a)

na državne potpore za oblikovanje i proizvodnju proizvoda, strojeva, opreme ili prijevoznih sredstava prihvatljivih za okoliš na način da troše manje prirodnih resursa te na mjere koje se poduzimaju u pogonima ili drugim proizvodnim jedinicama radi poboljšanja sigurnosti ili higijene (10);

b)

na državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije koje podliježu pravilima utvrđenima u Okviru za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije (11);

c)

na državne potpore obuhvaćene pravilima o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva (12) ili u sektoru ribarstva i akvakulture (13);

d)

na državne potpore za nuklearnu energiju.

a)

potpore za smanjenje i uklanjanje emisija stakleničkih plinova, uključujući potpore za energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost;

b)

potpore za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada i njihove učinkovitosti u zaštiti okoliša;

c)

potpore za kupnju i leasing čistih vozila (za potrebe zračnog, cestovnog i željezničkog prijevoza te prijevoza unutarnjim plovnim putovima i pomorskog prijevoza) i čiste mobilne opreme za usluge te za naknadno opremanje vozila i mobilne opreme za usluge;

d)

potpore za uspostavu infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom za čista vozila;

e)

potpore za učinkovitu uporabu resursa i podupiranje prelaska na kružno gospodarstvo;

f)

potpore za sprječavanje ili smanjenje onečišćenja koje nije uzrokovano stakleničkim plinovima;

g)

potpore za remedijaciju štete u okolišu, oporavak prirodnih staništa i ekosustava, zaštitu ili obnovu bioraznolikosti i provedbu prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;

h)

potpore u obliku smanjenja poreza ili parafiskalnih davanja;

i)

potpore za sigurnost opskrbe električnom energijom;

j)

potpore za energetsku infrastrukturu;

k)

potpore za centralizirano grijanje i hlađenje;

l)

potpore u obliku smanjenja naknada za električnu energiju za velike potrošače energije;

m)

potpore za zatvaranje elektrana u kojima se upotrebljava ugljen, treset ili naftni škriljevac i obustavu rudarskih djelatnosti povezanih s vađenjem ugljena, treseta ili naftnog škriljevca;

n)

potpore za studije ili savjetodavne usluge o pitanjima klime, zaštite okoliša i energije.

1)

„jednokratna potpora” znači potpora koja nije dodijeljena na temelju programa potpore;

2)

„intenzitet potpore” znači bruto iznos potpore izražen kao postotak prihvatljivih troškova. Svi iznosi koji se upotrebljavaju moraju biti iznosi prije odbitaka poreza ili drugih davanja. Ako se potpora dodjeljuje u obliku koji nisu bespovratna sredstva, iznos potpore mora biti bruto ekvivalent bespovratnih sredstava u okviru potpore. Potpora koja se plaća u nekoliko obroka mora se računati prema vrijednosti u trenutku dodjele. Kamatna stopa koja se primjenjuje za diskontiranje i izračun iznosa potpore u povoljnim zajmovima (16) mora biti kamatna stopa koja je na snazi u vrijeme dodjele. Intenzitet potpore računa se po korisniku;

3)

„potpomognuta područja” znači područja koja su u vrijeme dodjele potpore označena na odobrenoj karti regionalnih potpora u primjeni članka 107. stavka 3. točaka (a) i (c) Ugovora;

4)

„uravnoteženje” za električnu energiju znači uravnoteženje kako je definirano u članku 2. točki 10. Uredbe (EU) br. 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća (17);

5)

„subjekt odgovoran za odstupanje” znači subjekt odgovoran za odstupanje kako je definiran u članku 2. točki 14. Uredbe (EU) br. 2019/943;

6)

„bioraznolikost” znači bioraznolikost kako je definirana u članku 2. točki 15. Uredbe (EU) br. 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (18);

7)

„biogoriva” znači biogoriva kako su definirana u članku 2. točki 33. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (19);

8)

„bioplin” znači bioplin kako je definiran u članku 2. točki 28. Direktive (EU) 2018/2001;

9)

„tekuća biogoriva” znači tekuća biogoriva kako su definirana u članku 2. točki 32. Direktive (EU) 2018/2001;

10)

„biomasa” znači biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla kako je definiran u članku 2. točki 24. Direktive (EU) 2018/2001;

11)

„goriva iz biomase” znači goriva iz biomase kako su definirana u članku 2. točki 27. Direktive (EU) 2018/2001;

12)

„mehanizam za razvoj kapaciteta” znači mehanizam za razvoj kapaciteta kako je definiran u članku 2. točki 22. Uredbe (EU) 2019/943;

13)

„hvatanje i skladištenje ugljika” znači skup tehnologija koje omogućuju hvatanje ugljikova dioksida (CO2) koji emitiraju industrijska postrojenja, uključujući emisije svojstvene proizvodnim procesima, ili njegovo hvatanje izravno iz okolnog zraka, njegov prijevoz do skladišne lokacije i njegovo ubrizgavanje u odgovarajuće podzemne geološke formacije za potrebe trajnog skladištenja;

14)

„hvatanje i uporaba ugljika” znači skup tehnologija koje omogućuju hvatanje CO2 koji emitiraju industrijska postrojenja, uključujući emisije svojstvene proizvodnim procesima, ili njegovo hvatanje izravno iz okolnog zraka te njegov prijevoz do mjesta potrošnje ili potpunog iskorištavanja CO2;

