52023AE1573

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52023AE1573 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52023AE1573

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 [COM(2023) 160 final — 2023/0079 (COD)] i Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Sigurna i održiva opskrba kritičnim sirovinama kao potpora usporednoj tranziciji (COM(2023) 165 final)

EESC 2023/01573

SL C 349, 29.9.2023, p. 142–154 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

29.9.2023

Službeni list Europske unije

C 349/142

[COM(2023) 160 final — 2023/0079 (COD)]

i Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Sigurna i održiva opskrba kritičnim sirovinama kao potpora usporednoj tranziciji

(COM(2023) 165 final)

(2023/C 349/22)

Izvjestitelj:	Maurizio MENSI
Suizvjestitelj:	Michal PINTÉR

Zahtjev za savjetovanje	Europski parlament, 8.5.2023. Vijeće Europske unije, 16.5.2023.
Pravna osnova:	članak 114. i članak 304. UFEU-a
Nadležna Stručna skupina:	Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	22.6.2023.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	12.7.2023.
Plenarno zasjedanje br.:	580
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	183/1/6

I. PREPORUKE (1)

EUROPSKI GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR:

pozdravlja ambiciju Europske komisije da pripremi dosljednu politiku EU-a o kritičnim i strateškim sirovinama i o razvoju lanaca vrijednosti u ekstraktivnim industrijama te industrijama rafiniranja i recikliranja, u skladu s ciljevima zelenog plana i svim povezanim zakonodavstvom;

poziva Europsku komisiju da osigura sveobuhvatan pristup s koordiniranim politikama EU-a kako bi se pružila regulatorna sigurnost za ulaganja u istraživanje, vađenje, preradu, rafiniranje i recikliranje sirovina, njihovih nusproizvoda i ključnih minerala, na temelju gospodarske i tehničke izvedivosti, usklađenosti politika i pravne sigurnosti za poslovne subjekte u tim sektorima;

poziva na koordinaciju politike o sirovinama sa socijalnim politikama EU-a i na potporu izgradnji kapaciteta na razini EU-a u pogledu vještina za ekstraktivne industrije, s naglaskom na prekvalifikaciju i usavršavanje postojeće radne snage, kao i na razvoj kapaciteta upravljanja u javnim upravama država članica EU-a;

preporučuje da se drugi materijali ključni za sektore zelene tehnologije/čiste tehnologije uključe u popise kritičnih i strateških sirovina, imajući na umu da se takvi popisi redovito ažuriraju i zasnivaju na detaljnoj i transparentnoj procjeni kritičnosti i/ili strateške vrijednosti utemeljenoj na dokazima, koja se provodi uz savjetovanje s predstavnicima industrije i stručnjacima;

poziva sadašnju i novu Europsku komisiju da osigura pristup konkurentnim cijenama energije i ciljanom financiranju za ekstraktivne industrije EU-a i recikliranje, istodobno osiguravajući da se postupci izdavanja dozvola i licenci za nove projekte u području sirovina pojednostave i skrate i da se svi novi zahtjevi za poduzeća u pogledu izvješćivanja i revizije svedu na najmanju moguću mjeru;

podržava djelotvornu provedbu mjera trgovinske zaštite usmjerenih na novorazvijene projekte u području sirovina u EU-u i rješavanje problema nepoštenih trgovinskih praksi i ograničenja putem odgovora u skladu s pravilima WTO-a;

preporučuje davanje prednosti kritičnim i strateškim sirovinama u zakonodavstvu o recikliranju i otpadu te podupiranje tržišta sekundarnih sirovina, posebno kad je riječ o materijalima ključnima za zelenu tranziciju;

preporučuje da se omogući javno financiranje projekata istraživanja i vađenja kritičnih sirovina na tlu EU-a putem usklađivanja s pravilima o državnim potporama;

preporučuje da se osigura koordinacija između predloženog akta o kritičnim sirovinama i protumonopolskih alata EU-a kako bi se izbjegli nepotrebni poremećaji na unutarnjem tržištu;

10.

predlaže da se istraže mogućnosti za posebna partnerstva i sporazume o suradnji i sa zemljama kandidatkinjama;

11.

preporučuje postizanje odgovarajuće ravnoteže (u smislu zaštite okoliša) u ocjenjivanju dosljednosti s drugim politikama EU-a.

II. OBJAŠNJENJA/RAZRADA

Dana 16. ožujka 2023. Komisija je predstavila prijedlog nove uredbe kojom želi osigurati pristup kritičnim i strateškim sirovinama (Uredba o kritičnim sirovinama ili Akt o kritičnim sirovinama), kao i predmetnu komunikaciju. Dok je Uredbom utvrđen regulatorni okvir za pružanje potpore razvoju domaćih kapaciteta i jačanje održivosti i cirkularnosti lanaca opskrbe kritičnim sirovinama u EU-u, komunikacijom se predlažu mjere za pružanje potpore diversifikaciji lanaca opskrbe putem novih međunarodnih partnerstava koji se uzajamno podupiru.

Opći cilj Uredbe o kritičnim sirovinama jest riješiti problem nepostojanja sigurnog i održivog pristupa kritičnim sirovinama za EU povećanjem razine informiranosti u okviru industrije EU-a i ublažavanjem rizika povezanih s kritičnim sirovinama u globalnom lancu opskrbe, povećanjem kapaciteta lanca vrijednosti kritičnih sirovina u EU-u na unutarnjem tržištu te smanjenjem ekološkog otiska koji nastaje potrošnjom kritičnih sirovina u EU-u.

Budući da se njome predlaže dosljedni pristup EU-a poboljšanju i jamčenju sigurnosti opskrbe kritičnim sirovinama, inicijativa će doprinijeti sprečavanju mogućih poremećaja tržišnog natjecanja i rascjepkanosti jedinstvenog tržišta do kojih bi moglo doći kad bi te mjere bile nekoordinirane te održavanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za poduzeća u EU-u.

