52023AE0921

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52023AE0921 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52023AE0921

Help

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za smanjenje troškova postavljanja gigabitnih elektroničkih komunikacijskih mreža i stavljanju izvan snage Direktive 2014/61/EU (Akt o gigabitnoj infrastrukturi) (COM(2023) 94 final – 2023/0046 (COD))

EESC 2023/00921

SL C 349, 29.9.2023, p. 116–120 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

29.9.2023

Službeni list Europske unije

C 349/116

(COM(2023) 94 final – 2023/0046 (COD))

(2023/C 349/18)

Izvjestitelj:

Maurizio MENSI

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće Europske unije, 3.4.2023. Europski parlament, 29.3.2023.
Pravna osnova:	članci 114. i 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	26.6.2023.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	12.7.2023.
Plenarno zasjedanje br.:	580
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	173/1/1

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja Komisijin Prijedlog uredbe („Akt o gigabitnoj infrastrukturi”) te podržava njegove ciljeve i sadržaj.

1.2.

Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u Aktu o gigabitnoj infrastrukturi, EGSO naglašava da su, uz odgovarajuće odredbe, uvjete i cijene, važni brzi, učinkoviti i pojednostavljeni postupci koji se mogu dosljedno primjenjivati u cijelom EU-u. U tom bi pogledu konkretne smjernice Komisije bile posebno korisne.

1.3.

1.4.

1.5.

EGSO smatra da je uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta i gigabitne povezivosti ključno za razvoj i socioekonomsku koheziju jer je to bitan čimbenik za uravnotežen gospodarski razvoj MSP-ova i profesionalnih usluga, digitalnih radnih mjesta i pružanja elektroničkih usluga u udaljenim područjima.

1.6.

EGSO smatra da bi jedinstvene informacijske točke u okviru kojih vlasnici javne infrastrukture moraju pružati minimalne informacije o fizičkoj infrastrukturi trebale biti integrirane i povezane s drugim bazama podataka koje su već dostupne na nacionalnoj razini kako bi se izbjeglo udvostručavanje i smanjili troškovi.

1.7.

EGSO smatra da su pojednostavljenje i digitalizacija postupka izdavanja dozvola važan element u uvođenju elektroničke komunikacijske mreže. Međutim, uvođenje obveze davanja prešutnog pristanka u pogledu prava puta možda nije u skladu s načelom proporcionalnosti i može naštetiti pravu na vlasništvo, utvrđenom u člancima 17. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

1.8.

EGSO smatra da brza izgradnja infrastrukture, koordinacija građevinskih radova, stvaranje sinergija među različitim mrežnim operaterima i zajedničko korištenje postojeće fizičke infrastrukture pridonose uštedi u pogledu ulaganja smanjenjem opterećenja za okoliš jer se time izbjegavaju daljnji građevinski radovi i na taj se način doprinosi postizanju ciljeva zaštite okoliša.

1.9.

EGSO smatra da bi u prijedlogu trebalo utvrditi provjerljive mjere i djelovanja kojima bi se osigurao uravnotežen razvoj i jednak pristup mreži vrlo velikog kapaciteta kako bi se izbjeglo povećanje jaza među zemljama i regijama s različitim brzinama i kapacitetima razvoja, u skladu s Deklaracijom o digitalnim pravima i načelima, i kako bi se svima u EU-u osigurao pristup visokokvalitetnoj povezivosti i pristup internetu, uključujući osobe s niskim prihodima.

2. Kontekst

2.1.

Postavljanje mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući svjetlovodne i 5G mreže, strateški je prioritet na razini EU-a u okviru napora za postizanje strateških i digitalnih ciljeva EU-a do 2030. godine. Pristup mrežama vrlo velikog kapaciteta ključan je za brojne inovativne primjene koje mogu transformirati mnoge sektore gospodarstva EU-a, kao što su trgovina, automobilska industrija, proizvodnja, zdravstvo, promet, poljoprivreda i komunalne usluge, te im pomoći da se prilagode budućim promjenama.