15)

„uklanjanje CO2” znači antropogene aktivnosti kojima se CO2 uklanja iz atmosfere i trajno skladišti u geološkim, kopnenim ili oceanskim spremnicima ili u proizvodima. Uključuje postojeće i potencijalno antropogeno poboljšanje bioloških ili geokemijskih ponora te izravno hvatanje i skladištenje zraka, ali isključuje prirodnu apsorpciju CO2 koja nije izravno uzrokovana ljudskim aktivnostima;

16)

„program obveza dobavljača” znači program u kojem se stvara vrijednost pružanja robe ili usluga certificiranjem te robe ili usluga i uvođenjem obveze dobavljačima ili potrošačima da kupuju certifikate;

17)

„čista mobilna oprema za zemaljske usluge” znači mobilna oprema koja se upotrebljava u uslužnim djelatnostima povezanima sa zračnim ili pomorskim prijevozom i koja ima nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi);

18)

„čista mobilna oprema za usluge” znači čista mobilna terminalna oprema i čista mobilna oprema za zemaljske usluge;

19)

„čista mobilna terminalna oprema” znači mobilna oprema koja se upotrebljava za utovar, istovar i pretovar robe i intermodalnih utovarnih jedinica te za prijevoz tereta unutar terminala, koja ima nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi) ili, ako ne postoje alternativna rješenja za nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi), koja ima znatno manje izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi) od konvencionalne terminalne opreme;

20)

„čisto vozilo” znači:

21)

„kogeneracija” ili kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije znači kogeneracija kako je definirana u članku 2. točki 30. Direktive (EU) 2012/27 Europskog parlamenta i Vijeća (23);

22)

„onečišćena lokacija” znači lokacija na kojoj je potvrđena prisutnost materijala ili tvari koju je prouzročila ljudska aktivnost do te mjere da predstavljaju znatan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš uzimajući u obzir trenutačnu ili odobrenu buduću uporabu zemljišta, morskog dna ili rijeka;

23)

„demonstracijski projekt” znači demonstracijski projekt kako je definiran u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2019/943;

24)

„digitalizacija” znači uvođenje tehnologija na kojima se zasniva rad elektroničkih uređaja i/ili sustava koji omogućuju povećanje funkcionalnosti proizvoda, razvoj internetskih usluga, modernizaciju procesa ili prelazak na modele poslovanja koji se temelje na proizvodnji robe i pružanju usluga bez posrednika, čime se u konačnici ostvaruje transformativni učinak;

25)

„zbrinjavanje” znači zbrinjavanje kako je definirano u članku 3. točki 19. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (24);

26)

„operator distribucijskog sustava” (ODS) znači operator distribucijskog sustava kako je definiran u članku 2. točki 29. Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća (25);

27)

„centralizirano grijanje” ili „centralizirano hlađenje” znači daljinsko grijanje ili hlađenje kako je definirano u članku 2. točki 19. Direktive (EU) 2010/31 Europskog parlamenta i Vijeća (26);

28)

„sustavi centraliziranog grijanja i/ili hlađenja” znači objekti za proizvodnju grijanja i/ili hlađenja te mreža za skladištenje i distribuciju topline, uključujući i primarnu (prijenosnu) i sekundarnu mrežu cjevovoda za opskrbu potrošača grijanjem ili hlađenjem. Upućivanje na centralizirano grijanje treba tumačiti kao sustave centraliziranog grijanja i/ili hlađenja, ovisno o tome isporučuju li mreže grijanje ili hlađenje zajedno ili odvojeno;

29)

„ekološke inovacije” znači svi oblici inovativnih djelatnosti, uključujući nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te nove metode upravljanja i poslovanja iz kojih proizlazi ili koje su usmjerene na znatno poboljšanje zaštite okoliša i znatno smanjenje utjecaja onečišćenja na okoliš. Za potrebe ove definicije sljedeće se stavke ne smatraju inovacijama:

30)

„ekosustav” znači ekosustav kako je definiran u članku 2. točki 13. Uredbe (EU) 2020/852;

31)

„energetska učinkovitost” znači energetska učinkovitost kako je definirana u članku 2. točki 4. Direktive 2012/27/EU;

32)

„skladištenje energije” znači skladištenje energije u kontekstu elektroenergetskog sustava kako je definirano u članku 2. točki 59. Direktive (EU) 2019/944;

33)

„postrojenje za skladištenje energije” znači postrojenje za skladištenje energije u kontekstu elektroenergetskog sustava kako je definirano u članku 2. točki 60. Direktive (EU) 2019/944;

34)

„učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” znači učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje kako je definirano u članku 2. točki 41. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća;

35)

„energija iz obnovljivih izvora” znači energija koju proizvode postrojenja koja upotrebljavaju samo obnovljive izvore energije kako su definirani u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2018/2001 te udio, izražen u kalorijskoj vrijednosti, energije proizvedene iz obnovljivih izvora u hibridnim postrojenjima u kojima se upotrebljavaju i konvencionalni izvori energije te uključuje električnu energiju iz obnovljivih izvora koja se upotrebljava za punjenje sustava za skladištenje povezanih iza brojila (ugrađenih zajedno ili kao dodatak postrojenju za obnovljivu energiju), ali ne uključuje električnu energiju proizvedenu kao rezultat sustava za skladištenje;

