EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52022XC0218(03)

Komunikacija Komisije – Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022.

C/2022/481

OJ C 80, 18.2.2022, p. 1–89 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

18.2.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 80/1


KOMUNIKACIJA KOMISIJE –

Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022.

(2022/C 80/01)

Sadržaj

1.

UVOD 8

2.

PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE 9

2.1

Područje primjene 9

2.2

Mjere potpore obuhvaćene ovim Smjernicama 10

2.3

Struktura Smjernica 11

2.4

Definicije 11

3.

OCJENA SPOJIVOSTI NA TEMELJU ČLANKA 107. STAVKA 3. TOČKE (C) UGOVORA 21

3.1

Pozitivni uvjet: potpora mora olakšavati razvoj gospodarske djelatnosti 22

3.1.1

Utvrđivanje gospodarske djelatnosti koju mjera olakšava, njezinih pozitivnih učinaka na društvo u cjelini i prema potrebi njezine važnosti za određene politike Unije 22

3.1.2

Učinak poticaja 22

3.1.3

Nepostojanje povrede bilo koje relevantne odredbe prava Unije 23

3.2

Negativni uvjet: mjera potpore ne smije neopravdano utjecati na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu 23

3.2.1

Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru 23

3.2.1.1

Nužnost potpore 23

3.2.1.2

Primjerenost 24

3.2.1.2.1

Primjerenost u odnosu na alternativne instrumente politike 25

3.2.1.2.2

Primjerenost u odnosu na druge instrumente potpore 25

3.2.1.3

Proporcionalnost 25

3.2.1.3.1

Zbrajanje 27

3.2.1.4

Transparentnost 27

3.2.2

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu 28

3.3

Razmatranje pozitivnih učinaka potpore u odnosu na negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu 29

4.

KATEGORIJE POTPORE 30

4.1

Potpore za smanjenje i uklanjanje emisija stakleničkih plinova, uključujući potpore za energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost 30

4.1.1

Obrazloženje 30

4.1.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 31

4.1.2.1

Potpore za energiju iz obnovljivih izvora 31

4.1.2.2

Druge potpore za smanjenje i uklanjanje emisija stakleničkih plinova i energetsku učinkovitost 31

4.1.3

Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru 32

4.1.3.1

Nužnost potpore 32

4.1.3.2

Primjerenost 32

4.1.3.3

Prihvatljivost 32

4.1.3.4

Javno savjetovanje 33

4.1.3.5

Proporcionalnost 34

4.1.4

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje 37

4.2

Potpore za poboljšanje energetskih svojstava zgrada i njihove učinkovitosti u zaštiti okoliša 40

4.2.1

Obrazloženje potpore 40

4.2.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 40

4.2.3

Učinak poticaja 41

4.2.4

Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru 41

4.2.4.1

Primjerenost 41

4.2.4.2

Proporcionalnost 41

4.2.4.3

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje 42

4.3

Potpore za čistu mobilnost 43

4.3.1

Potpore za kupnju i leasing čistih vozila i čiste mobilne opreme za usluge te za naknadno opremanje vozila i mobilne opreme za usluge 43

4.3.1.1

Obrazloženje potpore 43

4.3.1.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 44

4.3.1.3

Učinak poticaja 44

4.3.1.4

Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru 44

4.3.1.4.1

Primjerenost 44

4.3.1.4.2

Proporcionalnost 44

4.3.1.5

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje 46

4.3.2

Potpore za uspostavu infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom 47

4.3.2.1

Obrazloženje potpore 47

4.3.2.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 47

4.3.2.3

Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru 47

4.3.2.3.1

Nužnost potpore 47

4.3.2.3.2

Primjerenost 48

4.3.2.3.3

Proporcionalnost 48

4.3.2.4

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje 49

4.4

Potpore za učinkovitu uporabu resursa i podupiranje prelaska na kružno gospodarstvo 51

4.4.1

Obrazloženje potpore 51

4.4.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 51

4.4.3

Učinak poticaja 52

4.4.4

Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru 53

4.4.4.1

Nužnost potpore 53

4.4.4.2

Primjerenost 53

4.4.4.3

Proporcionalnost 53

4.4.5

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu 55

4.5

Potpore za sprječavanje ili smanjenje onečišćenja koje nije uzrokovano stakleničkim plinovima 55

4.5.1

Obrazloženje potpore 55

4.5.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 55

4.5.3

Učinak poticaja 56

4.5.4

Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru 56

4.5.4.1

Nužnost potpore 56

4.5.4.2

Proporcionalnost 57

4.5.5

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu 57

4.6

Potpore za remedijaciju štete u okolišu, oporavak prirodnih staništa i ekosustava, zaštitu ili obnovu bioraznolikosti i provedbu prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje 58

4.6.1

Obrazloženje potpore 58

4.6.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 58

4.6.3

Učinak poticaja 59

4.6.4

Proporcionalnost 59

4.7

Potpore u obliku smanjenja poreza ili parafiskalnih davanja 59

4.7.1

Potpore u obliku smanjenja poreza za zaštitu okoliša i parafiskalnih davanja 60

4.7.1.1

Obrazloženje potpore 60

4.7.1.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 60

4.7.1.3

Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru 60

4.7.1.3.1

Nužnost 61

4.7.1.3.2

Primjerenost 61

4.7.1.3.3

Proporcionalnost 61

4.7.2

Potpore za zaštitu okoliša u obliku smanjenja poreza ili parafiskalnih davanja 62

4.7.2.1

Obrazloženje potpore 62

4.7.2.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 62

4.7.2.3

Učinak poticaja 62

4.7.2.4

Proporcionalnost 63

4.7.2.5

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu 63

4.8

Potpore za sigurnost opskrbe električnom energijom 63

4.8.1

Obrazloženje potpore 63

4.8.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 63

4.8.3

Učinak poticaja 64

4.8.4

Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru 64

4.8.4.1

Nužnost 64

4.8.4.2

Primjerenost 65

4.8.4.3

Prihvatljivost 65

4.8.4.4

Javno savjetovanje 66

4.8.4.5

Proporcionalnost 67

4.8.5

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje 67

4.9

Potpore za energetsku infrastrukturu 69

4.9.1

Obrazloženje potpore 69

4.9.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 70

4.9.3

Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru 71

4.9.3.1

Nužnost i primjerenost 71

4.9.3.2

Proporcionalnost potpore 71

4.9.4

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje 71

4.10

Potpore za centralizirano grijanje i hlađenje 72

4.10.1

Obrazloženje potpore 72

4.10.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 72

4.10.3

Nužnost i primjerenost 73

4.10.4

Proporcionalnost mjere potpore 73

4.10.5

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje 74

4.11

Potpore u obliku smanjenja naknada za električnu energiju za velike potrošače energije 74

4.11.1

Obrazloženje potpore 74

4.11.2

Područje primjene: naknade za koje se mogu odobriti smanjenja 75

4.11.3

Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru 75

4.11.3.1

Prihvatljivost 75

4.11.3.2

Proporcionalnost mjere potpore 76

4.11.3.3

Oblik državne potpore 76

4.11.3.4

Energetski pregledi i sustavi gospodarenja energijom 77

4.11.3.5

Prijelazna pravila 77

4.12

Potpore za zatvaranje elektrana u kojima se upotrebljava ugljen, treset ili naftni škriljevac i obustavu rudarskih djelatnosti povezanih s vađenjem ugljena, treseta ili naftnog škriljevca 78

4.12.1

Potpore za prijevremenu obustavu djelatnosti profitabilnih djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem 78

4.12.1.1

Obrazloženje potpore 78

4.12.1.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 79

4.12.1.3

Učinak poticaja 79

4.12.1.4

Nužnost i primjerenost 79

4.12.1.5

Proporcionalnost 79

4.12.1.6

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu 80

4.12.2

Potpore za izvanredne troškove obustave nekonkurentnih djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem 80

4.12.2.1

Obrazloženje potpore 80

4.12.2.2

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 80

4.12.2.3

Nužnost i primjerenost 80

4.12.2.4

Učinak poticaja i proporcionalnost 80

4.12.2.5

Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu 81

4.13

Potpore za studije ili savjetodavne usluge o pitanjima klime, zaštite okoliša i energije 81

4.13.1

Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru 81

4.13.2

Učinak poticaja 81

4.13.3

Proporcionalnost 82

5.

EVALUACIJA 82

6.

IZVJEŠĆIVANJE I PRAĆENJE 83

7.

PRIMJENJIVOST 83

8.

REVIZIJA 83

1.   UVOD

1.

Komisija je europski zeleni plan svrstala među glavne političke prioritete u cilju preobrazbe Unije u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova, u kojem gospodarski rast neće biti povezan s uporabom resursa i u kojem nitko neće biti zapostavljen. Svoje klimatske ambicije Komisija je 2019. potvrdila Komunikacijom o europskom zelenom planu (1), u kojoj je utvrđen cilj zaustavljanja neto emisija stakleničkih plinova do 2050. Kako bi se pobrinula da naše gospodarstvo i društvo krenu pravednim, zelenim i prosperitetnim putem prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050., Komisija je predložila i smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. (2) Ti su ambiciozni ciljevi sadržani u Europskom zakonu o klimi (3).

2.

Paketom zakonodavnih prijedloga „Spremni za 55 %” podupire se ostvarivanje tih ciljeva (4), a Unija se usmjerava na put prema klimatskoj neutralnosti do 2050.

3.

Ostvarivanje ciljeva klimatske neutralnosti, prilagodbe klimatskim promjenama, učinkovite uporabe resursa i energije i načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, kružnosti, nulte stope onečišćenja i oporavka bioraznolikosti kao i praćenje te zelene tranzicije zahtijevat će velik trud i odgovarajuću potporu. Za ostvarivanje ciljeva utvrđenih u Komunikaciji o europskom zelenom planu bit će potrebna znatna ulaganja, među ostalim u obnovljive izvore energije. Komisija je procijenila da će za ostvarivanje nedavno povećanih klimatskih, energetskih i prometnih ciljeva za 2030. biti potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 390 milijardi EUR u usporedbi s razinama u razdoblju 2011.–2020. (5), uz dodatnih 130 milijardi EUR godišnje za druge prethodno procijenjene okolišne ciljeve (6). S obzirom na količinu potrebnih ulaganja morat će se mobilizirati i privatni sektor i javna sredstva na troškovno učinkovit način. To će utjecati na sve sektore, a time i na gospodarstvo Unije u cjelini.

4.

Politika tržišnog natjecanja, a osobito pravila o državnim potporama, važna je da bi Unija mogla ostvariti svoje ciljeve politike iz zelenog plana i da bi imala podršku u tom procesu. U Komunikaciji o europskom zelenom planu izričito stoji da će se pravila o državnim potporama revidirati kako bi se uzeli u obzir ti ciljevi politike, podržao troškovno učinkovit i pravedan prelazak na klimatsku neutralnost i olakšalo postupno ukidanje fosilnih goriva te pritom osigurali ravnopravni uvjeti na unutarnjem tržištu. Ove Smjernice odražavaju tu reviziju.

5.

Kako bi se spriječilo da državne potpore naruše ili prijete da će narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu i utječu na trgovinu među državama članicama, u članku 107. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisano je načelo da su državne potpore zabranjene. No u određenim slučajevima te potpore mogu biti spojive s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavaka 2. i 3. Ugovora.

6.

Države članice moraju prijaviti državne potpore u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora, osim mjera koje ispunjavaju uvjete iz Uredbe o općem skupnom izuzeću koju je Komisija donijela u skladu s člankom 1. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1588 (7).

7.

U ovim Smjernicama navodi se kako će Komisija ocijeniti spojivost mjera zaštite okoliša, uključujući zaštitu klime, i mjera potpore za energiju koje podliježu obvezi prijave u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora. Svako upućivanje na „zaštitu okoliša” u ovim Smjernicama trebalo bi tumačiti kao upućivanje na zaštitu okoliša, uključujući zaštitu klime.

8.

Na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora mjera potpore može se proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem ako su ispunjeni jedan pozitivan i jedan negativan uvjet. Pozitivni uvjet taj je da se potporama mora olakšati razvoj određene gospodarske djelatnosti. Negativni uvjet taj je da potpore ne smiju negativno utjecati na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

9.

Općeprihvaćeno je da konkurentna tržišta obično donose učinkovite rezultate u smislu cijena, proizvodnje i uporabe resursa. No državna intervencija može biti potrebna kako bi se olakšao razvoj određenih gospodarskih djelatnosti koje se ili uopće ne bi razvijale ili se ne bi razvijale istom brzinom odnosno pod istim uvjetima da nema potpore. Intervencijom se tako pridonosi pametnom održivom i uključivom rastu.

10.

U kontekstu zaštite okoliša vanjski učinci na okoliš, nepotpune informacije i poteškoće u koordinaciji znače da sudionici na tržištu pri donošenju odluka o potrošnji, ulaganju i proizvodnji možda neće u cijelosti uzeti u obzir troškove i koristi gospodarske djelatnosti, unatoč regulatornim intervencijama. Ti tržišni nedostaci, tj. situacije u kojima nije vjerojatno da će tržišta, ako se prepuste samima sebi, proizvesti učinkovite rezultate, ne dovode do optimalne dobrobiti potrošača i društva u cjelini, što rezultira nedostatnom razinom zaštite okoliša povezanom s obavljanjem gospodarske djelatnosti bez državne potpore.

11.

Tijela država članica trebaju osigurati da mjera potpore, s njom povezani uvjeti i postupci za njezino donošenje te djelatnost koja se podupire ne budu u suprotnosti s pravom Unije u području zaštite okoliša. Tijela država članica isto bi tako trebala osigurati da zainteresirana javnost u okviru savjetovanja dobije priliku sudjelovati u odlučivanju o potporama. Konačno, pojedinci i organizacije trebaju imati priliku da iznošenjem dokaza o nepoštovanju propisa Unije u području zaštite okoliša pred nacionalnim sudovima ospore potporu ili mjeru kojom se potpora provodi (8).

2.   PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

2.1.   Područje primjene

12.

Ove se Smjernice primjenjuju na državne potpore dodijeljene da bi se olakšao razvoj gospodarskih djelatnosti na način kojim se poboljšava zaštita okoliša i na djelatnosti u energetskom sektoru koje su uređene Ugovorom, u mjeri u kojoj su te mjere potpore obuhvaćene odjeljkom 2.2. ovih Smjernica. Smjernice se stoga primjenjuju i na one sektore koji podliježu posebnim pravilima Unije o državnim potporama osim ako je u tim posebnim pravilima Unije navedeno drukčije ili ako sadržavaju odredbe o potporama za zaštitu okoliša ili potporama u energetskom sektoru koje se primjenjuju na istu mjeru, a u tom slučaju prednost imaju sektorska pravila. Ove Smjernice imaju prednost pred točkom 17. podtočkom (b) Smjernica o zračnom prijevozu (9) u pogledu mjera potpore za zaštitu okoliša u korist velikih zračnih luka s više od 5 milijuna putnika godišnje.

13.

Ove se Smjernice ne primjenjuju:

a)

na državne potpore za oblikovanje i proizvodnju proizvoda, strojeva, opreme ili prijevoznih sredstava prihvatljivih za okoliš na način da troše manje prirodnih resursa te na mjere koje se poduzimaju u pogonima ili drugim proizvodnim jedinicama radi poboljšanja sigurnosti ili higijene (10);

b)

na državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije koje podliježu pravilima utvrđenima u Okviru za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije (11);

c)

na državne potpore obuhvaćene pravilima o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva (12) ili u sektoru ribarstva i akvakulture (13);

d)

na državne potpore za nuklearnu energiju.

14.

Potpore za zaštitu okoliša i energiju ne smiju se dodijeliti poduzetnicima u teškoćama kako su definirani u Smjernicama Komisije o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (14).

15.

Pri ocjenjivanju potpore u korist poduzetnika koji nije izvršio nalog za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Komisije kojom je potpora ocijenjena protuzakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem Komisija će u obzir uzeti iznos potpore koji još nije vraćen (15).

2.2.   Mjere potpore obuhvaćene ovim Smjernicama

16.

Komisija je utvrdila više kategorija mjera za zaštitu okoliša i energiju na temelju kojih državne potpore mogu biti spojive s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora pod određenim uvjetima:

a)

potpore za smanjenje i uklanjanje emisija stakleničkih plinova, uključujući potpore za energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost;

b)

potpore za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada i njihove učinkovitosti u zaštiti okoliša;

c)

potpore za kupnju i leasing čistih vozila (za potrebe zračnog, cestovnog i željezničkog prijevoza te prijevoza unutarnjim plovnim putovima i pomorskog prijevoza) i čiste mobilne opreme za usluge te za naknadno opremanje vozila i mobilne opreme za usluge;

d)

potpore za uspostavu infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom za čista vozila;

e)

potpore za učinkovitu uporabu resursa i podupiranje prelaska na kružno gospodarstvo;

f)

potpore za sprječavanje ili smanjenje onečišćenja koje nije uzrokovano stakleničkim plinovima;

g)

potpore za remedijaciju štete u okolišu, oporavak prirodnih staništa i ekosustava, zaštitu ili obnovu bioraznolikosti i provedbu prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;

h)

potpore u obliku smanjenja poreza ili parafiskalnih davanja;

i)

potpore za sigurnost opskrbe električnom energijom;

j)

potpore za energetsku infrastrukturu;

k)

potpore za centralizirano grijanje i hlađenje;

l)

potpore u obliku smanjenja naknada za električnu energiju za velike potrošače energije;

m)

potpore za zatvaranje elektrana u kojima se upotrebljava ugljen, treset ili naftni škriljevac i obustavu rudarskih djelatnosti povezanih s vađenjem ugljena, treseta ili naftnog škriljevca;

n)

potpore za studije ili savjetodavne usluge o pitanjima klime, zaštite okoliša i energije.

2.3.   Struktura Smjernica

17.

U poglavlju 3. utvrđeni su kriteriji spojivosti koji se općenito primjenjuju na različite kategorije potpora obuhvaćene ovim Smjernicama. Odjeljak 3.2.1.3.1 o zbrajanju primjenjuje se na sve kategorije potpore obuhvaćene ovim Smjernicama. U poglavlju 4. utvrđeni su posebni kriteriji spojivosti koji se primjenjuju na mjere potpore obuhvaćene različitim odjeljcima tog poglavlja. Kriteriji spojivosti iz poglavlja 3. primjenjuju se ako u posebnim odjeljcima poglavlja 4. nisu utvrđene detaljnije odredbe.

18.

Uvjeti utvrđeni u ovim Smjernicama primjenjuju se na programe potpore i individualne potpore, bez obzira na to temelje li se na programu potpore ili se dodjeljuju jednokratno, ako nije navedeno drukčije.

2.4.   Definicije

19.

Za potrebe ovih Smjernica primjenjuju se sljedeće definicije:

1)

„jednokratna potpora” znači potpora koja nije dodijeljena na temelju programa potpore;

2)

„intenzitet potpore” znači bruto iznos potpore izražen kao postotak prihvatljivih troškova. Svi iznosi koji se upotrebljavaju moraju biti iznosi prije odbitaka poreza ili drugih davanja. Ako se potpora dodjeljuje u obliku koji nisu bespovratna sredstva, iznos potpore mora biti bruto ekvivalent bespovratnih sredstava u okviru potpore. Potpora koja se plaća u nekoliko obroka mora se računati prema vrijednosti u trenutku dodjele. Kamatna stopa koja se primjenjuje za diskontiranje i izračun iznosa potpore u povoljnim zajmovima (16) mora biti kamatna stopa koja je na snazi u vrijeme dodjele. Intenzitet potpore računa se po korisniku;

3)

„potpomognuta područja” znači područja koja su u vrijeme dodjele potpore označena na odobrenoj karti regionalnih potpora u primjeni članka 107. stavka 3. točaka (a) i (c) Ugovora;

4)

„uravnoteženje” za električnu energiju znači uravnoteženje kako je definirano u članku 2. točki 10. Uredbe (EU) br. 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća (17);

5)

„subjekt odgovoran za odstupanje” znači subjekt odgovoran za odstupanje kako je definiran u članku 2. točki 14. Uredbe (EU) br. 2019/943;

6)

„bioraznolikost” znači bioraznolikost kako je definirana u članku 2. točki 15. Uredbe (EU) br. 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (18);

7)

„biogoriva” znači biogoriva kako su definirana u članku 2. točki 33. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (19);

8)

„bioplin” znači bioplin kako je definiran u članku 2. točki 28. Direktive (EU) 2018/2001;

9)

„tekuća biogoriva” znači tekuća biogoriva kako su definirana u članku 2. točki 32. Direktive (EU) 2018/2001;

10)

„biomasa” znači biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla kako je definiran u članku 2. točki 24. Direktive (EU) 2018/2001;

11)

„goriva iz biomase” znači goriva iz biomase kako su definirana u članku 2. točki 27. Direktive (EU) 2018/2001;

12)

„mehanizam za razvoj kapaciteta” znači mehanizam za razvoj kapaciteta kako je definiran u članku 2. točki 22. Uredbe (EU) 2019/943;

13)

„hvatanje i skladištenje ugljika” znači skup tehnologija koje omogućuju hvatanje ugljikova dioksida (CO2) koji emitiraju industrijska postrojenja, uključujući emisije svojstvene proizvodnim procesima, ili njegovo hvatanje izravno iz okolnog zraka, njegov prijevoz do skladišne lokacije i njegovo ubrizgavanje u odgovarajuće podzemne geološke formacije za potrebe trajnog skladištenja;

14)

„hvatanje i uporaba ugljika” znači skup tehnologija koje omogućuju hvatanje CO2 koji emitiraju industrijska postrojenja, uključujući emisije svojstvene proizvodnim procesima, ili njegovo hvatanje izravno iz okolnog zraka te njegov prijevoz do mjesta potrošnje ili potpunog iskorištavanja CO2;

15)

„uklanjanje CO2” znači antropogene aktivnosti kojima se CO2 uklanja iz atmosfere i trajno skladišti u geološkim, kopnenim ili oceanskim spremnicima ili u proizvodima. Uključuje postojeće i potencijalno antropogeno poboljšanje bioloških ili geokemijskih ponora te izravno hvatanje i skladištenje zraka, ali isključuje prirodnu apsorpciju CO2 koja nije izravno uzrokovana ljudskim aktivnostima;

16)

„program obveza dobavljača” znači program u kojem se stvara vrijednost pružanja robe ili usluga certificiranjem te robe ili usluga i uvođenjem obveze dobavljačima ili potrošačima da kupuju certifikate;

17)

„čista mobilna oprema za zemaljske usluge” znači mobilna oprema koja se upotrebljava u uslužnim djelatnostima povezanima sa zračnim ili pomorskim prijevozom i koja ima nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi);

18)

„čista mobilna oprema za usluge” znači čista mobilna terminalna oprema i čista mobilna oprema za zemaljske usluge;

19)

„čista mobilna terminalna oprema” znači mobilna oprema koja se upotrebljava za utovar, istovar i pretovar robe i intermodalnih utovarnih jedinica te za prijevoz tereta unutar terminala, koja ima nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi) ili, ako ne postoje alternativna rješenja za nulte izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi), koja ima znatno manje izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi) od konvencionalne terminalne opreme;

20)

„čisto vozilo” znači:

a)

kad je riječ o vozilima na dva i tri kotača i četverociklima:

i)

vozilo obuhvaćeno područjem primjene Uredbe (EU) br. 168/2013 s nultim emisijama CO2 iz ispušne cijevi, izračunanima u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 24. te uredbe i njezinu Prilogu V.;

b)

kad je riječ o lakim cestovnim vozilima:

i)

vozilo kategorije M1, M2 ili N1 s nultim emisijama CO2 iz ispušne cijevi, kako je utvrđeno u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/1151 (20);

ii)

čisto vozilo kako je definirano u članku 4. točki 4. podtočki (a) Direktive 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (21);

c)

kad je riječ o teškim cestovnim vozilima:

i)

teško vozilo s nultim emisijama kako je definirano u članku 4. točki 5. Direktive 2009/33/EZ;

ii)

do 31. prosinca 2025., teško vozilo s niskim emisijama kako je definirano u članku 3. točki 12. Uredbe (EU) 2019/1242 Europskog parlamenta i Vijeća (22);

iii)

do 31. prosinca 2025., čisto vozilo kako je definirano u članku 4. točki 4. podtočki (b) Direktive 2009/33/EZ i koje nije obuhvaćeno područjem primjene Uredbe (EU) 2019/1242;

d)

kad je riječ o plovilima unutarnje plovidbe:

i)

plovilo unutarnje plovidbe za prijevoz putnika ili tereta s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi);

ii)

plovilo unutarnje plovidbe za prijevoz putnika koje ima hibridni motor ili motor s dvojnim gorivom i koje za svoj uobičajeni rad dobiva najmanje 50 % energije iz goriva s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) ili upotrebljava električnu energiju;

iii)

plovilo unutarnje plovidbe za prijevoz tereta s izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) po tonskom kilometru (gCO2/tkm), izračunanima (ili procijenjenima u slučaju novih plovila) primjenom operativnog pokazatelja energetske učinkovitosti (EEOI) Međunarodne pomorske organizacije, koje su 50 % niže od prosječne referentne vrijednosti za emisije CO2 utvrđene za teška vozila (podskupina vozila 5-LH) u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2019/1242.

