granicama europske granične i obalne straže u sljedećih pet godina. U sljedećem ih koraku Agencija i države članice, u skladu s Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži, trebaju na djelotvoran način pretočiti u operativne ciljeve i aktivnosti.

Agencija u bliskoj suradnji s državama članicama i Komisijom mora utvrditi novu tehničku i operativnu strategiju za europsko integrirano upravljanje granicama 19 . Upravni odbor Frontexa trebao bi donijeti tu tehničku i operativnu strategiju u roku od šest mjeseci nakon donošenja ove Komunikacije. Strategija bi trebala biti u skladu s političkim usmjerenjem institucija EU-a i njome bi se trebalo provoditi to usmjerenje te, konkretnije, zahtjevi utvrđeni u Prilogu II. ovoj Komunikaciji.

Drugo, provedba europskog integriranog upravljanja granicama zahtijeva i da se strategija utvrđena na razini EU-a na djelotvoran način pretoči u nacionalne strategije za europsko integrirano upravljanje granicama koje donose države članice 20 . Države članice trebale bi uskladiti svoje nacionalne strategije za europsko integrirano upravljanje granicama s višegodišnjom strateškom politikom za europsko integrirano upravljanje granicama u roku od 12 mjeseci nakon donošenja ove Komunikacije. Kako bi se ostvarili najbolji rezultati unutar europske granične i obalne straže, države članice trebale bi nastojati poštovati zahtjeve utvrđene u Prilogu II. ovoj Komunikaciji.

Isto tako, unatoč potrebi za dugoročnim strateškim planiranjem europskog integriranog upravljanja granicama, dinamično i osjetljivo operativno okruženje zahtijeva stalno praćenje razvoja događaja i fleksibilnu prilagodbu potrebama koje se mijenjaju. Schengenski ciklus omogućit će to praćenje i osigurat će da se novonastali izazovi u provedbi europskog integriranog upravljanja granicama mogu uzeti u obzir na odgovarajući način te da se prioriteti, prema potrebi, mogu prilagoditi potrebama koje se mijenjaju kako bi se ciklus europskog integriranog upravljanja granicama mogao uspješno provoditi u cijeloj Uniji.

Osim schengenskog ciklusa Europski parlament i Vijeće mogu Frontexu na godišnjoj osnovi pružati i strateške smjernice i mišljenja na temelju pregleda programskog dokumenta Agencije. Međuparlamentarna suradnja predviđena člankom 112. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži i sastanci koji se održavaju u okviru te suradnje važan su alat za osiguravanje učinkovitog izvršavanja kontrolnih funkcija Europskog parlamenta nad Agencijom te nacionalnih parlamenata nad nacionalnim tijelima u provedbi europskog integriranog upravljanja granicama.

Komisija će pokrenuti evaluaciju strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama četiri godine nakon donošenja ove Komunikacije 21 . Rezultati te evaluacije uzet će se u obzir pri pripremi sljedećeg višegodišnjeg ciklusa politike. Prije toga evaluacija Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži koja je trenutačno u tijeku i koja će se dovršiti do kraja godine 22 predstavlja prvu priliku za procjenu tog postupka.

Nadalje, Komisija će nastaviti osiguravati da se mišljenja svih relevantnih dionika uzmu u obzir pri definiranju zajedničkog europskog pristupa upravljanju vanjskim granicama. Upravljanje vanjskim granicama snažnog područja bez nadzora unutarnjih granica kolektivna je odgovornost koja zahtijeva predanost i potporu svih nas.

(1)

Članak 8. stavak 4. Uredbe (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624 (Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži), 14.11.2019., SL L 295, str. 1.

(2)

Dokument politike o razvoju višegodišnje strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/1896, COM(2022) 303 final.

(3)

Dopis predsjednika Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta, 17. siječnja 2023., IPOL-COM-LIBE D(2023) 1361.

(4)

Višegodišnji ciklus strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama – zaključci Vijeća (14. listopada 2022.) 13585/22.

(5)

Vidjeti bilješku 1.

(6)

Uključujući službenike obalne straže u mjeri u kojoj izvršavaju zadaće nadzora državne granice te nacionalna tijela nadležna za vraćanje (članak 4. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži).

(7)

https://prd.frontex.europa.eu/document/strategic-risk-analysis-2022/

(8)

 Uvodna izjava 11. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(9)

Tehnički standardi za razmjenu informacija olakšat će povezivanje komunikacijskih mreža i razvoj sučelja kojima se povezuju sustavi za razmjenu informacija Agencije i država članica. Time će se povećati mogućnosti dijeljenja odgovarajućih slika stanja unutar europske granične i obalne straže te njihova slanja trećim zemljama, ako postoji takva operativna suradnja, kao i izvješćivanja o položaju vlastitih resursa Agencije u europskoj slici stanja s pomoću satelitskog navigacijskog sustava uspostavljenog u okviru programa Galileo. Stoga će države članice i Agencija imati na raspolaganju podatke u gotovo stvarnom vremenu i bolje preduvjete za predviđanje migracijskih tokova.

(10)

Vidjeti članak 13. stavak 2. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama), SL L 77, 23.3.2016., str. 1.

(11)

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817, COM(2020) 612 final.

(12)

Dokument o politikama – Prema operativnoj strategiji za učinkovitija vraćanja, 24.1.2023., COM(2023) 45 final.

(13)

Preporuka Komisije o uzajamnom priznavanju odluka o vraćanju i ubrzavanju vraćanja pri provedbi Direktive 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, C(2023) 1763.

(14)

Moldova, Sjeverna Makedonija, Albanija i Crna Gora.

(15)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću: Predložak sporazuma o statusu iz članka 54. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži, COM(2021) 747 final.

(16)

Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo [tim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova], Moldova, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Mauritanija, Niger i Senegal.

(17)

Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817, COM(2020) 612 final.

(18)

Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu, SL L 57, 18.2.2021., str. 1.

(19)

Članak 8. stavak 5. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(20)

Članak 8. stavak 6. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(21)

Članak 8. stavak 7. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(22)

Članak 121. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 14.3.2023.

COM(2023) 146 final

PRILOZI

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o uspostavi višegodišnje strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama

PRILOG I. 
ELEMENTI EUROPSKOG INTEGRIRANOG UPRAVLJANJA GRANICAMA

Prioriteti politike i strateške smjernice za elemente europskog integriranog upravljanja granicama

U Uredbi (EU) 2019/1896 navedeno je 15 elemenata 1 za uspostavu europskog integriranog upravljanja granicama. U skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe, uzimajući u obzir Stratešku analizu rizika za 2022., na temelju rezultata tematske evaluacije nacionalnih strategija za integrirano upravljanje granicama 2019. i 2020. 2 te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Vijećem, Komisija je utvrdila sljedeće prioritete politike i strateške smjernice povezane s tih 15 elemenata 3 .  

Prioriteti politike

Nadzor državne granice (granične kontrole na graničnim prijelazima i zaštita državne granice između graničnih prijelaza) na temelju analize rizika okosnica je europskog integriranog upravljanja granicama. Frontex i tijela država članica nadležna za upravljanje granicama, koji zajedno čine europsku graničnu i obalnu stražu, trebali bi imati pravne, institucionalne, administrativne i operativne kapacitete te potrebne resurse za provedbu djelotvornog i učinkovitog nadzora državnih granica u svim okolnostima 5 .

Nadzor državne granice ima više ciljeva. Prvo, granične kontrole na predviđenim graničnim prijelazima olakšavaju zakonite prelaske granica za osobe i prekogranični promet. Isto tako, zaštitom državne granice na graničnim područjima između graničnih prijelaza sprečava se neovlašten prelazak vanjskih granica. Njime se jača unutarnja sigurnost EU-a zahvaljujući sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju raznih oblika prekograničnog kriminaliteta, kao što su terorizam, nezakonita trgovina vatrenim oružjem ili trgovina ljudima te se omogućuje poduzimanje mjera povezanih s osobama koje su nezakonito prešle granicu.

Nakon što se donese Uredba o dubinskoj provjeri 6 , njome bi se trebalo osigurati da nadzor državne granice obuhvaća i prethodnu dubinsku provjeru svih državljana trećih zemalja koji su prisutni na vanjskim granicama, a ne ispunjavaju uvjete ulaska ili koji su iskrcani nakon operacije traganja i spašavanja. Prema tome, sve osobe koje prelaze vanjske granice, a ne ispunjavaju uvjete ulaska, bit će podložne mehanizmima upućivanja (odnosno mjerama dubinske provjere i ispitivanja, identifikaciji, uzimanju otisaka prstiju).

Frontex podupire države članice pri provedbi njihovih zadaća u skladu s potrebama europske granične i obalne straže, kako je pojedinačno dogovoreno s državama članicama.

U skladu s pravom Unije nadzor državne granice mora se provoditi na način kojim se poštuju temeljna prava svih osoba, bez obzira na to traže li međunarodnu zaštitu. Pojedincima koji traže međunarodnu zaštitu mora se omogućiti stvaran pristup postupcima za odobrenje te zaštite, među ostalim na vanjskoj granici ili tranzitnim područjima država članica. Na pojedince koji ne traže zaštitu, neovisno o tome, primjenjuje se zaštita primjenjivog prava Unije i međunarodnog prava, uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

Strateške smjernice

1.Države članice kao polazište moraju imati pravne, strukturne, administrativne i tehničke kapacitete za provedbu graničnih kontrola u skladu sa Zakonikom o schengenskim granicama 7 i olakšavanje zakonitih prelazaka granica za osobe i vozila. Broj graničnih prijelaza na vanjskim granicama trebao bi odgovarati kapacitetima (resursi i infrastruktura), vrstama granica (kopnene, morske i zračne) i horizontalnim izazovima (kao što su protok putnika, prekogranični kriminalitet ili instrumentalizacija migracija).

2.Države članice trebale bi jamčiti siguran i neometan prelazak granica putnika i vozila na graničnim prijelazima.

3.Trebalo bi sustavno prikupljati informacije unaprijed za rad granične kontrole (informacije prije dolaska kao jedan od osnovnih elemenata rada granične kontrole) i razraditi taj postupak učinkovitom upotrebom sustava unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (API).

4.Postupak granične kontrole trebalo bi učinkovito provoditi u skladu sa Zakonikom o schengenskim granicama te poboljšati i optimizirati sveobuhvatnim uvođenjem informacijskih sustava EU-a za migracije, granice i sigurnost (EES, ETIAS, VIS, Eurodac, Schengenski informacijski sustav i ECRIS-TCN) i njihovom interoperabilnošću. Time će se povećati količina i kvaliteta informacija dostupnih za potrebe granične kontrole. Nadalje, mogućom budućom digitalizacijom putnih isprava dodatno će se poboljšati postupak prelaska vanjskih granica. Države članice trebale bi osigurati da se novi i obnovljeni informacijski sustavi pravodobno i ispravno upotrebljavaju na njihovim granicama. Službenici stalnih snaga trebali bi imati pristup Schengenskom informacijskom sustavu dok su raspoređeni na operacije.

5.Na svim razinama valja održavati pouzdanu i sveobuhvatnu svjesnost o stanju na granicama kako bi se zajamčila visoka razina sposobnosti za poduzimanje potrebnih mjera na razini EU-a i nacionalnoj razini. Sveobuhvatnu nacionalnu i europsku sliku stanja u gotovo stvarnom vremenu trebalo bi održavati, dijeliti i proširiti na nacionalnoj razini i razini EU-a, u skladu s pravnim okvirom i operativnim potrebama.

6.Neprekidna (24 sata dnevno, sedam dana u tjednu) svjesnost o stanju trebala bi biti temelj za odgovarajuću sposobnost reagiranja kako bi se omogućio djelotvoran odgovor na sve granične incidente, uključujući neočekivane promjene na vanjskim granicama i situacije nezakonitog useljavanja velikih razmjera. Tu bi sposobnost trebalo osigurati u svim okolnostima na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Trebalo bi proširiti nacionalne kapacitete i kapacitete EU-a kako bi se mogao brzo ojačati nadzor državne granice, kad za to postoji potreba, na bilo kojem graničnom prijelazu i na bilo kojem dijelu vanjskih granica. Sposobnost reagiranja i planiranje djelovanja u nepredvidivim okolnostima trebalo bi redovito ispitivati i prilagođavati situaciji, posebno kad je riječ o instrumentalizaciji migranata. Prisutnost i raspoređivanje Frontexa na vanjskim granicama trebalo bi kontinuirano preispitivati u skladu s tim.