36)

„energetska infrastruktura” (27) znači svaka fizička oprema ili postrojenje koje je smješteno u Uniji ili povezuje Uniju s najmanje jednom trećom zemljom, a razvrstano je u jednu od sljedećih kategorija:

37)

„energetska svojstva” znači energetska svojstva zgrade kako su definirana u članku 2. točki 4. Direktive 2010/31/EU;

38)

„ušteda energije” znači ušteda energije kako je definirana u članku 2. točki 5. Direktive 2012/27/EU;

39)

„zaštita okoliša” znači svako djelovanje ili aktivnost kojom se smanjuju ili sprječavaju onečišćenje, negativni učinci na okoliš ili druga šteta nanesena fizičkom okolišu (uključujući zraku, vodi i tlu), ekosustavima ili prirodnim resursima nastala zbog ljudske aktivnosti i čiji je cilj, među ostalim, ublažiti klimatske promjene, umanjiti rizik takve štete te zaštititi i ponovno uspostaviti bioraznolikost ili dovesti do učinkovitije uporabe prirodnih resursa, uključujući mjere za uštedu energije i uporabu obnovljivih izvora energije, kao i druge tehnike za smanjenje emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari te prelazak na modele kružnoga gospodarstva kako bi se smanjila uporaba primarnih materijala i povećala učinkovitost. Uključuje i mjere kojima se jača sposobnost prilagodbe i smanjuje osjetljivost na učinke klimatskih promjena;

40)

„porez ili parafiskalna davanja za zaštitu okoliša” znači porez ili davanje koje se primjenjuje na posebnu poreznu osnovicu, proizvode ili usluge koji imaju jasan negativan učinak na okoliš ili koje za cilj ima oporezivanje određenih djelatnosti, robe ili usluga tako da troškovi zaštite okoliša mogu biti uključeni u njihovu cijenu ili tako da se proizvođači i potrošači usmjere na djelatnosti koje su prihvatljivije za okoliš;

41)

„plan evaluacije” znači dokument koji obuhvaća jedan ili više programa potpore, a sadržava barem sljedeće elemente:

42)

„program proširene odgovornosti proizvođača” znači program proširene odgovornosti proizvođača kako je definiran u članku 2. točki 21. Direktive 2008/98/EZ;

43)

„proizvođač” znači poduzetnik koji proizvodi električnu energiju u komercijalne svrhe;

44)

„staklenički plin” znači svaki plin koji pridonosi efektu staklenika apsorpcijom infracrvenog zračenja, uključujući ugljikov dioksid, metan, dušikov oksid i fluorirane plinove kao što su hidrofluorougljici;

45)

„visokoučinkovita kogeneracija” znači visokoučinkovita kogeneracija kako je definirana u članku 2. točki 34. Direktive 2012/27/EU;

46)

„operator mreže vodika” znači fizička ili pravna osoba koja obavlja poslove prijenosa vodika mrežom, koja je odgovorna za rad mreže vodika, njezino održavanje i, ako je potrebno, razvoj mreže vodika na određenom području i po potrebi razvoj njezinih interkonekcija s drugim mrežama vodika te koja je odgovorna za osiguravanje dugoročne sposobnosti sustava da odgovori na razumnu potražnju za prijenos vodika;

47)

„odstupanje” znači odstupanje kako je definirano u članku 2. točki 8. Uredbe Komisije (EU) 2017/2195;

48)

„obračun odstupanja” znači obračun odstupanja kako je definiran u članku 2. točki 9. Uredbe Komisije (EU) 2017/2195;

49)

„razdoblje obračuna odstupanja” znači razdoblje obračuna odstupanja kako je definirano u članku 2. točki 15. Uredbe (EU) 2019/943;

50)

„pojedinačna potpora” znači jednokratna potpora i potpora dodijeljena na temelju programa potpore koju treba prijaviti;

51)

„program upravljane potrošnje” znači mjera za osiguranje opskrbe električnom energijom osmišljena kako bi se osigurala stabilna frekvencija u elektroenergetskom sustavu ili riješili kratkoročni problemi u opskrbi električnom energijom, među ostalim prekidanjem opterećenja;

52)

„mikropoduzeće” znači poduzetnik koji ispunjava uvjete za mirkopoduzeće utvrđene u Preporuci Komisije o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (32);

53)

„prirodno rješenje” znači rješenje koje je nadahnuto i potkrijepljeno prirodom, isplativo, istodobno osigurava ekološke, društvene i gospodarske koristi te pomaže u izgradnji otpornosti, kroz lokalno prilagođene, resursno učinkovite i sustavne intervencije donosi u gradove te kopneni i morski okoliš sve raznovrsnija prirodna rješenja, rješenja s prirodnim obilježjima i prirodne procese;

54)

„mjera za slučaj zagušenja mreže” znači mjera za osiguranje opskrbe električnom energijom osmišljena da bi se nadoknadio nedostatak u mreži za prijenos ili distribuciju električne energije;

55)

„onečišćujuća tvar” znači onečišćujuća tvar kako je definirana u članku 2. točki 10. Uredbe (EU) 2020/852;