Osiguranje sveobuhvatnog pristupa s koordiniranim politikama EU-a radi pružanja regulatorne sigurnosti za ulaganja

EU trenutačno ovisi o uvozu za brojne sirovine (75 % od 100 % opskrbe), zbog čega je izložen ranjivosti u lancima opskrbe i značajnoj nestabilnosti cijena. Kako proizlazi iz OECD-ovih Globalnih izgleda za materijalne resurse do 2060., predviđa se da će se globalna potrošnja sirovina gotovo udvostručiti do 2060., pri čemu se predviđa da će najbrže rasti uporaba metala, kako primarnih tako i sekundarnih. Pritom je udio EU-a u svjetskoj proizvodnji mineralnih sirovina manji od 5 %. Samo na Kinu otpada otprilike 75 % globalnih proizvodnih kapaciteta za litij-ionske baterijske ćelije te u njoj posluje deset najvećih svjetskih dobavljača fotonaponske opreme. S druge strane, u EU-u se nalazi tek otprilike 3 % globalnih proizvodnih kapaciteta za litij-ionske baterijske ćelije.

Uredbom o kritičnim sirovinama predviđa se utvrđivanje i jačanje strateških prioriteta u području vađenja, prerade i recikliranja strateških sirovina. Kako bi privukla takva ulaganja s razmjerno dugim vremenskim okvirima, Komisija bi trebala riješiti pitanje regulatorne sigurnosti. Predvidivo i stabilno regulatorno okruženje od ključne je važnosti za privlačenje ulaganja ne samo za istraživanje i vađenje sirovina nego i za njihovu preradu i recikliranje.

Na stabilnost i privlačnost poslovnog okruženja EU-a utječe više zakonodavnih okvira, dok zahtjevi za izvješćivanje koji su često oprečni i višestruki doprinose regulatornoj nesigurnosti (vidjeti među ostalim Direktivu o industrijskim emisijama (2), Uredbu o baterijama (3), reviziju Uredbe REACH, zakonodavstvo o otpadu, Uredbu o ekološkom dizajnu održivih proizvoda, Akt o industriji s nultom neto stopom emisija, novu industrijsku politiku EU-a, Akcijski plan za kružno gospodarstvo, Direktivu o ekološkom dizajnu (4) itd.). Stoga je od presudne važnosti izbjeći udvostručenje propisa ili donošenje prekomjernih propisa kako bi se privukla i poticala ulaganja u domaće industrijske kapacitete za istraživanje, rudarenje, rafiniranje, preradu materijala i recikliranje. Uredba o kritičnim sirovinama trebala bi se temeljiti na radu Komisije u drugim područjima i biti u potpunosti usklađena s ciljevima zelenog plana i dosljedna s povezanim zakonodavstvom. Politika u području kritičnih sirovina trebala bi se u najvećoj mogućoj mjeri temeljiti na dokazima, uzimajući u obzir dostupne podatke (vidjeti studiju Zajedničkog istraživačkog centra iz 2020. „Prognostička studija o sirovinama kritičnima za strateške tehnologije i sektore” (Critical Raw Materials for strategic technologies and sectors – a foresight study) ili izvješće Zajedničkog istraživačkog centra Znanost za politiku „Analiza lanca opskrbe i prognoza potražnje za materijalima u strateškim tehnologijama i sektorima u EU-u” (Supply chain analysis and material demand forecast in strategic technologies and sectors in the EU).

Nadalje, postoji pitanje potrebe za predviđanjem preciznih smjernica za dionike u pogledu provedbe popisâ strateških i kritičnih sirovina u politikama EU-a i njihove prilagodbe s obzirom na budući razvoj tržišta kritičnih sirovina. Popis strateških sirovina može doprinijeti većoj informiranosti tvoraca politika u pogledu važnosti i uloge određenih tvari u gospodarstvu EU-a; međutim, ako želimo pridati potrebnu pozornost tvarima uvrštenima na popis kritičnih sirovina u trenutačnom i budućem zakonodavstvu, potrebno je poduzeti daljnje korake. U donošenju politika potrebno je jasno dati prednost kritičnim sirovinama, osobito u područjima industrijske politike, trgovinske politike, državne potpore, istraživanja, razvoja i inovacija, klime i okoliša, kao i u zakonodavstvu o kemikalijama. Sve te politike i njihove ciljeve trebalo bi uskladiti kako bi se stvorili poticajni uvjeti i povoljan regulatorni okvir za kritične sirovine i za razvoj njihovih lanaca vrijednosti. Također je potrebno daljnje pojašnjavanje u pogledu davanja statusa prioriteta projektima u kojima glavni materijal koji se vadi nije strateška ili kritična sirovina, ali nusproizvodi to jesu (npr. projekt vađenja željezne rude koji dovodi do vađenja elemenata rijetkih zemalja kao nusproizvoda). Osim toga, potrebno je pojašnjenje u pogledu statusa „drugih”, odnosno „nestrateških” projekata kako bi bilo lako razumljivo kako će se i u kojim vremenskim rokovima takvi projekti ocjenjivati i financirati. Naposljetku, davanje veće prednosti strateškim projektima u području sirovina ni u kojem slučaju ne bi smjelo dovesti do smanjenja prioriteta drugih važnih projekata u području sirovina ili projekata duž vrijednosnog lanca sirovina.