7.Frontex bi u bliskoj budućnosti trebao osigurati neometano preuzimanje internetskog sustava krivotvorenih i vjerodostojnih isprava (FADO) od Glavnog tajništva Vijeća. Nadležna tijela država članica, u okviru europske granične i obalne straže, trebala bi u potpunosti podupirati Frontex u tome te pridonositi usavršavanju sustava i Centra izvrsnosti za borbu protiv krivotvorenja isprava aktivnijom razmjenom informacija o otkrivenim lažnim i krivotvorenim ispravama s Centrom. Frontex bi trebao i provesti sve svoje ovlasti u području sigurnosti isprava povećanjem svojih sposobnosti pružanja potpore Komisiji i državama članicama u provedbi procjena i ispitivanja sukladnosti putnih isprava koje su izdale države članice.

8.Nacionalni integrirani sustavi zaštite državne granice na temelju analize rizika trebali bi raspolagati stabilnim kapacitetima (organizacijskim, administrativnim i tehničkim) i biti stalno pripravni. To je nužno kako bi se spriječili i otkrili neovlašteni prelasci granica, uhitile osobe koje su nezakonito prešle granicu i osiguralo da su one podložne usklađenim i sveobuhvatnim postupcima upućivanja (odnosno postupcima dubinske provjere) pri kojima se poštuju njihova temeljna prava, presrela prijevozna sredstva, kao što su plovila, koja se upotrebljavaju za nezakonit prelazak granice, suzbio prekogranični kriminalitet, kao što su krijumčarenje, trgovina ljudima i terorizam, te odgovorilo na hibridne prijetnje.

9.Pojačane aktivnosti nadzora na svim dijelovima kopnene i morske vanjske granice, među ostalim na predgraničnom području, trebale bi biti na razini učinka koja se od njih očekuje, koristeći se integriranim sustavima nadzora, pokretnom opremom i pokretnim ophodnjama (jedinicama) te rezultatima analize rizika. Razine učinka trebalo bi utvrditi na usklađen način u cijelom EU-u.

10.Vanjsku granicu trebalo bi stalno pratiti (24 sata dnevno, sedam dana u tjednu). Trebalo bi provoditi aktivnosti nadzora na granicama i predgraničnom području, koristeći se različitim alatima, radi uspostave mehanizma ranog upozoravanja, razmjene pouzdanih informacija i poboljšanja sposobnosti reagiranja, među ostalim skalabilnom dodjelom resursa.

11.Nacionalne integrirane sustave nadzora trebalo bi poduprijeti zajedničkim i interoperabilnim europskim kapacitetima nadzora. Zaštitu državne granice, među ostalim na predgraničnom području, trebalo bi organizirati u skladu s Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži te Zakonikom o schengenskim granicama. Ako je u zaštitu državne granice uključeno više tijela na nacionalnoj razini, predmetna država članica trebala bi odrediti nadležno nacionalno tijelo zaduženo za opći nadzor i potrebne mehanizme zapovijedanja, suradnje i koordinacije te osigurati da su odgovornosti različitih tijela i agencija uređene zakonodavstvom ili sporazumima o suradnji. Nacionalni kapaciteti za nadzor u vlasništvu različitih tijela trebali bi djelovati u skladu s Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži te ažuriranim priručnikom EUROSUR-a.

12.Na razini EU-a i na nacionalnoj razini podaci koje su prikupila različita tijela trebali bi se razmjenjivati putem nacionalnih koordinacijskih centara ako su ti podaci potrebni tijelima drugih država članica.

13.Sustav zaštite morske državne granice mora biti u stanju otkriti, identificirati i, ako je potrebno, pratiti i presresti sva plovila koja ulaze u teritorijalno more te pridonijeti zaštiti i spašavanju života na moru u svim vremenskim uvjetima te smanjenju nezakonitih dolazaka u EU. Države članice trebale bi iskoristiti kapacitete nadzora koje nudi Frontex kako bi povećale nacionalne kapacitete i opću svjesnost o stanju. Bliska međuagencijska suradnja među nacionalnim tijelima nadležnima za europsku graničnu i obalnu stražu, Frontexom, Europskom agencijom za pomorsku sigurnost (EMSA) i Europskom agencijom za kontrolu ribarstva (EFCA) te suradnja s koordinacijskim centrima za spašavanje na moru presudna je za osiguravanje proširene koordinacije u tom pogledu.

14.Sustav zaštite kopnene državne granice mora biti u stanju u svim okolnostima otkriti sve neovlaštene prelaske granica i presresti osobe koje nezakonito prelaze granicu u visokorizičnim područjima. Sustavi zaštite kopnene državne granice mogli bi uključivati pokretne ili nepokretne sposobnosti i infrastrukturu te specijalizirano osposobljeno osoblje. Trebalo bi dati prednost najsuvremenijim tehnologijama te raznoj tehničkoj opremi i rješenjima (odnosno upotrebi bespilotnih letjelica). Prikupljanje i druga obrada osobnih podataka tim tehnologijama treba biti propisana zakonom te se treba provoditi u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, među ostalim o zaštiti osobnih podataka.

15.Trebala bi se sustavno provoditi dubinska provjera osoba koje su prešle vanjsku granicu, a nisu bile podvrgnute graničnoj kontroli. Ciljevi dubinske provjere, među ostalim, jesu identificirati osobe, provesti sigurnosne i zdravstvene preglede te uputiti provjerene osobe na odgovarajuće postupke.

16.Kapacitet za otkrivanje ili sprečavanje prekograničnog kriminala i terorizma na vanjskim granicama trebalo bi ojačati na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Nadležna tijela za nadzor državne granice, u suradnji s drugim relevantnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva i agencijama EU-a, kao što su Europol i Frontex, mogu pridonijeti otkrivanju i sprečavanju prekograničnog kriminala na vanjskim granicama, prije svega otkrivanju stranih terorističkih boraca ili počinitelja kaznenih djela u području prekograničnog kriminala, kao što su krijumčari i nezakoniti trgovci vatrenim oružjem.

17.Frontexov priručnik o otkrivanju vatrenog oružja važan je alat pri osposobljavanju službenika graničnog nadzora i carinskih tijela u EU-u, ali i susjednim zemljama.

18.Službenici graničnog nadzora trebali bi isto tako biti spremni identificirati žrtve kaznenih djela, posebno žrtve trgovine ljudima, pružiti im početnu pomoć i uputiti ih odgovarajućim službama.

19.Službenici graničnog nadzora trebali bi raspolagati dostatnim kapacitetima, sposobnostima, mehanizmima i postupcima za identifikaciju ranjivih osoba i maloljetnika bez pratnje te za identifikaciju osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita ili žele zatražiti takvu zaštitu kako bi se te osobe mogle uputiti na odgovarajuće postupke i tijela.

20.U skladu sa Zakonikom o schengenskim granicama u slučaju ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u državi članici predmetna država članica može privremeno ponovno uvesti kontrole na unutarnjim granicama kao krajnju mjeru. Međutim, države članice najprije moraju osigurati da su te mjere nužne i proporcionalne, među ostalim ponajprije tako da istraže potencijalne alternativne mjere, kao što je provedba policijskih kontrola u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije. Ako je privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice nužno, države članice trebale bi poduzeti mjere za ublažavanje negativnih učinaka na putovanje unutar schengenskog područja.

Prioriteti politike

Zaštita i spašavanje života na vanjskim granicama ključan je prioritet europskog integriranog upravljanja granicama. Sposobnost i operativna pripravnost za provođenje operacija traganja i spašavanja te suradnja svih uključenih strana trebale bi biti važan i sastavni dio operacija zaštite svih morskih vanjskih granica kako bi države članice ispunile obveze traganja i spašavanja koje proizlaze iz prava Unije i međunarodnog prava 9 .

Strateške smjernice

1.Trebalo bi poboljšati suradnju među tijelima država članica nadležnima za traganje i spašavanje te suradnju s drugim tijelima koja bi mogla biti uključena u operacije traganja i spašavanja, među ostalim poticanjem dijaloga sa svim relevantnim akterima u tom području. Time se želi smanjiti broj smrtnih slučajeva na moru, održati sigurnost plovidbe i osigurati učinkovito upravljanje migracijama, u skladu s relevantnim pravnim obvezama i Preporukom Komisije (EU) 2020/1365 10 .

2.Trebalo bi pristupati traganju i spašavanju na koordiniraniji način, pri čemu bi europska kontaktna skupina za traganje i spašavanje trebala poboljšati suradnju i koordinaciju država zastave i obalnih država te utvrditi najbolje načine za pravodobnu i sveobuhvatnu razmjenu informacija 11 .

3.Tijela EU-a i država članica trebala bi ojačati suradnju s prioritetnim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, među ostalim poboljšanjem operativne suradnje tijela trećih zemalja s agencijama EU-a.

4.Odgovornost država članica za traganje i spašavanje trebala bi se u potpunosti uzeti u obzir u svim fazama operativnog planiranja i provedbe operacija zaštite morskih državnih granica koje provode Agencija i države članice. Trebalo bi uspostaviti i redovito ispitati standardizirane mehanizme i standardne operativne postupke s tijelima država članica nadležnima za traganje i spašavanje (koordinacijski centar za spašavanje na moru), nacionalnim koordinacijskim centrom i međunarodnim koordinacijskim centrom. Trebalo bi istražiti i mogućnosti za uspostavljanje sličnih mehanizama koordinacije između država članica i partnerskih zemalja. Osim toga, sve ophodnje i tehnički resursi uključeni u zaštitu morskih državnih granica, uključujući zajedničke operacije ili brze intervencije na morskim granicama koje koordinira Frontex, trebali bi biti odgovarajuće pripremljeni, među ostalim obučeni o temeljnim pravima, te opremljeni za moguće intervencije traganja i spašavanja, uključujući, prema potrebi, sposobnost da djeluju kao koordinatori na terenu.

5.Sposobnost podupiranja intervencija traganja i spašavanja trebalo bi dodatno povećati osiguravanjem potrebnog osposobljavanja za osoblje koje sudjeluje u operacijama zaštite morskih državnih granica na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Agencija bi trebala provesti procjenu potreba te pružati pojačanu operativnu i tehničku podršku državama članicama u skladu sa svojim ovlastima, što uključuje raspoređivanje resursa, kako bi one povećale svoje kapacitete, čime bi pridonijela spašavanju životâ na moru.

6.Sposobnost da se EUROSUR-om podupru operacije traganja i spašavanja te spašavanje životâ na moru u situacijama do kojih može doći tijekom operacija zaštite državne granice na moru trebalo bi u potpunosti provesti i primjenjivati u skladu s Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/581 12 .

Prioriteti politike

Europsko integrirano upravljanje granicama trebalo bi se temeljiti na analizi rizika. Pouzdane, sveobuhvatne i integrirane analize rizika trebale bi biti dostupne na razini EU-a i na nacionalnoj razini te bi se trebale upotrebljavati za političko, strateško i operativno planiranje i donošenje odluka. Analiza rizika trebala bi pružiti analitičke nalaze i preporuke za koncepte i konkretne mjere (pravne, tehničke i operativne) kako bi se pravodobno smanjili postojeći i potencijalni rizici i slabosti koji obuhvaćaju cjelokupno područje primjene europskog integriranog upravljanja granicama na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Strateške smjernice

1.Europski zajednički integrirani model analize rizika, koji je donio upravni odbor Frontexa 14 , mora se redovito ažurirati i primjenjivati u svim državama članicama te na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

2.Kako bi poduprle usklađeno djelovanje EU-a radi poboljšanja upravljanja vanjskim granicama i održavanja unutarnje sigurnosti, države članice trebale bi uspostaviti potrebne nacionalne kapacitete (organizacijske, administrativne i tehničke) za provedbu ujednačenih analiza rizika, planiranja djelovanja u nepredvidivim okolnostima i procjena ranjivosti. Rezultati analize rizika i postupci koje utvrđuje Frontex trebali bi se integrirati u nacionalni postupak izrade analize rizika za integrirano upravljanje granicama, koji obuhvaća sve razine četverorazinskog modela za nadzor pristupa.

3.Trebalo bi uspostaviti specijalizirane strukture za analizu rizika, ovlaštene za prikupljanje, obradu i pripremu relevantnih podataka od svih nacionalnih tijela uključenih u integrirano upravljanje granicama, kojima bi trebao upravljati dovoljan broj specijaliziranog i osposobljenog osoblja.

4.Iako bi se procjene rizika uvijek trebale provoditi prije i tijekom zajedničkih operativnih aktivnosti koje koordinira Frontex, Agencija bi trebala proširiti svoje kapacitete za pripremu rezultata ad hoc analize rizika koji obuhvaćaju nove prijetnje i podupiru postupke upravljanja krizama.