56)

„onečišćivač” znači onečišćivač kako je definiran u Prilogu, točki 3. Preporuke Vijeća 75/436/Euratom, EZUČ, EEZ (33);

57)

„onečišćenje” znači onečišćenje kako je definirano u članku 3. točki 2. Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (34);

58)

„načelo ‚onečišćivač plaća’” znači da troškove mjera za uklanjanje onečišćenja treba snositi onečišćivač koji uzrokuje onečišćenje;

59)

„priprema za ponovnu uporabu” znači priprema za ponovnu uporabu kako je definirana u članku 3. točki 16. Direktive 2008/98/EZ;

60)

„infrastruktura za punjenje” znači fiksna ili mobilna infrastruktura kojom se čista vozila ili čista mobilna oprema za usluge opskrbljuju električnom energijom;

61)

„oporaba” znači oporaba kako je definirana u članku 3. točki 15. Direktive 2008/98/EZ;

62)

„recikliranje” znači recikliranje kako je definirano u članku 3. točki 17. Direktive 2008/98/EZ;

63)

„referentni projekt” znači primjer projekta koji je reprezentativan za prosječni projekt u kategoriji korisnika koji ispunjavaju uvjete programa potpore;

64)

„infrastruktura za opskrbu gorivom” znači fiksna ili mobilna infrastruktura koja omogućuje opskrbu vodikom, prirodnim plinom u plinovitom (komprimirani prirodni plin) i ukapljenom obliku (ukapljeni prirodni plin), bioplinom i biogorivima, uključujući napredna biogoriva, ili sintetičkim gorivima dobivenima iz obnovljivih ili niskougljičnih izvora energije;

65)

„sanacija” znači mjere upravljanja okolišem usmjerene na ponovnu uspostavu razine ekosustava koji funkcionira na lokacijama s degradiranim stanjem okoliša, čiji je cilj obnova i kontinuirano pružanje usluga ekosustava, a ne bioraznolikost i cjelovitost određenog prirodnog ili poluprirodnog referentnog ekosustava;

66)

„remedijacija” znači mjere upravljanja okolišem, kao što je uklanjanje ili detoksifikacija onečišćujućih tvari ili viška hranjivih tvari iz tla i vode, usmjerene na uklanjanje izvora degradacije okoliša;

67)

„obnovljiva električna energija” znači električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora kako je definirana u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2018/2001;

68)

„zajednica obnovljive energije” znači zajednica obnovljive energije kako je definirana u članku 2. točki 16. Direktive (EU) 2018/2001;

69)

„obnovljiva energija” znači energija iz obnovljivih izvora ili obnovljiva energija kako je definirana u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2018/2001;

70)

„vodik iz obnovljivih izvora” znači vodik proizveden iz obnovljivih izvora energije u skladu s metodologijama za obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu iz Direktive (EU) 2018/2001;

71)

„obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu” znači obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu kako su definirana u članku 2. točki 36. Direktive (EU) 2018/2001;

72)

„adekvatnost resursa” znači razina proizvedenih kapaciteta koja se smatra odgovarajućom za zadovoljavanje razina potražnje u zoni trgovanja u bilo kojem razdoblju na temelju konvencionalnog statističkog pokazatelja koji upotrebljavaju organizacije za koje institucije Unije priznaju da imaju ključnu ulogu u stvaranju jedinstvenog tržišta električnom energijom, kao što je Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E);

73)

„učinkovita uporaba resursa” znači smanjenje količine ulaznih resursa potrebne za proizvodnju jedinice proizvodnje ili zamjena primarnih ulaznih resursa sekundarnima;

74)

„obnova” znači postupak pomaganja oporavku ekosustava kao sredstvo očuvanja bioraznolikosti i povećanja otpornosti ekosustava, posebno na klimatske promjene. Obnova ekosustava uključuje mjere poduzete za poboljšanje stanja ekosustava i ponovno stvaranje ili uspostavu ekosustava u kojem je to stanje izgubljeno, kao i povećanje otpornosti ekosustava i prilagodbu klimatskim promjenama;

75)

„ponovna uporaba” znači ponovna uporaba kako je definirana u članku 3. točki 13. Direktive 2008/98/EZ, a uključuje svaki postupak kojim se proizvodi ili dijelovi koji nisu otpad ponovno koriste u svrhu koja se razlikuje od one za koju su izvorno načinjeni;

76)

„malo poduzeće” znači poduzetnik koji ispunjava uvjete za malo poduzeće utvrđene u Preporuci Komisije o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća;

77)

„malo i srednje poduzeće” (MSP) znači poduzetnik koji ispunjava uvjete utvrđene u Preporuci Komisije o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća;

78)

„malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzetnik koji nije MSP i čiji broj zaposlenih ne premašuje 499, izračunano u skladu s člancima od 3. do 6. Priloga I. Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014 (35), i čiji godišnji promet ne premašuje 100 milijuna EUR ili čija godišnja bilanca ne premašuje 86 milijuna EUR. Više subjekata smatrat će se jednim poduzetnikom ako je ispunjen bilo koji od uvjeta navedenih u članku 3. točki 3. Priloga I. Uredbi (EU) br. 651/2014;

79)