Osim pružanja pravne sigurnosti dionicima, inicijative Komisije u području sirovina trebale bi se temeljiti na široj potpori javnosti. Proširenjem industrija rudarstva, prerade i recikliranja otvorit će se nova radna mjesta i doprinijet će se gospodarskom napretku, ali izuzetno je važno pobrinuti se i da javnost to prihvati. Senzibilizacija građana od presudne je važnosti: Komisija mora provoditi ciljane komunikacijske strategije kako bi informirala građane EU-a o koristima, kao i o održivosti i okolišnom učinku novih industrijskih ulaganja povezanih s kritičnim sirovinama, i odgovoriti na zabrinutost određenih skupina dionika, lokalnih zajednica i građana EU-a u pogledu širenja istraživačkih i rudarskih aktivnosti.

Koordinacija sa socijalnim politikama EU-a: pružanje potpore kapacitetima u pogledu vještina za ekstraktivne industrije na razini EU-a

U sektoru sirovina u EU-u zaposleno je oko 350 000 osoba, dok u proizvodnim industrijama koje ovise o pouzdanom pristupu mineralnim sirovinama postoji više od 30 milijuna radnih mjesta. Za osiguravanje održive opskrbe EU-a sirovinama i naprednim materijalima bit će potrebno više od 1,2 milijuna novih radnih mjesta do 2030. (5) Stoga bi Uredba o kritičnim sirovinama trebala biti usklađena sa socijalnim politikama EU-a te bi se njome trebala pružati potpora izgradnji kapaciteta na razini država članica kako bi se ojačala radna snaga u lancima opskrbe kritičnim sirovinama, ekstraktivnim industrijama te sektorima prerade i recikliranja. Od ključne je važnosti pružati potporu obrazovanju i jačanju vještina u akademskoj zajednici, ali i usmjeriti rad na izgradnji kapaciteta na stručnjake u industriji u sektoru sirovina i javnu upravu država članica. To bi se moglo postići osnivanjem novih specijaliziranih ustanova za potporu visokom obrazovanju i stručnom osposobljavanju u sektoru sirovina te za prekvalifikaciju i usavršavanje postojeće radne snage u EU-u i/ili potporom postojećim ustanovama. Konačno, valja uložiti veće napore u uspostavu i pružanje potpore primijenjenom učenju i prijenosu tehnologije između akademske zajednice, industrije i istraživačkih organizacija.

Uključivanje drugih materijala ključnih za sektore zelene tehnologije/čiste tehnologije i osiguravanje dosljednosti s drugim politikama

10.

Osim materijala za koje je u Uredbi o kritičnim sirovinama utvrđeno da su od strateške ili kritične važnosti, postoje nekritične sirovine koje bi mogle postati kritične u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju. Stoga je potreban fleksibilan popis koji se može lako prilagoditi i koji bi trebalo redovito ažurirati, najmanje svake dvije godine, a prema potrebi i češće, ovisno o budućim kretanjima u tom području. Ocjenjivanje strateške važnosti različitih materijala također bi trebalo biti specifično za pojedini sektor kako bi se uzela u obzir potražnja u različitim proizvodnim sektorima. Nadalje, kako bi se u potpunosti nadopunili napori Komisije u pogledu pružanja potpore kritičnim i strateškim sirovinama, valja provesti ocjenjivanje pristupa osnovnim sirovinama.

11.

Ocjenjivanje bi trebalo odražavati prioritete i potrebe EU-a u pogledu energetske tranzicije, potencijalno do 2030. godine, i trebalo bi obuhvaćati materijale za koje se danas ne čini da postoji rizik od poremećaja u opskrbi, ali za kojima postoji velika potražnja u sektorima kritičnim za ciljeve EU-a u pogledu dekarbonizacije te zelene i digitalne tranzicije, odnosno materijale za koje se smatra da su ključni minerali. Naglasak stavljen na te prioritetne programe također bi trebao na primjeren način obuhvaćati osnovne lance vrijednosti, kao što su oni u području sigurnosti opskrbe hranom ili medicine. Utvrđivanje materijala koje treba uvrstiti na različite popise uvijek bi se trebalo temeljiti na detaljnoj, transparentnoj i jasno definiranoj analizi za procjenu njihove kritičnosti i/ili strateške vrijednosti, pri čemu bi trebalo voditi računa o cjelokupnom lancu vrijednosti sirovina, zahtjevima za obradu i dostupnosti zamjenskih tvari. Trebalo bi se redovito savjetovati s predstavnicima industrije i stručnjacima te osigurati funkcionalan i otvoren dijalog između Komisije i industrije.

Osiguranje pristupa konkurentnim cijenama energenata i boljem ciljanom financiranju za industrije EU-a

12.

Aktualna energetska kriza izrazito je utjecala na sva poduzeća u EU-u, ali osobito na energetski intenzivne industrije, uključujući ekstraktivni sektor i recikliranje. Kako bi se zajamčilo energetsko tržište EU-a koje dobro funkcionira, potreban je koordiniran odgovor EU-a. Uspjeh bilo koje politike EU-a u području kritičnih sirovina ovisi o pouzdanom pristupu dostatnim količinama električne energije proizvedene bez uporabe fosilnih goriva po konkurentnim cijenama. Za razliku od aktualnog prioriteta financiranja EU-a koji je usmjeren na fazu istraživanja i razvoja novih strateških projekata, EGSO bi pozdravio reformu dostupnih okvira financiranja koja bi bila osmišljena po uzoru na ciljeve američkog Zakona o smanjenju inflacije, odnosno reformu kojom bi se osiguralo financiranje koje je u većoj mjeri usmjereno na fazu komercijalizacije i pokrivanje operativnih troškova. Iako je naglasak na inovativne tehnologije i istraživanje važan, proizvodima koji se dobivaju trebalo bi pružati primjerenu potporu i u fazi komercijalizacije.

13.