2.2.

Među inicijativama pokrenutima za uklanjanje prepreka i poticanje postavljanja mreža vrlo velikog kapaciteta Europska komisija predstavila je 2014. Direktivu o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža (1) kako bi se s pomoću usklađenih mjera na razini EU-a smanjili troškovi postavljanja radi olakšavanja i poticanja postavljanja mreža. Međutim, osam godina nakon stupanja na snagu Direktive o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža njezin cilj i dalje nije ostvaren. Potreba za preispitivanjem Direktive o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža dobro se odražava u izvješću Komisije o provedbi te direktive iz 2018., kao i u doprinosima ključnih dionika javnom savjetovanju o Direktivi o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža, koje je Komisija pokrenula u prosincu 2020. U okviru savjetovanja zaključeno je da samo 20 % ispitanika smatra da je Direktiva o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža djelotvorna u olakšavanju uvođenja elektroničkih komunikacijskih mreža velike brzine uz niže troškove, a samo 11 % smatra da je Direktiva o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža smanjila vrijeme potrebno za izdavanje dozvola i troškove izdavanja dozvola.

2.3.

Direktiva o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža samo je djelomično ostvarila svoje ciljeve povećanja pokrivenosti širokopojasnim mrežama. Naime, iako se prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) postotak kućanstava u kojima je dostupna brzina interneta od 30 Mbps povećao s 58,1 % 2013. na 90 % 2022. godine, ta se direktiva u različitim državama članicama neravnomjerno provodi, a katkad i različito tumači.

2.4.

Budući da je svjesna potrebe za poboljšanjem djelotvornosti Direktive o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža, Komisija je pokrenula postupak revizije i predložila predmetnu uredbu (Akt o gigabitnoj infrastrukturi). Aktom o gigabitnoj infrastrukturi nastoje se ukloniti nedostaci Direktive o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža i pridonijeti troškovno učinkovitom i pravodobnom postavljanju mreža vrlo velikog kapaciteta koje su potrebne kako bi EU ostvario svoje ciljeve i digitalne ciljeve do 2030.

2.5.

Prijedlog se temelji na Preporuci o paketu mjera za povezivost donesenoj u rujnu 2020. kako bi se odgovorilo na sve veće potrebe za povezivošću uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, u cilju smanjenja troškova uvođenja gigabitnih mreža i osiguravanja brzog postavljanja radiofrekvencijskog spektra za 5G. U tu su svrhu u ožujku 2021. države članice utvrdile 39 najboljih praksi (od kojih se 22 odnose na smanjenje troškova uvođenja) koje treba uključiti u paket mjera za povezivost.

2.6.

Europska komisija tvrdi da je Akt o gigabitnoj infrastrukturi osmišljen kako bi se poboljšala povezivost u EU-u i potaknule inovacije i ulaganja, a pridonijet će bržem postavljanju fizičke infrastrukture koja se upotrebljava za gigabitne mreže jačanjem koordinacije građevinskih radova među mrežnim operatorima, što predstavlja do 70 % troškova uvođenja mreže. Cilj mu je i pojednostaviti administrativne postupke za uvođenje novih mreža poboljšanjem pristupa fizičkoj infrastrukturi i transparentnost planiranih građevinskih radova, osiguravanjem jasnijih uvjeta za pristup fizičkoj infrastrukturi (uključujući infrastrukturu unutar zgrade), ubrzanjem i digitaliziranjem postupaka za izdavanje dozvola, za koje se zahtjevi moraju riješiti u roku od 15 dana, a smatrat će se prešutno odobrenima u roku od četiri mjeseca od primitka.

3. Opće primjedbe

3.1.

EGSO pozdravlja cilj Komisije da prilagodi Direktivu o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža najnovijim i trenutačnim tehnološkim, tržišnim i regulatornim promjenama te da potakne učinkovitije i brže postavljanje održivijih mreža, osigura usklađenost s Europskim zakonikom elektroničkih komunikacija (2) i doprinese ekologizaciji sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija u okviru europskog zelenog plana.