5.U području analize rizika trebalo bi dodatno ojačati suradnju među relevantnim tijelima EU-a i nacionalnim tijelima, kao što su carinska tijela, posebno među Frontexom, Europolom, Agencijom Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), Agencijom za temeljna prava (FRA), Agencijom Europske unije za azil i Komisijom (prema potrebi uključujući OLAF) te s njima. Na taj se način jamči sveobuhvatnija analiza, koja se odnosi na rizike za cjelovitost vanjskih granica i unutarnju sigurnost, uključujući pravilno funkcioniranje schengenskog područja. Pri pripremi procjene prijetnje teškog i organiziranog kriminala u Europskoj uniji 15 i drugih izvješća trebalo bi uspostaviti pojačanu suradnju Europola i Frontexa s obzirom na dodanu vrijednost Frontexove analize rizika pri prepoznavanju i istraživanju prekograničnog kriminala na vanjskim granicama. U Akcijskom planu EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025. najavljena je revizija Uredbe (EU) 258/2012 16 . Komisija je u listopadu 2022. donijela prijedlog o preinaci te uredbe kako bi se bolje regulirali uvoz, izvoz i provoz vatrenog oružja za civilnu uporabu. Prijedlog o preinaci usmjeren je na, među ostalim, bolju analizu rizika na temelju razmjene informacija među različitim tijelima koja su uključena u uvoz, izvoz i provoz vatrenog oružja za civilnu uporabu, njegovih bitnih komponenti i streljiva. U Strategiji i Akcijskom planu EU-a u području droga za razdoblje 2021.–2025. primjenjuje se integriran, uravnotežen i multidisciplinaran pristup fenomenu droge koji se temelji na dokazima, i to na nacionalnoj razini, razini EU-a i međunarodnoj razini, te se iznose odlučne mjere za smanjenje opskrbe, uključujući povećanje otkrivanja nezakonite trgovine drogom i prekursorima za droge na veliko na točkama ulaska u EU i izlaska iz EU-a te reagiranje na poveznice s drugim sigurnosnim prijetnjama.

6.Agencija bi trebala dodatno ojačati svoju sposobnost predviđanja upotrebom najširih mogućih izvora potrebnih pouzdanih i relevantnih informacija.

7.U strateškom kontekstu dvogodišnja strateška analiza rizika ključan je alat koji bi Agenciji trebao omogućiti da stekne dugoročno razumijevanje migracijskih tokova prema EU-u i unutar njega kad je riječ o migracijskim trendovima, obujmu i rutama. Pomoći će i u identificiranju izazova, među ostalim upotrebe krivotvorenih i lažnih putnih isprava, na vanjskim granicama i unutar schengenskog područja te u području vraćanja, čime će poduprijeti donošenje političkih odluka i razvoj dugoročnih sposobnosti. Pri identificiranju izazova trebalo bi se usmjeriti i na pojave niske vjerojatnosti, ali snažnog učinka, kao što su pandemije i posljedične prijetnje zdravlju. Najnovija dostupna analiza trebala bi se odražavati u provedbi višegodišnjeg ciklusa strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama, koju bi Agencija trebala uzeti u obzir u tehničkoj i operativnoj strategiji za europsko integrirano upravljanje granicama, a države članice u svojim nacionalnim strategijama.

8.Agencija bi nakon objave svake strateške analize rizika trebala s državama članicama i Komisijom raspraviti o tome kako poboljšati kvalitetu i funkcionalnost te dvogodišnje analize.

9.U skladu s Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži i uz potpuno poštovanje prava Unije o zaštiti osobnih podataka trebalo bi uspostaviti formalni mehanizam za razmjenu informacija i obavještajnih podataka s trećim zemljama, posebno s potencijalnim zemljama podrijetla i relevantnim zemljama tranzita. Države članice i Frontex trebali bi ga održavati i doraditi kako bi se poboljšale analiza rizika i ciljanije operativne aktivnosti.

Prioriteti politike

Potrebno je uspostaviti, koristiti i razviti europske i nacionalne kapacitete na koordiniran i integriran način kako bi se zajamčila učinkovita i ujednačena provedba svih aspekata europskog integriranog upravljanja granicama u svim okolnostima i na svim razinama četverorazinskog modela za nadzor pristupa. Europska granična i obalna straža, koju čine Agencija i tijela država članica nadležna za granični nadzor i vraćanje, trebala bi biti u stalnom i provjerenom stanju pripravnosti kako bi odgovorila na sve moguće incidente na vanjskim granicama i sve nove pojave koje utječu na funkcioniranje nadzora državne granice i vraćanja. Trebali bi postojati kapaciteti za brzu reakciju i potrebne sposobnosti za učinkovitu provedbu raznih vrsta zajedničkih operacija na svim dijelovima vanjskih granica. Razmjena informacija u okviru ovog elementa trebala bi se odvijati pravodobno.

Strateške smjernice

1.Države članice trebale bi uspostaviti učinkovit nacionalni mehanizam koordinacije i radne postupke za sve funkcije i aktivnosti europske granične i obalne straže kako bi osigurale učinkovitost na nacionalnoj razini i u suradnji s Frontexom. U državama članicama trebala bi postojati nadležna nacionalna kontaktna točka (24 sata dnevno, sedam dana u tjednu) za sva pitanja koja se odnose na aktivnosti Agencije u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Nacionalna kontaktna točka trebala bi predstavljati sva nacionalna tijela uključena u upravljanje granicama i vraćanje. Nacionalna kontaktna točka trebala bi biti odvojena od nacionalnog koordinacijskog centra odgovornog za razmjenu informacija u okviru EUROSUR-a.

2.Trebalo bi dodatno ojačati i integrirati svjesnost o stanju, sposobnost reagiranja i ulogu nacionalnog koordinacijskog centra u skladu s Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/581. Svaka država članica mora uspostaviti potpuno funkcionalan nacionalni koordinacijski centar u skladu s člankom 21. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

3.Informacije prikupljene alatima za nadzor, koje spajaju i prenose nacionalni koordinacijski centri, trebale bi se upotrebljavati za jačanje sposobnosti reagiranja u stvarnom vremenu (npr. presretanja) i za analize rizika.

4.Trebalo bi u potpunosti iskoristiti postojeće i buduće alate za razmjenu informacija, posebno EUROSUR. U tom kontekstu trebalo bi osigurati učinkovitu suradnju i koordinaciju među nacionalnim tijelima koja sudjeluju u aktivnostima europske granične i obalne straže te sa samim Frontexom. Takvu suradnju i koordinaciju trebalo bi provoditi u okviru EUROSUR-a, posebno u svakom nacionalnom koordinacijskom centru.

5.Države članice trebale bi s Agencijom redovito dijeliti sve potrebne informacije o stanju, trendovima i mogućim prijetnjama na vanjskim granicama i u području vraćanja. Te informacije ne bi trebale biti udvostručene. Stoga bi trebao postojati mehanizam kojim se osigurava interoperabilnost raznih informacijskih kanala kako bi se olakšala razmjena informacija i poboljšala svjesnost o stanju.

6.Države članice trebale bi dodijeliti potrebne ljudske i financijske resurse te raspolagati stalnom operativnom pripravnošću kako bi ispunile svoju pravnu obvezu pružanja obveznih doprinosa, kao i dobrovoljnih doprinosa zajedničkim europskim kapacitetima koje koordinira Frontex, posebno stalnim snagama europske granične i obalne straže i pričuvi tehničke opreme.

7.Države članice i Agencija trebale bi osigurati postupno povećanje stalnih snaga kako bi do 2027. dosegnule svoj puni kapacitet od 10 000 službenika. Odgovarajuće osoblje i sposobnost reagiranja presudni su čimbenici za djelotvorno rješavanje pitanja nezakonitih migracija i prijetnji sigurnosti granica kako bi se omogućio brz odgovor i dodatan kapacitet na problematičnim dijelovima granice.

8.Agencija bi trebala izraditi sveobuhvatan operativni koncept, koji bi u najmanju ruku trebao uključivati koncept raspoređivanja stalnih snaga, njihovu operativnu učinkovitost i zahtjeve povezane sa sposobnostima u odnosu na različite prijetnje i operativna okruženja, jasne zapovjedne i upravljačke strukture, logističku potporu i interni mehanizam za kontrolu kvalitete u skladu s člankom 62. stavkom 10. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

9.Kako bi se osigurala veća učinkovitost Agencije, upravni odbor Frontexa trebao bi donijeti i redovito preispitivati operativni koncept za stalne snage. Na taj bi se način omogućilo bolje usmjeravanje provedbe operativnih i tehničkih zadaća Agencije, posebno za pokretanje brzih intervencija na granicama tijekom specifičnih kriznih situacija, među ostalim u slučajevima instrumentalizacije, te osiguralo pravodobno raspoređivanje stalnih snaga i opreme u slučaju tih kriza. 

10.Države članice trebale bi raspolagati provjerenom sposobnošću za primanje potpore u okviru raspoređivanja stalnih snaga europske granične i obalne straže ako je to potrebno.

11.Države članice i Agencija trebale bi raspolagati učinkovitim kapacitetima planiranja, koordinacije i provedbe za organizaciju operacija na vanjskim granicama i/ili u trećim zemljama na temelju analize rizika, u skladu s uvjetima utvrđenima u Uredbi o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Postupak planiranja na temelju obavještajnih podataka trebalo bi koordinirati i sinkronizirati između Agencije i država članica uz učinkovitu upotrebu resursa.

12.Agencija bi trebala razraditi koncept zajedničkih operacija, osiguravajući dovoljnu fleksibilnost i sposobnost za primjenu različitih modela, ovisno o konkretnom operativnom scenariju.

13.Frontex bi trebao dodatno poboljšati integraciju rezultata procjene ranjivosti u pripravnost, planiranje djelovanja u nepredvidivim okolnostima i procjenu potreba. Time će se osigurati da države članice imaju kapacitete za osiguravanje svojih vanjskih granica, ali i za doprinos stalnim snagama, uključujući doprinose brzim intervencijama i pričuvi tehničke opreme. U tom procesu Agencija bi trebala uzeti u obzir i sinergije između mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine i procjene ranjivosti.

14.Razmjena informacija jedna je od ključnih sastavnica operativne suradnje među državama članicama te između država članica i Frontexa. Mora se provoditi na siguran način putem namjenske komunikacijske mreže, posebno kad ta razmjena obuhvaća podatke klasificirane do stupnja CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL. Države članice i Frontex moraju se u svakom trenutku u potpunosti pridržavati zahtjeva zakonodavstva EU-a o zaštiti podataka i informacijskoj sigurnosti u skladu sa sigurnosnim pravilima koje je utvrdila Agencija.

15.Agencija mora osigurati stalno praćenje i svjesnost o stanju te razmjenjivati te informacije s nacionalnim koordinacijskim centrima putem EUROSUR-a, posebno kako bi osigurala izvješćivanje u stvarnom vremenu o graničnim područjima i odgovarajućim predgraničnim područjima povezanima s kriznom situacijom.

16.Višegodišnja strategija za razvoj i stjecanje tehničkih sposobnosti Agencije i povezani provedbeni plan moraju poslužiti kao fleksibilan alat za pružanje dugoročnih rješenja za opremanje stalnih snaga tehničkim sredstvima, uključujući mogućnost aktiviranja alternativnih opcija za najvažnije potrebe (tj. nadzor iz zraka).

17.Koncept kontaktnih točaka trebalo bi doraditi usmjeravajući se na osiguravanje učinkovitog operativnog odgovora, posebno u žarišnim područjima na vanjskim granicama i na graničnim prijelazima, uključujući element za izgradnju kapaciteta.

18.Cijela zajednica europske granične i obalne straže trebala bi na jedinstven način primjenjivati Agencijine tehničke standarde za opremu i razmjenu informacija, među ostalim za međusobno povezivanje sustava i mreža. Europska granična i obalna straža trebala bi surađivati na postupku normizacije kako bi se osigurala interoperabilnost i kompatibilnost opreme koja se upotrebljava s relevantnim informacijskim i komunikacijskim sustavima i EUROSUR-om.

19.Frontex i države članice trebali bi u skladu sa svojim nadležnostima i uz pomoć eu-LISA-e razraditi odgovarajuće metode (statistika, profili, razmjena načina djelovanja) za sprečavanje zlouporabe pravnih puteva i praćenje nakon liberalizacije viznog režima, među ostalim učinkovitom upotrebom relevantnih alata u novim informacijskim sustavima (VIS, ETIAS, EES itd.).