Ambicija Komisije u pogledu ubrzanja postupaka izdavanja dozvola uvelike je dobrodošla i treba dobiti status prioriteta kako bi se postiglo da takvi postupci traju najviše 12 do 18 mjeseci. Ocjenjivanje novih, kritičnih projekata trebalo bi se provoditi u ubrzanim rokovima i trebalo bi odrediti stroge rokove za najdulje trajanje postupaka izdavanja dozvola/licenci. Cilj svih reformi postupaka izdavanja dozvola trebao bi biti skraćivanje njihova trajanja i smanjenje njihove složenosti, pri čemu je također potrebno održati stroge okolišne, socijalne i upravljačke standarde. Ubrzanje postupka izdavanja dozvola treba osigurati i jačanjem mehanizma „sve na jednom mjestu”, koji se utvrđuje unutar unaprijed određenih rokova kako bi centralizirani postupak izdavanja odobrenja bio učinkovitiji i manje složen. Izmijenjene odredbe o izdavanju dozvola trebale bi se primjenjivati na objekte za istraživanje, rafiniranje, preradu i recikliranje te bi trebale pružati dostatnu regulatornu sigurnost u pogledu ishoda. Osim toga, svi novi zahtjevi u pogledu izvješćivanja ili revizije u Uredbi o kritičnim sirovinama trebali bi biti ograničeni na ono što je nužno kako se poduzećima iz EU-a, neovisno o njihovoj veličini, ne bi nametnula dodatna administrativna opterećenja. Predviđeni Odbor za kritične sirovine imat će ključnu ulogu u podupiranju provedbe Uredbe o kritičnim sirovinama, uključujući postupke izdavanja odobrenja. U tu svrhu, kako bi se osigurala učinkovitost njegovih zadaća praćenja, preporučljivo je u Odbor uključiti ne samo predstavnike institucija već i neovisne tehničke stručnjake u tom području.

Suzbijanje nepoštenih trgovinskih praksi i ograničenja

14.

Unatoč ambicioznim ciljevima Uredbe o kritičnim sirovinama, postoje prirodna ograničenja u pogledu dostupnosti određenih sirovina u EU-u, zbog čega će uvoz ostati ključan za prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo.

15.

Bit će potrebno zadržati djelotvorne mjere trgovinske zaštite kako bi se pružila zaštita za nova europska ulaganja te kako bi se zajamčili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja u odnosu na treće zemlje. Modernizacija mjera trgovinske zaštite EU-a potrebna je u svrhu zaštite od dampinga koji provode treće zemlje. EU bi osobito trebao nastojati osigurati bržu provedbu mjera trgovinske zaštite u svrhu suzbijanja nepoštenog uvoza i provedbe bržih i učinkovitijih istraga te kako bi omogućio širu provedbu privremenih mjera već u ranoj fazi.

16.

Djelovanje EU-a u području trgovinske politike trebalo bi nadopunjavati ciljeve Uredbe o kritičnim sirovinama i povezanih politika, uključujući socijalna prava, i prednost bi trebalo dati brzom zaključenju sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama bogatim resursima o kojima se trenutačno pregovara ili koji čekaju ratifikaciju (s Australijom, Indonezijom itd.). Kad je riječ o već sklopljenim sporazumima o slobodnoj trgovini, trebalo bi, kada je to moguće, ocijeniti i ojačati postojeće odredbe o energiji i sirovinama. Trebalo bi obratiti pozornost i na usklađenost trgovinske politike i carinskih pravila/pravila o podrijetlu koja se primjenjuju na sirovine, kao i na posebna pitanja povezana s izbjegavanjem sankcija primjenjivih na sirovine.

Davanje statusa prioriteta kritičnim i strateškim sirovinama u zakonodavstvu o recikliranju i otpadu te pružanje potpore tržištima sekundarnih sirovina

17.

Recikliranje je važno za jačanje strateške autonomije EU-a. EU bi trebao pružati potporu industriji obrade i prerade otpada pripremom sekundarnih sirovina za recikliranje u proizvodnim procesima i izmijeniti postojeće zakonodavstvo o otpadu kako bi se prednost dala recikliranju i kružnosti kritičnih i strateških sirovina s najvećim tehničkim i gospodarskim potencijalom za recikliranje (izvedivost). Također bi trebao pružati potporu tržištima sekundarnih sirovina. Kad je riječ o sekundarnim sirovinama, EGSO predlaže poduzimanje mjera za uspostavu funkcionalnih tržišta i svođenje curenja otpada na najmanju moguću mjeru.

18.

Sekundarne sirovine mogu doprinijeti smanjenju ovisnosti o određenim kritičnim sirovinama te bi ih stoga trebalo razmotriti u okviru područja primjene Uredbe o kritičnim sirovinama. Kao jedan od brojnih primjera, učinkovito recikliranje željeznog otpada može smanjiti potrebe za opskrbom sirovinama za proizvodnju metala. Unatoč tome što je željezni otpad iznimno važan element energetske tranzicije, očekuje se da će do 2030. postati manje dostupan, što će dovesti do mogućih poremećaja u opskrbi.

19.

Uredba o kritičnim sirovinama trebala bi osigurati pristup svim kritičnim materijalima za industrije i električna vozila. To uključuje ne samo elemente rijetkih zemalja, mangan, materijale ključne za zelenu tranziciju, uključujući čelik, aluminij i bakar, industrijske minerale, grafit i nikal nego i sekundarne sirovine. Metali su ključni infrastrukturni pokretači zelene tranzicije i kao takvi bi se trebali primjereno identificirati i uzeti u obzir u Uredbi o kritičnim sirovinama, u svim dijelovima lanaca vrijednosti.

Ekonomske i okolišne studije o onečišćujućem učinku vađenja sirovina: usklađivanje s odredbama o državnoj potpori

20.