Pri procjeni je li plovilo čisto vozilo Komisija će u obzir uzeti razvoj u dotičnom sektoru, uključujući upućivanjem na kriterije tehničke provjere na temelju kojih se može utvrditi da određena djelatnost znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena, kako je navedeno u relevantnom delegiranom aktu u skladu s Uredbom (EU) 2020/852;

e)

kad je riječ o pomorskim plovilima:

i)

plovilo za pomorski i obalni prijevoz putnika ili tereta, za lučke operacije ili pomoćne djelatnosti s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi); ili

ii)

plovilo za pomorski i obalni prijevoz putnika i tereta, za lučke operacije ili pomoćne djelatnosti, koje ima hibridni motor ili motor s dvojnim gorivom i koje za svoj uobičajeni rad na moru ili u lukama dobiva najmanje 25 % energije iz goriva s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) ili upotrebljava električnu energiju odnosno plovilo čiji je indeks energetske učinkovitosti (EEDI) Međunarodne pomorske organizacije 10 % niži od zahtjeva u pogledu EEDI-ja koji se primjenjuju 1. travnja 2022. i koje može ploviti koristeći goriva s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) ili goriva iz obnovljivih izvora; ili

iii)

plovilo za pomorski i obalni prijevoz tereta koje se upotrebljava isključivo za usluge obalnog prijevoza i prijevoza na kratkim udaljenostima u svrhu promjene vrste prijevoza tereta s kopnenog na pomorski te čije su izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi) izračunane na temelju projektnog indeksa energetske učinkovitosti (EEDI) za 50 % manje od prosječne referentne vrijednosti emisija CO2 utvrđenih za teška vozila (podskupina vozila 5-LH) u skladu s člankom 11. Uredbe 2019/1242.

Pri procjeni je li plovilo čisto vozilo Komisija će u obzir uzeti razvoj u dotičnom sektoru, uključujući upućivanjem na kriterije tehničke provjere na temelju kojih se može utvrditi da određena djelatnost znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena, kako je navedeno u relevantnom delegiranom aktu u skladu s Uredbom (EU) 2020/852;

f)

kad je riječ o željezničkim vozilima:

i)

željeznička vozila s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi);

ii)

željeznička vozila koja imaju nulte izravne emisije CO2 iz ispušne cijevi kad prometuju prugom s potrebnom infrastrukturom, a upotrebljavaju konvencionalni motor ako takva infrastruktura nije dostupna (bimodalni pogon);

g)

kad je riječ o zrakoplovima:

i)

zrakoplov s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi);

ii)

zrakoplov sa značajno boljom učinkovitosti u zaštiti okoliša u usporedbi sa zrakoplovom iste mase pri uzlijetanju koji odgovara alternativnom zrakoplovu široko dostupnom na tržištu;

21)

„kogeneracija” ili kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije znači kogeneracija kako je definirana u članku 2. točki 30. Direktive (EU) 2012/27 Europskog parlamenta i Vijeća (23);

22)

„onečišćena lokacija” znači lokacija na kojoj je potvrđena prisutnost materijala ili tvari koju je prouzročila ljudska aktivnost do te mjere da predstavljaju znatan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš uzimajući u obzir trenutačnu ili odobrenu buduću uporabu zemljišta, morskog dna ili rijeka;

23)

„demonstracijski projekt” znači demonstracijski projekt kako je definiran u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2019/943;

24)

„digitalizacija” znači uvođenje tehnologija na kojima se zasniva rad elektroničkih uređaja i/ili sustava koji omogućuju povećanje funkcionalnosti proizvoda, razvoj internetskih usluga, modernizaciju procesa ili prelazak na modele poslovanja koji se temelje na proizvodnji robe i pružanju usluga bez posrednika, čime se u konačnici ostvaruje transformativni učinak;

25)

„zbrinjavanje” znači zbrinjavanje kako je definirano u članku 3. točki 19. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (24);

26)

„operator distribucijskog sustava” (ODS) znači operator distribucijskog sustava kako je definiran u članku 2. točki 29. Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća (25);

27)

„centralizirano grijanje” ili „centralizirano hlađenje” znači daljinsko grijanje ili hlađenje kako je definirano u članku 2. točki 19. Direktive (EU) 2010/31 Europskog parlamenta i Vijeća (26);

28)

„sustavi centraliziranog grijanja i/ili hlađenja” znači objekti za proizvodnju grijanja i/ili hlađenja te mreža za skladištenje i distribuciju topline, uključujući i primarnu (prijenosnu) i sekundarnu mrežu cjevovoda za opskrbu potrošača grijanjem ili hlađenjem. Upućivanje na centralizirano grijanje treba tumačiti kao sustave centraliziranog grijanja i/ili hlađenja, ovisno o tome isporučuju li mreže grijanje ili hlađenje zajedno ili odvojeno;

29)

„ekološke inovacije” znači svi oblici inovativnih djelatnosti, uključujući nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te nove metode upravljanja i poslovanja iz kojih proizlazi ili koje su usmjerene na znatno poboljšanje zaštite okoliša i znatno smanjenje utjecaja onečišćenja na okoliš. Za potrebe ove definicije sljedeće se stavke ne smatraju inovacijama:

a)

djelatnosti koje dovode samo do manjih promjena ili poboljšanja zaštite okoliša;

b)

povećanje proizvodnih ili uslužnih kapaciteta uvođenjem proizvodnih ili logističkih sustava vrlo sličnih onima koji se već upotrebljavaju;

c)

promjene u poslovnoj praksi, organizaciji radnog mjesta ili vanjskim odnosima koje se temelje na organizacijskim metodama koje poduzetnik već primjenjuje;

d)

promjene upravljačke strategije;

e)

spajanja i preuzimanja;

f)

prestanak primjene nekog procesa;

g)

jednostavna zamjena ili proširenje temeljnog kapitala;

h)

promjene nastale isključivo kao posljedica promjene faktorskih cijena, prilagodbe kupcima odnosno redovnih sezonskih i drugih cikličkih promjena;

i)

trgovina novim ili znatno poboljšanim proizvodima;

30)

„ekosustav” znači ekosustav kako je definiran u članku 2. točki 13. Uredbe (EU) 2020/852;

31)

„energetska učinkovitost” znači energetska učinkovitost kako je definirana u članku 2. točki 4. Direktive 2012/27/EU;

32)

„skladištenje energije” znači skladištenje energije u kontekstu elektroenergetskog sustava kako je definirano u članku 2. točki 59. Direktive (EU) 2019/944;

33)

„postrojenje za skladištenje energije” znači postrojenje za skladištenje energije u kontekstu elektroenergetskog sustava kako je definirano u članku 2. točki 60. Direktive (EU) 2019/944;

34)

„učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” znači učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje kako je definirano u članku 2. točki 41. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća;

35)

„energija iz obnovljivih izvora” znači energija koju proizvode postrojenja koja upotrebljavaju samo obnovljive izvore energije kako su definirani u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2018/2001 te udio, izražen u kalorijskoj vrijednosti, energije proizvedene iz obnovljivih izvora u hibridnim postrojenjima u kojima se upotrebljavaju i konvencionalni izvori energije te uključuje električnu energiju iz obnovljivih izvora koja se upotrebljava za punjenje sustava za skladištenje povezanih iza brojila (ugrađenih zajedno ili kao dodatak postrojenju za obnovljivu energiju), ali ne uključuje električnu energiju proizvedenu kao rezultat sustava za skladištenje;

36)

„energetska infrastruktura” (27) znači svaka fizička oprema ili postrojenje koje je smješteno u Uniji ili povezuje Uniju s najmanje jednom trećom zemljom, a razvrstano je u jednu od sljedećih kategorija:

a)

za električnu energiju:

i)

prijenosni i distribucijski sustavi, pri čemu „prijenos” znači prijenos električne energije na kopnu i na moru međusobno povezanim sustavom vrlo visokog i visokog napona radi njezine isporuke krajnjim kupcima ili distributerima, ali ne uključuje opskrbu, a „distribucija” znači prijenos električne energije na kopnu i na moru distribucijskim sustavima visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima, ali ne uključuje opskrbu;

ii)

svaka oprema ili postrojenje važno za zaštićen, siguran i učinkovit rad sustava iz podtočke i., uključujući sustave zaštite, praćenja i nadzora za sve razine napona i trafostanice;

iii)

potpuno integrirane mrežne komponente kako su definirane u članku 2. točki 51. Direktive (EU) 2019/944;

iv)

pametne elektroenergetske mreže, odnosno sustavi i komponente koji integriraju informacijske i komunikacijske tehnologije s pomoću operativnih digitalnih platformi, sustava nadzora i senzorskih tehnologija na razini prijenosa i na razini distribucije radi sigurnije, učinkovitije i inteligentnije mreže za prijenos i distribuciju električne energije, povećanog kapaciteta za integraciju novih oblika proizvodnje, skladištenja i potrošnje te lakše uspostave novih poslovnih modela i tržišnih struktura;

v)

odobalne elektroenergetske mreže, što znači svaka oprema ili postrojenje infrastrukture za prijenos ili distribuciju električne energije kako je definirana u podtočki i., koje ima dvostruku funkcionalnost: interkonekcija i prijenos ili distribucija energije iz obnovljivih izvora na moru iz odobalnih lokacija za proizvodnju u dvije ili više zemalja. To uključuje i pametne mreže i svu opremu ili postrojenja na moru koja su važna za zaštićen, siguran i učinkovit rad, uključujući sustave zaštite, praćenja i nadzora te potrebne trafostanice ako osiguravaju interoperabilnost tehnologije, uključujući kompatibilnost sučelja različitih tehnologija;

b)

za plin (prirodni plin, bioplin, uključujući biometan, i/ili plin nebiološkog podrijetla iz obnovljivih izvora):

i)

plinovodi za prijenos i distribuciju plina koji čine dio mreže, isključujući visokotlačne plinovode koji se upotrebljavaju za uzlaznu distribuciju prirodnog plina;

ii)

podzemna postrojenja za skladištenje povezana s visokotlačnim plinovodima iz točke i.;

iii)

postrojenja za prihvat, skladištenje i uplinjavanje ili dekompresiju ukapljenog plina ili komprimiranog plina;

iv)

svaka oprema ili postrojenje potrebno za zaštićen, siguran i učinkovit rad sustava ili za omogućivanje dvosmjernog kapaciteta, uključujući kompresorske stanice;

v)

pametne plinske mreže, odnosno bilo koja sljedeća oprema ili postrojenje čiji je cilj omogućivanje i olakšavanje integracije plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova (uključujući vodik ili plinove nebiološkog podrijetla) u mrežu: digitalni sustavi i komponente koji integriraju informacijske i komunikacijske tehnologije, sustave nadzora i senzorne tehnologije kako bi omogućili interaktivno i inteligentno praćenje, mjerenje, kontrolu kvalitete te upravljanje proizvodnjom, prijenosom, distribucijom i potrošnjom plina u plinskoj mreži. Nadalje, pametne mreže mogu uključivati i opremu koja omogućuje protoke u suprotnom smjeru, od razine distribucije do razine prijenosa, i povezane nužne nadogradnje postojeće mreže;

c)

za vodik (28):

i)

cjevovodi za visokotlačni prijenos vodika i cjevovodi za lokalnu distribuciju vodika koji omogućuju pristup većem broju korisnika mreže na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi;

ii)

postrojenja za skladištenje, što znači postrojenja koja se upotrebljavaju za skladištenje vodika visoke čistoće, uključujući dio terminala za vodik koji se upotrebljava za skladištenje, ali bez dijela koji se upotrebljava za proizvodnju, i uključujući postrojenja namijenjena isključivo operatorima mreže vodika u obavljanju njihovih funkcija. Postrojenja za skladištenje vodika uključuju podzemna postrojenja za skladištenje povezana s cjevovodima za visokotlačni prijenos ili distribuciju vodika iz podtočke i.;

iii)

postrojenja za dispečiranje, prihvat, uplinjavanje ili dekompresiju vodika ili vodika sadržanog u drugim kemijskim tvarima u cilju ubrizgavanja vodika u mrežu namijenjenu plinu općenito ili samo vodiku;

iv)

terminali, što znači postrojenja za pretvorbu tekućeg vodika u plinoviti vodik za potrebe ubrizgavanja u mrežu vodika. Terminali uključuju pomoćnu opremu i privremeno skladištenje potrebno za proces pretvorbe i kasnije ubrizgavanje u mrežu vodika, ali ne uključuje nijedan dio terminala za vodik koji se upotrebljava za skladištenje;

v)

interkonektori, što znači mreža vodika (ili dio mreže vodika) koja prelazi granicu između dviju država članica ili se nalazi između države članice i treće zemlje do državnog područja države članice ili teritorijalnog mora te države članice;

vi)

svaka oprema ili postrojenje potrebno za zaštićen, siguran i učinkovit rad sustava za vodik ili za omogućivanje dvosmjernog kapaciteta, uključujući kompresorske stanice;

d)

za ugljikov dioksid (29):

i)

cjevovodi, osim mreža proizvodnih cjevovoda, koji se upotrebljavaju za prijenos ugljikova dioksida iz više od jednog izvora, tj. industrijska postrojenja (uključujući elektrane) koja proizvode ugljikov dioksid iz izgaranja ili drugih kemijskih reakcija koje obuhvaćaju fosilne ili nefosilne spojeve koji sadržavaju ugljik za potrebe trajnog geološkog skladištenja ugljikova dioksida u skladu s člankom 3. Direktive 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (30) ili za potrebe uporabe ugljikova dioksida kao sirovine ili za povećanje prinosa bioloških procesa;

ii)

postrojenja za ukapljivanje i skladištenje ugljikova dioksida radi njegova prijevoza ili skladištenja;

iii)

infrastruktura unutar geološke formacije koja se upotrebljava za trajno geološko skladištenje ugljikova dioksida u skladu s člankom 3. Direktive 2009/31/EZ te povezani površinski objekti i postrojenja za ubrizgavanje;

iv)

svaka oprema ili postrojenje potrebno za zaštićen, siguran i učinkovit rad predmetnog sustava, uključujući sustave zaštite, praćenja i kontrole. To može uključivati posebnu mobilnu imovinu za prijevoz i skladištenje ugljikova dioksida ako ta mobilna imovina odgovara definiciji čistog vozila;

e)

infrastruktura za prijenos ili distribuciju toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili rashladnih tekućina od većeg broja proizvođača/korisnika na temelju uporabe energije iz obnovljivih izvora ili otpadne topline iz industrijskih primjena;

f)

projekti od zajedničkog interesa kako su definirani u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (31) i projekti od zajedničkog interesa iz članka 171. Ugovora;

g)

ostale kategorije infrastrukture koja omogućuje fizičko ili bežično povezivanje proizvođača i potrošača energije iz obnovljivih izvora ili energije proizvedene bez emisija ugljika s nekoliko pristupnih i izlaznih točaka i koja je otvorena za pristup trećim osobama koje nisu povezane s poduzetnicima koji su vlasnici/upravitelji infrastrukture.

37)

„energetska svojstva” znači energetska svojstva zgrade kako su definirana u članku 2. točki 4. Direktive 2010/31/EU;

38)

„ušteda energije” znači ušteda energije kako je definirana u članku 2. točki 5. Direktive 2012/27/EU;

39)

„zaštita okoliša” znači svako djelovanje ili aktivnost kojom se smanjuju ili sprječavaju onečišćenje, negativni učinci na okoliš ili druga šteta nanesena fizičkom okolišu (uključujući zraku, vodi i tlu), ekosustavima ili prirodnim resursima nastala zbog ljudske aktivnosti i čiji je cilj, među ostalim, ublažiti klimatske promjene, umanjiti rizik takve štete te zaštititi i ponovno uspostaviti bioraznolikost ili dovesti do učinkovitije uporabe prirodnih resursa, uključujući mjere za uštedu energije i uporabu obnovljivih izvora energije, kao i druge tehnike za smanjenje emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari te prelazak na modele kružnoga gospodarstva kako bi se smanjila uporaba primarnih materijala i povećala učinkovitost. Uključuje i mjere kojima se jača sposobnost prilagodbe i smanjuje osjetljivost na učinke klimatskih promjena;

40)

„porez ili parafiskalna davanja za zaštitu okoliša” znači porez ili davanje koje se primjenjuje na posebnu poreznu osnovicu, proizvode ili usluge koji imaju jasan negativan učinak na okoliš ili koje za cilj ima oporezivanje određenih djelatnosti, robe ili usluga tako da troškovi zaštite okoliša mogu biti uključeni u njihovu cijenu ili tako da se proizvođači i potrošači usmjere na djelatnosti koje su prihvatljivije za okoliš;

41)

„plan evaluacije” znači dokument koji obuhvaća jedan ili više programa potpore, a sadržava barem sljedeće elemente:

a)

ciljeve koji će se evaluirati;

b)

evaluacijska pitanja;

c)

pokazatelje rezultata;

d)

predviđenu metodu provedbe evaluacije;

e)

zahtjeve u pogledu prikupljanja podataka;

f)

predloženi vremenski okvir evaluacije, uključujući datum podnošenja privremenog i završnog izvješća o evaluaciji;

g)

opis neovisnog tijela koje će provesti evaluaciju ili kriterija za njegov odabir te načine na koje će se evaluacija staviti na raspolaganje javnosti;

42)

„program proširene odgovornosti proizvođača” znači program proširene odgovornosti proizvođača kako je definiran u članku 2. točki 21. Direktive 2008/98/EZ;

43)

„proizvođač” znači poduzetnik koji proizvodi električnu energiju u komercijalne svrhe;

44)

„staklenički plin” znači svaki plin koji pridonosi efektu staklenika apsorpcijom infracrvenog zračenja, uključujući ugljikov dioksid, metan, dušikov oksid i fluorirane plinove kao što su hidrofluorougljici;

45)

„visokoučinkovita kogeneracija” znači visokoučinkovita kogeneracija kako je definirana u članku 2. točki 34. Direktive 2012/27/EU;

46)

„operator mreže vodika” znači fizička ili pravna osoba koja obavlja poslove prijenosa vodika mrežom, koja je odgovorna za rad mreže vodika, njezino održavanje i, ako je potrebno, razvoj mreže vodika na određenom području i po potrebi razvoj njezinih interkonekcija s drugim mrežama vodika te koja je odgovorna za osiguravanje dugoročne sposobnosti sustava da odgovori na razumnu potražnju za prijenos vodika;

47)

„odstupanje” znači odstupanje kako je definirano u članku 2. točki 8. Uredbe Komisije (EU) 2017/2195;

48)

„obračun odstupanja” znači obračun odstupanja kako je definiran u članku 2. točki 9. Uredbe Komisije (EU) 2017/2195;

49)

„razdoblje obračuna odstupanja” znači razdoblje obračuna odstupanja kako je definirano u članku 2. točki 15. Uredbe (EU) 2019/943;

50)

„pojedinačna potpora” znači jednokratna potpora i potpora dodijeljena na temelju programa potpore koju treba prijaviti;

51)

„program upravljane potrošnje” znači mjera za osiguranje opskrbe električnom energijom osmišljena kako bi se osigurala stabilna frekvencija u elektroenergetskom sustavu ili riješili kratkoročni problemi u opskrbi električnom energijom, među ostalim prekidanjem opterećenja;

52)

„mikropoduzeće” znači poduzetnik koji ispunjava uvjete za mirkopoduzeće utvrđene u Preporuci Komisije o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (32);

53)

„prirodno rješenje” znači rješenje koje je nadahnuto i potkrijepljeno prirodom, isplativo, istodobno osigurava ekološke, društvene i gospodarske koristi te pomaže u izgradnji otpornosti, kroz lokalno prilagođene, resursno učinkovite i sustavne intervencije donosi u gradove te kopneni i morski okoliš sve raznovrsnija prirodna rješenja, rješenja s prirodnim obilježjima i prirodne procese;

54)

„mjera za slučaj zagušenja mreže” znači mjera za osiguranje opskrbe električnom energijom osmišljena da bi se nadoknadio nedostatak u mreži za prijenos ili distribuciju električne energije;

55)

„onečišćujuća tvar” znači onečišćujuća tvar kako je definirana u članku 2. točki 10. Uredbe (EU) 2020/852;