Prioriteti politike

Europsko integrirano upravljanje granicama trebalo bi se temeljiti na suradnji. Međuagencijska suradnja trebala bi se čvrsto uspostaviti na nacionalnoj razini kako bi se zajamčila sveobuhvatna, međusektorska, povezana i troškovno učinkovita provedba integriranog upravljanja granicama, među ostalim među nacionalnim tijelima zaduženima za zaštitu temeljnih prava, kao što su nacionalne institucije za ljudska prava, pravobraniteljske institucije, nacionalni mehanizmi za sprečavanje i, prema potrebi, nacionalni mehanizmi za praćenje. Podjela rada, strukture suradnje, zajedničko korištenje kapaciteta, komunikacijski kanali i sinkronizirani radni postupci trebali bi biti dobro definirani i konsolidirani.

Strateške smjernice

1.Međuagencijska suradnja među svim relevantnim nacionalnim tijelima uključenima u upravljanje državnom granicom trebala bi se odvijati u skladu s jasno definiranim pravilima i postupcima. Okvir kojim se uređuje ta suradnja trebao bi biti usklađen s institucionalnim i administrativnim specifičnostima pojedinačnih država članica. On bi se trebao provoditi putem sporazuma o suradnji u kojima su utvrđeni konkretni oblici suradnje i konkretne mjere.

2.Najvažnija područja suradnje trebala bi uključivati učinkovitu razmjenu informacija, zajedničku analizu rizika, zajedničke operacije i zajedničku upotrebu europskih i nacionalnih kapaciteta u skladu s njihovim nadležnostima, osposobljavanje te zaštitu i promicanje temeljnih prava u svim aktivnostima i operacijama upravljanja državnom granicom. Kad je riječ o morskim granicama, i uspostavljanje operativnog CISE-a (zajedničko okruženje za razmjenu informacija o pomorskom nadzoru) do 2024. relevantno je za održavanje svjesnosti o pomorskom području. CISE će omogućiti sigurnu međusektorsku i prekograničnu razmjenu informacija među raznim tijelima država članica EU-a i EFTA-e nadležnima za pomorski nadzor, kao što su obalne straže, granične straže, carinska tijela, tijela za opće izvršavanje zakonodavstva, tijela za kontrolu ribarstva itd.

3.Svakom nacionalnom strategijom trebalo bi uspostaviti centralizirani mehanizam kako bi se osigurala učinkovita koordinacija između nacionalnog tijela odgovornog za opći nadzor integriranog upravljanja granicama i svih nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama te odgovarajućih tijela u drugim državama članicama.

Trebalo bi proširiti bilateralnu, regionalnu i multilateralnu operativnu suradnju među državama članicama ako je takva suradnja u skladu sa zadaćama Agencije. Trebalo bi potpuno iskoristiti potporu Agencije i zajedničkih europskih kapaciteta i instrumenata (npr. EUROSUR).

4.Carinska provjera nije dio schengenske pravne stečevine, kao što ni sve zemlje pridružene Schengenu nisu članice carinske unije. Stoga carinska provjera nije izravno dio koncepta europskog integriranog upravljanja granicama. Međutim, carinska su tijela pri provedbi zadaća u području unutarnje sigurnosti i druga tijela koja djeluju na vanjskim granicama uključena u europsko integrirano upravljanje granicama putem elementa međuagencijske suradnje. Suradnju granične straže i carine kao strateških partnera trebalo bi proširiti na svim razinama kako bi se postigla bolja integracija kontrole osoba i robe te zajamčili neometani i sigurni prelasci granice. Konkretno, to znači da bi trebao postojati jasno utvrđen pravni okvir za suradnju granične straže i carinskih tijela koja uključuje jasno definiranu podjelu poslova, funkcionalne strukture za suradnju i interoperabilno tehničko okruženje, čime se osigurava bliska i praktična suradnja na svim razinama.

5.Na nacionalnoj razini trebalo bi proširiti suradnju pri izvršavanju zakonodavstva povezanu s potporom upravljanju granicama i suzbijanjem prekograničnog kriminala. Time će se zajamčiti bolja koordinacija te djelotvorna i troškovno učinkovita uporaba informacija, kapaciteta i sustava. To je potrebno kako bi se spriječili i otkrili prekogranični kriminal, terorizam i nezakonito useljavanje te kako bi se pridonijelo spašavanju života migranata. Ta bi se suradnja trebala temeljiti na jasnoj pravnoj osnovi u obliku sporazuma o suradnji ili sporazuma i standardnih operativnih postupaka. Zadaće nadzora državne granice uvijek bi trebalo izvršavati nadležno nacionalno tijelo.

6.Suradnju bi trebalo omogućivati i razvijati i u okviru Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT) 19 , koja je trajni instrument i pouzdan okvir kojim se okupljaju tijela država članica za izvršavanje zakonodavstva, institucije, tijela i agencije EU-a te široki raspon multidisciplinarnih partnera radi borbe protiv ozbiljnog i organiziranog kriminala.

Prioriteti politike

Europsko integrirano upravljanje granicama trebalo bi se temeljiti na suradnji. Međuagencijska suradnja europske granične i obalne straže s drugim europskim dionicima trebala bi biti dobro uspostavljena kako bi se zajamčila sveobuhvatna, međusektorska, povezana i troškovno učinkovita provedba europskog integriranog upravljanja granicama.

Strateške smjernice

1.Za početak, međuagencijska suradnja na razini EU-a trebala bi se operacionalizirati sporazumima o suradnji, posebice radnim dogovorima koje Frontex sklapa s relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a iz članka 68. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Ključna područja suradnje odnose se na učinkovitu razmjenu informacija, zajedničku analizu rizika, zajedničke operacije i zajedničko korištenje europskih kapaciteta u skladu s nadležnostima. Koncept višenamjenskih operacija, koji se temelji na analizi rizika, na razini EU-a trebalo bi doraditi uz potpuno poštovanje temeljnih zadaća i odgovornosti aktera na razini EU-a uključenih u takve operacije.

2.Puni potencijal postojećih i budućih alata za razmjenu informacija, posebno EUROSUR-a, trebao bi se u operativnom smislu upotrebljavati na razini EU-a. Prikupljanje informacija u okviru EUROSUR-ovih usluga spajanja trebalo bi doraditi primjenom radnih dogovora između Frontexa i odgovarajućih institucija, tijela, ureda i agencija EU-a kako bi se državama članicama i Frontexu pružile informacijske usluge s dodanom vrijednošću povezane s europskim integriranim upravljanjem granicama.

3.Europska suradnja u pogledu funkcija obalne straže trebala bi se doraditi kako bi se poboljšala svjesnost o stanju u pomorstvu i sposobnost reagiranja te kako bi se poduprlo usklađeno i troškovno učinkovito djelovanje na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Praktični priručnik o europskoj suradnji u pogledu funkcija obalne straže trebao bi se široko primjenjivati kako bi se promicala usklađena provedba te suradnje na razini EU-a i na nacionalnoj razini 21 .

4.Interoperabilnost među relevantnim informacijskim sustavima na razini EU-a (EES, ETIAS, SIS, VIS, Eurodac i ECRIS-TCN) trebala bi se pravodobno provoditi i, prema potrebi, doraditi kako bi se zajamčila učinkovitija upotreba različitih instrumenata. Četiri nova elementa interoperabilnosti (europski portal za pretraživanje (ESP), zajednička usluga uspoređivanja biometrijskih podataka (sBMS), zajednički repozitorij podataka o identitetu (CIR) i detektor višestrukih identiteta (MID)) integrirat će se u strukturu sustava kako bi ona podržavala njihove ciljeve te kako bi se istodobno osigurala točna identifikacija osoba, suzbila krađa identiteta te pojednostavnili uvjeti pristupa za nadležna tijela.

5.Prema potrebi bi se trebao primjenjivati koncept žarišnih točaka, uključujući standardne operativne postupke. Sve relevantne agencije (Frontex, Agencija EU-a za azil, Europol i FRA) trebale bi stalno biti pripravne za pružanje potpore žarišnim točkama u skladu s donesenim konceptom 22 . Države članice trebale bi u pravnom i operativnom pogledu biti spremne biti lokacija žarišnih točaka ili pružiti potporu europskim žarišnim točkama. Ako se mogu osnovati timovi za potporu upravljanju migracijama i ako su oni osnovani u skladu s člankom 40. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži, Komisija će koordinirati te timove kako je predviđeno tom uredbom.

6.Koordinaciju i suradnju među Europolom, Eurojustom, Frontexom i nadležnim nacionalnim tijelima u okviru EMPACT-a, Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela 23 , trebalo bi poboljšati u svim fazama postupka. Suradnjom Frontexa i Europola trebala bi se nastojati olakšati identifikacija osumnjičenika za prekogranični kriminal uz potpuno poštovanje pravila kojima se definiraju zadaće tih dviju agencija i zakonodavstva EU-a o zaštiti osobnih podataka.

7.Aktivno sudjelovanje Frontexa i nacionalnih tijela graničnog nadzora trebalo bi biti najviše usmjereno na ona strateška prioritetna područja koja su izravno povezana s vanjskim granicama i sa zadaćama nadzora državnih granica te uvijek biti usklađeno s njihovim ovlastima i propisima o upravljanju.

8.Frontex bi trebao surađivati s Komisijom (uključujući OLAF), osobito radi savjetovanja o razvoju mjera upravljanja granicama u trećim zemljama i, prema potrebi, s državama članicama i Europskom službom za vanjsko djelovanje u aktivnostima koje se odnose na carinsko područje (uključujući upravljanje rizikom i suzbijanje prijevara) ako se te aktivnosti međusobno nadopunjuju.

Prioriteti politike

Države članice i Agencija trebale bi surađivati s trećim zemljama za potrebe europskog integriranog upravljanja granicama i migracijske politike EU-a. Praktična suradnja u području europskog integriranog upravljanja granicama s trećim zemljama na razini EU-a i nacionalnoj razini trebala bi biti u skladu sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP) te biti usklađena s pravom Unije i međunarodnim pravom, uključujući temeljna prava i načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, kako bi se spriječilo i suzbilo nezakonito useljavanje, poboljšalo učinkovito vraćanje, spriječio prekogranični kriminal i olakšalo zakonito putovanje.

Suradnja s trećim zemljama na unapređenju europskog integriranog upravljanja granicama posebno služi izgradnji njihovih strateških i operativnih kapaciteta te kapaciteta za suradnju u područjima nadzora državne granice, analize rizika te vraćanja i ponovnog prihvata, uzimajući u obzir opće odnose EU-a s tim zemljama. U tom je smislu ključno promicati europske vrijednosti i standarde u trećim zemljama. Prednost bi trebalo dati susjednim zemljama te zemljama podrijetla i tranzita za nezakonito useljavanje. Sposobnost i spremnost tih zemalja na sprečavanje nezakonite migracije, održavanje učinkovitog upravljanja državnom granicom i kontrolu migracijskih tokova prema EU-u od presudne je važnosti za djelotvorno rješavanje migracijskih pitanja. Tim se pridonosi razvoju uzajamnih i sveobuhvatnih migracijskih partnerstava sa zemljama podrijetla i tranzita.

Strateške smjernice

1.Suradnja s trećim zemljama u području europskog integriranog upravljanja granicama trebala bi se temeljiti na sporazumima i/ili dogovorima te mora biti u potpunosti u skladu s pravom Unije, među ostalim o zaštiti osobnih podataka i poštovanju temeljnih prava, i međunarodnim pravom, uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja. Tim sporazumima (uključujući sporazume o statusu i radne dogovore) trebalo bi utvrditi nadležna tijela, strukture suradnje i opseg suradnje te utvrditi pravila o raspodjeli odgovornosti.

2.Potiče se operativna suradnja među državama članicama i trećim zemljama kad god je takva suradnja spojiva s ovlastima i radom Frontexa te s ostvarenjem njegovih ciljeva, kao i s općim odnosima EU-a s tim zemljama.

3.Razmjena informacija, posebno o EUROSUR-u, između država članica i trećih zemalja trebala bi se odvijati u okviru bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili dogovora. U tu bi svrhu države članice trebale slijediti Preporuku Komisije o oglednim odredbama za razmjenu informacija u okviru EUROSUR-a, koja je donesena u skladu s člankom 76. stavkom 2. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži 25 .

4.Kako bi se povećala transparentnost, Frontex bi uvijek trebao izraditi pregled postojeće operativne suradnje na razini EU-a s trećim zemljama u području upravljanja granicama i vraćanja u skladu sa strategijom za međunarodnu suradnju Agencije. Taj bi se pregled trebao temeljiti na informacijama dobivenima prvenstveno od država članica, Komisije i drugih agencija EU-a.

5.Pri uspostavi posebnih slika stanja s trećim stranama prema EUROSUR-u države članice i Frontex trebali bi poštovati i promicati tehničke i operativne standarde za razmjenu informacija koje je razvio Frontex.