S obzirom na stupanj nesigurnosti u pogledu stvarne prisutnosti kritičnih sirovina u EU-u, rizik povezan s pokretanjem projekata istraživanja i vađenja u EU-u preuzet će se u razumnoj mjeri, ali samo uz financijsku potporu javnim sredstvima. Budući da se Uredbom o kritičnim sirovinama također zahtijeva da takve kampanje budu u skladu s ciljevima zelenog plana, EGSO predlaže lakše dodjeljivanje javnih sredstava ako se vađenja temelje na preliminarnim ekonomskim i okolišnim studijama kojima se ocjenjuje učinak onečišćujućih tvari koji bi nastao vađenjem kritičnih sirovina.

21.

Ako takve preliminarne studije nisu obuhvaćene područjem primjene strateških projekata kako je predviđeno Uredbom o kritičnim sirovinama, njihovo javno financiranje trebalo bi poticati putem koordinacije s pravilima o državnoj potpori te, konkretno, nedavno donesenom izmjenom Opće uredbe o skupnom izuzeću u okviru zelenog plana za 2023. Navedene će se preliminarne studije smatrati „potporom za zaštitu okoliša” ili „potporom za istraživanje, razvoj i inovacije” te, ako obuhvaćaju nekoliko država članica, „važnim projektima od zajedničkog europskog interesa”.

22.

Djelotvornom koordinacijom s pravilima EU-a o državnoj potpori već u preliminarnoj fazi istraživanja i razvoja može se zajamčiti djelotvorno usmjeravanje javnih sredstava kojima se pruža potpora budućoj provedbi strateških projekata prema održivim ciljevima te se, u slučaju važnih projekata od zajedničkog interesa, može zajamčiti da se njima nastoji postići koordinirani rezultat. Mogu se uvesti i mehanizmi javnog financiranja (npr. ubrzani i lakši pristup financijskim mehanizmima kao što su zajmovi/kreditna jamstva/bespovratna sredstva), samo u pogledu ulaganja poduzeća iz EU-a u sklopu projekata u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini.

Protumonopolski instrumenti: propisi o koncentracijama kojima se prednost daje predvodnicima u području recikliranja i vađenja kritičnih sirovina iz EU-a

23.

Uzimajući u obzir, kao nužne preduvjete, i dalje nedovoljno istraženu dostupnost kritičnih sirovina u EU-u i značajna ulaganja potrebna za provedbu sigurnog i održivog lanca opskrbe kritičnim sirovinama, moglo bi biti uputno prilagoditi određene protumonopolske alate EU-a kako bi se olakšalo postizanje ciljeva utvrđenih u skladu s Uredbom o kritičnim sirovinama, izbjegavajući pritom neopravdano narušavanje tržišnoga natjecanja na unutarnjem tržištu (moglo bi biti korisno primjenjivati okvir za kontrolu koncentracija na fleksibilniji način usmjeren prema održivosti, uzimajući pritom u obzir ne samo ciljeve zelenog plana (kako ih je već utvrdila Europska komisija) nego i ciljeve Uredbe o kritičnim sirovinama).

24.

Zbog toga bi bilo preporučljivo ocijeniti koncentracije s obzirom na strateške projekte koji će se provoditi u okviru Uredbe o kritičnim sirovinama kako bi se postigla odgovarajuća ravnoteža između raznih postojećih interesa.

25.

Stoga bi od nadležnih tijela za tržišno natjecanje trebalo zatražiti da razmotre nove vrste djelotvornosti, kao što su smanjenje poremećaja opskrbe i povećanje industrijske pripravnosti u slučaju nestašica vanjskih kritičnih sirovina. Pri provedbi takvih ocjenjivanja također valja uzeti u obzir cilj Komisije koji se odnosi na objedinjavanje potražnje zainteresiranih kupaca kritičnih sirovina, što bi, u konačnici, trebalo doprinijeti sniženju trenutačnih visokih cijena.

Međunarodno djelovanje i diversifikacija resursa: uključivanje zemalja kandidatkinja i koordinacija s bilateralnom suradnjom u međunarodnim forumima

26.

U skladu s ciljem Komisije koji se odnosi na diversifikaciju vanjskih izvora kritičnih sirovina, EGSO preporučuje istraživanje mogućnosti za partnerstva i sporazume o suradnji, uključujući sa zemljama kandidatkinjama. Takva bi partnerstva mogla obuhvaćati projekte koji se financiraju sredstvima EU-a usmjerene na razvoj kampanja istraživanja na novim odabranim lokacijama i/ili napuštenim rudarskim lokacijama, u skladu sa strateškim projektima koji će biti pokrenuti u državama članicama EU-a na temelju novih prijedloga Komisije.

27.

Za postizanje takvih partnerstava moglo bi biti potrebno da se zemlje kandidatkinje obvežu na brže usklađivanje svojih politika u području zaštite okoliša s pravnom stečevinom EU-a. Uključivanje takvih partnerstava u okvir pregovora o pristupanju koji su trenutačno u tijeku može imati dvostruku korist za EU u cjelini jer će se povećati izgledi da će se domaći izvori kritičnih sirovina povećati u budućnosti i jer će se zemljama kandidatkinjama olakšati usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a o okolišu (npr. u području otpada, vode, industrijskog onečišćenja i kvalitete zraka).

28.

Uredba o kritičnim sirovinama mora biti koordinirana ne samo s politikama EU-a i međunarodnim trgovinskim djelovanjem nego i s bilateralnom suradnjom koju EU provodi na međunarodnim forumima (odnosno sa suradnjom EU-a i SAD-a u okviru foruma kao što su Partnerstvo za sigurnost minerala, Konferencija o kritičnim sirovinama i mineralima te Radna skupina za kritične minerale Međunarodne energetske agencije, koja je nedavno ojačana Vijećem za energetiku EU-a i SAD-a).