56)

„onečišćivač” znači onečišćivač kako je definiran u Prilogu, točki 3. Preporuke Vijeća 75/436/Euratom, EZUČ, EEZ (33);

57)

„onečišćenje” znači onečišćenje kako je definirano u članku 3. točki 2. Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (34);

58)

„načelo ‚onečišćivač plaća’” znači da troškove mjera za uklanjanje onečišćenja treba snositi onečišćivač koji uzrokuje onečišćenje;

59)

„priprema za ponovnu uporabu” znači priprema za ponovnu uporabu kako je definirana u članku 3. točki 16. Direktive 2008/98/EZ;

60)

„infrastruktura za punjenje” znači fiksna ili mobilna infrastruktura kojom se čista vozila ili čista mobilna oprema za usluge opskrbljuju električnom energijom;

61)

„oporaba” znači oporaba kako je definirana u članku 3. točki 15. Direktive 2008/98/EZ;

62)

„recikliranje” znači recikliranje kako je definirano u članku 3. točki 17. Direktive 2008/98/EZ;

63)

„referentni projekt” znači primjer projekta koji je reprezentativan za prosječni projekt u kategoriji korisnika koji ispunjavaju uvjete programa potpore;

64)

„infrastruktura za opskrbu gorivom” znači fiksna ili mobilna infrastruktura koja omogućuje opskrbu vodikom, prirodnim plinom u plinovitom (komprimirani prirodni plin) i ukapljenom obliku (ukapljeni prirodni plin), bioplinom i biogorivima, uključujući napredna biogoriva, ili sintetičkim gorivima dobivenima iz obnovljivih ili niskougljičnih izvora energije;

65)

„sanacija” znači mjere upravljanja okolišem usmjerene na ponovnu uspostavu razine ekosustava koji funkcionira na lokacijama s degradiranim stanjem okoliša, čiji je cilj obnova i kontinuirano pružanje usluga ekosustava, a ne bioraznolikost i cjelovitost određenog prirodnog ili poluprirodnog referentnog ekosustava;

66)

„remedijacija” znači mjere upravljanja okolišem, kao što je uklanjanje ili detoksifikacija onečišćujućih tvari ili viška hranjivih tvari iz tla i vode, usmjerene na uklanjanje izvora degradacije okoliša;

67)

„obnovljiva električna energija” znači električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora kako je definirana u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2018/2001;

68)

„zajednica obnovljive energije” znači zajednica obnovljive energije kako je definirana u članku 2. točki 16. Direktive (EU) 2018/2001;

69)

„obnovljiva energija” znači energija iz obnovljivih izvora ili obnovljiva energija kako je definirana u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2018/2001;

70)

„vodik iz obnovljivih izvora” znači vodik proizveden iz obnovljivih izvora energije u skladu s metodologijama za obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu iz Direktive (EU) 2018/2001;

71)

„obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu” znači obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu kako su definirana u članku 2. točki 36. Direktive (EU) 2018/2001;

72)

„adekvatnost resursa” znači razina proizvedenih kapaciteta koja se smatra odgovarajućom za zadovoljavanje razina potražnje u zoni trgovanja u bilo kojem razdoblju na temelju konvencionalnog statističkog pokazatelja koji upotrebljavaju organizacije za koje institucije Unije priznaju da imaju ključnu ulogu u stvaranju jedinstvenog tržišta električnom energijom, kao što je Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E);

73)

„učinkovita uporaba resursa” znači smanjenje količine ulaznih resursa potrebne za proizvodnju jedinice proizvodnje ili zamjena primarnih ulaznih resursa sekundarnima;

74)

„obnova” znači postupak pomaganja oporavku ekosustava kao sredstvo očuvanja bioraznolikosti i povećanja otpornosti ekosustava, posebno na klimatske promjene. Obnova ekosustava uključuje mjere poduzete za poboljšanje stanja ekosustava i ponovno stvaranje ili uspostavu ekosustava u kojem je to stanje izgubljeno, kao i povećanje otpornosti ekosustava i prilagodbu klimatskim promjenama;

75)

„ponovna uporaba” znači ponovna uporaba kako je definirana u članku 3. točki 13. Direktive 2008/98/EZ, a uključuje svaki postupak kojim se proizvodi ili dijelovi koji nisu otpad ponovno koriste u svrhu koja se razlikuje od one za koju su izvorno načinjeni;

76)

„malo poduzeće” znači poduzetnik koji ispunjava uvjete za malo poduzeće utvrđene u Preporuci Komisije o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća;

77)

„malo i srednje poduzeće” (MSP) znači poduzetnik koji ispunjava uvjete utvrđene u Preporuci Komisije o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća;

78)

„malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzetnik koji nije MSP i čiji broj zaposlenih ne premašuje 499, izračunano u skladu s člancima od 3. do 6. Priloga I. Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014 (35), i čiji godišnji promet ne premašuje 100 milijuna EUR ili čija godišnja bilanca ne premašuje 86 milijuna EUR. Više subjekata smatrat će se jednim poduzetnikom ako je ispunjen bilo koji od uvjeta navedenih u članku 3. točki 3. Priloga I. Uredbi (EU) br. 651/2014;

79)

„pametno punjenje” znači punjenje tijekom kojeg se intenzitet struje koji se isporučuje bateriji prilagođava u stvarnom vremenu na temelju informacija dobivenih elektroničkom komunikacijom;

80)

„pripremljenost za pametne tehnologije” znači sposobnost zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada da prilagode svoje funkcioniranje potrebama stanara, uključujući poboljšanje energetske učinkovitosti i ukupnih energetskih svojstava, te da prilagode svoje funkcioniranje kao odgovor na signale iz mreže;

81)

„standardna odgovornost za odstupanja” znači nediskriminirajuća odgovornost za odstupanja u svim tehnologijama tako da nijedan proizvođač nije oslobođen te odgovornosti kako je utvrđeno u članku 5. Uredbe (EU) 2019/943;

82)

„početak radova” znači prva čvrsta obveza (na primjer naručivanje opreme ili početak izgradnje) koja ulaganje čini neopozivim. Kupnja zemljišta i pripremni radovi kao što su ishođenje dozvola i provedba preliminarnih studija izvedivosti ne smatraju se početkom radova. U slučaju preuzimanja „početak radova” znači trenutak stjecanja imovine koja je izravno povezana sa stečenom poslovnom jedinicom;

83)

„strateška rezerva” znači mehanizam za razvoj kapaciteta u okviru kojeg se kapacitet električne energije, kao što je proizvodnja, skladištenje ili upravljanje potrošnjom, čuva izvan tržišta električne energije i dispečira samo u posebnim okolnostima;

84)

„ukupni trošak vlasništva” znači ukupni trošak kupnje i posjedovanja vozila tijekom njegova vijeka trajanja, uključujući troškove kupnje ili leasinga vozila, troškove goriva, troškove održavanja i popravka, troškove osiguranja, financijske troškove i poreze;

85)

„operator prijenosnog sustava” znači operator prijenosnog sustava kako je definiran u članku 2. točki 35. Direktive (EU) 2019/944;

86)

„vozilo” znači bilo koje od sljedećeg:

a)

cestovno vozilo kategorije M1, M2, N1, M3, N2, N3 ili L;

b)

plovilo unutarnje plovidbe ili plovilo za pomorski i obalni prijevoz putnika ili tereta;

c)

željezničko vozilo;

d)

zrakoplov;

87)

„obrada” znači obrada kako je definirana u članku 3. točki 14. Direktive 2008/98/EZ;

88)

„najniža razina oporezivanja u Uniji” znači najniža razina oporezivanja predviđena pravom Unije; za energente i električnu energiju to znači najniža razina oporezivanja utvrđena u Prilogu I. Direktivi Vijeća 2003/96/EZ (36);

89)

„norma Unije” znači:

a)

obvezna norma Unije kojom se utvrđuju razine koje pojedini poduzetnici trebaju postići u smislu zaštite okoliša, isključujući norme ili ciljeve utvrđene na razini Unije koji su obvezujući za države članice, ali ne i za pojedinačne poduzetnike;

b)

obveza uporabe najboljih raspoloživih tehnika (NRT), kako su definirane u Direktivi 2010/75/EU, i osiguravanja da razine emisija onečišćujućih tvari nisu više nego što bi bile uz primjenu NRT-a; ako su razine emisija povezane s NRT-om (37) utvrđene u provedbenim aktima donesenima na temelju Direktive 2010/75/EU ili drugih primjenjivih direktiva, te će razine biti primjenjive za potrebe ovih Smjernica; ako su te razine izražene kao raspon, primjenjivat će se granica postizanja NRT-a za predmetnog poduzetnika;

90)

„otpad” znači otpad kako je definiran u članku 3. točki 1. Direktive 2008/98/EZ;

91)

„otpadna toplina” znači otpadna toplina kako je definirana u članku 2. točki 9. Direktive (EU) 2018/2001.

3.   OCJENA SPOJIVOSTI NA TEMELJU ČLANKA 107. STAVKA 3. TOČKE (C) UGOVORA

20.

U skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora u ovim su Smjernicama utvrđeni kriteriji spojivosti za mjere potpore za zaštitu okoliša, uključujući zaštitu klime, i energetske ciljeve, koji podliježu obvezi prijave u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora.

21.

Na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora, Komisija može smatrati da su potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti u Uniji (pozitivni uvjet) spojive s unutarnjim tržištem ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu (negativni uvjet).

22.

Pri procjeni spojivosti programa potpore za zaštitu okoliša i energiju s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom3. točkom (c) Ugovora Komisija će analizirati sljedeće aspekte:

a)

kad je riječ o prvom (pozitivnom) uvjetu da potpore olakšavaju razvoj gospodarske djelatnosti:

i)

utvrđivanje gospodarske djelatnosti koju mjera olakšava, njezinih pozitivnih učinaka na društvo u cjelini i prema potrebi njezine važnosti za određene politike Unije (vidjeti odjeljak 3.1.1.);

ii)

učinak poticaja potpore (vidjeti odjeljak 3.1.2.);

iii)

nepostojanje povrede bilo koje relevantne odredbe prava Unije (vidjeti odjeljak 3.1.3.).;

b)

kad je riječ o drugom (negativnom) uvjetu da potpore ne utječu neopravdano na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu:

i)

potreba za državnom intervencijom (vidjeti odjeljak 3.2.1.1.);

ii)

primjerenost potpore (vidjeti odjeljak 3.2.1.2.);

iii)

proporcionalnost potpore (potpora ograničena na najnižu razinu potrebnu za postizanje njezina cilja), uključujući zbrajanje (vidjeti odjeljak 3.2.1.3.);

iv)

transparentnost potpore (vidjeti odjeljak 3.2.1.4.);

v)

izbjegavanje neopravdanih negativnih učinaka potpore na tržišno natjecanje i trgovinu (vidjeti odjeljak 3.2.2.);

vi)

razmatranje pozitivnih i negativnih učinaka potpore (vidjeti odjeljak 3.3.).

3.1.   Pozitivni uvjet: potpora mora olakšavati razvoj gospodarske djelatnosti

3.1.1.   Utvrđivanje gospodarske djelatnosti koju mjera olakšava, njezinih pozitivnih učinaka na društvo u cjelini i prema potrebi njezine važnosti za određene politike Unije

23.

Pri prijavljivanju potpore države članice moraju utvrditi gospodarske djelatnosti koje će potpora olakšati i način na koji se podupire razvoj tih djelatnosti.

24.

Potpora za sprječavanje ili smanjenje negativnih učinaka gospodarskih djelatnosti na klimu ili okoliš može olakšati razvoj gospodarskih djelatnosti povećanjem održivosti predmetne gospodarske djelatnosti. Potporom se može i osigurati nastavak djelatnosti u budućnosti bez stvaranja neproporcionalne štete za okoliš i podupiranjem razvoja novih gospodarskih djelatnosti i usluga (podupiranje razvoja tzv. „zelenog gospodarstva”).

25.

Države članice moraju opisati i hoće li i kako potpora pridonijeti postizanju ciljeva klimatske politike, politike zaštite okoliša i energetske politike Unije te, konkretnije, očekivane koristi potpore u smislu njezina bitnog doprinosa zaštiti okoliša, uključujući ublažavanje klimatskih promjena, ili učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg energetskog tržišta.

3.1.2.   Učinak poticaja

26.

Može se smatrati da potpora olakšava gospodarsku djelatnost samo ako ima učinak poticaja. Učinak poticaja postoji kad potpora potakne korisnika da promijeni svoje ponašanje odnosno da se uključi u dodatnu gospodarsku djelatnost ili gospodarsku djelatnost koja je prihvatljivija za okoliš, a koju bez potpore ne bi obavljao ili bi je obavljao na ograničen ili drukčiji način.

27.

Potporom se ne smiju financirati troškovi djelatnosti koju bi korisnik potpore ionako obavljao i njome se ne smiju nadoknađivati uobičajeni poslovni rizici gospodarske djelatnosti (38).

28.

Dokazivanje učinka poticaja podrazumijeva utvrđivanje činjeničnog scenarija i vjerojatnog protučinjeničnog scenarija bez potpore (39). Komisija će to ispitati na temelju mjerenja iz odjeljka 3.2.1.3.

29.

Komisija smatra da potpora nema učinak poticaja na korisnika u slučajevima kad su početak radova na projektu ili djelatnosti započeli prije nego što je korisnik nacionalnim tijelima podnio pisani zahtjev za potporu. U slučaju da korisnik počne provoditi projekt prije nego što podnese zahtjev za potporu, potpora dodijeljena za taj projekt u načelu se neće smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

30.

Zahtjev za potporu može imati različite oblike; to na primjer može biti ponuda u konkurentnom natječajnom postupku. Svaki zahtjev mora sadržavati barem ime podnositelja prijave, opis projekta ili djelatnosti, uključujući njihovu lokaciju, te iznos potpore potrebne za njihovu provedbu.

31.

U određenim iznimnim slučajevima potpora može imati učinak poticaja čak i za projekte koji su započeli prije podnošenja zahtjeva za potporu. Posebno se smatra da potpora ima učinak poticaja u sljedećim situacijama:

a)

ako se potpora dodjeljuje automatski u skladu s objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima i bez daljnje primjene diskrecijskog prava države članice, a mjera je donesena i stupila je na snagu prije početka rada na projektu ili djelatnosti kojoj je dodijeljena potpora, osim u slučaju programa koji su nasljednici poreznih programa ako je djelatnost bila obuhvaćena prethodnim programima u obliku poreznih pogodnosti;

b)

ako su nacionalna tijela prije početka radova objavila obavijest o svojoj namjeri da uvedu predloženu mjeru potpore pod uvjetom da Komisija odobri mjeru u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora. Ta obavijest mora biti dostupna na javnim internetskim stranicama ili drugim javno dostupnim medijima s relativno širokim i jednostavnim pristupom i u njoj se mora jasno navesti vrsta projekata koje država članica predlaže kao prihvatljive i trenutak od kojeg država članica namjerava takve projekte smatrati prihvatljivima. Predložena prihvatljivost ne smije biti neopravdano ograničena. Korisnik prije početka radova mora obavijestiti davatelja potpore da se predložena mjera potpore smatra uvjetom za donošenje odluka o ulaganju. Ako se država članica oslanja na takvu obavijest kako bi dokazala učinak poticaja, u okviru svoje prijave državne potpore mora dostaviti presliku obavijesti i poveznicu na internetske stranice na kojima je objavljena odnosno odgovarajući dokaz o njezinoj dostupnosti javnosti;

c)

u slučaju operativne potpore dodijeljene postojećim postrojenjima za proizvodnju prihvatljivu za okoliš ako ne postoji „početak radova” jer nema znatnih novih ulaganja. U tim se slučajevima učinak poticaja može dokazati promjenom u radu postrojenja na način koji je prihvatljiv za okoliš, umjesto prelaska na alternativni jeftiniji način rada koji je manje prihvatljiv za okoliš.

32.

Komisija smatra da potpora dodijeljena samo radi pokrivanja troškova prilagodbe normama Unije u načelu nema učinak poticaja. U pravilu samo potpore koje omogućuju premašivanje normi Unije mogu imati učinak poticaja. Međutim, u slučajevima u kojima je relevantna norma Unije već donesena, ali još nije na snazi, potpora može imati učinak poticaja ako potiče da se ulaganja provedu i dovrše najmanje 18 mjeseci prije stupanja norme na snagu, osim ako je u odjeljcima od 4.1. do 4.13. navedeno drukčije. Kako se države članice ne bi odvratilo od uspostave obveznih nacionalnih normi koje su strože ili ambicioznije od odgovarajućih normi Unije, mjere potpore mogu imati učinak poticaja bez obzira na postojanje takvih nacionalnih normi. Isto vrijedi i za potpore koje se dodjeljuju kad postoje obvezne nacionalne norme koje su donesene u nedostatku normi Unije.

3.1.3.   Nepostojanje povrede bilo koje relevantne odredbe prava Unije

33.

Ako djelatnost koja se podupire ili mjera potpore odnosno njezini uvjeti, uključujući način njezina financiranja ako je on sastavni dio mjere, podrazumijevaju povredu mjerodavnog prava Unije, potpora se ne može proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem. Na primjer, to može biti slučaj kad potpora podliježe odredbama kojima se izravno ili neizravno uvjetuje podrijetlo proizvoda ili opreme, kao što su zahtjevi da korisnik kupi domaće proizvode.

3.2.   Negativni uvjet: mjera potpore ne smije neopravdano utjecati na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu

3.2.1.   Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru

3.2.1.1.   Nužnost potpore

34.

Predložena mjera državne potpore mora biti usmjerena na situaciju u kojoj može dovesti do bitnog razvoja koji tržište ne može ostvariti samo, na primjer ispravljanjem tržišnih nedostataka u odnosu na projekte ili djelatnosti za koje se dodjeljuje potpora. Dok je općeprihvaćeno da konkurentna tržišta obično dovode do učinkovitih rezultata u smislu razvoja gospodarskih djelatnosti, cijena, proizvodnje i uporabe resursa, u slučaju tržišnih nedostataka javna intervencija u obliku državnih potpora može poboljšati učinkovito funkcioniranje tržišta i time pridonijeti razvoju gospodarske djelatnosti u mjeri u kojoj tržište ne uspije samostalno postići učinkovit rezultat. Država članica trebala bi utvrditi tržišne nedostatke koji sprječavaju postizanje dostatne razine zaštite okoliša ili učinkovito unutarnje energetsko tržište. Glavni tržišni nedostaci povezani sa zaštitom okoliša i energijom koji mogu spriječiti optimalan rezultat i dovesti do neučinkovitog ishoda sljedeći su:

a)

negativni vanjski učinci: najčešći su za mjere potpore za zaštitu okoliša i pojavljuju se kad za onečišćenje nije određena primjerena cijena, tj. kad predmetni poduzetnik ne snosi cjelokupni trošak onečišćenja. U tom slučaju poduzetnici koji djeluju u vlastitom interesu možda nemaju dovoljno poticaja da uzmu u obzir negativne vanjske učinke koji proizlaze iz njihove gospodarske djelatnosti pri odabiru određene tehnologije ili odlučivanju o razini proizvodnje. Drugim riječima, troškovi koje snosi poduzetnik ne odražavaju u potpunosti troškove koje snose potrošači i društvo u cjelini. Stoga poduzetnici obično nemaju dovoljno poticaja da smanje svoju razinu onečišćenja ili poduzmu pojedinačne mjere za zaštitu okoliša;

b)

pozitivni vanjski učinci: činjenica da će osim ulagača dio koristi od ulaganja ostvariti drugi sudionici na tržištu može dovesti do nedovoljnih ulaganja poduzetnika. Pozitivni vanjski učinci mogu se na primjer pojaviti u slučaju ulaganja u ekološke inovacije, stabilnost sustava, nove i inovativne obnovljive tehnologije i inovativne mjere upravljanja potrošnjom ili u slučaju energetskih infrastruktura odnosno mjera za sigurnost opskrbe električnom energijom koje pogoduju brojnim državama članicama ili većem broju potrošača;

c)

asimetrične informacije: obično se pojavljuju na tržištima na kojima postoji nepodudarnost između informacija dostupnih na jednoj strani tržišta i informacija dostupnih na drugoj strani tržišta. To se na primjer može dogoditi ako vanjski financijski ulagači nemaju dovoljno informacija o vjerojatnim povratima i rizicima projekta. Može se dogoditi i u okviru suradnje na prekograničnoj infrastrukturi ako jedna strana nema dovoljno informacija u odnosu na drugu stranu. Iako rizik ili nesigurnost sami po sebi ne dovode do tržišnog nedostatka, problem asimetričnih informacija povezan je sa stupnjem takvog rizika i nesigurnosti. Rizik i nesigurnost obično su veći kad je riječ o ulaganjima u zaštitu okoliša koja obično imaju dulje razdoblje amortizacije, čime se naglasak ponovno stavlja na kratkoročne programe koje bi mogli otežati financijski uvjeti za takva ulaganja, osobito za MSP-ove;

d)

nedostatna koordinacija: može spriječiti razvoj projekta ili njegovo učinkovito oblikovanje zbog različitih interesa i motivacija ulagača, tzv. podijeljenih motivacija, zbog troškova ugovaranja ili osiguranja od odgovornosti, nesigurnosti ishoda suradnje i zbog mrežnih učinaka, npr. neprekidne opskrbe električnom energijom. Do nedostatne koordinacije može na primjer doći između vlasnika zgrade i stanara u pogledu energetski učinkovitih rješenja. Nedostatnu koordinaciju mogu dodatno otežati problemi povezani s informacijama, osobito asimetričnim informacijama. Nedostatna koordinacija može proizaći i iz potrebe za ostvarenjem određene kritične mase prije nego što postane komercijalno privlačno pokrenuti projekt, što može biti posebno važan aspekt u kontekstu (prekograničnih) infrastrukturnih projekata.

35.

Međutim, sâmo postojanje tržišnih nedostataka u određenom kontekstu nije dovoljan dokaz nužnosti državne potpore. Možda se već provode druge politike i mjere radi ispravljanja nekih utvrđenih tržišnih nedostataka. Primjeri za to su regulacija sektora, obvezne norme Unije koje se odnose na onečišćenje, obveze opskrbe, mehanizmi određivanja cijena kao što je sustav Unije za trgovanje emisijama i porezi na ugljik. Dodatne mjere, uključujući državne potpore, mogu biti usmjerene samo na preostale tržišne nedostatke, tj. tržišne nedostatke koji se nisu ispravili tim drugim politikama i mjerama. Važno je pokazati i kako se državnim potporama jačaju ostale politike i mjere na snazi čiji je cilj ispraviti iste tržišne nedostatke. Stoga je teže dokazati da je državna potpora nužna ako je njezino djelovanje suprotno ostalim politikama usmjerenima na iste tržišne nedostatke. Zato bi država članica trebala navesti i sve postojeće politike i mjere koje se već primjenjuju na ispravljanje utvrđenih regulatornih ili tržišnih nedostataka.