6.Operativne aktivnosti Frontexa u trećim zemljama trebalo bi planirati i provoditi u skladu sa sporazumima o statusu sklopljenima između EU-a i relevantne treće zemlje i/ili u skladu s radnim dogovorima koje su sklopili Frontex i nadležna tijela trećih zemalja. Sporazumi o statusu i radni dogovori trebali bi se temeljiti na odgovarajućim predlošcima koje je donijela Komisija 26 .

7.Suradnja s trećim zemljama mora biti usklađena s pravom Unije i međunarodnim pravom, uključujući norme i standarde koji su dio prava Unije, čak i kad se suradnja s trećim zemljama odvija izvan područja Europske unije. Razmjene osobnih podataka s trećim zemljama moraju biti usklađene sa zahtjevima prava Unije za zaštitu osobnih podataka.

8.Trebalo bi ojačati multilateralnu i regionalnu suradnju s trećim zemljama. Nacionalni koordinacijski centri država članica trebali bi se upotrebljavati kao kontaktne točke za razmjenu informacija sa susjednim zemljama i drugim relevantnim zemljama.

9.U skladu s ažuriranim akcijskim planom EU-a za borbu protiv krijumčarenja migranata 27 trebalo bi ojačati suradnju radi sprečavanja i suzbijanja krijumčarenja migranata s ključnim trećim zemljama, među ostalim pokretanjem operativnih partnerstava protiv krijumčarenja 28 . Tu suradnju podupiru agencije EU-a, posebno Frontex, Europol, Eurojust i Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), u skladu s njihovim ovlastima, kao i operativnu suradnju podržanu financijskom pomoći EU-a.

10.Ako mreže časnika za vezu imaju utvrdiv potencijal za doprinos različitim funkcijama povezanima s europskim integriranim upravljanjem granicama na razini EU-a i na nacionalnoj razini, trebalo bi ih učinkovito koordinirati i pružati im čvrstu potporu Agencije kako bi se maksimalno povećale operativne sposobnosti i učinkovitost. Kanali i obrasci za suradnju i izvješćivanje trebali bi biti jasni na svim razinama. Trebali bi postojati stalni i fleksibilni kapaciteti za raspoređivanje časnika za vezu s relevantnim vještinama ili timova stručnjaka na različita mjesta ako postoje operativne potrebe. Frontex bi trebao imati potpunu sliku stanja o različitim vrstama europskih časnika za vezu (Frontexovim časnicima za vezu, europskim časnicima za vezu zaduženima za migracije, europskim časnicima za vezu zaduženima za vraćanje, časnicima za vezu drugih agencija) i nacionalnim časnicima za vezu zaduženima za imigraciju na temelju informacija koje su dostavile države članice i druga relevantna tijela EU-a. Prikupljene informacije trebale bi obogatiti analizu rizika i svjesnost o stanju na razini EU-a i na nacionalnoj razini, uključujući obavještajnu sliku o predgraničnom području. Frontexovi časnici za vezu isto bi tako trebali razmjenjivati sve relevantne informacije s delegacijom EU-a u zemlji u kojoj su raspoređeni, u okviru opće koordinacije politike EU-a u toj zemlji. Trebalo bi u potpunosti iskoristiti mrežu časnika za vezu zaduženih za imigraciju kako bi se poboljšala suradnja i koordinacija časnika za vezu zaduženih za imigraciju u trećim zemljama.

11.EU bi trebao koordinirati i nadzirati izgradnju kapaciteta za integrirano upravljanje granicama, radne posjete trećim zemljama, tehničke savjete, osposobljavanje ili potporu u vidu tehničke opreme. Frontex bi trebao nastaviti provoditi projekte i programe izgradnje kapaciteta financirane sredstvima EU-a i povezane s integriranim upravljanjem granicama u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u i drugim prioritetnim trećim zemljama te informirati Komisiju o njima, posebno ako se ti projekti i programi provode u svrhu izgradnje kapaciteta trećih zemalja u područjima nadzora državne granice, analize rizika te vraćanja 29 i ponovnog prihvata. Frontex bi trebao blisko surađivati i s provedbenim partnerima Komisije u savjetovanju tijekom provedbe mjera upravljanja granicama u susjedstvu i drugim prioritetnim trećim zemljama, a provedbenim partnerima Komisije preporučuje se da se tijekom cijelog projekta savjetuju s Agencijom o tim pitanjima. Projekti koje vode države članice trebali bi se provoditi u bliskoj suradnji s Frontexom te je potrebno iskoristiti pun potencijal stručnog znanja Agencije u svim fazama projekata. Agencija bi trebala izraditi i sveobuhvatan pregled tekućih i planiranih projekata izgradnje kapaciteta povezanih s integriranim upravljanjem granicama te radnih posjeta trećim zemljama.

12.Suradnju i komplementarnost između Frontexa i civilnih misija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) koje imaju komponentu upravljanja granicama trebalo bi proširiti kako bi se osigurala svjesnost o stanju te pružila potpora analizi rizika i promicali standardi europskog integriranog upravljanja granicama, pri čemu bi se trebale poduzeti mjere za izbjegavanje preklapanja aktivnosti. Time bi se trebala osigurati i redovita razmjena informacija i koordinacija povezana s financijskim sredstvima koje pružaju svi uključeni akteri, kao što su Komisija, Frontex, Europska služba za vanjsko djelovanje i akteri ZSOP-a na terenu.

Prioriteti politike

Trebalo bi dobro uspostaviti operativni kontinuitet i interoperabilnost između nadzora vanjskih granica te tehničkih i operativnih mjera unutar schengenskog područja kako bi se zajamčilo učinkovito suzbijanje neovlaštenih sekundarnih kretanja, nezakonitih migracija i prekograničnog kriminala povezanog s vanjskim granicama.

Trebao bi se uspostaviti nacionalni kapacitet (pripravnost) za pojačavanje policijskih provjera povezanih s nezakonitim migracijama unutar državnog područja, među ostalim u područjima unutarnjih granica, uz potporu drugih alternativnih mjera koje države članice imaju na raspolaganju, čime se što više ograničava potreba za ponovnim uvođenjem nadzora unutarnjih granica.

Strateške smjernice

1.Kao polazište, na razini EU-a i na nacionalnoj razini trebala bi postojati sveobuhvatna slika stanja i analiza rizika u pogledu nezakonitih dolazaka i sekundarnih kretanja državljana trećih zemalja unutar EU-a kao temelj za poduzimanje ciljanih i razmjernih mjera. Frontex priprema europsku sliku stanja uz punu potporu država članica i u suradnji s drugim relevantnim agencijama EU-a. EUROSUR bi se trebao upotrebljavati kao glavna platforma za tu funkciju, zajedno s drugim učinkovitim i jedinstvenim sustavima za prikupljanje podataka. Trebalo bi proširiti pojačanu suradnju, kao što je suradnja među Frontexom, Europolom i EUAA-om radi izrade redovitih izvješća, te koordinaciju, uključujući zajedničku analizu rizika, operativnu praksu i neometanu razmjenu informacija između granične straže i drugih tijela koja djeluju na vanjskim granicama, u skladu s njihovim ovlastima i uz potpuno poštovanje zakonodavstva o zaštiti podataka. Među njima su nacionalni koordinacijski centri, tijela koja djeluju u schengenskom području i centri za suradnju policije i carine te drugi relevantni centri. Sva bi nadležna tijela trebala učinkovito upotrebljavati informacijske sustave na razini EU-a ako im je zakonski odobren pristup tim sustavima.

2.Trebalo bi proširiti i konsolidirati operativnu suradnju zajedničkih operacija koje koordinira Frontex i relevantnih centara za suradnju policije i carine.

3.Na nacionalnoj razini trebali bi postojati dostatni kapaciteti za pojačavanje policijskih provjera povezanih s nezakonitim useljavanjem na cijelom državnom području te za provođenje policijskih provjera i migracijske kontrole na glavnim prometnicama, uključujući granična područja na temelju analize rizika.

Prioriteti politike

Učinkovito provedenim vraćanjem državljana trećih zemalja na koje se primjenjuje odluka o vraćanju trebalo bi osigurati da svi oni koji nemaju pravo ostati u EU-u zaista napuste EU. Europskim integriranim upravljanjem granicama isto bi se tako trebalo osigurati da odgovarajuće osposobljeni stručnjaci humano, dostojanstveno i održivo provode postupak vraćanja, uz potpuno poštovanje temeljnih prava vraćenikâ, posebno načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, u skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima, međunarodnim pravom i pravom Unije.

Na razini EU-a i nacionalnoj razini trebali bi postojati administrativni, tehnički i operativni kapaciteti za učinkovitu i ujednačenu provedbu postupaka vraćanja, što uključuje dobrovoljna i prisilna vraćanja, čime se pridonosi zajedničkom sustavu EU-a za vraćanja kako je utvrđeno u paktu o migracijama i azilu 32 . Čvršće strukture unutar EU-a treba kombinirati s djelotvornijom suradnjom s trećim zemljama. To uključuje i praćenje smjera i provedbu mjera iz EU-ove strategije dobrovoljnog povratka i reintegracije iz travnja 2021. 33 , kojom se dobrovoljan povratak i djelotvorna reintegracija promiču kao sastavni dio sustava vraćanja.

Države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti operativnu, tehničku i praktičnu potporu koju Frontex može pružiti u području vraćanja, posebno upotrebom Frontexove aplikacije za vraćanje (FAR) za redovne i čarterske letove, digitalnih alata sustava upravljanja predmetima vraćanja (RECAMAS), Frontexovih zajedničkih usluga reintegracije (JRS) i Frontexove potpore za savjetovanje o vraćanju i reintegraciji.

Strateške smjernice

1.Kapacitet i ulogu Frontexa kao operativnog ogranka za podupiranje država članica u svim fazama postupka vraćanja trebalo bi dodatno ojačati u praksi i države članice trebale bi više upotrebljavati Frontexove usluge.

2.Kapacitete država članica za jednostrano ili zajedničko vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom trebalo bi povećati razvojem integriranih i koordiniranih nacionalnih digitalnih sustava vraćanja koji se temelje na modelu sustava upravljanja predmetima vraćanja (RECAMAS), koji je Agencija razvila za razmjenu podataka i koji je usklađen s europskom politikom vraćanja. Trebalo bi nadvladavati neprekidne izazove povezane s integracijom i interoperabilnošću zbog različitih tehnologija koje se upotrebljavaju za nacionalne sustave vraćanja i trebalo bi omogućiti povezivanje s digitalnim alatima na razini EU-a.

3.Trebalo bi doraditi sustav integriranog upravljanja vraćanjem migranata (IRMA) kako bi se poboljšalo prikupljanje podataka o operacijama vraćanja i ponovnom prihvatu. Time će se olakšati planiranje, razmjena relevantnih operativnih informacija, organizacija i provedba aktivnosti vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije u državama članicama. Na taj će se način Frontexu omogućiti i da preuzme proaktivniju ulogu u podupiranju planiranja i organizacije operacija vraćanja, uključujući pomoć prije vraćanja i reintegraciju.

4.Trebalo bi doraditi Frontexov sustav integriranog upravljanja vraćanjem migranata (IRMA) kako bi bio interoperabilan s informatičkim sustavima država članica za vraćanje i drugim relevantnim informatičkim alatima za provedbu vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije.

5.Svi dionici (Komisija, Frontex, države članice) trebali bi raditi na poboljšanju prikupljanja podataka o vraćanju, reintegraciji i ponovnom prihvatu te razvijati primjerene proizvode povezane s analitičkim podacima, analizom i svjesnosti o stanju u pogledu vraćanja kako bi se omogućilo proaktivno planiranje vraćanja i ponovnog prihvata.

6.Države članice trebale bi ulagati u strukture za savjetovanje o vraćanju i reintegraciji kako bi se osigurala dostupnost savjetovanja u svim fazama postupka vraćanja i primjerena osposobljenost svih savjetnika. U skladu s okvirom EU-a za savjetovanje o vraćanju savjetovanje bi trebalo biti dostupno tijekom postupaka dobrovoljnog i prisilnog vraćanja (među ostalim pri zadržavanju) kako bi se potaknulo i organiziralo vraćanje. Frontex je izradio radni plan za podupiranje država članica u području savjetovanja o vraćanju i reintegraciji, koji će se provesti uz blisku suradnju s državama članicama.

7.Promicanje i povećana primjena dobrovoljnog povratka i reintegracije sastavni su dio zajedničkog sustava EU-a za vraćanje, u skladu s EU-ovom strategijom dobrovoljnog povratka i reintegracije 34 . Potporom za reintegraciju potaknut će se suradnja povratnika i promicati suradnja s trećim zemljama, čime će ih se poticati da preuzmu odgovornost za vraćanje, ponovni prihvat i reintegraciju svojih državljana.