29.

Uredbom o kritičnim sirovinama neće se postići samo domaća samodostatnost EU-a u pogledu kritičnih sirovina nego i vanjska autonomija za utvrđivanje novih standarda na globalnoj razini kada je riječ o jamčenju sigurnosti i održivosti njihovih lanaca opskrbe. Zahvaljujući ulozi aktera koji utvrđuje standarde na globalnoj razini, dodatno će se povećati vjerojatnost da će EU postići opće ciljeve utvrđene prijedlogom Komisije za suzbijanje nepoštenih trgovinskih praksi i trgovinskih praksi koje dovode do onečišćenja u području kritičnih sirovina u čitavom svijetu.

Dugoročni ciljevi u odnosu na kratkoročne ciljeve u okviru ocjenjivanja dosljednosti s drugim politikama EU-a: postizanje odgovarajuće ravnoteže (u smislu zaštite okoliša)

30.

Konačno, ne može se isključiti mogućnost da bi dugoročno za djelotvornu provedbu Uredbe o kritičnim sirovinama moglo biti potrebno kratkoročno preoblikovanje određenih specifičnih ciljeva zelenog plana usko povezanih s Uredbom o kritičnim sirovinama. Mogućnost (gotovo) samodostatnog EU-a, čak i ako bi bilo potrebno više vremena za postizanje potpune učinkovitosti, u konačnici bi mogla povećati mogućnost postizanja ciljeva u pogledu održivosti/klimatske neutralnosti u dugoročnom smislu (također uzimajući u obzir razmjerno visoko stopu onečišćenja koja nastaje trenutačnim metodama vađenja materijala u nekim zemljama u razvoju).

III. PREDLOŽENI AMANDMANI NA COM(2023) 160 final

Amandman 1.

Uvodna izjava 29.

Prijedlog Komisije

Amandman EGSO-a

(29)

Privatna ulaganja društava, financijskih ulagatelja i kupaca od ključne su važnosti. Kad privatna ulaganja sama po sebi nisu dovoljna, za efektivno pokretanje projekata duž lanca vrijednosti kritičnih sirovina može biti potrebna javna potpora, npr. u obliku jamstva, zajmova ili vlasničkih i kvazivlasničkih ulaganja. Ta javna potpora može predstavljati državnu potporu. Takva potpora mora imati poticajan učinak i biti nužna, primjerena i razmjerna. Postojeće smjernice za državne potpore, koje su nedavno detaljno revidirane u skladu s ciljevima usporedne tranzicije, pružaju brojne mogućnosti za potporu ulaganjima duž lanca vrijednosti kritičnih sirovina pod određenim uvjetima Komisija i države članice trebale bi pojasniti kako će se primjenjivati pravila o državnim potporama i uvesti mehanizme bespovratnih sredstava, zajmova i poreznih kredita s ciljem podupiranja postojećih industrijskih kapaciteta EU-a i stvaranja novih postrojenja u EU-u i pouzdanim partnerskim trećim zemljama. Pritom bi trebalo voditi računa i o operativnim i o kapitalnim rashodima.

Obrazloženje

Trenutačne mjere predviđene za državne potpore nejasne su i u sklopu njih nedostaju mehanizmi za potporu postojećim industrijskim kapacitetima koji su znatno pogođeni rastućim cijenama energije i stvaranjem novih postrojenja za kritične sirovine u EU i inozemstvu.

Amandman 2.

Članak 1. stavak 2. točka (a) (nova točka)

Prijedlog Komisije

Amandman EGSO-a

(a)

utvrditi transparentnu i jasno definiranu metodologiju za procjenu materijala koje treba uvrstiti na popis strateških sirovina, među ostalim upotrebom tehničkih informativnih članaka, slično metodologiji koja se primjenjuje na popis kritičnih sirovina. Buduće popise strateških i kritičnih sirovina trebalo bi popratiti procjenom učinka postojećeg zakonodavstva EU-a i njegova učinka na materijale s tih popisa;

Obrazloženje

Kritične sirovine procjenjuju se na temelju procjene kritičnosti koja se zasniva na posebnoj metodologiji koja uključuje dug i detaljan postupak provjere uz pomoć vanjskih stručnjaka, predstavnika industrije i istraživačkih instituta. S druge strane, utvrđivanje strateških sirovina nije se temeljilo na objavljenoj metodologiji niti je uključivalo prethodna savjetovanja. Uključivanjem strateških sirovina u popis kritičnih sirovina (Prilog 2.) podrazumijeva se da su svi materijali dosegnuli pragove utvrđene metodologijom za kritične sirovine, što dovodi u zabludu.

Amandman 3.

Članak 1. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman EGSO-a

3. Ako Komisija na temelju izvješća iz članka 42. zaključi da Unija vjerojatno neće ostvariti ciljeve iz stavka 2., ona procjenjuje izvedivost i proporcionalnost predlaganja mjera ili izvršavanja svojih ovlasti na razini Unije kako bi zajamčila ostvarivanje tih ciljeva.

3. Ako Komisija na temelju izvješća iz članka 42. zaključi da Unija vjerojatno neće ostvariti ciljeve iz stavka 2., ona omogućuje određenu razinu fleksibilnosti kako bi na najbolji način uzela u obzir jedinstvenost vrijednosnog lanca ciljanih sirovina jer svaki materijal ima posebna svojstva i izazove povezane s nabavom, preradom i recikliranjem. Trebala bi se usredotočiti na održavanje i podupiranje postojećih kapaciteta. Trebalo bi poticati otvoren i stalan dijalog između industrije i oblikovatelja politika kako bi se utvrdile referentne vrijednosti koje su tehnički i gospodarski izvedive, kao i usklađene s ciljevima EU-a.