36.

Komisija će smatrati da je potpora nužna ako država članica dokaže da je učinkovito primjenjuje na ispravljanje preostalih tržišnih nedostataka, uzimajući u obzir i sve druge politike i mjere koje su već na snazi radi ispravljanja nekih od utvrđenih tržišnih nedostataka.

37.

Kad se državna potpora dodjeljuje za projekte ili djelatnosti koje su s obzirom na tehnološki sadržaj, razinu rizika i veličinu slične onima koje su već provedene u Uniji po tržišnim uvjetima, Komisija će u načelu pretpostaviti da nema tržišnog nedostatka i zahtijevat će dodatne dokaze za to da je državna potpora potrebna.

38.

Kako bi dokazala nužnost potpore, država članica mora dokazati da se projekt ili, u slučaju programa, referentni projekt ne bi proveo bez potpore. Komisija će to ocijeniti na temelju mjerenja iz odjeljka 3.2.1.3. ili posebne analize utemeljene na dokazima koju je dostavila država članica i kojom se dokazuje nužnost potpore.

3.2.1.2.   Primjerenost

39.

Predložena mjera potpore mora biti primjeren instrument politike za ostvarivanje predviđenog cilja potpore, odnosno ne smije postojati instrument politike i potpore koji manje narušava tržišno natjecanje, a kojim se mogu ostvariti isti rezultati.

3.2.1.2.1.   Primjerenost u odnosu na alternativne instrumente politike

40.

Državne potpore nisu jedini instrument politike dostupan državama članicama za promicanje veće razine zaštite okoliša ili osiguravanje učinkovitog unutarnjeg energetskog tržišta. Na raspolaganju su i drugi, primjereniji instrumenti, kao što su tržišni instrumenti ili mjere koje se odnose na potražnju, a uključuju propise, usklađenost s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu” (40), javnu nabavu ili normizaciju te povećanje financiranja javne infrastrukture i opće fiskalne mjere. Neobvezni instrumenti, kao što su dobrovoljne ekološke oznake i širenje tehnologija prihvatljivih za okoliš, isto tako mogu imati važnu ulogu u postizanju više razine zaštite okoliša (41).

41.

Različite mjere za ispravljanje istog tržišnog nedostatka mogu se međusobno poništavati. To je slučaj ako je uspostavljen poseban učinkoviti mehanizam koji se temelji na tržištu kako bi se riješio problem vanjskih učinaka, na primjer sustav Unije za trgovanje emisijama. Dodatna mjera potpore za ispravljanje istog tržišnog nedostatka mogla bi narušiti učinkovitost mehanizma koji se temelji na tržištu. Stoga, ako je cilj programa potpore ispravljanje preostalih tržišnih nedostataka, program potpore mora biti osmišljen tako da ne ugrožava učinkovitost mehanizma koji se temelji na tržištu.

42.

Usklađenošću s načelom „onečišćivač plaća” kroz zakonodavstvo o zaštiti okoliša nastoji se ispraviti tržišni nedostatak povezan s negativnim vanjskim učincima. Stoga državna potpora nije primjeren instrument i ne može se dodijeliti ako se korisnika potpore može smatrati odgovornim za onečišćenje u skladu s postojećim pravom Unije ili nacionalnim pravom.

3.2.1.2.2.   Primjerenost u odnosu na druge instrumente potpore

43.

Državne potpore za zaštitu okoliša i energiju mogu se dodijeliti u različitim oblicima. No država članica trebala bi osigurati da se potpora dodijeli u obliku koji će vjerojatno najmanje narušiti trgovinu i tržišno natjecanje.

44.

U tom pogledu država članica mora dokazati zašto su drugi oblici potpore koji potencijalno manje narušavaju tržišno natjecanje manje primjereni, na primjer: povratni predujmovi u usporedbi s izravnim bespovratnim sredstvima; porezne olakšice u usporedbi sa smanjenjem poreza; ili oblici potpore koji se temelje na financijskim instrumentima kao što su dužnički instrumenti u usporedbi s vlasničkim instrumentima, uključujući, na primjer, zajmove s niskim kamatama ili popuste na kamate, državna jamstva ili alternativno financiranje po povoljnim uvjetima.

45.

Odabrani instrument potpore trebao bi biti primjeren tržišnom nedostatku koji se namjerava ispraviti mjerom potpore. Ako su stvarni prihodi nesigurni, na primjer u slučaju mjera za uštedu energije, najprimjereniji instrument može biti povratni predujam.

46.

Država članica mora dokazati da su potpora i njezin oblik primjereni za postizanje cilja mjere na koju se potpora odnosi.

3.2.1.3.   Proporcionalnost

47.

Potpora se smatra proporcionalnom ako je iznos potpore po korisniku ograničen na najnižu razinu potrebnu za provedbu projekta ili obavljanje djelatnosti kojoj je dodijeljena potpora.

48.

U načelu će se potpora smatrati ograničenom na najnižu razinu potrebnu za provedbu projekta ili obavljanje djelatnosti kojoj je dodijeljena potpora ako potpora odgovara neto dodatnim troškovima („manjak financijskih sredstava”) potrebnima za ostvarivanje cilja mjere potpore u usporedbi s protučinjeničnim scenarijem bez potpore. Neto dodatni trošak utvrđuje se na temelju razlike između gospodarskih prihoda i troškova (uključujući ulaganje i poslovanje) projekta kojem je dodijeljena potpora i gospodarskih prihoda i troškova alternativnog projekta koji bi korisnik potpore vjerodostojno proveo bez potpore.

49.

Detaljna ocjena neto dodatnog troška neće biti potrebna ako su iznosi potpore utvrđeni u konkurentnom natječajnom postupku jer iz njega proizlazi pouzdana procjena minimalne potpore koju traže potencijalni korisnici (42). Stoga Komisija smatra da je proporcionalnost potpore osigurana ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:

a)

natječajni je postupak konkurentan, odnosno: otvoren je, jasan, transparentan i nediskriminirajući te se temelji na objektivnim kriterijima definiranima ex ante u skladu s ciljem mjere i svođenjem rizika strateškog dostavljanja ponuda na najnižu moguću mjeru;

b)

kriteriji su objavljeni dovoljno rano prije roka za podnošenje zahtjeva kako bi se omogućilo učinkovito tržišno natjecanje (43);

c)

proračun ili količina povezani s natječajnim postupkom obvezujuće su ograničenje jer se može očekivati da neće svi ponuditelji primiti potporu, da je očekivani broj ponuditelja dovoljan za osiguravanje učinkovitog tržišnog natjecanja te da se natječajni postupci s premalim brojem ponuda tijekom provedbe programa ili, ako to nije moguće, čim je to primjereno ispravljaju kako bi se ponovno uspostavilo učinkovito tržišno natjecanje u budućim natječajnim postupcima;

d)

izbjegavaju se ex post prilagodbe ishoda natječajnog postupka (kao što su naknadni pregovori o rezultatima ponuda ili racioniranje) jer mogu ugroziti učinkovitost ishoda postupka.

50.

Kriteriji odabira koji se upotrebljavaju za rangiranje ponuda i, u konačnici, za dodjelu potpore u okviru konkurentnog natječajnog postupka trebali bi u pravilu staviti doprinos glavnim ciljevima mjere u izravan ili neizravan odnos s iznosom potpore koji je zatražio podnositelj zahtjeva. To se na primjer može izraziti u obliku potpore po jedinici zaštite okoliša ili potpore po jedinici energije (44). Možda se mogu uključiti i drugi kriteriji odabira koji nisu izravno ili neizravno povezani s glavnim ciljevima mjere. U takvim slučajevima ti drugi kriteriji ne smiju činiti više od 30 % pondera svih kriterija odabira. Država članica mora navesti razloge za predloženi pristup i osigurati da je on primjeren cilju koji se želi postići.

51.

Ako se potpora ne dodjeljuje u okviru konkurentnog natječajnog postupka, neto dodatni trošak mora se utvrditi usporedbom profitabilnosti činjeničnog i protučinjeničnog scenarija. Kako bi se utvrdio manjak financijskih sredstava u takvim slučajevima, za činjenični scenarij i vjerodostojan protučinjenični scenarij država članica mora dostaviti mjerenje svih glavnih troškova i prihoda, procijenjeni ponderirani prosječni trošak kapitala korisnika za diskontiranje budućih novčanih tokova te neto sadašnju vrijednost za činjenični i protučinjenični scenarij tijekom trajanja projekta. Komisija će provjeriti je li taj protučinjenični scenarij realističan (45). Država članica mora navesti razloge za pretpostavke na kojima se temelji svaki aspekt mjerenja te objasniti i obrazložiti sve primijenjene metodologije. Uobičajeni neto dodatni trošak može se procijeniti kao razlika između neto sadašnje vrijednosti za činjenični scenarij i za protučinjenični scenarij tijekom trajanja referentnog projekta.

52.

Protučinjenični scenarij može se sastojati u tome da korisnik ne obavlja djelatnost ili ne provodi ulaganje, odnosno da nastavlja poslovanje bez promjena. Ako dokazi potvrđuju da je to najvjerojatniji protučinjenični scenarij, neto dodatni trošak može se približno odrediti na temelju neto sadašnje vrijednosti projekta u činjeničnom scenariju bez potpore tijekom trajanja projekta (čime se implicitno pretpostavlja da je neto sadašnja vrijednost protučinjeničnog scenarija jednaka nuli) (46). To osobito može vrijediti za infrastrukturne projekte.

53.

Za slučajeve pojedinačne potpore i programe namijenjene vrlo ograničenom broju korisnika izračuni i predviđanja iz točke 51. moraju se prikazati na razini detaljnog poslovnog plana projekta, a za programe potpore na temelju jednog ili više referentnih projekata. Slično tomu, ako se primjenjuje točka 52., popratni dokazi moraju se prikazati na razini detaljnog poslovnog plana projekta, a za programe potpore na temelju jednog ili više referentnih projekata.

54.

U određenim okolnostima može biti teško u potpunosti utvrditi koristi i troškove za korisnika, a time i izmjeriti neto sadašnju vrijednost u činjeničnim i protučinjeničnim scenarijima. Za te slučajeve mogu se primijeniti alternativni pristupi, kako je opisano u poglavlju 4. za posebne vrste potpore. U tim slučajevima potpora se može smatrati primjerenom ako njezin iznos ne premašuje maksimalni intenzitet potpore.

55.

Ako se ne primjenjuje konkurentni natječajni postupak, a buduća kretanja troškova i prihoda uključuju visok stupanj nesigurnosti te postoji velika asimetrija informacija, od države članice može se zahtijevati da uvede modele naknade koji nisu u cijelosti ex ante. Umjesto toga, ti će modeli biti kombinacija ex ante i ex post modela ili će se njima uvesti ex post mehanizmi za povrat prekomjernih sredstava odnosno mehanizmi praćenja troškova, pri čemu se zadržavaju poticaji za korisnike kako bi s vremenom smanjili svoje troškove i razvili svoje poslovanje na učinkovitiji način.

3.2.1.3.1.   Zbrajanje

56.

Potpore se mogu dodijeliti istodobno u okviru nekoliko programa potpore ili zbrojiti s jednokratnim ili de minimis potporama za iste prihvatljive troškove pod uvjetom da ukupni iznos potpore za projekt ili djelatnost ne dovede do prekomjerne naknade ili ne premaši maksimalni iznos potpore dopušten u skladu s ovim Smjernicama. Ako država članica dopusti da se potpora u okviru jedne mjere zbroji s potporom u okviru drugih mjera, za svaku mjeru mora navesti metodu kojom se osigurava usklađenost s uvjetima utvrđenima u ovoj točki.

57.

Financijska sredstva Unije kojima se centralizirano upravlja, a koja nisu pod izravnim ili neizravnim nadzorom države članice, ne čine državnu potporu. Ako se takva financijska sredstva Unije kombiniraju s državnom potporom, mora se osigurati da ukupni iznos dodijeljenih javnih sredstava u odnosu na iste prihvatljive troškove ne dovede do prekomjerne naknade.

3.2.1.4.   Transparentnost

58.

Kako bi se smanjili negativni učinci tako što će se konkurentima osigurati pristup relevantnim informacijama o djelatnostima koje se podupiru, predmetna država članica mora osigurati da se na Komisijinu modulu za transparentnu dodjelu (47) ili na sveobuhvatnim internetskim stranicama o državnim potporama na nacionalnoj ili regionalnoj razini objavi sljedeće:

(a)

cjeloviti tekst odluke o dodjeli odobrenog programa potpore ili pojedinačne potpore i njezinih provedbenih odredbi odnosno poveznicu na taj tekst;

(b)

informacije o svakoj pojedinačnoj potpori dodijeljenoj jednokratno ili u okviru programa potpore koji je odobren na temelju ovih Smjernica i premašuje 100 000 EUR (48).

59.

Države članice moraju svoje sveobuhvatne internetske stranice o državnim potporama na kojima će se objavljivati obvezne informacije iz ovog odjeljka organizirati na način koji omogućuje jednostavan pristup informacijama. Informacije se moraju objaviti u obliku podatkovne tablice nezaštićene vlasničkim pravima, koja omogućuje učinkovito pretraživanje, izdvajanje, preuzimanje i jednostavno dijeljenje podataka na internetu, na primjer u formatu CSV ili XML. Javnost mora imati neograničen pristup internetskim stranicama. Za pristup internetskim stranicama ne smije se zahtijevati prethodna registracija korisnika.

60.

Za programe u obliku poreznih pogodnosti ili pogodnosti u pogledu parafiskalnih davanja uvjeti utvrđeni u točki 58. podtočki (b) smatrat će se ispunjenima ako države članice objave potrebne informacije o pojedinačnim iznosima potpore u sljedećim rasponima (u milijunima EUR):

 

0,1–0,5;

 

0,5–1;

 

1–2;

 

2–5;

 

5–10;

 

10–30;

 

30–60;

 

60–100;

 

100–250;

 

250 i više.

61.

Informacije iz točke 58. podtočke (b) moraju se objaviti u roku od šest mjeseci od datuma dodjele potpore ili, za potpore u obliku poreznih pogodnosti, u roku od godine dana od roka za podnošenje porezne prijave (49). U slučaju nezakonite, ali spojive potpore države članice morat će osigurati ex post objavu tih informacija u roku od šest mjeseci od datuma odluke Komisije kojom se potpora proglašava spojivom. Da bi se omogućila provedba pravila o državnim potporama u skladu s Ugovorom, informacije moraju biti dostupne najmanje 10 godina od datuma dodjele potpore.

62.

Komisija će na svojim internetskim stranicama objaviti poveznice na internetske stranice o državnim potporama iz točke 59.

3.2.2.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu

63.

Člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora Komisiji se dopušta da potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja proglasi spojivima, ali samo „ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu”.

64.

Za primjenu tog negativnog uvjeta prvo je potrebno procijeniti narušavajući učinak predmetne potpore na trgovinske uvjete. Čak i ako je nužna, primjerena, proporcionalna i transparentna, svaka mjera potpore zbog svoje prirode narušit će ili prijetiti da će narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama jer jača konkurentski položaj korisnika.

65.

U okviru potpora za zaštitu okoliša prednost će, zbog njihove prirode, obično imati proizvodi i tehnologije prihvatljivi za okoliš na štetu drugih koji više onečišćuju, a taj se učinak potpora u načelu neće smatrati neopravdanim narušavanjem tržišnog natjecanja jer ispravlja tržišne nedostatke zbog kojih je potpora nužna. Osim toga, potpore za klimatski prihvatljive proizvode i tehnologije pogoduju postizanju ciljeva Europskog zakona o klimi za 2030. i 2050. Za mjere zaštite okoliša Komisija će stoga razmotriti narušavajuće učinke na konkurente koji i bez potpore posluju na način koji je prihvatljiv za okoliš.

66.

Komisija smatra da programi otvoreni širem krugu potencijalnih korisnika manje narušavaju ili će vjerojatno manje narušavati tržišno natjecanje od potpora usmjerenih samo na ograničen broj određenih korisnika, osobito ako područje primjene mjere potpore uključuje sve konkurente koji su spremni pružiti istu uslugu, proizvod ili korist.

67.

Državne potpore za ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša i energetskih ciljeva mogu imati neželjeni učinak tako što ugrožavaju tržišno nagrađivanje najučinkovitijih i najinovativnijih proizvođača te poticaje za najneučinkovitije proizvođače da se poboljšaju, restrukturiraju ili izađu s tržišta. To može dovesti i do stvaranja neučinkovitih prepreka ulasku učinkovitijih ili inovativnijih potencijalnih konkurenata na tržište. Takvo narušavanje dugoročno može kočiti inovacije, učinkovitost i uvođenje čišćih tehnologija. Ti narušavajući učinci mogu biti posebno važni ako se potpore dodjeljuju projektima koji imaju ograničenu prijelaznu korist, ali dugoročno onemogućuju čišće tehnologije, uključujući one potrebne za postizanje srednjoročnih i dugoročnih klimatskih ciljeva utvrđenih u Europskom zakonu o klimi. To se, na primjer, može odnositi na potporu određenim djelatnostima u kojima se upotrebljavaju fosilna goriva i koje omogućuju trenutačno smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali dugoročno dovode do sporijeg smanjenja emisija. Ako su sve ostale okolnosti jednake, što je ulaganje za koje je dodijeljena potpora bliže relevantnom ciljnom datumu, to je veća vjerojatnost da bi moguće odvraćanje od uvođenja čišćih tehnologija moglo nadmašiti prijelazne koristi ulaganja. Komisija će stoga u svojoj procjeni uzeti u obzir te moguće kratkoročne i dugoročne negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu.

68.

Potpore mogu narušiti tržišno natjecanje i jačanjem ili održavanjem znatne tržišne snage korisnika. Čak i kad potpora ne uvećava znatnu tržišnu snagu izravno, može neizravno dovesti do toga odvraćanjem postojećih konkurenata od širenja, poticanjem njihova izlaska s tržišta ili odvraćanjem novih konkurenata od ulaska na tržište. To osobito treba uzeti u obzir ako je mjera potpore usmjerena na ograničen broj određenih korisnika ili kad su pozicionirani poduzetnici stekli tržišnu snagu prije liberalizacije tržišta, kao što je ponekad slučaj na energetskim tržištima. Isto vrijedi za konkurentne natječajne postupke na tržištima u nastajanju kad postoji rizik da će ponude sudionika s čvrstim položajem na tržištu biti uspješne u većini slučajeva i time spriječiti znatniji ulazak novih sudionika na tržište.

69.

Osim narušavanja tržišta proizvoda, potpore mogu proizvesti i učinke na trgovinu i odabir mjesta ulaganja. Takvo se narušavanje može pojaviti u državama članicama kad se poduzetnici natječu preko državnih granica ili kad razmatraju ulaganje na različitim lokacijama. Potpore za očuvanje gospodarske djelatnosti u jednoj regiji ili za odvlačenje djelatnosti iz drugih regija na unutarnjem tržištu mogu prouzročiti premještanje djelatnosti ili ulaganja iz jedne regije u drugu bez ikakvog neto utjecaja na okoliš. Komisija će provjeriti ima li potpora očite negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu. Na primjer, potpora za ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša i energetskih ciljeva kojom se samo promijenilo mjesto gdje se obavlja gospodarska djelatnost bez poboljšanja postojeće razine zaštite okoliša u državama članicama neće se smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

70.

Komisija će odobriti mjere na temelju ovih Smjernica na razdoblje od najviše 10 godina, koje u nekim slučajevima može biti dodatno ograničeno (vidjeti točku 76.). Ako određena država članica želi produljiti trajanje mjere nakon isteka tog maksimalnog razdoblja, može je ponovno prijaviti. To znači da bi se potpora na temelju odobrenih mjera mogla dodijeliti unutar razdoblja od najviše 10 godina od datuma objave odluke Komisije kojom se državna potpora proglašava spojivom.

3.3.   Razmatranje pozitivnih učinaka potpore u odnosu na negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu

71.

Komisija će na kraju usporediti utvrđene negativne učinke mjere potpore na tržišno natjecanje i trgovinske uvjete s pozitivnim učincima planirane potpore na gospodarske djelatnosti koje se podupiru, uključujući njezin doprinos zaštiti okoliša i ciljevima energetske politike te, konkretno, prelasku na ekološki održive djelatnosti i postizanju pravno obvezujućih ciljeva u skladu s Europskim zakonom o klimi i energetskim i klimatskim ciljevima Unije do 2030.

72.

U toj će usporedbi Komisija posebnu pozornost posvetiti članku 3. Uredbe (EU) 2020/852, uključujući načelo „ne nanosi bitnu štetu” (50), ili drugim usporedivim metodologijama. Nadalje, u okviru procjene negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu Komisija će prema potrebi uzeti u obzir negativne vanjske učinke djelatnosti za koju je dodijeljena potpora ako takvi vanjski učinci negativno utječu na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu uzrokovanjem ili pogoršavanjem neučinkovitosti tržišta, uključujući posebno one vanjske učinke koji mogu ometati postizanje klimatskih ciljeva utvrđenih pravom Unije (51).

73.

Komisija će mjeru potpore smatrati spojivom s unutarnjim tržištem samo ako pozitivni učinci nadmašuju negativne učinke. Ako se jasno utvrđeni tržišni nedostatak ne ispravi na primjeren i proporcionalan način predloženom mjerom potpore, na primjer zbog prijelazne prirode koristi i dugoročnog narušavanja koje mjera uzrokuje kako je utvrđeno u točki 67., negativni učinci narušavanja tržišnog natjecanja obično će nadmašiti pozitivne učinke mjere. Komisija će stoga vjerojatno zaključiti da je predložena mjera potpore nespojiva.

74.

Mjere koje izravno ili neizravno obuhvaćaju potporu za fosilna goriva, a posebno fosilna goriva koja najviše onečišćuju, vjerojatno neće imati pozitivne učinke na okoliš i često dovode do važnih negativnih učinaka jer mogu povećati negativne vanjske učinke na okoliš na tržištu. Isto vrijedi za mjere koje uključuju nova ulaganja u prirodni plin ako se ne dokaže da nema učinka ovisnosti (52). To će u načelu onemogućiti pozitivan rezultat usporedbe za takve mjere, kako je dodatno objašnjeno u poglavlju 4.

75.

Komisija će općenito podržati uvjete mjera koje države članice predlože kako bi MSP-ovima i zajednicama obnovljive energije, ako postoje, olakšale sudjelovanje u konkurentnim natječajnim postupcima ako pozitivni učinci osiguravanja sudjelovanja i prihvaćanja nadmašuju moguće narušavajuće učinke.