8.Frontex je razvio zajedničke usluge reintegracije (JRS) putem kojih se državama članicama pružaju zajedničke usluge vraćanja i reintegracije. Trebalo bi povećati broj zemalja koje su obuhvaćene JRS-om kako bi se ispunile potrebe država članica te bi države članice trebale u potpunosti iskoristiti te usluge i staviti ih na raspolaganje dobrovoljnim i prisilnim povratnicima. Trebalo bi težiti sinergijama i kontinuitetu između usluga reintegracije u okviru Frontexovih zajedničkih usluga reintegracije i nacionalnih struktura i mehanizama relevantnih trećih zemalja ako su oni dostupni.

9.Države članice trebale bi potpuno osigurati kapacitet za doprinos europskim operacijama vraćanja koje koordinira ili organizira Frontex, među ostalim u području praćenja vraćanja. Države članice i Frontex trebali bi dodatno povećati svoje kapacitete za praćenje svih operacija vraćanja.

10.Države članice moraju osigurati dostatne kapacitete za prikupljanje podataka o riziku od bijega i razradu analize rizika radi primjene zadržavanja i alternativa zadržavanju kako bi se smanjila sekundarna kretanja i razviti tehničke kapacitete za zadržavanje i alternative zadržavanju. Uvjeti zadržavanja trebali bi biti u skladu s međunarodnim pravom i pravom Unije. Kako bi se olakšao i ubrzao postupak vraćanja, potiču se države članice da osiguraju međusobno priznavanje odluka o vraćanju 35 .

11.Isto tako, na temelju dokumenta o politikama „Prema operativnoj strategiji za učinkovitija vraćanja”, koji je Komisija donijela 24. siječnja 2023. 36 , svi bi relevantni dionici trebali u potpunosti iskoristiti koordinatora za vraćanje i mrežu na visokoj razini za vraćanje kako bi se olakšala i promicala praktična suradnja među državama članicama, Komisijom i Frontexom.

12.Obnovljeni Schengenski informacijski sustav uključivat će upozorenja o državljanima treće zemlje koji su podložni odlukama o vraćanju, što će biti važan novi alat na raspolaganju državama članicama za praćenje i provedbu odluka o vraćanju, kako bi se uspostavila osnova za daljnju suradnju, među ostalim u pogledu uzajamnog priznavanja odluka o vraćanju, i suzbila nezakonita sekundarna kretanja unutar schengenskog područja. Države članice trebale bi osigurati odgovarajuću provedbu te mjere u skladu s preporukom Komisije.

Prioriteti politike

Europsko integrirano upravljanje granicama, posebno granične kontrole i zaštita državne granice, trebalo bi poduprijeti naprednim, pokretnim i interoperabilnim europskim tehničkim sustavima i rješenjima kompatibilnima s opsežnim informacijskim sustavima EU-a. Na taj se način jamči učinkovitiji i pouzdaniji nadzor državne granice. Europska granična i obalna straža trebala bi imati sposobnost da na najbolji način iskoristi najsuvremenije tehnologije, uključujući mehanizme za osiguravanje podataka.

Strateške smjernice

1.Kvalitetu informacija koje se upotrebljavaju za granične kontrole u postojećim sustavima trebalo bi povećati poduzimanjem praktičnih mjera kako bi se osigurala točnost podataka, među ostalim periodičnom evaluacijom podataka i primjenom najsuvremenije tehnologije.

2.Kako je navedeno u strateškoj smjernici 5. elementa o suradnji na razini EU-a, trebalo bi osigurati interoperabilnost postojećih i novih opsežnih informacijskih sustava (EES, VIS, ETIAS, obnovljeni Schengenski informacijski sustav), posebice potpunu i sveobuhvatnu provedbu nedavno obnovljenih sustava.

3.Razvoj, održavanje i rad središnjih komponenti opsežnih informacijskih sustava glavni je cilj eu-LISA-e, Agencije Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde.

4.Trebalo bi iskoristiti potencijal novih pametnih tehničkih rješenja (npr. automatska granična kontrola/vrata za automatsku graničnu kontrolu) i povećati interoperabilnost različitih informacijskih sustava povezanih s granicama i sigurnošću (npr. FADO i sustav elektroničke zbirke dokumenata Frontexa i Interpola) kako bi se povećala sigurnost građana, olakšale granične kontrole i prelasci vanjskih granica te suzbili prekogranični kriminal i terorizam na način kojim se osigurava potpuno poštovanje prava građana i državljana trećih zemalja.

5.Puni potencijal moderne tehnologije trebao bi se iskoristiti za jačanje europskih sposobnosti nadzora i reagiranja na vanjskim granicama. Trebalo bi proširiti upotrebu europskih nadzornih kapaciteta (npr. satelitskih usluga) kako bi se stvorila sveobuhvatna slika stanja.

6.Potrebno je proširiti nadzorni kapacitet integriranih, interoperabilnih i prilagodljivih sustava tehničkog nadzora (stacionarnih i pokretnih) koji se upotrebljavaju na morskim i kopnenim granicama. To bi trebalo uključivati tehnička rješenja i radne postupke koji se upotrebljavaju u različitim operativnim centrima (nacionalnim koordinacijskim centrima, centrima za koordinaciju spašavanja i lokalnim koordinacijskim centrima) i pokretnim jedinicama.

7.Svojim doprinosom europskoj autonomiji u pogledu ključne tehnologije 38 europska granična i obalna straža treba osigurati da se pri planiranju razvoja kapaciteta uzima u obzir cilj smanjenja ovisnosti o ključnim tehnologijama iz trećih zemalja, među ostalim iskorištavanjem rezultata europskog istraživanja i inovacija u području upravljanja državnom granicom.

8.Kako bi se zaštitili osobni podaci, obrada osobnih podataka novim tehnologijama mora biti u skladu sa zahtjevima prava Unije za zaštitu osobnih podataka, među ostalim pri upotrebi najsuvremenije tehnologije. Komisija bi u suradnji s eu-LISA-om trebala izraditi akcijski plan i tehnička rješenja za pružanje potpore državama članicama pri rukovanju velikim količinama podataka i njihovoj obradi s pomoću novih i najsuvremenijih tehnologija.

Prioriteti politike

Trebalo bi uspostaviti sveobuhvatan europski sustav kontrole kvalitete kako bi se zajamčila stalna svjesnost o provedbi i kvaliteti europskog integriranog upravljanja granicama na strateškoj i operativnoj razini. Rezultati kontrole kvalitete trebali bi se upotrebljavati kao osnova za razradu europskih i nacionalnih sustava i funkcija.

Strateške smjernice

1.Europski mehanizam za kontrolu kvalitete, koji se sastoji prvenstveno od mehanizma za evaluaciju i praćenje schengenske pravne stečevine, procjena ranjivosti koje provodi Frontex i nacionalnih mehanizama za kontrolu kvalitete trebao bi biti potpuno operativan. Frontex bi u tom okviru trebao razviti tehničke sposobnosti za provedbu procjena i provjera usklađenosti putnih isprava koje su izdale države članice kako bi se osigurala usklađenost sigurnosnih značajki sa standardima utvrđenima na europskoj razini.

2.Na temelju redovite razmjene informacija trebalo bi što bolje iskoristiti sinergije između procjene ranjivosti i mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine kako bi se dobila bolja svjesnost o stanju funkcioniranja schengenskog područja. Time bi se, u mjeri u kojoj je to moguće, trebalo izbjeći udvostručivanje napora država članica i osigurati koordiniraniju upotrebu relevantnih financijskih instrumenata EU-a kojima se podupiru upravljanje vanjskim granicama i vraćanje.

3.Rezultati mehanizma za kontrolu kvalitete trebali bi se upotrebljavati pri razvoju nacionalnog sustava upravljanja granicama i pri utvrđivanju prioriteta u pogledu upotrebe relevantnih financijskih instrumenata EU-a (npr. Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF), nacionalni programi u okviru Instrumenta za upravljanje granicama i vize (BMVI) Fonda za integrirano upravljanje granicama ili povremeno tematski instrumenti BMVI-ja), osobito pri procjeni drugih financijskih sredstava koje pruža Komisija.

4.Države članice trebale bi uspostaviti nacionalni mehanizam za kontrolu kvalitete (nacionalna „schengenska evaluacija”), koji obuhvaća sve dijelove i funkcije nacionalnog sustava integriranog upravljanja granicama te uključuje sva tijela koja sudjeluju u integriranom upravljanju granicama.

5.U skladu s obvezama u okviru Uredbe o evaluaciji schengenske pravne stečevine 40 i Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži države članice moraju aktivno sudjelovati u posjetima povezanima s evaluacijom schengenske pravne stečevine koje koordinira Komisija te dostavljati pravodobne i visokokvalitetne podatke za procjene ranjivosti koje provodi Frontex.

6.U skladu s Uredbom o evaluaciji schengenske pravne stečevine, evaluacije schengenske pravne stečevine trebale bi obuhvaćati operativne rezultate cijele europske granične i obalne straže te stoga i evaluaciju operativnih aktivnosti Agencije unutar država članica.

Prioriteti politike

Učinkovita provedba strategije za europsko integrirano upravljanje granicama postići će se s pomoću namjenskog financiranja sredstvima EU-a, posebno iz Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI) i AMIF-a. Fondovima EU-a podupirat će se mjere europskog integriranog upravljanja granicama na razini EU-a i na nacionalnoj razini, u skladu s pravnim odredbama predmetnog fonda EU-a. Države članice trebale bi nastojati utvrditi svoje prioritete za financiranje tako da obuhvaćaju sve elemente europskog integriranog upravljanja granicama koji proizlaze iz nadležnosti EU-a i koji su definirani pravom Unije kako bi se ostvarila najveća moguća europska dodana vrijednost. Elementi europskog integriranog upravljanja granicama uređeni nacionalnim pravom po mogućnosti bi se trebali pokriti nacionalnim sredstvima.

Aktivnosti Frontexa financiraju se iz namjenskog proračuna Agencije, koji je dio ukupnog proračuna EU-a. Agencija se može koristiti i financijskim sredstvima EU-a za projekte tehničke pomoći u trećim zemljama, u skladu sa svojim ovlastima i odredbama relevantnih financijskih instrumenata (Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, NDICI-GE, i Instrument pretpristupne pomoći, IPA III) kojima se podupire provedba vanjske dimenzije migracijske politike EU-a.

Strateške smjernice

1.Upotreba financijskih instrumenata EU-a (npr. nacionalnih programa u okviru BMVI-ja) trebala bi biti usklađena s nacionalnim strategijama, akcijskim planovima i planiranjem kapaciteta. Trebali bi postojati jasni i detaljni nacionalni prioriteti (npr. EUROSUR, razvoj kapaciteta) koji se temelje na prioritetima EU-a i kojima se ostvaruje najveća moguća komplementarnost i dodana vrijednost sredstava EU-a.

2.Trebalo bi uzeti u obzir rezultate mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine i procjene ranjivosti kako bi se utvrdili prioriteti u pogledu upotrebe sredstava EU-a na nacionalnoj razini.

3.Bliskom suradnjom Komisije i Frontexa trebale bi se osigurati sinergije između aktivnosti Frontexa i aktivnosti koje se financiraju iz drugih financijskih instrumenata EU-a te izbjegavati dvostruko financiranje.

4.Namjenskim financijskim sredstvima EU-a u okviru posebnih djelovanja BMVI-ja trebalo bi podupirati države članice u nabavi potrebne opreme kako bi je se stavilo na raspolaganje Frontexu u skladu s člankom 64. stavkom 14. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Time će se konsolidirati kapaciteti Agencije za pružanje potpore državama članicama kojima je potrebna pomoć.

Prioriteti politike

Poštovanje, zaštita i promicanje temeljnih prava okosnica su europskog integriranog upravljanja granicama. Europska granična i obalna straža mora jamčiti zaštitu temeljnih prava pri obavljanju svojih zadaća kao opću pravnu obvezu, u skladu sa svojim ovlastima, kad provodi europsko integrirano upravljanje granicama.

Djelovanja EU-a i nacionalnih aktera u okviru europske granične i obalne straže trebala bi se provoditi potpuno u skladu s pravom Unije, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima, i relevantnim međunarodnim pravom. Potonje uključuje Ženevsku konvenciju o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951. i njezin Protokol iz 1967. te Konvenciju o pravima djeteta. U potpunosti se moraju poštovati i obveze povezane s pristupom međunarodnoj zaštiti, prije svega načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

U svojem Prijedlogu uredbe o dubinskoj provjeri državljana trećih zemalja 43 Komisija je predložila da svaka država članica uspostavi neovisan mehanizam praćenja kako bi se osiguralo poštovanje temeljnih prava u odnosu na dubinsku provjeru na vanjskim granicama te kako bi se na odgovarajući način istražili svi povezani navodi o kršenju temeljnih prava. Taj mehanizam praćenja bio bi dio upravljanja migracijskom situacijom i njezina praćenja kako je predviđeno Komisijinim Prijedlogom nove uredbe o upravljanju azilom i migracijama 44 .