Obrazloženje

Referentne vrijednosti u pogledu nabave, obrade i recikliranja preopćenite su i nerealne te mogu dovesti do neželjenih i negativnih posljedica. Odredbe bi trebalo pažljivo razmotriti s obzirom na gospodarske i tehničke poteškoće povezane s njihovom provedbom i rizik od preopterećenja industrije EU-a, posebno malih i srednjih poduzeća.

Amandman 4.

Prilog I.

Prijedlog Komisije

Amandman EGSO-a

Sljedeće sirovine smatraju se strateškima:

(a)

bizmut

(b)	bor – metalurške čistoće

(c)

kobalt

(d)

bakar

(e)

galij

(f)

germanij

(g)	litij – baterijske čistoće

(h)	elementarni magnezij

(i)	mangan – baterijske čistoće

(j)	prirodni grafit – baterijske čistoće

(k)	nikal – baterijske čistoće

(l)	metali platinske skupine

(m)	elementi rijetkih zemalja za magnete (Nd, Pr, Tb, Dy, Gd, Sm i Ce)

(n)	elementarni silicij

(o)	elementarni titanij

(p)

volfram

Sljedeće primarne i sekundarne sirovine smatraju se strateškima , uključujući pripadajuće metale i minerale s kojima se te strateške sirovine vade :

(a)

bizmut

(b)

bor

(c)

kobalt

(d)

bakar

(da)	željezni otpad (uključujući nehrđajući)

(e)

galij

(f)

germanij

(g)

litij

(ga)	magnezit/magnezijev oksid

(h)

magnezij

(i)

mangan

(j)

grafit

(k)

nikal

(ka)

fosfor

(kb)

potaša

(l)	metali platinske skupine

(m)	elementi rijetkih zemalja (Nd, Pr, Tb, Dy, Gd, Sm i Ce)

(n)

silicij

(o)

titanij

(p)

volfram

(pa)

cink

Amandman 5.

PRILOG II.

Prijedlog Komisije

Amandman EGSO-a

Sljedeće sirovine smatraju se kritičnima:

(a)

antimon

(b)

arsen

(c)

boksit

(d)

barit

(e)

berilij

(f)

bizmut

(g)

bor

(h)

kobalt

(i)	koksni ugljen

(j)

bakar

(k)	glinenac (feldspat)

(l)

fluorit

(m)

galij

(n)

germanij

(o)

hafnij

(p)

helij

(q)	teški elementi rijetkih zemalja

(r)	laki elementi rijetkih zemalja

(s)

litij

(t)

magnezij

(u)

mangan

(v)	prirodni grafit

(w)	nikal – baterijske čistoće

(x)

niobij

(y)	fosfatna stijena

(z)

fosfor

(aa)	metali platinske skupine

(bb)

skandij

(cc)	elementarni silicij

(dd)

stroncij

(ee)

tantal

(ff)	elementarni titanij

(gg)

volfram

(hh)

vanadij

Sljedeće primarne i sekundarne sirovine smatraju se kritičnima , uključujući pripadajuće metale i minerale s kojima se te kritične sirovine vade :

(a)

antimon

(b)

arsen

(c)

boksit

(d)

barit

(e)

berilij

(f)

bizmut

(g)

bor

(h)

kobalt

(i)	koksni ugljen

(j)

bakar

(k)	glinenac (feldspat)

(ka)	željezni otpad (uključujući nehrđajući)

(l)

fluorit

(m)

galij

(n)

germanij

(o)

hafnij

(p)

helij

(q)	teški elementi rijetkih zemalja

(r)	laki elementi rijetkih zemalja

(s)

litij

(sa)	magnezit/magnezijev oksid

(t)

magnezij

(u)

mangan

(v)

grafit

(w)

nikal

(x)

niobij

(y)	fosfatna stijena

(z)

fosfor

(aa)	metali platinske skupine

(aaa)

potaša

(bb)

skandij

(cc)	elementarni silicij

(dd)

stroncij

(ee)

tantal

(ff)	elementarni titanij

(gg)

volfram

(hh)

vanadij

(ii)

cink

Obrazloženje za amandmane 4. i 5.

Određeni se materijali obično mogu vaditi samo zajedno s drugim, običnim metalom, primjerice elementi rijetkih zemalja sa željeznom rudom, i ne mogu se vaditi odvojeno. Osim toga, određeni su materijali nužni u ekosustavu proizvodnje, rafiniranja i recikliranja materijala, npr. magnezit za talionice – bez tog materijala nije moguće reciklirati metale/materijale na visokim temperaturama. Trebali bismo izbjegavati ograničenja u tom području (i za kritične i za strateške sirovine) i izbjegavati propisivanje posebnih namjena za određene sirovine u vrijednosnom lancu. U protivnom bi bio prihvatljiv samo posljednji korak rafiniranja, ali ne i vađenje.

Prijelaz na niskougljično i kružno gospodarstvo čini sekundarne sirovine sve važnijima jer one pomažu smanjiti ovisnost o neobrađenim sirovinama i podupiru učinkovitost resursa, smanjenje otpada i održivost. Osim toga, neki od tih materijala ključni su za dekarbonizaciju industrije, zelenu tranziciju i postizanje ciljeva nultih neto emisija.

Amandman 6.

Članak 2. – točka 15. (nova točka)

Prijedlog Komisije

Amandman EGSO-a

15.

„projekt u području strateških sirovina” znači svako planirano postrojenje ili planirano znatno proširenje odnosno planirana znatna prenamjena postojećeg postrojenja koje služi za vađenje, preradu ili recikliranje sirovina navedenih u Prilogu II., među ostalim ako se te sirovine pojavljuju kao nusproizvodi vađenja i prerade sirovina koje nisu navedene u prilozima I. ili II.