76.

Dodatni čimbenici koje je potrebno uzeti u obzir pri utvrđivanju ukupne bilance određenih kategorija programa potpore u određenim slučajevima sljedeći su:

a)

zahtjev ex post evaluacije opisan u poglavlju 5.; u takvim slučajevima Komisija može ograničiti trajanje programa (obično na četiri godine ili kraće) s mogućnošću da se nakon toga podnese nova prijava za njihovo produljenje;

b)

u nedostatku konkurentnog natječajnog postupka, zahtjev pojedinačne prijave projekata potpore određene veličine ili s određenim obilježjima;

c)

zahtjev da mjere potpore podliježu vremenskom ograničenju.

4.   KATEGORIJE POTPORE

4.1.   Potpore za smanjenje i uklanjanje emisija stakleničkih plinova, uključujući potpore za energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost

4.1.1.   Obrazloženje

77.

Unija je Europskim zakonom o klimi postavila obvezujuće i ambiciozne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. i 2050. U Uredbi (EU) 2018/1999 utvrdila je svoje klimatske i energetske ciljeve za 2030., a u Direktivi o energetskoj učinkovitosti obvezujuće ciljeve povećanja energetske učinkovitosti do 2030. Državne potpore mogu biti potrebne kako bi se pridonijelo ostvarivanju tih ciljeva Unije i povezanih nacionalnih doprinosa.

4.1.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

78.

U odjeljku 4.1. utvrđena su pravila spojivosti mjera za energiju iz obnovljivih izvora, uključujući potpore za proizvodnju obnovljive energije ili sintetička goriva dobivena iz obnovljivih izvora energije. Utvrđena su i pravila spojivosti mjera potpore koje uključuju širok raspon drugih tehnologija koje su u prvom redu usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova (53).

4.1.2.1.   Potpore za energiju iz obnovljivih izvora

79.

U ovom odjeljku utvrđena su pravila spojivosti za mjere kojima se podupiru sve vrste obnovljive energije.

80.

Potpore za biogoriva, tekuća biogoriva, bioplin (uključujući biometan) i goriva iz biomase mogu se odobriti samo ako goriva za koja je dodijeljena potpora ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz Direktive (EU) 2018/2001 i njezinih provedbenih ili delegiranih akata.

81.

Potpore za proizvodnju energije iz otpada mogu se smatrati spojivima na temelju ovog odjeljka ako su ograničene na otpad koji odgovara definiciji obnovljivih izvora energije.

82.

Na temelju ovog odjeljka mogu se ocijeniti potpore za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora (54).

4.1.2.2.   Druge potpore za smanjenje i uklanjanje emisija stakleničkih plinova i energetsku učinkovitost

83.

U načelu su prihvatljive sve tehnologije koje pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova, uključujući potpore za proizvodnju niskougljične energije ili sintetička goriva dobivena iz niskougljičnih izvora energije, potpore za energetsku učinkovitost, uključujući visokoučinkovitu kogeneraciju, potpore za hvatanje, skladištenje i uporabu ugljika, potpore za upravljanje potrošnjom i skladištenje energije ako to smanjuje emisije te potpore za smanjenje ili izbjegavanje emisija nastalih iz industrijskih procesa, uključujući obradu sirovina. Obuhvaćena je i potpora za uklanjanje stakleničkih plinova iz okoliša. Ovaj se odjeljak ne primjenjuje na mjere čiji primarni cilj nije smanjenje ili uklanjanje emisija stakleničkih plinova. Ako se mjerom pridonosi i smanjenju emisija stakleničkih plinova i sprječavanju ili smanjenju onečišćenja koje nije prouzročeno stakleničkim plinovima, spojivost mjere procjenjivat će se na temelju ovog odjeljka ili odjeljka 4.5., ovisno o tome koji je od tih dvaju ciljeva prevladavajući.

84.

Ovaj odjeljak obuhvaća i namjenske infrastrukturne projekte (uključujući projekte za vodik i druge niskougljične plinove te ugljikov dioksid za skladištenje/uporabu) koji nisu obuhvaćeni definicijom energetske infrastrukture kao i projekte koji obuhvaćaju namjensku ili energetsku infrastrukturu, ili obje, u kombinaciji s proizvodnjom ili potrošnjom/uporabom.

85.

Ako se potporama olakšavaju ulaganja u poboljšanje energetskog učinka industrijskih djelatnosti, ovaj odjeljak primjenjuje se i na potpore MSP-ovima i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije koji su pružatelji mjera za poboljšanje energetskog učinka da bi se olakšalo sklapanje ugovora o energetskom učinku u smislu članka 2. točke 27. Direktive 2012/27/EU.

86.

Potpore za proizvodnju energije iz otpada mogu se smatrati spojivima na temelju ovog odjeljka ako su ograničene na otpad kojim se pune postrojenja koja odgovaraju definiciji visokoučinkovite kogeneracije.

87.

Na temelju ovog odjeljka mogu se ocijeniti potpore za proizvodnju niskougljičnog vodika.

88.

Na temelju ovog odjeljka mogu se ocijeniti i potpore za elektrifikaciju na temelju obnovljive električne energije i/ili niskougljične električne energije, uključujući potpore za grijanje i industrijske procese.

4.1.3.   Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru

4.1.3.1.   Nužnost potpore

89.

Točke od 34. do 37. ne primjenjuju se na mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Država članica mora utvrditi mjere politike za smanjenje emisija stakleničkih plinova koje su već na snazi. Međutim, iako se sustavom Unije za trgovanje emisijama i povezanim politikama i mjerama internaliziraju neki troškovi emisija stakleničkih plinova, ti troškovi možda još nisu u potpunosti internalizirani.

90.

Država članica trebala bi dokazati da je potpora potrebna za predložene aktivnosti u skladu sa zahtjevima iz točke 38., uzimajući u obzir protučinjeničnu situaciju (55) te relevantne troškove i prihode, uključujući one povezane sa sustavom trgovanja emisijama i povezanim politikama i mjerama utvrđenima u točki 89. Ako su buduća kretanja na tržištu koja se odnose na velik dio ekonomske opravdanosti ulaganja (na primjer u slučaju ulaganja u obnovljive izvore energije u okviru kojih prihodi od električne energije nisu povezani s ulaznim troškovima) vrlo neizvjesna, možda će biti potrebna potpora u obliku određene zajamčene naknade da bi se ograničila izloženost negativnim scenarijima i time osigurala privatna ulaganja. U takvim bi slučajevima za osiguravanje proporcionalnosti možda bila potrebna ograničenja profitabilnosti i/ili povrata sredstava povezanih s mogućim pozitivnim scenarijima.

91.

Ako država članica dokaže da postoji potreba za potporom u skladu s točkom 90., Komisija pretpostavlja da i dalje postoji preostali tržišni nedostatak koji se može ispraviti potporom za dekarbonizaciju, osim ako ima dokaze o suprotnom.

92.

Za programe koji traju dulje od tri godine država članica mora potvrditi da će ažurirati svoju analizu relevantnih troškova i prihoda barem svake tri godine odnosno, za programe u okviru kojih se sredstva dodjeljuju rjeđe, prije dodjele potpore kako bi potpora i dalje bila nužna za svaku prihvatljivu kategoriju korisnika. Ako potpora više nije nužna za određenu kategoriju korisnika, tu kategoriju trebalo bi ukloniti prije dodjele daljnje potpore (56).

4.1.3.2.   Primjerenost

93.

Odjeljak 3.2.1.2. ne primjenjuje se na mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Komisija pretpostavlja da državna potpora u načelu može biti odgovarajuća mjera za postizanje ciljeva dekarbonizacije s obzirom na to da drugi instrumenti politike obično nisu dovoljni za postizanje tih ciljeva, pod uvjetom da su ispunjeni svi drugi uvjeti spojivosti. S obzirom na razmjer i hitnost izazova dekarbonizacije mogu se upotrebljavati različiti instrumenti, uključujući izravna bespovratna sredstva.

94.

Potpore za olakšavanje sklapanja ugovora o energetskom učinku iz točke 85. mogu biti samo u jednom od sljedećih oblika:

a)

zajma ili jamstva pružatelju mjera za poboljšanje energetskog učinka na temelju ugovora o energetskom učinku;

b)

financijskog proizvoda namijenjenog refinanciranju predmetnog pružatelja mjera (na primjer faktoring ili forfetiranje).

4.1.3.3.   Prihvatljivost

95.

Može se očekivati da će, u usporedbi s mjerama otvorenima za sve konkurentne djelatnosti, mjere dekarbonizacije usmjerene na određene djelatnosti koje konkuriraju drugim nesubvencioniranim djelatnostima dovesti do većeg narušavanja tržišnog natjecanja. Stoga bi država članica trebala navesti razloge za mjere koje ne uključuju sve konkurentne tehnologije i projekte, na primjer sve projekte koji se provode na tržištu električne energije ili sve poduzetnike koji proizvode zamjenjive proizvode i koji su tehnički sposobni učinkovito pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova (57). Ti bi se razlozi trebali temeljiti na objektivnim razmatranjima povezanima, na primjer, s učinkovitošću, troškovima ili drugim relevantnim okolnostima. Takvi razlozi mogu se prema potrebi temeljiti na dokazima prikupljenima u okviru javnog savjetovanja iz odjeljka 4.1.3.4.

96.

Komisija će ocijeniti navedene razloge i, na primjer, smatrati da ograničenija prihvatljivost ne dovodi do neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja u sljedećim slučajevima:

a)

ako je mjera usmjerena na određeni sektorski ili tehnološki cilj utvrđen u pravu Unije (58), kao što je obnovljiva energija ili program energetske učinkovitosti (59);

b)

ako je mjera posebno usmjerena na podupiranje demonstracijskih projekata;

c)

ako je mjera usmjerena na dekarbonizaciju, ali i na kvalitetu zraka ili drugo onečišćenje;

d)

ako država članica utvrdi razloge da očekuje da prihvatljivi sektori ili inovativne tehnologije mogu ostvariti dugoročan i troškovno učinkovit doprinos zaštiti okoliša i korjenitoj dekarbonizaciji;

e)

ako je potrebna mjera za postizanje diversifikacije nužne da bi se izbjeglo pogoršavanje problema povezanih sa stabilnošću mreže (60);

f)

ako se može očekivati da će selektivniji pristup dovesti do nižih troškova postizanja zaštite okoliša (na primjer smanjenjem troškova integracije sustava zahvaljujući diversifikaciji, među ostalim u različite obnovljive izvore energije, koja bi mogla uključivati i upravljanje potrošnjom i/ili skladištenje) i/ili manjeg narušavanja tržišnog natjecanja;

g)

ako je nakon otvorenog poziva odabran projekt kao dio velikog integriranog prekograničnog projekta koji je zajednički osmislilo nekoliko država članica i kojem je svrha znatno pridonijeti zaštiti okoliša u zajedničkom interesu Unije, ako se u okviru projekta ili primjenjuje inovativna tehnologija koja proizlazi iz aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija korisnika ili drugog subjekta, dok god korisnik stekne prava na upotrebu rezultata prethodnih aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija, ili ako je među prvim korisnicima neke inovativne tehnologije u svojem sektoru.

97.

Države članice moraju redovito preispitivati pravila za prihvatljivost, kao i sva s njima povezana pravila kako bi se osiguralo da se razlozi kojima se opravdava ograničenija prihvatljivost nastave primjenjivati tijekom trajanja svakog programa, odnosno kako bi se osiguralo da sva ograničenja prihvatljivosti mogu i dalje biti opravdana kada se razviju nove tehnologije ili pristupi ili kada postane dostupna veća količina podataka.

4.1.3.4.   Javno savjetovanje

98.

Odjeljak 4.1.3.4. primjenjuje se od 1. srpnja 2023.

99.

Prije prijave potpore, osim u opravdanim iznimnim okolnostima, države članice moraju se javno savjetovati o učincima na tržišno natjecanje i proporcionalnosti mjera koje se prijavljuju u skladu s ovim odjeljkom. Obveza savjetovanja ne primjenjuje se na izmjene već odobrenih mjera kojima se ne mijenja njihovo područje primjene ili prihvatljivost odnosno kojima se njihovo trajanje ne produljuje na razdoblje dulje od 10 godina od objave prvotne odluke Komisije o usklađenosti potpora, kao ni na slučajeve iz točke 100. Kako bi se utvrdilo je li mjera opravdana uzimajući u obzir kriterije iz ovih Smjernica, potrebno je provesti javno savjetovanje kako je navedeno u nastavku (61):

a)

za mjere u okviru kojih procijenjena prosječna godišnja potpora koja se dodjeljuje iznosi najmanje 150 milijuna EUR godišnje, javno savjetovanje u trajanju od najmanje šest tjedana koje obuhvaća sljedeće teme:

i)

prihvatljivost;

ii)

metodu i procjenu subvencije po toni izbjegnutih emisija ekvivalenta CO2 (62) (po projektu ili referentnom projektu);

iii)

predloženu uporabu i opseg konkurentnih natječajnih postupaka i sve predložene iznimke;

iv)

glavne parametre za postupak dodjele potpore (63), uključujući omogućivanje tržišnog natjecanja među različitim vrstama korisnika (64);

v)

glavne pretpostavke na kojima se temelji mjerenje upotrijebljeno za dokazivanje učinka poticaja, nužnosti i proporcionalnosti;

vi)

ako se mogu podupirati nova ulaganja u proizvodnju ili industrijsku proizvodnju koje se temelje na prirodnom plinu, predložene zaštitne mjere kako bi se osigurala spojivost s klimatskim ciljevima Unije (vidjeti točku 129.);

b)

za mjere u okviru kojih procijenjena prosječna godišnja potpora koja se dodjeljuje iznosi manje od 150 milijuna EUR godišnje, javno savjetovanje u trajanju od najmanje četiri tjedna koje obuhvaća sljedeće teme:

i)

prihvatljivost;

ii)

predloženu uporabu i opseg konkurentnih natječajnih postupaka i sve predložene iznimke;

iii)

ako se mogu podupirati nova ulaganja u proizvodnju ili industrijsku proizvodnju koje se temelje na prirodnom plinu, predložene zaštitne mjere kako bi se osigurala spojivost s klimatskim ciljevima Unije (vidjeti točku 129.);

100.

Javno savjetovanje nije potrebno za mjere obuhvaćene točkom 99. podtočkom (b) ako se primjenjuju konkurentni natječajni postupci, a mjerom se ne podupiru ulaganja u proizvodnju energije, proizvodnju ili druge djelatnosti koje se temelje na fosilnim gorivima.

101.

Upitnici za savjetovanje moraju se objaviti na javnim internetskim stranicama. Države članice moraju objaviti odgovor na savjetovanje u kojem se sažimaju i komentiraju primljene informacije. U odgovoru bi trebalo objasniti kako su mogući negativni učinci na tržišno natjecanje svedeni na najmanju moguću mjeru područjem primjene ili prihvatljivošću predložene mjere. Države članice u okviru prijave mjera potpore u skladu s ovim odjeljkom moraju navesti poveznicu na svoj odgovor na savjetovanje.

102.

U iznimnim i opravdanim slučajevima Komisija može razmotriti alternativne metode savjetovanja pod uvjetom da se pri (daljnjoj) provedbi potpore uzmu u obzir stajališta zainteresiranih strana. U takvim slučajevima alternativne metode možda će se morati kombinirati s korektivnim mjerama kako bi se mogući narušavajući učinci mjere sveli na najmanju moguću mjeru.

4.1.3.5.   Proporcionalnost

103.

Potpore za smanjenje emisija stakleničkih plinova općenito bi se trebale dodjeljivati putem konkurentnog natječajnog postupka kako je opisano u točkama 49. i 50. kako bi se ciljevi mjere (65) mogli postići na proporcionalan način kojim se narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine svodi na najmanju moguću mjeru. Proračun ili količina povezani s natječajnim postupkom obvezujuće su ograničenje jer se može očekivati da neće svi ponuditelji primiti potporu, da je očekivani broj ponuditelja dovoljan za osiguravanje učinkovitog tržišnog natjecanja te da se natječajni postupci s premalim brojem ponuda tijekom provedbe programa ili, ako to nije moguće, čim je to primjereno ispravljaju kako bi se ponovno uspostavilo učinkovito tržišno natjecanje u budućim natječajnim postupcima (66).

104.

Natječajni bi postupak u načelu trebao biti otvoren svim korisnicima koji ispunjavaju uvjete kako bi se omogućila troškovno učinkovita dodjela potpora i smanjilo narušavanje tržišnog natjecanja. No natječajni postupak može se ograničiti na jednu ili više posebnih kategorija korisnika ako se dostave dokazi, uključujući sve relevantne dokaze prikupljene u okviru javnog savjetovanja, iz kojih je na primjer vidljivo sljedeće:

a)

jedan postupak otvoren svim korisnicima koji ispunjavaju uvjete doveo bi do rezultata koji nije optimalan ili ne bi omogućio postizanje ciljeva mjere; to se obrazloženje može odnositi na kriterije iz točke 96.;

b)

razine ponuda koje se očekuju od različitih kategorija korisnika znatno se razlikuju (to bi općenito bio slučaj ako se očekivane razine konkurentnih ponuda, utvrđene analizom koja se zahtijeva točkom 90., razlikuju za više od 10 %); u tom se slučaju mogu provesti zasebni konkurentni natječajni postupci tako da se kategorije korisnika sa sličnim troškovima međusobno natječu.

105.

Ako država članica primjenjuje izuzeća iz točke 104. podtočke (b) za program koji će trajati dulje od tri godine, u okviru analize koja se zahtijeva točkom 92. trebalo bi razmotriti i mogu li se ta izuzeća i dalje primjenjivati. Točnije, države članice moraju potvrditi da će se takvi programi s vremenom prilagođavati kako bi tehnologije za koje bi se ponude trebale razlikovati za manje od 10 % bile predmet istog konkurentnog natječajnog postupka. Slično tomu, države članice mogu organizirati zasebne natječaje ako iz ažurirane analize na temelju točke 92. proizlazi da se troškovi razlikuju toliko da je razlika u ponudama veća od 10 %.

106.

Ako analiza koja se zahtijeva točkom 90. pokaže da bi mogla postojati znatna razlika među razinama ponuda koje se očekuju od različitih kategorija korisnika, države članice trebale bi razmotriti rizik od prekomjerne naknade za jeftinije tehnologije. Komisija će i to uzeti u obzir u svojoj procjeni. Možda će biti potrebno uvesti gornje granice za ponude kako bi se ograničila najviša ponuda pojedinačnih ponuditelja u određenim kategorijama. Eventualne gornje granice za ponude treba obrazložiti s obzirom na mjerenje za referentne projekte iz točaka 51., 52. i 53.

107.

Izuzeća od zahtjeva da se potpore dodjeljuju i da se razina potpore određuje u okviru konkurentnog natječajnog postupka mogu se opravdati ako su dostavljeni dokazi, uključujući dokaze prikupljene u okviru javnog savjetovanja, za jedno od sljedećeg:

a)

nema dovoljno potencijalne ponude ili potencijalnih ponuditelja da bi se osiguralo tržišno natjecanje; u tom slučaju država članica prema potrebi mora dokazati da nije moguće povećati tržišno natjecanje smanjenjem proračuna ili olakšavanjem sudjelovanja u natječajnom postupku (na primjer utvrđivanjem dodatnog zemljišta za izgradnju ili prilagodbom pretkvalifikacijskih zahtjeva);

b)

korisnici su mali projekti definirani kako slijedi:

i)

za projekte proizvodnje ili skladištenja električne energije – projekti instaliranog kapaciteta od 1 MW ili manje;

ii)

za potrošnju električne energije – projekti s najvećom potražnjom od 1 MW ili manje;

iii)

za tehnologije proizvodnje toplinske energije i plina – projekti instaliranog kapaciteta od 1 MW ili manje odnosno ekvivalentnog kapaciteta;

iv)

za projekte u stopostotnom vlasništvu MSP-ova ili projekte zajednice obnovljive energije instaliranog kapaciteta ili maksimalne potražnje od 6 MW ili manje;

v)

za projekte u stopostotnom vlasništvu malih poduzeća i mikropoduzeća ili zajednica obnovljive energije samo za proizvodnju energije iz vjetra koji imaju instalirani kapacitet od 18 MW ili manje;

vi)

za mjere energetske učinkovitosti koje ne uključuju proizvodnju energije u korist MSP-ova, gdje korisnici primaju manje od 300 000 EUR po projektu.

c)

pojedinačni projekti ispunjavaju sljedeća dva uvjeta:

i)

projekt je odabran nakon otvorenog poziva kao dio velikog integriranog prekograničnog projekta koji je zajednički osmislilo nekoliko država članica i kojem je svrha znatno pridonijeti zaštiti okoliša u zajedničkom interesu Unije;

ii)

u okviru projekta se ili primjenjuje inovativna tehnologija koja proizlazi iz aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija korisnika ili drugog subjekta, dok god korisnik stekne prava na upotrebu rezultata prethodnih aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija, ili je među prvim korisnicima neke inovativne tehnologije u svojem sektoru.

108.

Kako bi utvrdile iznos potpore i dodijelile potporu, države članice mogu upotrebljavati i konkurentne programe certifikata ili obveza dobavljača pod sljedećim uvjetima:

a)

potražnja utvrđena u okviru programa niža je od potencijalne ponude;

b)

iznos otkupa ili kazne koji se primjenjuje na potrošača ili dobavljača koji nije kupio potreban broj certifikata (odnosno cijena koja odgovara najvišem iznosu koji bi bio plaćen za potporu) utvrđen je na dovoljno visokoj razini da bi se potaknulo ispunjavanje obveze. No iznos penala trebao bi se temeljiti na mjerenju iz točaka 51., 52. i 53. kako bi se izbjeglo da pretjerano visoka razina dovede do prekomjerne naknade;

c)

ako programi uključuju potporu za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase, države članice radi izbjegavanja prekomjerne naknade moraju uzeti u obzir informacije o već primljenoj potpori iz dokumentacije o sustavu masene bilance na temelju članka 30. Direktive (EU) 2018/2001.

109.

Države članice mogu osmisliti i programe potpore usmjerene na dekarbonizaciju ili energetsku učinkovitost u obliku smanjenja poreza ili parafiskalnih davanja, kao što su davanja kojima se financiraju ciljevi politike zaštite okoliša. Provedba konkurentnog natječajnog postupka nije obvezna za takve programe. No takve se potpore u načelu moraju dodijeliti na isti način svim poduzetnicima koji ispunjavaju uvjete, koji posluju u istom sektoru gospodarske djelatnosti i koji su u istoj ili sličnoj činjeničnoj situaciji s obzirom na ciljeve mjere potpore. Država članica koja podnosi prijavu mora uspostaviti godišnji mehanizam praćenja kako bi provjerila je li potpora i dalje potrebna. Ovaj odjeljak ne obuhvaća smanjenja poreza ili davanja, koja odražavaju osnovne troškove pružanja energije ili povezanih usluga. Na primjer, smanjenja mrežnih naknada ili naknada za financiranje mehanizama za razvoj kapaciteta nisu obuhvaćena ovim odjeljkom.