3.2.

EGSO uvažava odluku da pravni instrument za to bude uredba, a ne direktiva, zbog rizika od kašnjenja i nedosljednosti nacionalnih postupaka prenošenja u nacionalno zakonodavstvo. Uredbom se osigurava ujednačenost i ograničava rascjepkanost nacionalnih zakona, što je ključno za postizanje ambicioznih ciljeva Komisije u pogledu povezivosti do 2030. Direktiva bi se vjerojatno primjenjivala tek nakon tog roka i time ne bi ispunila cilj Komisije da se brzo stvori povoljan pravni okvir. Kašnjenje u pojednostavnjenju postupka izdavanja odobrenja također bi moglo ugroziti razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta. Najnovija kretanja u digitalnom sektoru mogla bi poboljšati integraciju unutarnjeg tržišta s obzirom na to da se pojavljuju novi akteri koji djeluju preko granica, što će potaknuti ulaganja.

3.3.

Nedovoljna i nedosljedna upotreba Direktive o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža, kao i nedostatak smjernica, doveli su do rascjepkanih nacionalnih zakona i regulatorne nesigurnosti. To je dovelo do nastanka prepreka za prekogranična ulaganja i poslovanje te pojave smetnji za poduzeća koja žele postići ekonomiju razmjera na razini EU-a i tako iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta EU-a. Stoga je potrebno povećati stupanj usklađenosti kako bi se promicao razvoj prekograničnih aktivnosti u tom sektoru i izbjeglo da se Europa razvija dvjema različitim brzinama.

3.4.

U osnovi, mjerama iz prijedloga nastoji se: poboljšati koordinacija među sektorima; pojednostaviti i ubrzati postupke za izdavanje dozvola; potpuno digitalizirati postupak za pristup informacijama o postojećoj infrastrukturi i planiranim građevinskim radovima, kao i za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole; pojednostaviti ponovnu uporabu javne infrastrukture i postavljanje mrežne infrastrukture za operatore; pripremiti se za inovacije kako bi sve nove zgrade i zgrade koje prolaze kroz opsežnu obnovu bile opremljene infrastrukturom sa svjetlovodima i infrastrukturom prikladnom za svjetlovodnu instalaciju; i pridonijeti održivosti smanjenjem utjecaja elektroničkih komunikacijskih mreža na okoliš promicanjem dijeljenja infrastrukture i postavljanja učinkovitijih tehnologija, ponovnom uporabom postojeće infrastrukture i boljom koordinacijom građevinskih radova.

3.5.

Operatori će moći digitalno podnositi zahtjeve za izdavanje dozvola i pristupiti svim potrebnim informacijama o postojećoj infrastrukturi i planiranim građevinskim radovima. EU smatra da će se time operatorima omogućiti niži troškovi za postavljanje mreža; prema procjeni učinka to znači uštedu od 4,5 milijardi EUR, uz smanjenje javnih subvencija za 2,4 milijarde EUR.

3.6.

Definicije u prijedlogu proširene su i u usporedbi s Direktivom o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža. Prijedlog se primjenjuje na mrežne operatore za dodjelu pristupa kako bi se uključili i pružatelji povezane opreme kao što su kanali, stupovi i motke te fizička infrastruktura u koju je uključena infrastruktura u vlasništvu javnih institucija kao što su lokalna tijela, uključujući zgrade i ulaze u zgrade te sva druga imovina, uključujući uličnu opremu kao što su svjetiljke, ulični znakovi, semafori, reklamni panoi, autobusne i tramvajske stanice i postaje podzemne željeznice.

3.7.