Strateške smjernice

1.Strategiju o temeljnim pravima 45 i prateći akcijski plan 46 koji je donio upravni odbor Frontexa trebalo bi strogo poštovati u svim aktivnostima europske granične i obalne straže na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Na nacionalnoj razini to se može postići izradom prilagođene nacionalne strategije o temeljnim pravima i akcijskog plana ili njihovim sveobuhvatnim uključivanjem u nacionalnu strategiju za europsko integrirano upravljanje granicama.

2.Frontex i države članice trebali bi poticati kulturu europskog integriranog upravljanja granicama koja se temelji na usklađenosti s obvezama u okviru prava Unije i međunarodnog prava, među ostalim načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, potpunom poštovanju temeljnih prava, zaštiti i promicanju načela jednakosti i nediskriminacije, uzajamnom poštovanju, transparentnosti i dobrom upravljanju te obostranoj suradnji. Budući da je poštovanje temeljnih prava horizontalni ili transverzalni element europskog integriranog upravljanja granicama, Frontex i relevantna tijela država članica trebali bi uključiti zaštitne mjere kojima se jamče temeljna prava u sve svoje aktivnosti, među ostalim u operativne aktivnosti, analize i procjene rizika, aktivnosti planiranja, aktivnosti vraćanja, osposobljavanje i razvoj te suradnju i dijalog s vanjskim partnerima. Osim toga, Frontex i države članice trebali bi djelovati potpuno u skladu s temeljnim pravima tijekom cijelog operativnog ciklusa svih aktivnosti upravljanja granicama i vraćanja.

3.Trebalo bi posvetiti posebnu pozornost pravima i potrebama ranjivih osoba ili skupina i osoba u ranjivom položaju, među ostalim djece i maloljetnika bez pratnje. Trebalo bi se usmjeriti na razvoj kapaciteta za ranu identifikaciju, potporu, kulturno posredovanje, usmeno prevođenje i odgovarajuće upućivanje na mehanizme pravne ili druge zaštite prema potrebi. Kad je riječ o djeci, Frontex i države članice uvijek bi kao primarni čimbenik u svakoj odluci koja utječe na djecu trebali uzimati u obzir najbolji interes djeteta. Države članice trebale bi operativno razviti i održavati nacionalni mehanizam za praćenje temeljnih prava u odnosu na upravljanje granicama i vraćanje. Taj bi mehanizam trebao uključivati sredstva i kapacitete za pružanje savjeta o usklađenosti s temeljnim pravima, provedbu istražnih postupaka o navodnim kršenjima, osposobljavanje povezano s temeljnim pravima, nadzor postojećih mehanizama pravne zaštite ili doprinos njima (kao što su mehanizmi za izvješćivanje o incidentima ili podnošenje pritužbi) i osiguravanje opće operativne usklađenosti aktivnosti s Poveljom EU-a o temeljnim pravima, pravom Unije i međunarodnim pravom, među ostalim temeljnim pravima. Trebalo bi poticati nadležna tijela država članica da odrede kontaktne točke za temeljna prava unutar svih odjela kako bi se osigurala dobra učinkovitost, koordinacija i pojednostavnjenje savjetovanja, osposobljavanja i nadzora povezanih s temeljnim pravima.

4.Promatrači za temeljna prava moraju aktivno štititi i promicati poštovanje temeljnih prava kao glavni element svih aktivnosti europske granične i obalne straže u svakom elementu europskog integriranog upravljanja granicama. Promatračima bi se trebao odobriti isti pristup operativnim područjima kao i cjelokupnom raspoređenom osoblju. Svi bi promatrači trebali biti dostupni i proaktivni izvori savjeta, povratnih informacija i potpore u zajedničkim naporima europske granične i obalne straže da se osigura poštovanje prava Unije i međunarodnog prava, među ostalim temeljnih prava.

5.Temeljna prava trebala bi biti ključan dio nastavnog plana osposobljavanja na razini EU-a i nacionalnoj razini za sve osobe koje sudjeluju u aktivnostima nadzora državne granice ili vraćanja. Te mjere osposobljavanja trebale bi biti posebno usmjerene na zaštitu ranjivih osoba, uključujući djecu i maloljetnike bez pratnje.

6.Tijekom evaluacija koje se provode u okviru revidiranog mehanizma za evaluaciju i praćenje schengenske pravne stečevine posebnu pozornost trebalo bi posvetiti provjeri poštovanja temeljnih prava u primjeni schengenske pravne stečevine.

Prioriteti politike

Bliskom suradnjom između akademija za osposobljavanje u državama članicama i Frontexa trebalo bi osigurati dostupnost dovoljnog broja kompetentnog i posebno osposobljenog osoblja u svim područjima europskog integriranog upravljanja granicama na razini EU-a i nacionalnoj razini.

Obrazovanje i osposobljavanje trebali bi se temeljiti na usklađenim i visokokvalitetnim zajedničkim standardima osposobljavanja za stalne snage, uzimajući u obzir operativne potrebe, zadaće i pravnu sposobnost, uz usmjerenost na jasno razumijevanje vrijednosti sadržanih u Ugovorima. Njima bi trebalo promicati najviše standarde i uspješnu praksu u provedbi prava Unije u području granica i vraćanja, s posebnim naglaskom na relevantne informacije o međunarodnoj zaštiti, zaštiti ranjivih osoba, uključujući djecu i maloljetnike bez pratnje, te na poštovanje temeljnih prava, i trebala bi se uspostaviti zajednička kultura utemeljena na poštovanju temeljnih prava.

 Strateške smjernice

1.Zajednički osnovni nastavni program i potrebni alati za osposobljavanje za upravljanje granicama i vraćanje, među ostalim za zaštitu djece i drugih osoba u ranjivom položaju, te znanje službenika granične straže tijekom granične kontrole radi otkrivanja lažnih i krivotvorenih isprava, prevaranata i dvojnika trebali bi se doraditi i temeljiti na zajedničkom općem referentnom okviru kvalifikacija razvijenom za taj sektor (sektorski kvalifikacijski okvir za graničnu i obalnu stražu). U tim bi se dokumentima trebao uzeti u obzir plan kapaciteta europske granične i obalne straže koji svake godine odobrava upravni odbor. U okviru tog nastavnog programa trebalo bi ponuditi i dodatne tečajeve osposobljavanja i seminare povezane sa zadaćama integriranog upravljanja granicama, za stalne snage i za službenike nadležnih nacionalnih tijela.

2.Frontex, što uključuje njegova službenika za temeljna prava, trebao bi u bliskoj suradnji s državama članicama, Komisijom, FRA-om, drugim relevantnim agencijama EU-a i drugim dionicima nastaviti razvijati i obogaćivati poseban alat za osposobljavanje europske granične i obalne straže, uzimajući u obzir relevantne rezultate istraživanja i provjerenu praksu.

3.Trebalo bi razraditi specijalizirane mjere osposobljavanja relevantne za zadaće i ovlasti članova stalnih snaga, promatrača prisilnog vraćanja i promatrača za temeljna prava kako bi se pronašlo rješenje za operativne potrebe. S tim službenicima graničnog nadzora i drugim članovima timova trebalo bi redovito provoditi vježbe u skladu s rasporedom za specijalizirano osposobljavanje.

4.Na razini EU-a i na nacionalnoj razini trebalo bi osigurati jednak stupanj osposobljavanja službenika graničnog nadzora i osposobljavanja povezanog s vraćanjem za sve članove stalnih snaga koji će se raspoređivati za operativne aktivnosti, bez obzira na njihovu kategoriju. Na taj se način osigurava stručnost i odgovarajuća osposobljenost svih službenika europske granične i obalne straže u skladu s njihovom specijalizacijom.

5.Frontex bi trebao provoditi unutarnji mehanizam za kontrolu kvalitete, u skladu s europskim standardima i smjernicama za obrazovanje i osposobljavanje, kako bi se osigurala visoka razina osposobljenosti, stručnosti i profesionalnosti statutarnog osoblja koje sudjeluje u operativnim aktivnostima Agencije. O stanju provedbe tog mehanizma trebalo bi izvijestiti u godišnjem izvješću o evaluaciji i priložiti ga godišnjem izvješću o radu.

6.Trebalo bi poticati stjecanje znanja ili posebnog stručnog znanja iz iskustva i provjerenih primjera iz prakse u inozemstvu tijekom misija i operacija povezanih s vraćanjem u drugoj državi članici. To bi se posebno trebalo osigurati putem programa razmjene službenika graničnog nadzora koji sudjeluju u Frontexovim intervencijama vraćanja.

7.Agencija bi trebala razraditi održiv i sveobuhvatan koncept osposobljavanja, unutar kojeg bi trebalo razmotriti moguće osnivanje centra za osposobljavanje u okviru Frontexa, uzimajući u obzir i nadovezujući se na bolju suradnju i sinergije s nacionalnim institutima za osposobljavanje država članica. Cilj je koordinirati i pojednostavniti razvoj, pružanje i certifikaciju obrazovanja i osposobljavanja službenika granične i obalne straže na temelju europskih normi za osiguranje kvalitete te dodatno olakšati uključivanje zajedničke europske kulture u pruženo osposobljavanje.

Prioriteti politike

Istraživanja i inovacije od presudne su važnosti za podupiranje integriranog upravljanja granicama s pomoću najsuvremenijih rješenja, tehnologije i znanja.

Zahvaljujući europskim istraživanjima i inovacijama koji se financiraju u okviru klastera „Civilna sigurnost za društvo” Obzora Europa razvijeni su te se i dalje razvijaju kapaciteti za potporu 12 tematskih elemenata europskog integriranog upravljanja granicama, kao što su sposobnost provedbe provjere identiteta i zdravlja te sigurnosnih provjera na granicama, zaštita funkcioniranja schengenskog područja uz omogućivanje putovanja putnika u dobroj vjeri, poštovanje prava i mogućih ranjivosti pojedinaca 49 . Istraživanjima i inovacijama razvijaju se i kapaciteti za zaštitu državne granice i svjesnost o stanju 50 ; suzbijanje krivotvorenja identiteta i isprava 51 ; podupiranje najsuvremenijih rješenja za europsku graničnu i obalnu stražu, interoperabilnost i provedbu razmjene i analize podataka u EU-u 52 ; poboljšanje otkrivanja rizika, odgovora na incidente i sprečavanje kriminala 53 ; poboljšanje europskih civilnih kapaciteta za pomorsku sigurnost, uključujući traganje i spašavanje 54 . Oni su i ključni element za borbu protiv organiziranih kriminalnih skupina i terorista, koji su često i sami inovativni i rano usvajaju nove tehnologije.

Istraživanja i inovacije za upravljanje državnom granicom relevantni su i iz perspektive europske otvorene strateške autonomije, među ostalim u područjima ključnih tehnologija u skladu s Akcijskim planom EU-a o sinergijama između civilne, obrambene i svemirske industrije te procjenom Opservatorija EU-a za ključne tehnologije.

Trebalo bi osigurati pravodobna i dobro koordinirana ulaganja u istraživanja i inovacije u području upravljanja državnom granicom na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Konkretnije, to se odnosi na Obzor Europa, Europski fond za regionalni razvoj, istraživanja i pilot-projekte Frontexa te nacionalne programe istraživanja i inovacija. Trebalo bi iskoristiti mogućnosti za sinergije između istraživanja i inovacija EU-a u području upravljanja državnom granicom i drugih instrumenata EU-a i nacionalnih instrumenata kojima se europski dobavljači i korisnici potiču na primjenu inovativnih rješenja za upravljanje državnom granicom. To se odnosi prvenstveno na Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI), ali i na instrumente kao što su Instrument za tehničku potporu ili Digitalna Europa.

Strateške smjernice

1.U operacijama nadzora državne granice trebalo bi se koristiti istraživanjima i inovacijama kako bi one postale interoperabilnije, troškovno učinkovitije i održivije. Tijela država članica nadležna za upravljanje granicama, Frontex i eu-LISA trebali bi pratiti istraživanja i inovacije (koji se provode na nacionalnoj razini, razini EU-a, razini industrije, u trećim zemljama i ostalim organizacijama) u područjima obuhvaćenima integriranim upravljanjem granicama, tehnološki razvoj i predviđene izazove te primjenjivati dostupna inovativna rješenja.