110.

Ako se smanjenjem poreza ili parafiskalnih davanja smanjuju periodični operativni troškovi, iznos potpore ne smije premašiti razliku između troškova projekta ili djelatnosti koja je prihvatljiva za okoliš i protučinjeničnog scenarija koji je manje prihvatljiv za okoliš. Ako projekt ili djelatnost koja je prihvatljivija za okoliš može dovesti do potencijalnih ušteda troškova ili dodatnih prihoda, oni se moraju uzeti u obzir pri utvrđivanju proporcionalnosti potpore.

111.

Države članice pri oblikovanju programa potpore moraju uzeti u obzir informacije o već primljenoj potpori iz dokumentacije o sustavu masene bilance na temelju članka 30. Direktive (EU) 2018/2001.

112.

Ako se u okviru mjera potpore dodjeljuju koncesije ili druge prednosti, kao što su pravo korištenja zemljišta, morskog dna ili rijeka odnosno pravo povezivanja na infrastrukturu, države članice moraju osigurati da se te koncesije dodjeljuju na temelju objektivnih i transparentnih kriterija povezanih s ciljevima mjere (vidjeti točku 50.).

113.

Ako se potpora dodjeljuje u obliku nadređenog zajma pružatelju mjera za poboljšanje energetskog učinka na temelju ugovora o energetskom učinku, kreditnim instrumentima trebala bi se osigurati znatna stopa sufinanciranja komercijalnih pružatelja usluga financiranja zaduživanjem. Pretpostavlja se da je to slučaj ako ta stopa nije niža od 30 % vrijednosti temeljnog portfelja ugovora o energetskom učinku pružatelja. Iznos koji otplaćuje pružatelj mjera za poboljšanje energetskog učinka mora biti barem jednak nominalnom iznosu zajma. Ako se potpora dodjeljuje u obliku jamstva, državno jamstvo ne smije premašiti 80 % glavnice temeljnog zajma, a gubitke moraju proporcionalno i pod istim uvjetima snositi kreditna institucija i država. Zajamčeni iznos mora se proporcionalno smanjivati na način da jamstvo nikad ne pokriva više od 80 % neotplaćenog zajma. Državni zajam ili jamstvo pružatelju mjera za poboljšanje energetskog učinka mora biti ograničeno na najviše 10 godina.

4.1.4.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje

114.

Osim točke 70., odjeljci 3.2.2. i 3.3. ne primjenjuju se na mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

115.

Ova se točka primjenjuje od 1. srpnja 2023. Subvencija po toni izbjegnutih emisija ekvivalenta CO2 mora se procijeniti za svaki projekt ili, u slučaju programa, svaki referentni projekt te se moraju dostaviti pretpostavke i metodologija za taj izračun. U mjeri u kojoj je to moguće, tom bi se procjenom trebalo utvrditi koliko su se neto emisije iz tih djelatnosti smanjile, uzimajući u obzir emisije nastale ili smanjene tijekom životnog ciklusa. Osim toga, trebalo bi razmotriti kratkoročne i dugoročne interakcije sa svim drugim relevantnim politikama ili mjerama, uključujući sustav Unije za trgovanje emisijama. Da bi se omogućila usporedba troškova različitih mjera za zaštitu okoliša, metodologija bi u načelu trebala biti slična za sve mjere koje promiče pojedina država članica (67).

116.

Kako bi se ostvarili pozitivni učinci na okoliš povezani s dekarbonizacijom, potporama se emisije ne smiju samo premještati iz jednog sektora u drugi, već se njima mora postići opće smanjenje emisija stakleničkih plinova.

117.

Kako bi se izbjegao rizik od dvostrukih subvencija i osigurala provjera smanjenja emisija stakleničkih plinova, potporama za dekarbonizaciju industrijskih djelatnosti moraju se smanjiti emisije koje izravno proizlaze iz te industrijske djelatnosti. Potporama za poboljšanje energetske učinkovitosti industrijskih djelatnosti mora se poboljšati energetska učinkovitost djelatnosti korisnika.

118.

Odstupajući od zahtjeva iz zadnje rečenice točke 117., za poboljšanja energetske učinkovitosti industrijskih djelatnosti može se upotrijebiti potpora dodijeljena za olakšavanje sklapanja ugovora o energetskom učinku.

119.

Ako potpora za olakšavanje sklapanja ugovora o energetskom učinku nije dodijeljena na temelju konkurentnog natječajnog postupka, državne potpore moraju se u načelu dodijeliti na isti način svim poduzetnicima koji ispunjavaju uvjete, koji posluju u istom sektoru gospodarske djelatnosti i koji su u istoj ili sličnoj činjeničnoj situaciji s obzirom na ciljeve mjere potpore.

120.

Kako bi se izbjeglo dodjeljivanje proračunskih sredstava projektima koji se ne provode, čime bi se mogao blokirati ulazak novih subjekata na tržište, države članice moraju dokazati da će se poduzeti razumne mjere kako bi se osiguralo da će se projekti kojima je dodijeljena potpora doista razviti, na primjer postavljanjem jasnih rokova za provedbu projekta, provjerom izvedivosti projekta u okviru pretkvalifikacije za primanje potpore, zahtijevanjem da sudionici plaćaju dodatna jamstva ili praćenjem razvoja i izgradnje projekta. No države članice mogu odobriti veću razinu fleksibilnosti u vezi s pretkvalifikacijskim zahtjevima za projekte koje su razvili MSP-ovi ili zajednice obnovljive energije ili koji su u njihovu stopostotnom vlasništvu kako bi se smanjile prepreke za njihovo sudjelovanje (68).

121.

Potpore za dekarbonizaciju mogu imati različite oblike, uključujući bespovratna sredstva dodijeljena unaprijed i ugovore za isplate potpore koje su u tijeku, kao što su ugovori za kompenzaciju razlike (69). Potpore koje pokrivaju troškove koji su uglavnom povezani s poslovanjem, a ne s ulaganjem, trebale bi se upotrebljavati samo ako država članica dokaže da to dovodi do poslovnih odluka koje su prihvatljivije za okoliš.

122.

Ako je potpora u prvom redu potrebna za pokrivanje kratkoročnih troškova koji mogu biti varijabilni, kao što su troškovi za gorivo iz biomase ili troškovi ulazne električne energije, i isplaćuje se tijekom razdoblja duljih od jedne godine, države članice trebale bi potvrditi da će se troškovi proizvodnje na kojima se temelji iznos potpore pratiti i da će se iznos potpore ažurirati najmanje jednom godišnje.

123.

Potpora mora biti osmišljena tako da se spriječi svako neopravdano narušavanje učinkovitog funkcioniranja tržišta, a posebno da se očuvaju učinkoviti poslovni poticaji i cjenovni signali. Na primjer, korisnici bi trebali ostati izloženi varijacijama cijena i tržišnom riziku ako se time ne ugrožava ostvarivanje cilja potpore. Točnije, korisnike ne bi trebalo poticati da svoju proizvodnju nude po cijenama nižima od svojih graničnih troškova i ne smiju primati potporu za proizvodnju u razdobljima u kojima je tržišna vrijednost te proizvodnje negativna (70).

124.

Komisija će provesti procjenu na temelju svakog zasebnog slučaja za mjere koje uključuju namjenske infrastrukturne projekte. U svojoj procjeni Komisija će, među ostalim, razmotriti veličinu infrastrukture u odnosu na relevantno tržište, učinak na vjerojatnost dodatnih tržišnih ulaganja, mjeru u kojoj je infrastruktura prvotno namijenjena pojedinačnom korisniku ili skupini korisnika te pitanje postoji li vjerodostojan plan ili čvrsta obveza za povezivanje na širu mrežu, trajanje svih odstupanja ili izuzeća od zakonodavstva o unutarnjem tržištu, strukturu relevantnog tržišta i položaj korisnikâ na tom tržištu.

125.

Na primjer, ako infrastruktura prvotno povezuje samo ograničen broj korisnika, učinak narušavanja može se ublažiti ako je dio plana razvoj šire mreže Unije na temelju sljedećih kriterija:

a)

račune za infrastrukturu treba voditi odvojeno od svih drugih djelatnosti, a troškovi pristupa i uporabe trebali bi biti transparentni;

b)

ako se time ne ugrožava ostvarivanje cilja potpore, potpore bi trebale podlijegati obvezama otvaranja infrastrukture (71) trećim osobama po poštenim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima (uključujući javne pozive na podnošenje zahtjeva za priključenje pod jednakim uvjetima);

c)

prednost koju imaju korisnici dok se ne ostvari takav širi razvoj možda će se morati nadoknaditi, na primjer doprinosom daljnjem proširenju mreže;

d)

prednost koju ostvaruju posebni korisnici možda će se trebati ograničiti i/ili dijeliti s drugim sudionicima.

126.

Kako se ne bi ugrozio cilj mjere ili drugi ciljevi Unije u području zaštite okoliša, ne smiju se davati poticaji za proizvodnju energije koja bi zamijenila oblike energije koji manje onečišćuju. Na primjer, ako se podupire kogeneracija na temelju neobnovljivih izvora ili proizvodnja energije iz biomase, ti projekti, ako je to moguće, ne smiju primati poticaje za proizvodnju električne ili toplinske energije u vrijeme kad bi to značilo ograničavanje obnovljivih izvora energije koji ne onečišćuju zrak.

127.

Potporama za smanjenje emisija ugljikova dioksida može se neopravdano narušiti tržišno natjecanje ako se njima istiskuju ulaganja u čišća alternativna rješenja koja su već dostupna na tržištu ili ako se stvara ovisnost o određenim tehnologijama, čime se sprječavaju širi razvoj tržišta za čišća rješenja i njihova uporaba. Komisija će stoga potvrditi i da se mjerom potpore ne potiče niti se produljuje potrošnja fosilnih goriva i energije (72), čime bi se otežao razvoj čišćih alternativnih rješenja i znatno smanjila ukupna korist tog ulaganja za okoliš. Države članice trebale bi objasniti kako namjeravaju izbjeći taj rizik, a jedna je mogućnost preuzimanje obveze uporabe uglavnom obnovljivih ili niskougljičnih goriva ili postupnog ukidanja fosilnih goriva.

128.

Komisija smatra da određene mjere potpore imaju negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu za koje nije vjerojatno da će se nadoknaditi. Točnije, određene mjere potpore mogu pogoršati tržišne nedostatke i stvoriti neučinkovitosti na štetu potrošača i društvene dobrobiti. Na primjer, mjerama kojima se potiču nova ulaganja u proizvodnju energije ili industrijsku proizvodnju na temelju fosilnih goriva koja najviše onečišćuju, kao što su ugljen, dizel, lignit, nafta, treset i naftni škriljevac, povećavaju se negativni vanjski učinci na okoliš na tržištu. S obzirom na nespojivost tih goriva s klimatskim ciljevima Unije neće se smatrati da te mjere imaju pozitivne učinke na okoliš.

129.

Slično tome, u usporedbi s alternativnim ulaganjima, mjerama kojima se potiču nova ulaganja u proizvodnju energije ili industrijsku proizvodnju na temelju prirodnog plina mogle bi se kratkoročno smanjiti emisije stakleničkih plinova i drugih onečišćivača, ali dugoročno pogoršati negativni vanjski učinci na okoliš. Da bi se za ulaganja u prirodni plin moglo smatrati da imaju pozitivne učinke na okoliš, države članice moraju objasniti kako će osigurati da se ulaganjem pridonosi postizanju klimatskog cilja Unije do 2030. i cilja klimatske neutralnosti do 2050. Države članice osobito moraju objasniti kako će se izbjeći ovisnost o proizvodnji energije iz plina ili opremi za proizvodnju na plin. Na primjer, ta se metoda može temeljiti na nacionalnom planu dekarbonizacije s obvezujućim ciljevima i/ili može uključivati obveze korisnika da provodi tehnologije dekarbonizacije kao što su hvatanje, skladištenje i uporaba ugljika, da zamijeni prirodni plin obnovljivim odnosno niskougljičnim plinom ili da zatvori postrojenje u roku koji je u skladu s klimatskim ciljevima Unije. Obveze bi trebale uključivati najmanje jednu vjerodostojnu ključnu etapu u smanjenju emisija kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050.

130.

Proizvodnja biogoriva iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje može povećati potražnju za zemljištem i dovesti do proširenja poljoprivrednog zemljišta na područja s velikim zalihama ugljika kao što su šume, močvarna zemljišta i tresetišta, što bi prouzročilo dodatne emisije stakleničkih plinova. Zbog toga se Direktivom (EU) 2018/2001 ograničava količina biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase proizvedenih iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje za koja se smatra da pridonose ciljevima u pogledu obnovljive energije. Komisija smatra da se određenim mjerama potpore mogu pojačati neizravni negativni vanjski učinci. Komisija će stoga u načelu smatrati da državne potpore za biogoriva, tekuća biogoriva, bioplin i goriva iz biomase koje premašuju gornje granice kojima se utvrđuje njihova prihvatljivost za izračun konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora u predmetnoj državi članici u skladu s člankom 26. Direktive (EU) 2018/2001 vjerojatno neće proizvesti pozitivne učinke koji nadmašuju negativne učinke mjere.

131.

Ako se utvrde rizici od dodatnog narušavanja tržišnog natjecanja ili ako su mjere posebno nove ili složene, Komisija može odrediti da se primjenjuju uvjeti utvrđeni u točki 76.

132.

Za pojedinačne mjere potpore ili programe potpore namijenjene posebno ograničenom broju korisnika ili već pozicioniranom korisniku države članice trebale bi osim toga dokazati da predložena mjera potpore neće dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja, na primjer povećanjem tržišne snage. Čak i kad potpora ne uvećava tržišnu snagu izravno, može neizravno dovesti do toga odvraćanjem postojećih konkurenata od širenja, poticanjem njihova izlaska s tržišta ili odvraćanjem novih konkurenata od ulaska na tržište. Pri ocjeni negativnih učinaka tih mjera potpore Komisija će svoju analizu usmjeriti na predvidljivi učinak koji bi potpora mogla imati na tržišno natjecanje među poduzetnicima na predmetnom tržištu proizvoda te prema potrebi na uzlaznim i silaznim tržištima, kao i na rizik od prekomjernih kapaciteta. Komisija će ocijeniti i moguće negativne učinke na trgovinu, uključujući rizik od utrke u subvencijama među državama članicama, do koje posebno može doći s obzirom na odabir lokacije.

133.

Ako se potpora dodjeljuje bez konkurentnog natječajnog postupka i mjera koristi posebno ograničenom broju korisnika ili pozicioniranom korisniku, Komisija može od države članice tražiti da se pobrine za to da korisnik širi znanje i iskustvo stečeno na temelju projekta za koji je dodijeljena potpora kako bi se ubrzalo uvođenje uspješno dokazanih tehnologija.

134.

Ako su ispunjeni svi ostali uvjeti spojivosti, Komisija će u pravilu zaključiti da je bilanca za mjere dekarbonizacije pozitivna (odnosno da pozitivni učinci nadmašuju narušavanje unutarnjeg tržišta) s obzirom na njihov doprinos ublažavanju klimatskih promjena, utvrđenom kao okolišni cilj u Uredbi (EU) 2020/852 i/ili s obzirom na njihov doprinos ispunjavanju energetskih i klimatskih ciljeva Unije, pod uvjetom da ne postoje očite naznake neusklađenosti s načelom „ne nanosi bitnu štetu” (73). Ako prethodno navedena pretpostavka nije primjenjiva, Komisija će ocijeniti nadmašuju li, općenito gledajući, pozitivni učinci (uključujući usklađenost s točkama u odjeljku 4.1.4. i svim obvezama preuzetima na temelju točke 129.) negativne učinke na unutarnjem tržištu.

4.2.   Potpore za poboljšanje energetskih svojstava zgrada i njihove učinkovitosti u zaštiti okoliša

4.2.1.   Obrazloženje potpore

135.

Mjerama za poboljšanje energetskih svojstava zgrada i njihove učinkovitosti u zaštiti okoliša nastoje se suzbiti negativni vanjski učinci stvaranjem pojedinačnih poticaja za postizanje ciljeva uštede energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova i onečišćivača zraka. Osim općih tržišnih nedostataka utvrđenih u poglavlju 3., u području energetskih svojstava zgrada i njihove učinkovitosti u zaštiti okoliša mogu se pojaviti i posebni tržišni nedostaci. Na primjer, kad se razmatra obnova zgrada, korist od mjera energetskih svojstava i učinkovitosti u zaštiti okoliša obično ne ostvaruje samo vlasnik zgrade, koji u načelu snosi troškove obnove, već i stanari. Komisija stoga smatra da bi državne potpore mogle biti potrebne za promicanje ulaganja usmjerenih na poboljšanje energetskih svojstava zgrada i njihove učinkovitosti u zaštiti okoliša.

4.2.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

136.

Potpore se mogu dodijeliti za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada.

137.

Te se potpore mogu kombinirati s potporama za bilo koju od sljedećih mjera ili sve njih:

a)

postavljanje integriranih postrojenja za proizvodnju električne energije, grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora na lokaciji;

b)

postavljanje opreme za skladištenje energije proizvedene u postrojenjima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na lokaciji;

c)

izgradnju i postavljanje infrastrukture za punjenje za korisnike zgrade i povezane infrastrukture, kao što je postavljanje kablova, ako se parkirališta nalaze u zgradi ili neposredno uz zgradu;

d)

ugradnju opreme za digitalizaciju sustava upravljanja okolišem i energijom zgrade, osobito za povećanje njezine pripremljenosti za pametne tehnologije, uključujući pasivno interno ožičenje ili strukturirano postavljanje kablova za podatkovne mreže i pomoćni dio pasivne mreže na posjedu na kojem se zgrada nalazi, ali isključujući ožičenje ili kablove za podatkovne mreže izvan posjeda;

e)

ostala ulaganja kojima se poboljšavaju energetska svojstva zgrade ili njezina učinkovitost u zaštiti okoliša, uključujući ulaganja u zelene krovove i opremu za oporabu kišnice.

138.

Potpore se mogu dodijeliti i za poboljšanje energetskog učinka opreme za grijanje ili hlađenje u zgradi. Potpore za opremu za grijanje ili hlađenje koja je izravno povezana sa sustavima centraliziranog grijanja i hlađenja ocijenit će se na temelju uvjeta koji se primjenjuju na potpore za centralizirano grijanje i hlađenje utvrđene u odjeljku 4.10. Potpore za poboljšanje energetske učinkovitosti proizvodnih procesa i opreme za proizvodnju energije koja se upotrebljava za pogon strojeva ocijenit će se na temelju uvjeta koji se primjenjuju na potpore za smanjenje i uklanjanje emisija stakleničkih plinova utvrđene u odjeljku 4.1.

139.

Potpora mora potaknuti sljedeće:

a)

kad riječ o obnovi postojećih zgrada, poboljšanja energetskih svojstava koja dovode do smanjenja potražnje za primarnom energijom za najmanje 20 % u usporedbi sa stanjem prije ulaganja ili, ako je poboljšanje dio postupne obnove, smanjenja potražnje za primarnom energijom za najmanje 30 % u usporedbi sa stanjem prije ulaganja, u razdoblju od pet godina;

b)

kad je riječ o mjerama obnove koje se odnose na ugradnju ili zamjenu samo jedne vrste dijela zgrade (74) u smislu članka 2. točke 9. Direktive 2010/31/EZ, smanjenje potražnje za primarnom energijom za najmanje 10 % u usporedbi sa stanjem prije ulaganja, pod uvjetom da država članica dokaže da mjera na razini programa ukupno ima znatan učinak na smanjenje potražnje za primarnom energijom;

c)

kad je riječ o novim zgradama, poboljšanja energetskih svojstava koja dovode do smanjenja potražnje za primarnom energijom za najmanje 10 % u usporedbi s pragom utvrđenim za zahtjeve za zgrade gotovo nulte energije u nacionalnim mjerama za provedbu Direktive 2010/31/EU.

140.

Potpore za poboljšanje energetskih svojstava zgrada mogu se dodijeliti i MSP-ovima i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije koji su pružatelji mjera za poboljšanje energetskog učinka radi lakšeg sklapanja ugovora o energetskom učinku u smislu članka 2. točke 27. Direktive 2012/27/EU.

4.2.3.   Učinak poticaja

141.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.1.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točkama 142. i 143.

142.

Komisija smatra da potpore projektima s razdobljem povrata (75) kraćim od pet godina u načelu nemaju učinak poticaja. No država članica može dostaviti dokaze o tome da je potpora potrebna kao poticaj za promjenu ponašanja, čak i u slučaju projekata s kraćim razdobljem povrata.

143.

Ako se na temelju prava Unije za poduzetnike utvrde minimalni standardi u pogledu energetskih svojstava koji se smatraju normama Unije, smatrat će se da potpora za sva potrebna ulaganja koja omogućuju poduzetnicima da zadovolje te standarde ima učinak poticaja, pod uvjetom da je potpora dodijeljena prije no što su zahtjevi postali obvezujući za predmetnog poduzetnika (76). Država članica mora osigurati da korisnici dostave detaljan plan i vremenski raspored obnove iz kojeg je vidljivo da je obnova za koju je dodijeljena potpora dostatna barem za usklađivanje zgrade s tim minimalnim standardima u pogledu energetskih svojstava.

4.2.4.   Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru

4.2.4.1.   Primjerenost

144.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.2.1.2. primjenjuje se i zahtjev utvrđen u točki 145.

145.

Potpore za olakšavanje sklapanja ugovora o energetskom učinku mogu biti u obliku zajma ili jamstva pružatelju mjera za poboljšanje energetskih svojstava u okviru ugovora o energetskom učinku ili se sastojati od financijskog proizvoda namijenjenog financiranju pružatelja mjera (na primjer faktoring ili forfetiranje).

4.2.4.2.   Proporcionalnost

146.

Prihvatljivi troškovi su troškovi ulaganja koji su izravno povezani s postizanjem više razine energetskih svojstava ili učinkovitosti u zaštiti okoliša.

147.