„pametno punjenje” znači punjenje tijekom kojeg se intenzitet struje koji se isporučuje bateriji prilagođava u stvarnom vremenu na temelju informacija dobivenih elektroničkom komunikacijom;

80)

„pripremljenost za pametne tehnologije” znači sposobnost zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada da prilagode svoje funkcioniranje potrebama stanara, uključujući poboljšanje energetske učinkovitosti i ukupnih energetskih svojstava, te da prilagode svoje funkcioniranje kao odgovor na signale iz mreže;

81)

„standardna odgovornost za odstupanja” znači nediskriminirajuća odgovornost za odstupanja u svim tehnologijama tako da nijedan proizvođač nije oslobođen te odgovornosti kako je utvrđeno u članku 5. Uredbe (EU) 2019/943;

82)

„početak radova” znači prva čvrsta obveza (na primjer naručivanje opreme ili početak izgradnje) koja ulaganje čini neopozivim. Kupnja zemljišta i pripremni radovi kao što su ishođenje dozvola i provedba preliminarnih studija izvedivosti ne smatraju se početkom radova. U slučaju preuzimanja „početak radova” znači trenutak stjecanja imovine koja je izravno povezana sa stečenom poslovnom jedinicom;

83)

„strateška rezerva” znači mehanizam za razvoj kapaciteta u okviru kojeg se kapacitet električne energije, kao što je proizvodnja, skladištenje ili upravljanje potrošnjom, čuva izvan tržišta električne energije i dispečira samo u posebnim okolnostima;

84)

„ukupni trošak vlasništva” znači ukupni trošak kupnje i posjedovanja vozila tijekom njegova vijeka trajanja, uključujući troškove kupnje ili leasinga vozila, troškove goriva, troškove održavanja i popravka, troškove osiguranja, financijske troškove i poreze;

85)

„operator prijenosnog sustava” znači operator prijenosnog sustava kako je definiran u članku 2. točki 35. Direktive (EU) 2019/944;

86)

„vozilo” znači bilo koje od sljedećeg:

87)

„obrada” znači obrada kako je definirana u članku 3. točki 14. Direktive 2008/98/EZ;

88)

„najniža razina oporezivanja u Uniji” znači najniža razina oporezivanja predviđena pravom Unije; za energente i električnu energiju to znači najniža razina oporezivanja utvrđena u Prilogu I. Direktivi Vijeća 2003/96/EZ (36);

89)

„norma Unije” znači:

90)

„otpad” znači otpad kako je definiran u članku 3. točki 1. Direktive 2008/98/EZ;

91)

„otpadna toplina” znači otpadna toplina kako je definirana u članku 2. točki 9. Direktive (EU) 2018/2001.

a)

kad je riječ o prvom (pozitivnom) uvjetu da potpore olakšavaju razvoj gospodarske djelatnosti:

b)

kad je riječ o drugom (negativnom) uvjetu da potpore ne utječu neopravdano na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu:

a)

ako se potpora dodjeljuje automatski u skladu s objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima i bez daljnje primjene diskrecijskog prava države članice, a mjera je donesena i stupila je na snagu prije početka rada na projektu ili djelatnosti kojoj je dodijeljena potpora, osim u slučaju programa koji su nasljednici poreznih programa ako je djelatnost bila obuhvaćena prethodnim programima u obliku poreznih pogodnosti;

b)

ako su nacionalna tijela prije početka radova objavila obavijest o svojoj namjeri da uvedu predloženu mjeru potpore pod uvjetom da Komisija odobri mjeru u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora. Ta obavijest mora biti dostupna na javnim internetskim stranicama ili drugim javno dostupnim medijima s relativno širokim i jednostavnim pristupom i u njoj se mora jasno navesti vrsta projekata koje država članica predlaže kao prihvatljive i trenutak od kojeg država članica namjerava takve projekte smatrati prihvatljivima. Predložena prihvatljivost ne smije biti neopravdano ograničena. Korisnik prije početka radova mora obavijestiti davatelja potpore da se predložena mjera potpore smatra uvjetom za donošenje odluka o ulaganju. Ako se država članica oslanja na takvu obavijest kako bi dokazala učinak poticaja, u okviru svoje prijave državne potpore mora dostaviti presliku obavijesti i poveznicu na internetske stranice na kojima je objavljena odnosno odgovarajući dokaz o njezinoj dostupnosti javnosti;

c)

u slučaju operativne potpore dodijeljene postojećim postrojenjima za proizvodnju prihvatljivu za okoliš ako ne postoji „početak radova” jer nema znatnih novih ulaganja. U tim se slučajevima učinak poticaja može dokazati promjenom u radu postrojenja na način koji je prihvatljiv za okoliš, umjesto prelaska na alternativni jeftiniji način rada koji je manje prihvatljiv za okoliš.