Prijedlogom se uvode nove mjere za povećanje transparentnosti postojeće fizičke infrastrukture. Na primjer, njome se od vlasnika javne infrastrukture zahtijeva da minimalne informacije o fizičkoj infrastrukturi stave na raspolaganje putem takozvanih jedinstvenih informacijskih točaka. Osim toga, njime se utvrđuju stroža pravila o koordinaciji planiranih građevinskih radova, koja su već predviđena Direktivom o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža, ali su ovdje znatno proširena u smislu opsega i primjene. Na primjer, pružatelj mrežnih usluga mora informacije o građevinskim radovima koje se zahtijevaju u skladu s prijedlogom staviti na raspolaganje u digitalnom obliku putem jedinstvene informacijske točke najmanje tri mjeseca prije prvog zahtjeva za dozvolu. U tom pogledu, s obzirom na to da su baze podataka koje sadrže te informacije već dostupne u mnogim državama članicama EU-a, EGSO smatra da bi jedinstvenu informacijsku točku trebalo integrirati i povezati s drugim bazama podataka kako bi se izbjeglo udvostručavanje i uštedjeli troškovi.

3.8.

Prijedlog uključuje i mjere u vezi s postupcima izdavanja dozvola, koji se moraju standardizirati na nacionalnoj razini i biti u potpunosti dostupni uvođenjem prešutnog odobrenja, za koje se smatra da nastupa četiri mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Osim toga, predviđena je oznaka „prikladna za svjetlovodnu instalaciju” kako bi se provjerilo ispunjava li zgrada zahtjeve za jednostavnu ugradnju mreže vrlo velikog kapaciteta kao što je svjetlovod, što je uvjet za izdavanje građevinskih dozvola za nove zgrade. Međutim, EGSO naglašava da bi bilo važno u te zgrade ugraditi mreže vrlo velikog kapaciteta kako bi se u potpunosti iskoristio njihov potencijal i na najbolji način iskoristila ulaganja.

3.9.

EGSO smatra da je važno da države članice imaju mogućnost zadržati ili uvesti mjere usklađene s pravom EU-a koje nadilaze minimalne zahtjeve utvrđene u Aktu o gigabitnoj infrastrukturi, kako je izričito navedeno u uvodnoj izjavi 11., u kojoj se s pravom navodi da se Uredbom ne sprečava donošenje nacionalnih mjera u skladu s pravom EU-a kojima se potiče zajedničko korištenje postojeće fizičke infrastrukture ili omogućuje učinkovitije postavljanje nove fizičke infrastrukture, čime se dopunjuju prava i obveze na temelju Akta o gigabitnoj infrastrukturi.

4. Posebne napomene

4.1.

Prijedlog je u skladu s Europskim zakonikom elektroničkih komunikacija koji je stupio na snagu u prosincu 2020., kojim je ažuriran regulatorni okvir EU-a za elektroničke komunikacije i kojim se doprinosi ostvarivanju njegovih ciljeva u pogledu poticanja ulaganja u napredne mreže povezivosti. Iako je Zakonik uglavnom usmjeren na poboljšanje tržišnog natjecanja i sadržava zahtjeve za poduzeća sa značajnom tržišnom snagom te se ne odnosi samo na fizičku infrastrukturu, nego i na elektroničke komunikacijske mreže kao što su svjetlovodni kabeli, glavna je svrha Akta o gigabitnoj infrastrukturi ukloniti prepreke uvođenju mreža, uzimajući u obzir trenutačna tehnološka, tržišna i regulatorna kretanja.

4.2.

Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u Aktu o gigabitnoj infrastrukturi, EGSO pozdravlja usklađivanje teksta s definicijama Zakonika i naglašava da je, uz odgovarajuće odredbe, uvjete i cijene, od ključne važnosti dostupnost brzih, učinkovitih i pojednostavljenih postupaka koji se mogu dosljedno primjenjivati u cijelom EU-u. EGSO smatra da bi u tom pogledu smjernice Komisije bile posebno korisne.

4.3.