Intenzitet potpore ne smije premašiti 30 % prihvatljivih troškova za mjere iz točke 139. podtočaka (a) i (c). Za mjere navedene u točki 139. podtočki (b) intenzitet potpore ne smije premašiti 25 %. Ako je manje od 18 mjeseci prije stupanja normi Unije na snagu dodijeljena potpora za ulaganja koja poduzetnicima omogućuju da zadovolje minimalne standarde u pogledu energetskih svojstava koji se smatraju normama Unije, intenziteti potpore ne smiju premašiti 20 % prihvatljivih troškova za mjere navedene u točki 139. podtočkama (a) i (c), ili 15 % prihvatljivih troškova za mjere navedene u točki 139. podtočki (b).

148.

Kad je riječ o potporama koje se dodjeljuju za poboljšanje energetskih svojstava postojećih zgrada, intenzitet potpore može se povećati za 15 postotnih bodova ako poboljšanja energetskih svojstava dovode do smanjenja potražnje za primarnom energijom za najmanje 40 %. No to povećanje intenziteta potpore ne primjenjuje se ako se projektom, iako dovodi do smanjenja potražnje za primarnom energijom za najmanje 40 %, ne poboljšaju energetska svojstva zgrade u mjeri u kojoj bi se premašila razina utvrđena u okviru minimalnih standarda u pogledu energetskih svojstava koji se smatraju normama Unije, a koji stupaju na snagu za manje od 18 mjeseci.

149.

Intenzitet potpore može se povećati za 20 postotnih bodova za potpore koje se dodjeljuju malim poduzećima ili za 10 postotnih bodova za potpore koje se dodjeljuju srednjim poduzećima.

150.

Intenzitet potpore može se povećati za 15 postotnih bodova za ulaganja u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora ili za 5 postotnih bodova za ulaganja u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora.

151.

Ovisno o posebnim značajkama mjere država članica može na temelju analize manjka financijskih sredstava utvrđene u točkama 48., 51. i 52. dokazati i da je potreban veći iznos potpore. Iznos potpore ne smije premašiti manjak financijskih sredstava kako je utvrđeno u točkama 51. i 52. Ako je manje od 18 mjeseci prije stupanja standardâ Unije na snagu dodijeljena potpora za ulaganja koja poduzetnicima omogućuju da zadovolje minimalne standarde u pogledu energetskih svojstava koji se smatraju normama Unije, maksimalni iznos potpore ne smije premašiti 70 % manjka financijskih sredstava.

152.

Ako se potpora dodjeljuje na temelju konkurentnog natječajnog postupka provedenog u skladu s kriterijima utvrđenima u točkama 49. i 50., iznos potpore smatra se proporcionalnim. Ako je manje od 18 mjeseci prije stupanja standardâ Unije na snagu odobrena potpora za ulaganja koja poduzetnicima omogućuju da zadovolje minimalne standarde u pogledu energetskih svojstava koji se smatraju normama Unije, država članica mora pronaći primjereno rješenje za rizik od prekomjerne naknade, na primjer uvođenjem gornjih granica za ponude.

153.

Na potpore koje se dodjeljuju u obliku financijskih instrumenata ne primjenjuju se maksimalni intenziteti potpore utvrđeni u točkama od 147. do 151. Ako se potpore dodjeljuju u obliku jamstva, jamstvo ne bi smjelo premašiti 80 % temeljnog zajma. Ako se potpore dodjeljuju u obliku zajma, vlasnici zgrade fondu za energetsku učinkovitost ili obnovljivu energiju ili drugom financijskom posredniku otplaćuju iznos koji mora barem biti jednak nominalnoj vrijednosti zajma.

4.2.4.3.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje

154.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.2.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točkama od 155. do 157.

155.

Potpore za ulaganja u opremu na prirodni plin u cilju poboljšanja energetskih svojstava zgrada mogu kratkoročno dovesti do smanjenja potražnje za energijom, ali dugoročno pogoršati negativne vanjske učinke na okoliš u usporedbi s alternativnim ulaganjima. Potporama za postavljanje opreme na prirodni plin može se neopravdano narušiti tržišno natjecanje ako se njima istiskuju ulaganja u čišća alternativna rješenja koja su već dostupna na tržištu ili ako se stvara ovisnost o određenim tehnologijama, čime se koči razvoj tržišta za čišće tehnologije i njihova uporaba. Pozitivni učinci mjera koje stvaraju takve učinke istiskivanja ili ovisnosti vjerojatno neće nadmašiti njihove negativne učinke na tržišno natjecanje. U okviru svoje ocjene Komisija će razmotriti zamjenjuje li oprema na prirodni plin energetsku opremu na fosilna goriva koja najviše onečišćuju, kao što su nafta i ugljen.

156.

Alternative energetskoj opremi na fosilna goriva koja onečišćuju, kao što su nafta i ugljen, već su dostupne na tržištu. U tom kontekstu ne smatra se da potpore za postavljanje energetski učinkovite energetske opreme na takva goriva imaju iste pozitivne učinke kao potpore za postavljanje opreme koja upotrebljava čišću energiju. Prvo, neznatno poboljšanje u pogledu smanjenja potražnje za energijom poništava se većim emisijama ugljika povezanim s uporabom fosilnih goriva. Drugo, dodjela potpore za postavljanje energetske opreme na kruta ili tekuća fosilna goriva uključuje znatan rizik od stvaranja ovisnosti o tehnologijama koje se temelje na fosilnim gorivima i od istiskivanja ulaganja u čišća i inovativnija alternativna rješenja dostupna na tržištu preusmjeravanjem potražnje s energetske opreme koja ne upotrebljava kruta ili tekuća fosilna goriva. To bi odvratilo i od daljnjeg razvoja tržišta tehnologija koje se ne temelje na fosilnim gorivima. Komisija stoga smatra da nije vjerojatno da će se nadoknaditi negativni učinci potpore za energetsku opremu na kruta ili tekuća fosilna goriva na tržišno natjecanje.

157.

Ako se potpora dodjeljuje u obliku donacije, vlasničkog kapitala, jamstva ili zajma fondu za energetsku učinkovitost ili obnovljivu energiju ili drugom financijskom posredniku, Komisija će provjeriti jesu li uspostavljeni uvjeti kojima se osigurava da fond za energetsku učinkovitost ili obnovljivu energiju ili drugi financijski posrednici ne ostvaruju nikakvu neopravdanu prednost te da za potrebe provedbe mjere potpore za energetska svojstva primjenjuju tržišno razumnu strategiju ulaganja. Posebno moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

a)

financijski posrednici ili upravitelji fondova moraju se birati u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem postupku koji se provodi u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom;

b)

uspostavljeni su uvjeti kojima se osigurava da se financijskim posrednicima, uključujući fondove za energetsku učinkovitost ili obnovljivu energiju, upravlja na komercijalnoj osnovi i da su odluke o financiranju usmjerene na stjecanje dobiti;

c)

upravitelji fonda za energetsku učinkovitost ili obnovljivu energiju ili drugi financijski posrednici u najvećoj mogućoj mjeri prednost prenose na krajnje korisnike (vlasnike ili stanare zgrada) u obliku veće količine financiranja, nižih zahtjeva u pogledu dodatnih jamstava, nižih jamstvenih premija ili nižih kamatnih stopa.

4.3.   Potpore za čistu mobilnost

158.

U odjeljcima 4.3.1. i 4.3.2. utvrđeni su uvjeti na temelju kojih državne potpore za određena ulaganja za smanjenje ili izbjegavanje emisija CO2 i drugih onečišćujućih tvari u sektorima zračnog, cestovnog, željezničkog, vodenog i pomorskog prijevoza mogu olakšati razvoj gospodarske djelatnosti na način prihvatljiv za okoliš, a da ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu Unije.

159.

Područjem primjene ovih smjernica nisu obuhvaćene potpore za ulaganja u laka i teška cestovna vozila koja upotrebljavaju plin (posebno ukapljeni i komprimirani prirodni plin te bioplin) te u relevantnu infrastrukturu za opskrbu gorivom u cestovnom prometu, osim infrastrukture za ukapljeni prirodni plin samo za opskrbu teških cestovnih vozila. S obzirom na trenutačni stupanj razvoja tržišta, očekuje se da će te tehnologije imati znatno manju mogućnost doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i smanjenju onečišćenja zraka u usporedbi s čišćim i inovativnijim alternativama te se stoga očekuje da će neopravdano narušiti tržišno natjecanje istiskivanjem ulaganja u te čišće alternative i stvaranjem ovisnosti o rješenjima za mobilnost koja nisu u skladu s ciljevima za 2030. i 2050.

4.3.1.   Potpore za kupnju i leasing čistih vozila i čiste mobilne opreme za usluge te za naknadno opremanje vozila i mobilne opreme za usluge

4.3.1.1.   Obrazloženje potpore

160.

Kako bi se do 2050. postigao pravno obvezujući cilj Unije u pogledu klimatske neutralnosti, u Komunikaciji europskom o zelenom planu utvrđen je cilj smanjenja emisija iz prometa za najmanje 90 % do 2050. u odnosu na razine iz 1990. U Komunikaciji o strategiji za održivu i pametnu mobilnost (77) utvrđen je put prema ostvarivanju tog cilja dekarbonizacijom pojedinačnih vrsta prijevoza i cijelog prijevoznog lanca (78).

161.

Iako postojeće politike mogu pružiti poticaje za uporabu čistih vozila određivanjem obvezujućih ciljeva za emisije CO2 za novi vozni park cestovnih vozila proizvođača (79), internalizacijom vanjskih učinaka na klimu i okoliš (80) ili poticanjem potražnje za vozilima u okviru javne nabave (81), one možda neće biti dostatne da se u potpunosti isprave tržišni nedostaci koji utječu na predmetni sektor. Unatoč postojećim politikama i dalje mogu postojati određene tržišne prepreke i tržišni nedostaci, uključujući cjenovnu pristupačnost čistih vozila u usporedbi s konvencionalnim vozilima, ograničenu dostupnost infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom i vanjske učinke na okoliš. Države članice stoga mogu dodijeliti potporu za ispravljanje tih preostalih tržišnih nedostataka i podržati razvoj sektora čiste mobilnosti.

4.3.1.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

162.

Potpore se mogu dodijeliti za kupnju i leasing novih ili rabljenih čistih vozila te za kupnju i leasing čiste mobilne opreme za usluge.

163.

Potpore se mogu dodijeliti i za naknadno opremanje, izmjenu ili prilagodbu vozila ili mobilne opreme za usluge u sljedećim slučajevima:

(a)

ako im to omogućuje da se kvalificiraju kao čista vozila ili čista mobilna oprema za usluge; ili

(b)

ako je to potrebno da bi se plovilima i zrakoplovima omogućila uporaba ili povećanje udjela biogoriva i sintetičkih goriva, uključujući obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu, uz fosilna goriva ili kao alternativa njima. ili

(c)

ako je potrebno dopustiti plovilima upotrebu snage vjetra.

4.3.1.3.   Učinak poticaja

164.

Uz uvjete utvrđene u odjeljku 3.1.2. primjenjuju se i uvjeti utvrđeni u točkama od 165. do 169.

165.

Država članica mora dostaviti vjerodostojan protučinjenični scenarij bez potpore. Protučinjenični scenarij odgovara ulaganju istog kapaciteta, trajanja i prema potrebi drugih relevantnih tehničkih obilježja kao u slučaju ulaganja koje je prihvatljivo za okoliš. Ako se ulaganje odnosi na kupnju ili leasing čistih vozila ili čiste mobilne opreme za usluge, protučinjenični scenarij uglavnom obuhvaća kupnju ili leasing vozila ili mobilne opreme za usluge iste kategorije i istog kapaciteta, koji prema potrebi ispunjavaju barem norme Unije, bez potpore.

166.

Protučinjenični scenarij može se odnositi na održavanje postojećeg vozila ili mobilne opreme za usluge u funkciji tijekom razdoblja koje odgovara trajanju ulaganja prihvatljivog za okoliš. U tom bi se slučaju trebali uzeti u obzir diskontirani troškovi održavanja, popravka i modernizacije u tom razdoblju.

167.

U drugim se slučajevima protučinjenični scenarij može sastojati od kasnije zamjene vozila ili mobilne opreme za usluge, pri čemu bi se u tom slučaju u obzir trebala uzeti diskontirana vrijednost vozila ili mobilne opreme za usluge, a razlika u ekonomskom vijeku trajanja predmetne opreme trebala bi se izjednačiti. Taj pristup može biti posebno važan za vozila koja imaju dulji ekonomski vijek trajanja, kao što su plovila, željeznička vozila ili zrakoplovi.

168.

U slučaju vozila ili mobilne opreme za usluge koji podliježu ugovorima o leasingu, diskontirana vrijednost leasinga čistih vozila ili mobilne opreme za usluge trebala bi se usporediti s diskontiranom vrijednošću leasinga vozila ili mobilne opreme za usluge koji su manje prihvatljivi za okoliš, a koji bi se upotrebljavali da nema potpore.

169.

Ako ulaganje obuhvaća dodavanje opreme postojećem vozilu ili mobilnoj opremi za usluge kako bi se unaprijedila njihova učinkovitost u zaštiti okoliša (na primjer naknadnim postavljanjem sustava za kontrolu onečišćenja), prihvatljivi troškovi mogu se sastojati od ukupnih troškova ulaganja.

4.3.1.4.   Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru

4.3.1.4.1.   Primjerenost

170.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.2.1.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točki 171.

171.

Pri provjeri primjerenosti alternativnih instrumenata politike trebalo bi uzeti u obzir potencijal za druge vrste intervencija kojima se potiče razvoj tržišta čiste mobilnosti, osim državnih potpora, i njihov očekivani učinak u usporedbi s učinkom predložene mjere. Takve druge vrste intervencija mogu obuhvaćati uvođenje općenitih mjera za promicanje kupnje čistih vozila, kao što su programi ekoloških bonusa, programi poticaja za zamjenu starih vozila ili uspostava zona s niskim emisijama u predmetnoj državi članici.

4.3.1.4.2.   Proporcionalnost

172.

Potpora ne smije premašiti troškove potrebne da bi se olakšao razvoj predmetne gospodarske djelatnosti na način kojim se povećava razina zaštite okoliša (odnosno prelaskom s konvencionalnih na čista vozila i čistu mobilnu opremu za usluge) u usporedbi s protučinjeničnim scenarijem bez potpore. Državna potpora može se smatrati proporcionalnom ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u točkama od 173. do 181.

173.

U pravilu se potpora mora dodijeliti na temelju konkurentnog natječajnog postupka provedenog u skladu s kriterijima utvrđenima u točkama 49. i 50.

174.

Ako su u konkurentni natječajni postupak uključeni drugi kriteriji osim iznosa potpore koji je zatražio podnositelj zahtjeva, primjenjuje se točka 50. Kriteriji odabira mogu se na primjer odnositi na očekivane koristi ulaganja za okoliš u pogledu smanjenja ekvivalenta CO2 ili drugih onečišćujućih tvari tijekom njegova trajanja. U takvim slučajevima, kako bi se olakšalo utvrđivanje koristi za okoliš, država članica može od podnositelja zahtjeva zatražiti da u svojim ponudama navedu očekivanu razinu smanjenja emisija koja proizlazi iz ulaganja, u usporedbi s razinom emisija usporedivog vozila koje ispunjava norme Unije, ako takve norme postoje. Kriteriji zaštite okoliša koji se upotrebljavaju u konkurentnom natječajnom postupku mogu uključivati i aspekte životnog ciklusa, kao što je utjecaj gospodarenja proizvodom na kraju životnog vijeka na okoliš.

175.

Konkurentni natječajni postupak treba osmisliti na način da podnositeljima zahtjeva preostanu dovoljni poticaji za dostavljanje ponuda za projekte povezane s kupnjom vozila s nultim emisijama, koja su općenito skuplja od alternativa koje su manje prihvatljive za okoliš, ako su takva vozila dostupna za tu vrstu prijevoza. Pritom treba osigurati da primjenom kriterija odabira ti projekti ne budu stavljeni u nepovoljan položaj u odnosu na druga čista vozila koja se ne smatraju vozilima s nultim emisijama. Na primjer, kriteriji zaštite okoliša mogu imati oblik premija zahvaljujući kojima se veći broj bodova može dodijeliti projektima koji donose koristi za okoliš uz one koje proizlaze iz uvjeta prihvatljivosti ili primarnog cilja programa. Možda će biti potrebno uvesti gornje granice za ponude kako bi se ograničila najviša ponuda pojedinačnih ponuditelja u određenim kategorijama. Eventualne gornje granice za ponude treba obrazložiti s obzirom na mjerenje za referentne projekte iz točaka 51., 52. i 53.

176.

Odstupajući od točaka od 173. do 175., potpora se može dodijeliti bez konkurentnog natječajnog postupka u sljedećim slučajevima:

a)

ako očekivani broj sudionika nije dovoljan za učinkovito tržišno natjecanje ili izbjegavanje strateškog dostavljanja ponuda;

b)

ako država članica na prikladan način potkrijepi da konkurentan natječajni postupak, kako je opisan u točkama 49. i 50., nije primjeren za osiguravanje proporcionalnosti potpore i da se upotrebom alternativnih metoda iz točaka od 177. do 180. ne bi povećao rizik od neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja (82), ovisno o značajkama mjere ili sektora odnosno vrsta prijevoza o kojima je riječ; ili

c)

ako se dodjeljuje za kupnju ili leasing vozila koja će upotrebljavati poduzetnici u sektoru javnog kopnenog, željezničkog ili vodenog prijevoza putnika.

177.

U slučajevima iz točke 176. potpora se može smatrati proporcionalnom ako ne premašuje 40 % prihvatljivih troškova. Intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za vozila s nultim emisijama te za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća ili za 20 postotnih bodova za mala poduzeća.

178.

Prihvatljivi su troškovi neto dodatni troškovi ulaganja. Oni se izračunavaju kao razlika između ukupnog troška vlasništva čistog vozila predviđenog za kupnju ili leasing s jedne strane te potpore i ukupnog troška vlasništva u protučinjeničnom scenariju s druge strane. Troškovi koji nisu izravno povezani s postizanjem više razine zaštite okoliša nisu prihvatljivi.

179.

Kad je riječ o naknadnom opremanju vozila ili mobilne opreme za usluge, u skladu s točkom 169. prihvatljivi troškovi mogu biti ukupni troškovi naknadnog opremanja, pod uvjetom da u protučinjeničnom scenariju vozila ili mobilna oprema za usluge zadržavaju isti ekonomski vijek trajanja koji bi imali bez naknadnog opremanja.

180.

Ovisno o posebnim značajkama mjere država članica može na temelju analize manjka financijskih sredstava utvrđene u točkama 48., 51. i 52. dokazati i da je potreban veći iznos potpore. U tom slučaju država članica mora provesti ex post praćenje kako bi provjerila iznesene pretpostavke o razini potrebne potpore i uspostavila mehanizam za povrat prekomjernih sredstava kako je utvrđeno u točki 55. Iznos potpore ne smije premašiti manjak financijskih sredstava kako je utvrđeno u točkama 51. i 52.

181.

U slučaju pojedinačne potpore iznos potpore mora se odrediti na temelju analize manjka financijskih sredstava kako je utvrđeno u točkama 48., 51. i 52. U tim slučajevima država članica mora provesti ex post praćenje kako bi provjerila iznesene pretpostavke o razini potrebne potpore i uspostavila mehanizam za povrat prekomjernih sredstava kako je utvrđeno u točki 55.

4.3.1.5.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje

182.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.2.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točkama od 183. do 189.

183.

Komisija smatra da mjere za ulaganja u vozila i mobilnu opremu za usluge na prirodni plin mogu kratkoročno dovesti do smanjenja emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari, ali dugoročno pogoršati negativne vanjske učinke na okoliš u usporedbi s alternativnim ulaganjima. Potporama za kupnju vozila i mobilne opreme za usluge na prirodni plin može se neopravdano narušiti tržišno natjecanje ako se njima istiskuju ulaganja u čišća alternativna rješenja koja su već dostupna na tržištu ili ako se stvara ovisnost o određenim tehnologijama, čime se koče razvoj tržišta za čišća rješenja i njihova uporaba. Stoga u tim slučajevima Komisija smatra da nije vjerojatno da će se nadoknaditi negativni učinci potpore za vozila i mobilnu opremu za usluge na prirodni plin.

184.

Međutim, može se smatrati da kupnja ili leasing vozila za vodeni promet i mobilne opreme za usluge na komprimirani i ukapljeni prirodni plin ne stvaraju dugoročne učinke ovisnosti ili ne dovode do istiskivanja ulaganja u čišće tehnologije ako država članica dokaže da čišća alternativna rješenja nisu dostupna na tržištu i da se ne očekuje da će uskoro biti dostupna (83).

185.

Alternative vozilima koja upotrebljavaju fosilna goriva koja najviše onečišćuju, kao što su dizel, benzin ili ukapljeni naftni plin, već su dostupne na tržištu za uporabu u sektorima cestovnog, vodenog i željezničkog prijevoza. Dodjela potpore za takva vozila sa sobom nosi znatan rizik od stvaranja ovisnosti o konvencionalnim tehnologijama i od istiskivanja ulaganja u čišća alternativna rješenja dostupna na tržištu preusmjeravanjem potražnje s vozila koja su prihvatljivija za okoliš. To bi odvratilo i od daljnjeg razvoja tržišta tehnologija koje se ne temelje na fosilnim gorivima. U tom se kontekstu smatra da potpora za kupnju ili leasing tih vozila, uključujući prema potrebi vozila nove generacije koja premašuju norme Unije, ne donosi iste pozitivne učinke kao potpora za kupnju ili leasing čistih vozila s nižim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi). Komisija stoga smatra da nije vjerojatno da će se nadoknaditi negativni učinci potpore za vozila koja upotrebljavaju fosilna goriva koja najviše onečišćuju, kao što su dizel, benzin ili ukapljeni naftni plin.

186.

Ne očekuje se da će zrakoplovi s nultim emisijama, bilo da ih pokreće električna energija ili vodik, uskoro postati dostupni na tržištu. Komisija stoga smatra da bi se negativni učinci državnih potpora za čiste zrakoplove osim zrakoplova s nultim emisijama mogli nadoknaditi njihovim pozitivnim učincima na stavljanje ili ubrzanje uvođenja na tržište novih, učinkovitijih zrakoplova koji su znatno prihvatljiviji za okoliš, u skladu s planom za postizanje klimatske neutralnosti te bez stvaranja ovisnosti o određenim tehnologijama i istiskivanja ulaganja u čišće alternative.

187.

Kako bi se u području zračnog prijevoza prema potrebi ublažili osobito narušavajući učinci potpora, među ostalim uzimajući u obzir položaj korisnika na tržištu, ili povećali pozitivni učinci mjera, Komisija može zahtijevati da korisnik stavi izvan upotrebe jednakovrijedan broj zrakoplova koji su manje prihvatljivi za okoliš slične mase pri uzlijetanju kao zrakoplovi kupljeni ili zakupljeni sredstvima državnih potpora.