a)

negativni vanjski učinci: najčešći su za mjere potpore za zaštitu okoliša i pojavljuju se kad za onečišćenje nije određena primjerena cijena, tj. kad predmetni poduzetnik ne snosi cjelokupni trošak onečišćenja. U tom slučaju poduzetnici koji djeluju u vlastitom interesu možda nemaju dovoljno poticaja da uzmu u obzir negativne vanjske učinke koji proizlaze iz njihove gospodarske djelatnosti pri odabiru određene tehnologije ili odlučivanju o razini proizvodnje. Drugim riječima, troškovi koje snosi poduzetnik ne odražavaju u potpunosti troškove koje snose potrošači i društvo u cjelini. Stoga poduzetnici obično nemaju dovoljno poticaja da smanje svoju razinu onečišćenja ili poduzmu pojedinačne mjere za zaštitu okoliša;

b)

pozitivni vanjski učinci: činjenica da će osim ulagača dio koristi od ulaganja ostvariti drugi sudionici na tržištu može dovesti do nedovoljnih ulaganja poduzetnika. Pozitivni vanjski učinci mogu se na primjer pojaviti u slučaju ulaganja u ekološke inovacije, stabilnost sustava, nove i inovativne obnovljive tehnologije i inovativne mjere upravljanja potrošnjom ili u slučaju energetskih infrastruktura odnosno mjera za sigurnost opskrbe električnom energijom koje pogoduju brojnim državama članicama ili većem broju potrošača;

c)

asimetrične informacije: obično se pojavljuju na tržištima na kojima postoji nepodudarnost između informacija dostupnih na jednoj strani tržišta i informacija dostupnih na drugoj strani tržišta. To se na primjer može dogoditi ako vanjski financijski ulagači nemaju dovoljno informacija o vjerojatnim povratima i rizicima projekta. Može se dogoditi i u okviru suradnje na prekograničnoj infrastrukturi ako jedna strana nema dovoljno informacija u odnosu na drugu stranu. Iako rizik ili nesigurnost sami po sebi ne dovode do tržišnog nedostatka, problem asimetričnih informacija povezan je sa stupnjem takvog rizika i nesigurnosti. Rizik i nesigurnost obično su veći kad je riječ o ulaganjima u zaštitu okoliša koja obično imaju dulje razdoblje amortizacije, čime se naglasak ponovno stavlja na kratkoročne programe koje bi mogli otežati financijski uvjeti za takva ulaganja, osobito za MSP-ove;

d)

nedostatna koordinacija: može spriječiti razvoj projekta ili njegovo učinkovito oblikovanje zbog različitih interesa i motivacija ulagača, tzv. podijeljenih motivacija, zbog troškova ugovaranja ili osiguranja od odgovornosti, nesigurnosti ishoda suradnje i zbog mrežnih učinaka, npr. neprekidne opskrbe električnom energijom. Do nedostatne koordinacije može na primjer doći između vlasnika zgrade i stanara u pogledu energetski učinkovitih rješenja. Nedostatnu koordinaciju mogu dodatno otežati problemi povezani s informacijama, osobito asimetričnim informacijama. Nedostatna koordinacija može proizaći i iz potrebe za ostvarenjem određene kritične mase prije nego što postane komercijalno privlačno pokrenuti projekt, što može biti posebno važan aspekt u kontekstu (prekograničnih) infrastrukturnih projekata.

a)

natječajni je postupak konkurentan, odnosno: otvoren je, jasan, transparentan i nediskriminirajući te se temelji na objektivnim kriterijima definiranima ex ante u skladu s ciljem mjere i svođenjem rizika strateškog dostavljanja ponuda na najnižu moguću mjeru;

b)

kriteriji su objavljeni dovoljno rano prije roka za podnošenje zahtjeva kako bi se omogućilo učinkovito tržišno natjecanje (43);

c)

proračun ili količina povezani s natječajnim postupkom obvezujuće su ograničenje jer se može očekivati da neće svi ponuditelji primiti potporu, da je očekivani broj ponuditelja dovoljan za osiguravanje učinkovitog tržišnog natjecanja te da se natječajni postupci s premalim brojem ponuda tijekom provedbe programa ili, ako to nije moguće, čim je to primjereno ispravljaju kako bi se ponovno uspostavilo učinkovito tržišno natjecanje u budućim natječajnim postupcima;

d)

izbjegavaju se ex post prilagodbe ishoda natječajnog postupka (kao što su naknadni pregovori o rezultatima ponuda ili racioniranje) jer mogu ugroziti učinkovitost ishoda postupka.

(a)

cjeloviti tekst odluke o dodjeli odobrenog programa potpore ili pojedinačne potpore i njezinih provedbenih odredbi odnosno poveznicu na taj tekst;

(b)

informacije o svakoj pojedinačnoj potpori dodijeljenoj jednokratno ili u okviru programa potpore koji je odobren na temelju ovih Smjernica i premašuje 100 000 EUR (48).

0,1–0,5;

0,5–1;

1–2;

2–5;

5–10;

10–30;

30–60;

60–100;

100–250;

250 i više.

a)

zahtjev ex post evaluacije opisan u poglavlju 5.; u takvim slučajevima Komisija može ograničiti trajanje programa (obično na četiri godine ili kraće) s mogućnošću da se nakon toga podnese nova prijava za njihovo produljenje;

b)

u nedostatku konkurentnog natječajnog postupka, zahtjev pojedinačne prijave projekata potpore određene veličine ili s određenim obilježjima;

c)

zahtjev da mjere potpore podliježu vremenskom ograničenju.

a)

zajma ili jamstva pružatelju mjera za poboljšanje energetskog učinka na temelju ugovora o energetskom učinku;

b)

financijskog proizvoda namijenjenog refinanciranju predmetnog pružatelja mjera (na primjer faktoring ili forfetiranje).