U skladu s ciljem utvrđenim u programu digitalnog desetljeća EU-a do 2030., u kojem se navodi da bi do 2030. sva europska kućanstva trebala biti pokrivena gigabitnim i brzim mobilnim mrežama, a za razliku od Direktive o smanjenju troškova postavljanja širokopojasnih mreža, Prijedlogom uredbe promiče se uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta i utvrđuje obveza pristupa za vlasnike fizičke infrastrukture bez obzira na njihov položaj na tržištu. EGSO podržava proširenje područja primjene, čime se svim subjektima koji pružaju infrastrukturu omogućuje da iskoriste brze postupke izdavanja dozvola koji proizlaze iz Akta o gigabitnoj infrastrukturi. Međutim, EGSO naglašava da je važno osigurati sveobuhvatni regulatorni okvir kako bi se zadovoljile različite potrebe svih dionika uključenih u uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta diljem EU-a.

4.4.

EGSO uviđa da je dijeljenje postojeće infrastrukture ključno za postizanje ciljeva u okviru programa digitalnog desetljeća EU-a do 2030. te naglašava važnost osiguravanja sigurnosti, otpornosti i zaštite mreža. Za postizanje ciljeva povezivosti EU-a potrebna je sveobuhvatna strategija u kojoj se najnovije tehnologije kombiniraju s otpornim, autonomnim i sigurnim lancima opskrbe. Cilj toga jest spriječiti da dođe do prekida usluga uslijed kvarova ili kibernapada. Stoga bi Akt o gigabitnoj infrastrukturi trebao poticati pružatelje mrežnih usluga da odabiru tehnološke komponente kojima se jamči visoka razina digitalne sigurnosti, smanjuje rizik od prekida mreže i na odgovarajući način rješava ta mogućnost. Pouzdanost, otpornost i kibersigurnost mreže ključne su za ostvarivanje ciljeva koji se nastoje ostvariti Aktom o gigabitnoj infrastrukturi, u skladu s postojećim regulatornim okvirom EU-a i relevantnim aspektima, među ostalim i u kontekstu svih budućih mjera EU-a u tom području, koje treba uključiti u novi mandat Komisije od 2024. godine.

4.5.

EGSO naglašava da su, uz brze, učinkovite i pojednostavljene postupke, odgovarajući uvjeti i cijene bitni elementi pristupa infrastrukturi. U tom pogledu, s obzirom na to da je potrebno osigurati dobro funkcioniranje sustava, na primjer izbjegavanjem pretjerano visokih cijena koje bi mogle obeshrabriti uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta, EGSO smatra da bi Komisija trebala donijeti konkretne smjernice.

4.6.

EGSO smatra da su pojednostavljenje i digitalizacija postupka izdavanja dozvola važan element u uvođenju elektroničke komunikacijske mreže. Međutim, EGSO smatra da uvođenje obveze davanja prešutnog pristanka u pogledu prava puta možda nije u skladu s načelom proporcionalnosti i da može naštetiti pravu na vlasništvo, utvrđenom u člancima 17. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

4.7.

4.8.

EGSO smatra da je postavljanje mreža velikih brzina ključno za razvoj i socioekonomsku koheziju. U tom pogledu smatra da bi u prijedlogu trebalo utvrditi provjerljive mjere i djelovanja kojima će se osigurati uravnotežen razvoj i jednak pristup mrežama vrlo velikog kapaciteta kako bi se izbjeglo povećanje jaza među zemljama i regijama s različitim brzinama i kapacitetima razvoja, u skladu s Deklaracijom o digitalnim pravima i načelima (3), na temelju koje bi svi sudionici na tržištu koji imaju koristi od digitalne transformacije trebali preuzeti svoju društvenu odgovornost te dati pravedan i razmjeran doprinos troškovima javnih dobara, usluga i infrastrukture, a svi u EU-u imali pristup visokokvalitetnoj povezivosti i pristup internetu, uključujući osobe s niskim prihodima (4).

Bruxelles, 12. srpnja 2023.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Oliver RÖPKE

(1) Direktiva 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (SL L 155, 23.5.2014., str. 1.).

(2) Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (SL L 321, 17.12.2018., str. 36.).

(3) Europska deklaracija o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće (2023/C 23/01) (SL C 23, 23.1.2023., str. 1.).

(4)

Top

Choose the experimental features you want to try