2.Trebalo bi dodatno razviti suradnju agencija EU-a i jedinica za istraživanja i inovacije tijela država članica nadležnih za upravljanje granicama u prioritetnim područjima, među ostalim preko europskog inovacijskog centra za unutarnju sigurnost, mreže za suradnju inovacijskih laboratorija kojom se podupire rad na unutarnjoj sigurnosti aktera iz EU-a i država članica.

3.Komisija i države članice će pri planiranju istraživanja i inovacija u području upravljanja državnom granicom uzeti u obzir dugoročne elemente plana kapaciteta europske granične i obalne straže.

4.Frontex bi trebao pomagati državama članicama i Komisiji u sastavljanju i provedbi relevantnih okvirnih programa Unije za aktivnosti istraživanja i inovacija koje su povezane s integriranim upravljanjem granicama, odnosno „Civilne sigurnosti za društvo” Obzora Europa.

5.Frontex bi trebao pomagati državama članicama u prepoznavanju, procjeni i promicanju primjene (validacija, testiranje, prijenos, integracija i/ili provedba) inovativnih rješenja koja proizlaze iz istraživanja i inovacija, među ostalim uključivanjem država članica u mreže za inovacije.

6.Komisija će promicati rezultate istraživanja i inovacija EU-a u području upravljanja državnom granicom, među ostalim u kontekstu Zajednice europskih istraživanja i inovacija za sigurnost (CERIS) i godišnjeg Događanja u području istraživanja sigurnosti (SRE).

7.Opservatorij EU-a za ključne tehnologije trebao bi pratiti i analizirati ključne tehnologije za europsko integrirano upravljanje granicama, njihove potencijalne primjene, lance vrijednosti, nužnu infrastrukturu za testiranje, postojeće nedostatke i ovisnosti te pružati doprinos tehnološkim planovima.

8.Inovativna rješenja za upravljanje državnom granicom koja se provode nakon faze istraživanja i inovacija moraju biti usklađena sa zahtjevima prava Unije i nacionalnog prava, promicati i poštovati temeljna prava putnika (i građana EU-a i državljana trećih zemalja), uključujući zaštitu osobnih podataka, i istraživačku etiku te ih društvo mora razumjeti i prihvatiti.

9.Trebalo bi iskorištavati mogućnosti koje pruža umjetna inteligencija te razmjenjivati rješenja i najbolje primjere iz prakse. Rješenja u kojima se upotrebljava umjetna inteligencija mogu se činiti osjetljivima, složenima i potencijalno riskantnima. Najveći prioritet u istraživanjima i inovacijama u području upravljanja državnom granicom koje financira EU trebao bi se dodijeliti etičnosti i pouzdanosti alata koji uključuju umjetnu inteligenciju te bi se u rješenjima za upravljanje državnom granicom za koje se upotrebljava umjetna inteligencija trebale primijeniti sve potrebne zaštitne mjere, uključujući one koje su obvezne u skladu s prijedlogom Akta o umjetnoj inteligenciji nakon što suzakonodavci postignu dogovor o njemu.

PRILOG II. 
Provedba višegodišnjeg ciklusa politike za europsko integrirano upravljanje granicama

Strateška politika za europsko integrirano upravljanje granicama morat će se provoditi u okviru tehničke i operativne strategije za europsko integrirano upravljanje granicama koju donosi upravni odbor Frontexa i u okviru nacionalnih strategija koje utvrđuju države članice 55 . Na slici 1 prikazane su različite faze višegodišnjeg ciklusa strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama.

Slika 1: Višegodišnji ciklus strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama

a) Frontexova tehnička i operativna strategija za europsko integrirano upravljanje granicama

U skladu s člankom 8. stavkom 5. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži Frontex je zadužen za to da odlukom upravnog odbora, a na temelju prijedloga izvršnog direktora uspostavi tehničku i operativnu strategiju za europsko integrirano upravljanje granicama. Tu strategiju treba pripremiti u bliskoj suradnji s državama članicama i Komisijom te ona mora biti u skladu s člankom 3. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Agencija, kad je to opravdano, uzima u obzir posebnu situaciju država članica, a osobito njihov geografski položaj. Tehnička i operativna strategija mora se temeljiti na ovoj Komunikaciji, ali u njoj moraju se uzeti u obzir i relevantni zahtjevi postojećeg zakonodavstva o schengenskom području koje je na snazi.

b) Nacionalne strategije za europsko integrirano upravljanje granicama

Države članice zadržavaju primarnu odgovornost za upravljanje svojim vanjskim granicama u vlastitom interesu i u interesu svih država članica. Stoga je za učinkovitu provedbu europskog integriranog upravljanja granicama potrebno prenijeti strategije uspostavljene na razini EU-a na nacionalnu razinu. Zbog toga se člankom 8. stavkom 6. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži zahtijeva da države članice uspostave nacionalne strategije za europsko integrirano upravljanje granicama.

c) Evaluacija ciklusa europskog integriranog upravljanja granicama

Četiri godine nakon donošenja ove Komunikacije Komisija će radi pripreme sljedećeg višegodišnjeg ciklusa strateške politike provesti temeljitu evaluaciju o tome kako dionici na razini EU-a i na nacionalnoj razini provode politiku. U evaluaciji će ocijeniti djelotvornost provedbe višegodišnje strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama od strane Agencije i država članica, pri čemu će se primjenjivati dosljedan, integrirani i sustavni pristup usmjeren na europsku dodanu vrijednost. Pritom će razina usklađenosti s prioritetima politike i strateškim smjernicama za elemente europskog upravljanja granicama biti od presudne važnosti. Pri toj će se evaluaciji uzeti u obzir rad na schengenskom ciklusu, među ostalim izvješće o stanju Schengena, te informacije koje dostavljaju države članice i Agencija.

(1)

Među njima je 12 tematskih elemenata: 1. nadzor državne granice, uključujući suzbijanje prekograničnog kriminaliteta, 2. traganje i spašavanje u situacijama koje mogu nastati tijekom operacija zaštite državne granice na moru, 3. analiza rizika, 4. razmjena informacija među državama članicama te između država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), 5. međuagencijska suradnja na nacionalnoj razini, 6. suradnja među relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, 7. suradnja s trećim zemljama, 8. mjere unutar schengenskog područja, 9. vraćanje državljana trećih zemalja koji nemaju pravo boravka, 10. upotreba najsuvremenije tehnologije, 11. schengenski mehanizam za kontrolu kvalitete i 12. mehanizmi solidarnosti, posebice financijski instrumenti EU-a. Osim toga, utvrđena su tri sveobuhvatna elementa: 13. temeljna prava, 14. istraživanja i inovacije i 15. obrazovanje i osposobljavanje.

(2)

Evaluaciju su provele Komisija i države članice te su je podržali Frontex i Agencija Europske unije za temeljna prava.

(3)

Ako je relevantno za provedbu elemenata, tehničku potporu moguće je zatražiti u okviru Instrumenta za tehničku potporu koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu, SL L 57, 18.2.2021., str. 1.

(4)

Članak 3. stavak 1. točka (a) Uredbe (EU) 2019/1896.

(5)

U članku 15. Zakonika o schengenskim granicama navedeno je da „[d]ržave članice [...] raspoređuju dovoljan broj odgovarajućeg osoblja i sredstava za provođenje nadzora državne granice na vanjskim granicama kako bi osigurale učinkovit, visok i jedinstven stupanj nadzora na njihovim vanjskim granicama”.

(6)

COM/2020/612 final.

(7)

Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama).

(8)

Članak 3. stavak 1. točka (b) Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(9)

Međunarodna konvencija o traganju i spašavanju na moru (SAR), 1979.

(10)

Preporuka Komisije (EU) 2020/1365 o suradnji država članica u operacijama koje provode plovila koja su u vlasništvu privatnih subjekata ili kojima upravljaju privatni subjekti u svrhu aktivnosti traganja i spašavanja.

(11)

Akcijski plan EU-a za središnje Sredozemlje, prijedlog Komisije od 21. studenoga 2022.

(12)

Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/581 od 9. travnja 2021. o slikama stanja Europskog sustava nadzora granica (EUROSUR).

(13)

Članak 3. stavak 1. točka (c) Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(14)

    Odluka upravnog odbora Frontexa 50/2021 od 21. rujna 2021. o donošenju zajedničkog integriranog modela analize rizika.

(15)

  Procjena prijetnje teškog i organiziranog kriminala (SOCTA) | Europol (europa.eu) .

(16)

Uredba (EU) br. 258/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Protokol UN-a o vatrenom oružju), utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva, SL L 94, 30.3.2012., str. 1.

(17)

Članak 3. stavak 1. točka (d) Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(18)

Članak 3. stavak 1. točka (e) Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(19)

  https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/eu-fight-against-crime/  

(20)

Članak 3. stavak 1. točka (f) Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(21)

Preporuka Komisije o uspostavi „Praktičnog priručnika” za europsku suradnju u pogledu funkcija obalne straže, C(2021) 5310 final.

(22)

Komunikacija Komisije – Europski migracijski program, COM/2015/0240 final.

(23)

Zaključci Vijeća o trajnom nastavku ciklusa politika EU-a za borbu protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala: EMPACT 2022 +, 6481/21.

(24)

Članak 3. stavak 1. točka (g) Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(25)

C(2022) 300 final.

(26)

COM(2021) 829 final i COM(2021) 830 final.

(27)

COM(2021) 591 final.

(28)

Dosad su pokrenuta operativna partnerstva protiv krijumčarenja s Marokom, Nigerom i zapadnim Balkanom.

(29)

Kao što su projekti tehničke pomoći za treće zemlje u području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije – TAP4RRR.

(30)

Članak 3. stavak 1. točka (h) Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(31)

Članak 3. stavak 1. točka (i) Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(32)

COM(2020) 609 final, 23.9.2020.

(33)

COM(2021) 120.

(34)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, EU-ova strategija dobrovoljnog povratka i reintegracije, COM(2021) 120 final.

(35)

Preporuka Komisije o uzajamnom priznavanju odluka o vraćanju i ubrzavanju vraćanja pri provedbi Direktive 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, C(2023) 1763.

(36)

Dokument o politikama – Prema operativnoj strategiji za učinkovitija vraćanja, 24.1.2023., COM(2023) 45 final.

(37)

Članak 3. stavak 1. točka (j) Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(38)

Izjava članova i članica Europskog vijeća od 25. i 26. veljače 2021.

(39)

Članak 3. stavak 1. točka (k) Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(40)

Uredba Vijeća (EU) 2022/922 od 9. lipnja 2022. o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013, SL L 160, 15.6.2022., str. 1.

(41)

Članak 3. stavak 1. točka (l) Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(42)

Članak 3. stavak 2. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(43)

COM(2020) 612, 23.9.2020.

(44)

COM(2020) 610, 23.9.2020.

(45)

Strategija Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu o temeljnim pravima, 2021.

(46)

Odluka upravnog odbora 61/2021 od 9. studenoga 2021. o donošenju akcijskog plana o temeljnim pravima za provedbu strategije o temeljnim pravima.

(47)

Članak 3. stavak 2. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(48)

Članak 3. stavak 2. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(49)

Primjeri uključuju sljedeće projekte: ABC4EU ( https://cordis.europa.eu/project/id/312797 ), BODEGA ( https://cordis.europa.eu/project/id/653676 ), D4FLY ( https://cordis.europa.eu/project/id/833704 ), FASTPASS ( https://cordis.europa.eu/project/id/312583 ), XP-DITE ( https://cordis.europa.eu/project/id/285311 ).

(50)

Primjeri uključuju sljedeće projekte: ALFA ( https://cordis.europa.eu/project/id/700002 ), EWISA ( https://cordis.europa.eu/project/id/608174 ), FOLDOUT ( https://cordis.europa.eu/project/id/787021 ).

(51)

Primjeri uključuju sljedeće projekte: FIDELITY ( https://cordis.europa.eu/project/id/284862 ), iMARS ( https://cordis.europa.eu/project/id/607379 ).

(52)

 Primjeri uključuju projekt ANDROMEDA ( https://cordis.europa.eu/project/id/833881 ).

(53)

Primjeri uključuju projekt TRESSPASS ( https://cordis.europa.eu/project/id/787120 ).

(54)

Primjeri uključuju sljedeće projekte: CLOSEYE ( https://cordis.europa.eu/project/id/313184 ), COMPASS2020 ( https://cordis.europa.eu/project/id/833650 ), EFFECTOR ( https://cordis.europa.eu/project/id/883374 ), EUCISE2020 ( https://cordis.europa.eu/project/id/883374 ), MARISA ( https://cordis.europa.eu/project/id/740698 ), SAFESHORE ( https://cordis.europa.eu/project/id/700643 ) 

(55)

Članak 8. stavci 5. i 6. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.