Obrazloženje

Strateške sirovine često su nusproizvodi osnovnog metala ili minerala. Potrebno je dodatno pojasniti uključivanje ekstraktivnih projekata za takve osnovne metale i minerale u strateške projekte u okviru Uredbe o kritičnim sirovinama.

Amandman 7.

Članak 3.a (novi članak)

Prijedlog Komisije

Amandman EGSO-a

Članak 3.a

1. Sekundarne sirovine uzimaju se u obzir u popisima strateških (Prilog I.) i kritičnih (Prilog II.) sirovina.

2. Komisija najmanje svake dvije godine preispituje i, prema potrebi, ažurira popis strateških i kritičnih sekundarnih sirovina iz priloga I. i II., uzimajući u obzir njihovu stratešku ulogu u dekarbonizaciji i zelenoj tranziciji, visok predviđeni rast potražnje ili oskudicu na globalnoj razini, poteškoće u povećanju prikupljanja/oporabe u EU-u i velik potencijal za oporabu kritičnih sirovina u EU-u.

Obrazloženje

Sekundarne sirovine imaju važnu ulogu u dekarbonizaciji europskih industrija, posebno onih koje proizvode strateške tehnologije za zelenu i digitalnu tranziciju. Prepoznavanjem njihove strateške vrijednosti podupire se odgovorna nabava i smanjuje vađenje neobrađenih sirovina. U okviru popisa strateških sirovina trebalo bi utvrditi potpopis strateških sekundarnih sirovina, uzimajući u obzir, među ostalim, sljedeće kriterije: stratešku ulogu u dekarbonizaciji i zelenoj tranziciji, predviđeni rast globalne potražnje, poteškoće s prikupljanjem, oporabom i recikliranjem u EU-u i velik potencijal za oporabu kritičnih sirovina. U procjeni bi trebalo uzeti u obzir najnovije dostupne podatke, kao i predviđeni razvoj ponude i potražnje tijekom odgovarajućeg referentnog razdoblja, kako bi se odgovorilo na buduće nestašice ili poremećaje u opskrbi.

Amandman 8.

Članak 5. stavak 1. točka (c)

Prijedlog Komisije

Amandman EGSO-a

(c)

projekt bi se održivo proveo, pogotovo s obzirom na praćenje, sprečavanje i smanjenje utjecaja na okoliš, primjenu društveno odgovorne prakse, uključujući poštovanje ljudskih prava i prava radnika, potencijal za kvalitetna radna mjesta i konstruktivnu suradnju s lokalnim zajednicama i relevantnim socijalnim partnerima, te primjenu transparentne poslovne prakse s odgovarajućim politikama za praćenje sukladnosti radi sprečavanja i smanjenja rizika od štetnih utjecaja na pravilno funkcioniranje javne uprave, uključujući korupciju i podmićivanje;

(c)

projekt bi se održivo proveo, pogotovo s obzirom na praćenje, sprečavanje i smanjenje utjecaja na okoliš prije svega u dugoročnom razdoblju i na globalnoj razini , primjenu društveno odgovorne prakse, uključujući poštovanje ljudskih prava i prava radnika, potencijal za kvalitetna radna mjesta i konstruktivnu suradnju s lokalnim zajednicama i relevantnim socijalnim partnerima, te primjenu transparentne poslovne prakse s odgovarajućim politikama za praćenje sukladnosti radi sprečavanja i smanjenja rizika od štetnih utjecaja na pravilno funkcioniranje javne uprave, uključujući korupciju i podmićivanje;

Obrazloženje

Postizanje odgovarajuće ravnoteže između dugoročnih ciljeva održivosti i kratkoročnih ciljeva (uzimajući u obzir i relativno veće onečišćenje uzrokovano trenutačnim metodama vađenja materijala u nekim zemljama u razvoju i činjenicu da živimo na istom planetu).

Amandman 9.

Članak 19. stavak 1. točka (e) (nova točka)

Prijedlog Komisije

Amandman EGSO-a

(e)

nepoštene trgovinske prakse. Komisija zadržava i jača mjere trgovinske zaštite kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve. EU bi također trebao dati prednost uspostavi poticaja usklađenih s pravilima WTO-a kako bi se osigurali jednaki uvjeti na globalnoj razini. Oni bi mogli biti u obliku poticaja za potrošače za održive europske sirovine ili potpore za proizvodnju naprednijih postrojenja.

Obrazloženje

Europska industrija sirovina nalazi se u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurenciju na globalnoj razini i potrebno je osigurati da se mjere trgovinske zaštite koriste za zaštitu industrije od nepoštenih trgovinskih praksi.

Amandman 10.

Članak 35. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman EGSO-a
1. Odbor se sastoji od država članica i Komisije. Odborom predsjedava Komisija.	1. Odbor se sastoji od država članica i Komisije te neovisnih tehničkih stručnjaka . Odborom predsjedava Komisija.

Obrazloženje

Predviđeni Odbor za kritične sirovine imat će ključnu ulogu u podupiranju provedbe Uredbe o kritičnim sirovinama, uključujući postupke izdavanja odobrenja. U tu svrhu, kako bi se osigurala učinkovitost njegovih zadaća praćenja, preporučljivo je u Odbor uključiti ne samo predstavnike institucija već i neovisne tehničke stručnjake u tom području.

Bruxelles, 12. srpnja 2023.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Oliver RÖPKE

(1) Ove preporuke dopunjene su prijedlozima amandmana na kraju ovog dokumenta.

(2) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

(3) Uredba (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ (SL L 191, 28.7.2023., str. 1.).

(4) Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).

(5) Procjena Europskog instituta za inovacije i tehnologiju o sirovinama.

Top

Choose the experimental features you want to try