a)

ako je mjera usmjerena na određeni sektorski ili tehnološki cilj utvrđen u pravu Unije (58), kao što je obnovljiva energija ili program energetske učinkovitosti (59);

b)

ako je mjera posebno usmjerena na podupiranje demonstracijskih projekata;

c)

ako je mjera usmjerena na dekarbonizaciju, ali i na kvalitetu zraka ili drugo onečišćenje;

d)

ako država članica utvrdi razloge da očekuje da prihvatljivi sektori ili inovativne tehnologije mogu ostvariti dugoročan i troškovno učinkovit doprinos zaštiti okoliša i korjenitoj dekarbonizaciji;

e)

ako je potrebna mjera za postizanje diversifikacije nužne da bi se izbjeglo pogoršavanje problema povezanih sa stabilnošću mreže (60);

f)

ako se može očekivati da će selektivniji pristup dovesti do nižih troškova postizanja zaštite okoliša (na primjer smanjenjem troškova integracije sustava zahvaljujući diversifikaciji, među ostalim u različite obnovljive izvore energije, koja bi mogla uključivati i upravljanje potrošnjom i/ili skladištenje) i/ili manjeg narušavanja tržišnog natjecanja;

g)

ako je nakon otvorenog poziva odabran projekt kao dio velikog integriranog prekograničnog projekta koji je zajednički osmislilo nekoliko država članica i kojem je svrha znatno pridonijeti zaštiti okoliša u zajedničkom interesu Unije, ako se u okviru projekta ili primjenjuje inovativna tehnologija koja proizlazi iz aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija korisnika ili drugog subjekta, dok god korisnik stekne prava na upotrebu rezultata prethodnih aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija, ili ako je među prvim korisnicima neke inovativne tehnologije u svojem sektoru.

a)

za mjere u okviru kojih procijenjena prosječna godišnja potpora koja se dodjeljuje iznosi najmanje 150 milijuna EUR godišnje, javno savjetovanje u trajanju od najmanje šest tjedana koje obuhvaća sljedeće teme:

b)

za mjere u okviru kojih procijenjena prosječna godišnja potpora koja se dodjeljuje iznosi manje od 150 milijuna EUR godišnje, javno savjetovanje u trajanju od najmanje četiri tjedna koje obuhvaća sljedeće teme:

a)

jedan postupak otvoren svim korisnicima koji ispunjavaju uvjete doveo bi do rezultata koji nije optimalan ili ne bi omogućio postizanje ciljeva mjere; to se obrazloženje može odnositi na kriterije iz točke 96.;

b)

razine ponuda koje se očekuju od različitih kategorija korisnika znatno se razlikuju (to bi općenito bio slučaj ako se očekivane razine konkurentnih ponuda, utvrđene analizom koja se zahtijeva točkom 90., razlikuju za više od 10 %); u tom se slučaju mogu provesti zasebni konkurentni natječajni postupci tako da se kategorije korisnika sa sličnim troškovima međusobno natječu.

a)

nema dovoljno potencijalne ponude ili potencijalnih ponuditelja da bi se osiguralo tržišno natjecanje; u tom slučaju država članica prema potrebi mora dokazati da nije moguće povećati tržišno natjecanje smanjenjem proračuna ili olakšavanjem sudjelovanja u natječajnom postupku (na primjer utvrđivanjem dodatnog zemljišta za izgradnju ili prilagodbom pretkvalifikacijskih zahtjeva);

b)

korisnici su mali projekti definirani kako slijedi:

c)

pojedinačni projekti ispunjavaju sljedeća dva uvjeta:

a)

potražnja utvrđena u okviru programa niža je od potencijalne ponude;

b)

iznos otkupa ili kazne koji se primjenjuje na potrošača ili dobavljača koji nije kupio potreban broj certifikata (odnosno cijena koja odgovara najvišem iznosu koji bi bio plaćen za potporu) utvrđen je na dovoljno visokoj razini da bi se potaknulo ispunjavanje obveze. No iznos penala trebao bi se temeljiti na mjerenju iz točaka 51., 52. i 53. kako bi se izbjeglo da pretjerano visoka razina dovede do prekomjerne naknade;

c)

ako programi uključuju potporu za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase, države članice radi izbjegavanja prekomjerne naknade moraju uzeti u obzir informacije o već primljenoj potpori iz dokumentacije o sustavu masene bilance na temelju članka 30. Direktive (EU) 2018/2001.

a)

račune za infrastrukturu treba voditi odvojeno od svih drugih djelatnosti, a troškovi pristupa i uporabe trebali bi biti transparentni;

b)

ako se time ne ugrožava ostvarivanje cilja potpore, potpore bi trebale podlijegati obvezama otvaranja infrastrukture (71) trećim osobama po poštenim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima (uključujući javne pozive na podnošenje zahtjeva za priključenje pod jednakim uvjetima);

c)

prednost koju imaju korisnici dok se ne ostvari takav širi razvoj možda će se morati nadoknaditi, na primjer doprinosom daljnjem proširenju mreže;

d)

prednost koju ostvaruju posebni korisnici možda će se trebati ograničiti i/ili dijeliti s drugim sudionicima.

a)

postavljanje integriranih postrojenja za proizvodnju električne energije, grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora na lokaciji;

b)

postavljanje opreme za skladištenje energije proizvedene u postrojenjima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na lokaciji;

c)

izgradnju i postavljanje infrastrukture za punjenje za korisnike zgrade i povezane infrastrukture, kao što je postavljanje kablova, ako se parkirališta nalaze u zgradi ili neposredno uz zgradu;

d)

ugradnju opreme za digitalizaciju sustava upravljanja okolišem i energijom zgrade, osobito za povećanje njezine pripremljenosti za pametne tehnologije, uključujući pasivno interno ožičenje ili strukturirano postavljanje kablova za podatkovne mreže i pomoćni dio pasivne mreže na posjedu na kojem se zgrada nalazi, ali isključujući ožičenje ili kablove za podatkovne mreže izvan posjeda;

e)

ostala ulaganja kojima se poboljšavaju energetska svojstva zgrade ili njezina učinkovitost u zaštiti okoliša, uključujući ulaganja u zelene krovove i opremu za oporabu kišnice.

a)

kad riječ o obnovi postojećih zgrada, poboljšanja energetskih svojstava koja dovode do smanjenja potražnje za primarnom energijom za najmanje 20 % u usporedbi sa stanjem prije ulaganja ili, ako je poboljšanje dio postupne obnove, smanjenja potražnje za primarnom energijom za najmanje 30 % u usporedbi sa stanjem prije ulaganja, u razdoblju od pet godina;

b)

kad je riječ o mjerama obnove koje se odnose na ugradnju ili zamjenu samo jedne vrste dijela zgrade (74) u smislu članka 2. točke 9. Direktive 2010/31/EZ, smanjenje potražnje za primarnom energijom za najmanje 10 % u usporedbi sa stanjem prije ulaganja, pod uvjetom da država članica dokaže da mjera na razini programa ukupno ima znatan učinak na smanjenje potražnje za primarnom energijom;

c)

kad je riječ o novim zgradama, poboljšanja energetskih svojstava koja dovode do smanjenja potražnje za primarnom energijom za najmanje 10 % u usporedbi s pragom utvrđenim za zahtjeve za zgrade gotovo nulte energije u nacionalnim mjerama za provedbu Direktive 2010/31/EU.

a)

financijski posrednici ili upravitelji fondova moraju se birati u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem postupku koji se provodi u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom;

b)

uspostavljeni su uvjeti kojima se osigurava da se financijskim posrednicima, uključujući fondove za energetsku učinkovitost ili obnovljivu energiju, upravlja na komercijalnoj osnovi i da su odluke o financiranju usmjerene na stjecanje dobiti;

c)

upravitelji fonda za energetsku učinkovitost ili obnovljivu energiju ili drugi financijski posrednici u najvećoj mogućoj mjeri prednost prenose na krajnje korisnike (vlasnike ili stanare zgrada) u obliku veće količine financiranja, nižih zahtjeva u pogledu dodatnih jamstava, nižih jamstvenih premija ili nižih kamatnih stopa.

(a)

ako im to omogućuje da se kvalificiraju kao čista vozila ili čista mobilna oprema za usluge; ili

(b)

ako je to potrebno da bi se plovilima i zrakoplovima omogućila uporaba ili povećanje udjela biogoriva i sintetičkih goriva, uključujući obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu, uz fosilna goriva ili kao alternativa njima. ili

(c)

ako je potrebno dopustiti plovilima upotrebu snage vjetra.

a)

ako očekivani broj sudionika nije dovoljan za učinkovito tržišno natjecanje ili izbjegavanje strateškog dostavljanja ponuda;

b)

ako država članica na prikladan način potkrijepi da konkurentan natječajni postupak, kako je opisan u točkama 49. i 50., nije primjeren za osiguravanje proporcionalnosti potpore i da se upotrebom alternativnih metoda iz točaka od 177. do 180. ne bi povećao rizik od neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja (82), ovisno o značajkama mjere ili sektora odnosno vrsta prijevoza o kojima je riječ; ili

c)

ako se dodjeljuje za kupnju ili leasing vozila koja će upotrebljavati poduzetnici u sektoru javnog kopnenog, željezničkog ili vodenog prijevoza putnika.

a)

ako očekivani broj sudionika nije dovoljan za učinkovito tržišno natjecanje ili izbjegavanje strateškog dostavljanja ponuda;

b)

ako se ne može organizirati konkurentni natječajni postupak utvrđen u točkama 49. i 50.;

c)

ako se potpora dodjeljuje za infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom koju će isključivo ili prije svega upotrebljavati poduzetnici u sektoru javnog kopnenog, željezničkog ili vodenog prijevoza putnika (89);

d)

ako se potpora dodjeljuje za infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom koju će isključivo ili prije svega upotrebljavati korisnik potpore i koja nije dostupna javnosti (90), uz odgovarajuće obrazloženje predmetne države članice; ili

e)

ako se potpora dodjeljuje za infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom namijenjenu određenim vrstama vozila čija je stopa prodora na relevantno tržište (za relevantni tip vozila) u predmetnoj državi članici ili obujam prometa u predmetnim regijama vrlo ograničena (91).

a)

infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom i povezane tehničke opreme;

b)