188.

Pri ocjeni narušavanja tržišnog natjecanja zbog potpore za kupnju ili leasing vozila ili mobilne opreme za usluge Komisija će razmotriti bi li stavljanje u promet novih vozila dovelo do novih ili pogoršalo postojeće tržišne nedostatke, kao što su prekomjerni kapaciteti u predmetnom sektoru.

189.

Da bi se riješio problem očekivanih većih narušavajućih učinaka mjera kojima se odobrava ciljana potpora pojedinačnom korisniku ili ograničenom broju određenih korisnika bez konkurentnog natječajnog postupka (84), država članica mora dobro obrazložiti način na koji je mjera osmišljena i dokazati da su veći rizici od narušavanja tržišnog natjecanja uzeti u obzir na odgovarajući način (85).

4.3.2.   Potpore za uspostavu infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom

4.3.2.1.   Obrazloženje potpore

190.

Sveobuhvatna mreža infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom potrebna je kako bi se omogućili široka uporaba čistih vozila i prelazak na mobilnost s nultim emisijama. Naime, ograničena dostupnost infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom ključna je prepreka uvođenju čistih vozila na tržište. Osim toga, infrastruktura za punjenje i opskrbu gorivom nije ravnomjerno raspoređena među državama članicama. Sve dok je udio čistih vozila koja se upotrebljavaju ograničen, samo tržište možda neće moći osigurati potrebnu infrastrukturu za punjenje i opskrbu gorivom.

191.

Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća (86) uspostavlja se zajednički okvir mjera za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva za promet u Uniji i utvrđuje se okvir zajedničkih mjera za uspostavljanje takve infrastrukture. Osim toga, drugim politikama kojima se promiče uporaba čistih vozila već se mogu dati signali za ulaganja u uspostavu infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom. No te politike same po sebi možda nisu dovoljne da se u potpunosti isprave utvrđeni tržišni nedostaci. Države članice stoga mogu dodijeliti potporu za ispravljanje tih preostalih tržišnih nedostataka i uspostavu infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom.

4.3.2.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

192.

Potpora se može dodijeliti za izgradnju, postavljanje, nadogradnju ili proširenje infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom.

193.

Projekti mogu uključivati i postrojenja za pametno punjenje i za proizvodnju obnovljive električne energije ili obnovljivog odnosno niskougljičnog vodika na lokaciji, povezana s infrastrukturom za punjenje ili opskrbu gorivom izravnom vezom, kao i objekte za skladištenje električne energije ili obnovljivog odnosno niskougljičnog vodika koji se isporučuju kao goriva namijenjena uporabi u prometu na lokaciji. Nominalni proizvodni kapacitet postrojenja za proizvodnju električne energije ili vodika na lokaciji trebao bi biti proporcionalan nazivnoj snazi ili kapacitetu opskrbe gorivom infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom na koju je priključeno.

4.3.2.3.   Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru

4.3.2.3.1.   Nužnost potpore

194.

Država članica mora provjeriti nužnost potpore za poticanje uspostave infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom iste kategorije kao infrastruktura koja bi se uvela s pomoću državnih potpora (87) na temelju ex ante otvorenog javnog savjetovanja, neovisne studije tržišta ili drugih primjerenih dokaza kako je utvrđeno u odjeljku 3.2.1.1. Točnije, država članica mora dokazati da nije vjerojatno da će se slična infrastruktura uskoro razviti pod komercijalnim uvjetima (88) te prema potrebi mora uzeti u obzir učinak sustava trgovanja emisijama.

195.

Pri ocjenjivanju nužnosti potpore za uspostavu infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom koja je otvorena za pristup drugim korisnicima uz korisnike potpore, uključujući javno dostupnu infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom, može se uzeti u obzir razina prodora na tržište čistih vozila koja bi se služila tom infrastrukturom i obujam prometa u regijama o kojima je riječ.

4.3.2.3.2.   Primjerenost

196.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.2.1.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točki 197.

197.

Pri provjeri primjerenosti alternativnih instrumenata politike trebalo bi uzeti u obzir potencijal za nove regulatorne intervencije kojima se potiče prelazak na čistu mobilnost i njihov očekivani učinak u usporedbi s učinkom predložene mjere.

4.3.2.3.3.   Proporcionalnost

198.

Potpora ne smije premašiti troškove potrebne da bi se olakšao razvoj predmetne gospodarske djelatnosti na način kojim se povećava razina zaštite okoliša. Potpora se može smatrati proporcionalnom ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u točkama od 199. do 204.

199.

Potpora se mora dodijeliti na temelju konkurentnog natječajnog postupka provedenog u skladu s kriterijima iz točaka 49. i 50. Konkurentni natječajni postupak mora biti osmišljen na način da pruža dovoljno poticaja za podnositelje zahtjeva da daju ponudu za projekte koji se odnose na infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom koja isporučuje samo obnovljivu električnu energiju ili vodik. Primjena kriterija za dodjelu ne smije dovesti do toga da se projekti koji se odnose na infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom koja isporučuje samo obnovljivu električnu energiju ili vodik stavljaju u nepovoljan položaj u odnosu na projekte koji se odnose na infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom koja isporučuje i električnu energiju ili vodik s višim emisijama CO2 u usporedbi s obnovljivom električnom energijom ili vodikom odnosno električnu energiju ili vodik koji nisu obnovljivi. Možda će biti potrebno uvesti gornje granice za ponude kako bi se ograničila najviša ponuda pojedinačnih ponuditelja u određenim kategorijama. Eventualne gornje granice za ponude treba obrazložiti s obzirom na mjerenje za referentne projekte iz točaka 51., 52. i 53.

200.

Odstupajući od točke 199., potpora se može dodijeliti na temelju drugih metoda osim konkurentnog natječajnog postupka u sljedećim slučajevima:

a)

ako očekivani broj sudionika nije dovoljan za učinkovito tržišno natjecanje ili izbjegavanje strateškog dostavljanja ponuda;

b)

ako se ne može organizirati konkurentni natječajni postupak utvrđen u točkama 49. i 50.;

c)

ako se potpora dodjeljuje za infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom koju će isključivo ili prije svega upotrebljavati poduzetnici u sektoru javnog kopnenog, željezničkog ili vodenog prijevoza putnika (89);

d)

ako se potpora dodjeljuje za infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom koju će isključivo ili prije svega upotrebljavati korisnik potpore i koja nije dostupna javnosti (90), uz odgovarajuće obrazloženje predmetne države članice; ili

e)

ako se potpora dodjeljuje za infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom namijenjenu određenim vrstama vozila čija je stopa prodora na relevantno tržište (za relevantni tip vozila) u predmetnoj državi članici ili obujam prometa u predmetnim regijama vrlo ograničena (91).

201.

U slučajevima navedenima u točki 200. iznos potpore može se odrediti na temelju analize manjka financijskih sredstava kako je utvrđeno u točkama 48., 51. i 52. Država članica mora provesti ex post praćenje kako bi provjerila iznesene pretpostavke o razini potrebne potpore i uspostavila mehanizam za povrat prekomjernih sredstava kako je utvrđeno u točki 55.

202.

Kao alternativa točki 201., potpora se može smatrati proporcionalnom ako ne premašuje 30 % prihvatljivih troškova ili, ako infrastruktura za punjenje ili opskrbu gorivom isporučuje samo obnovljivu električnu energiju ili vodik iz obnovljivih izvora, 40 % prihvatljivih troškova. Intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća ili 20 postotnih bodova za mala poduzeća. Intenzitet potpore može se povećati za 15 postotnih bodova za ulaganja u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora ili za 5 postotnih bodova za ulaganja u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora.

203.

U tim slučajevima prihvatljivi troškovi obuhvaćaju sve troškove ulaganja u izgradnju, postavljanje, nadogradnju ili proširenje infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom. Oni, na primjer, mogu uključivati troškove:

a)

infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom i povezane tehničke opreme;

b)

postavljanja ili nadogradnje električnih ili drugih komponenti, uključujući električne kabele i strujne transformatore, potrebnih da bi se infrastruktura za punjenje ili opskrbu gorivom priključila na mrežu ili na lokalnu jedinicu za proizvodnju ili skladištenje električne energije ili vodika i da bi infrastruktura za punjenje bila pripremljena za pametne tehnologije;

c)

građevinskih radova, prilagodbi zemljišta ili cesta, troškove postavljanja i troškove ishođenja povezanih dozvola.

204.

Ako projekt uključuje proizvodnju obnovljive električne energije ili obnovljivog odnosno niskougljičnog vodika ili skladištenje električne energije ili obnovljivog odnosno niskougljičnog vodika na lokaciji, prihvatljivi troškovi mogu uključivati troškove ulaganja u jedinice za proizvodnju ili objekte za skladištenje.

4.3.2.4.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje

205.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.2.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točkama od 206. do 216.

206.

Nova infrastruktura za punjenje koja omogućuje prijenos električne energije izlazne snage do 22 kW mora moći podržavati pametno punjenje. Time bi se osigurala optimizacija postupaka punjenja i upravljanje njima na način koji ne uzrokuje zagušenja i u potpunosti iskorištava dostupnost obnovljive električne energije i niske cijene električne energije u sustavu.

207.

Da bi se izbjeglo udvostručavanje infrastrukture i iskoristila imovina koja još nije dosegnula kraj svojeg ekonomskog vijeka trajanja, države članice u slučaju infrastrukture za opskrbu sintetičkim gorivima za vodeni i zračni prijevoz, uključujući obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu, ili biogorivima (92) moraju potkrijepiti potrebu za novom infrastrukturom, uzimajući u obzir tehničke značajke goriva koja će se isporučivati preko te infrastrukture. U slučaju „drop-in” (93) sintetičkih goriva ili biogoriva države članice moraju razmotriti u kojoj se mjeri postojeća infrastruktura može iskoristiti za opskrbu tim gorivima.

208.

Potporama za izgradnju, postavljanje, nadogradnju ili proširenje infrastrukture za opskrbu gorivom može se neopravdano narušiti tržišno natjecanje ako se njima istiskuju ulaganja u čišća alternativna rješenja koja su već dostupna na tržištu ili ako se stvara ovisnost o određenim tehnologijama, čime se otežava razvoj tržišta za čišća rješenja i uporaba tih rješenja. Stoga u tim slučajevima Komisija smatra da nije vjerojatno da će se nadoknaditi negativni učinci na tržišno natjecanje koji proizlaze iz potpore za infrastrukturu za opskrbu gorivima koja se temelje na prirodnom plinu.

209.

S obzirom na trenutačni stupanj razvoja tržišta za čiste tehnologije mobilnosti u sektoru vodenog prijevoza, može se smatrati da potpore za izgradnju, postavljanje, nadogradnju ili proširenje infrastrukture za opskrbu komprimiranim i ukapljenim prirodnim plinom za vodeni prijevoz ne stvaraju dugoročne učinke ovisnosti i ne dovode do istiskivanja ulaganja u čišće tehnologije ako država članica dokaže da čišća alternativna rješenja nisu dostupna na tržištu i da se ne očekuje da će biti dostupna u kratkom roku (94) te ako bi se infrastruktura koristila za pokretanje prelaska na niskougljična goriva. Pri ocjenjivanju takvih potpora Komisija će uzeti u obzir je li ulaganje dio vjerodostojnog puta dekarbonizacije i doprinose li potpore postizanju ciljeva utvrđenih u zakonodavstvu Unije o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva.

210.

U području cestovnog prijevoza vozila s nultim emisijama već su realna opcija, osobito kad je riječ o lakim vozilima. Očekuje se i da će teška vozila s nultim emisijama uskoro postati šire dostupna na tržištu. Stoga će potpore za infrastrukturu za opskrbu teških vozila gorivima koja se temelje na ukapljenom prirodnom plinu dodijeljene nakon 2025. vjerojatno imati negativne učinke na tržišno natjecanje za koje nije vjerojatno da će se nadoknaditi pozitivnim učincima. Pri ocjenjivanju potpora za infrastrukturu za opskrbu teških vozila Komisija će uzeti u obzir pridonose li one postizanju ciljeva utvrđenih zakonodavstvom Unije o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva.

211.

Alternative fosilnim gorivima već su dostupne na tržištu za uporabu u sektoru cestovnog prijevoza, određenim dijelovima sektora vodenog prijevoza i sektoru željezničkog prijevoza. U tom se kontekstu smatra da potpore za uspostavu infrastrukture za opskrbu gorivima proizvedenih iz fosilnih izvora energije, uključujući vodik proizveden iz fosilnih goriva (95), nemaju iste pozitivne učinke kao potpore za uspostavu infrastrukture za opskrbu nefosilnim ili niskougljičnim gorivima. Prvo, ostvarena smanjenja emisija CO2 u sektoru prijevoza vjerojatno će se poništiti daljnjim emisijama CO2 povezanima s proizvodnjom i uporabom fosilnih goriva, posebno ako se one učinkovito ne hvataju i skladište. Drugo, dodjela potpore za infrastrukturu za opskrbu vodikom koja isporučuje fosilna goriva koja nisu niskougljična može sa sobom nositi rizik od stvaranja ovisnosti o određenim tehnologijama proizvodnje, čime se istiskuju ulaganja u čišća alternativna rješenja preusmjeravanjem potražnje s proizvodnih procesa koji ne uključuju fosilne izvore energije ili koji su niskougljični. Time bi se ujedno odvratilo od razvoja tržišta čistih nefosilnih tehnologija za mobilnost s nultom stopom emisija i tržišta proizvodnje nefosilnih goriva i energije. Komisija stoga smatra da nije vjerojatno da će se nadoknaditi negativni učinci potpore za infrastrukturu za opskrbu fosilnim gorivima, kao što je vodik proizveden iz fosilnih goriva, ako se staklenički plinovi koji se emitiraju tijekom proizvodnje vodika učinkovito ne hvataju i ako nema pouzdanog plana za opskrbu i korištenje obnovljivim ili niskougljičnim gorivima u srednjoročnom razdoblju.

212.

Stoga se može smatrati da potpore za infrastrukturu za opskrbu vodikom koja ne isporučuje isključivo obnovljivi ili niskougljični vodik ne stvaraju dugoročne učinke ovisnosti ili ne dovode do istiskivanja ulaganja u čišće tehnologije ako država članica dokaže da ima pouzdan plan za postupno ukidanje vodika koji nije obnovljiv i niskougljičan u infrastrukturi za opskrbu do 2035.

213.

Ako se ne uspostave odgovarajuće zaštitne mjere, potpora može dovesti do stvaranja ili jačanja položaja tržišne snage, što može spriječiti ili narušiti učinkovito tržišno natjecanje na tržištima u nastajanju ili u razvoju. Država članica stoga mora osigurati da mjera potpore sadržava odgovarajuće zaštitne mjere kao odgovor na taj rizik. Te zaštitne mjere mogu na primjer uključivati određivanje najvišeg postotka proračuna za mjeru koji se može dodijeliti jednom poduzetniku.

214.

Komisija će prema potrebi ocijeniti jesu li uspostavljene dostatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da operatori infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom koji nude ili omogućuju plaćanja na temelju ugovora neopravdano ne diskriminiraju među pružateljima usluga mobilnosti, na primjer neopravdanim pružanjem povlaštenog pristupa uz povoljnije uvjete ili neopravdanim razlikovanjem cijena. Ako nisu uspostavljene takve zaštitne mjere, Komisija smatra da bi mjera vjerojatno dovela do neopravdanih negativnih učinaka na konkurentnost na tržištu usluga mobilnosti.

215.

Sve koncesije ili druga ovlaštenja trećih osoba za upravljanje infrastrukturom za punjenje ili opskrbu gorivom moraju se dodijeliti na konkurentnoj, transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi, prema potrebi uzimajući u obzir pravila Unije o javnoj nabavi.

216.

Ako se potpora dodjeljuje za izgradnju, postavljanje, nadogradnju ili proširenje infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom koja je otvorena za pristup drugim korisnicima uz korisnike potpore, uključujući javno dostupnu infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom, ona mora biti dostupna javnosti, a korisnicima mora biti omogućen nediskriminirajući pristup, među ostalim u pogledu tarifa, metoda autentifikacije i plaćanja te drugih uvjeta uporabe, prema potrebi. Osim toga, država članica mora osigurati da naknade koje se naplaćuju drugim korisnicima uz korisnike potpore za uporabu infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom odgovaraju tržišnim cijenama.

4.4.   Potpore za učinkovitu uporabu resursa i podupiranje prelaska na kružno gospodarstvo

4.4.1.   Obrazloženje potpore

217.

Akcijski plan za kružno gospodarstvo („CEAP”) (96) sadržava program usmjeren na budućnost čiji je cilj ubrzati prelazak Unije na kružno gospodarstvo kao dio korjenitih promjena koje se promiču u Komunikaciji europskom o zelenom planu. Akcijskim planom za kružno gospodarstvo promiču se procesi kružnoga gospodarstva, potiče se održiva potrošnja i proizvodnja te se nastoji osigurati sprječavanje nastanka otpada i što dulje zadržavanje upotrijebljenih resursa u gospodarstvu Unije. Ti su ciljevi ujedno preduvjet za postizanje cilja klimatske neutralnosti Unije do 2050. i čišćeg i održivijeg gospodarstva.

218.

U CEAP-u se posebno spominje potreba da se uzmu u obzir ciljevi povezani s kružnim gospodarstvom u kontekstu revizije smjernica za državne potpore u području okoliša i energetike. U tom pogledu financijska potpora u obliku državnih potpora, u kombinaciji sa širokim, jasnim i dosljednim pravilima, može imati ključnu ulogu u podupiranju kružnosti u proizvodnim procesima kao dio šire preobrazbe industrije Unije prema klimatskoj neutralnosti i dugoročnoj konkurentnosti. Može imati ključnu ulogu i u stvaranju funkcionalnog tržišta Unije za sekundarne sirovine, čime će se smanjiti pritisak na prirodne resurse, stvoriti održivi rast i radna mjesta te ojačati otpornost.

219.

U CEAP-u se nadalje priznaje sve veća važnost bioloških resursa kao ključnog doprinosa gospodarstvu EU-a. U skladu sa strategijom EU-a za biogospodarstvo (97), biogospodarstvo pridonosi ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana jer pridonosi ugljično neutralnom gospodarstvu, poboljšava okolišnu, gospodarsku i društvenu održivost te promiče zeleni rast. Financijska potpora u obliku državnih potpora može imati ključnu ulogu u podupiranju provedbe održivih biogospodarskih praksi, kao što je potpora održive proizvodnje materijala i proizvoda na biološkoj osnovi, koji mogu pridonijeti postizanju klimatske neutralnosti, a koji ne bi sami uspjeli na tržištu.

4.4.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

220.

Potpore iz ovog odjeljka mogu se dodijeliti za sljedeće vrste ulaganja:

a)

ulaganja u poboljšanje učinkovitosti resursa na bilo koji od sljedećih načina:

i)

neto smanjenjem resursa potrošenih u okviru iste količine proizvodnje (98);

ii)

zamjenom primarnih sirovina sekundarnim (ponovno upotrijebljenim ili recikliranim) ili oporabljenim sirovinama; ili

iii)

zamjenom sirovina iz fosilnih izvora biosirovinama;

b)

ulaganja u smanjenje, sprječavanje, pripremu za ponovnu uporabu, oporabu materijala, dekontaminaciju i recikliranje otpada (99) koji je proizveo korisnik;

c)

ulaganja u pripremu za ponovnu uporabu, oporabu materijala, dekontaminaciju i recikliranje otpada koji su proizvele treće osobe i koji bi se inače zbrinuo ili obradio u postupku obrade koji se nalazi niže u redoslijedu prioriteta hijerarhije otpada (100) ili na manje resursno učinkovit način odnosno koji bi doveo do slabije kvalitete recikliranja;

d)

ulaganja u smanjenje, sprječavanje, pripremu za ponovnu uporabu, oporabu materijala, dekontaminaciju i recikliranje drugih proizvoda, materijala ili tvari (101) koje je proizveo korisnik ili treća osoba, koji se ne smatraju nužno otpadom i koji bi inače bili neiskorišteni, zbrinuti ili oporabljeni na manje resursno učinkovit način, koji bi se smatrali otpadom osim ako se ponovno upotrijebe ili bi doveli do slabije kvalitete recikliranja;

e)

ulaganja u odvojeno skupljanje (102) i razvrstavanje otpada ili drugih proizvoda, materijala ili tvari u cilju pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranje.

221.

Pod određenim uvjetima potpore za pokrivanje operativnih troškova mogu se dodijeliti za odvojeno skupljanje i razvrstavanje otpada u pogledu posebnih tokova otpada ili vrsta otpada (vidjeti točku 247.).

222.

Potpora koja se odnosi na oporabu rezidualne topline iz proizvodnih procesa ili potpora povezana s CCU-om ocijenit će se u skladu s uvjetima koji se primjenjuju na potpore za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz odjeljka 4.1.

223.

Potpore za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva, bioplina i goriva iz biomase iz otpada ocijenit će se u skladu s uvjetima koji se primjenjuju na potpore za smanjenje emisija stakleničkih plinova utvrđenima u odjeljku 4.1.

224.

Potpore za proizvodnju energije iz otpada ocijenit će se u skladu s uvjetima koji se primjenjuju na potpore za smanjenje emisija stakleničkih plinova utvrđenima u odjeljku 4.1. Ako se odnose na ulaganja u sustave centraliziranog grijanja i hlađenja ili njihov rad, potpore za proizvodnju energije ili topline iz otpada ocijenit će se u skladu s uvjetima koji se primjenjuju na potpore za centralizirano grijanje ili hlađenje utvrđenima u odjeljku 4.10.

4.4.3.   Učinak poticaja

225.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.1.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točkama od 226. do 233.

226.

Protučinjenični scenarij koji država članica utvrđuje na temelju zahtjeva iz točke 28. uglavnom će odgovarati ulaganju istog kapaciteta, trajanja i prema potrebi drugih relevantnih tehničkih obilježja kao u slučaju ulaganja koje je prihvatljivo za okoliš.

227.

Protučinjenični scenarij može se sastojati i od održavanja postojećih postrojenja ili opreme u funkciji tijekom razdoblja koje odgovara trajanju ulaganja prihvatljivog za okoliš. U tom bi se slučaju trebali uzeti u obzir diskontirani troškovi održavanja, popravka i modernizacije u tom razdoblju.

228.

U određenim se slučajevima protučinjenični scenarij može sastojati od kasnije zamjene postrojenja ili opreme, pri čemu u tom slučaju u obzir treba uzeti diskontiranu vrijednost postrojenja i opreme, a razlika u ekonomskom vijeku trajanja postrojenja ili opreme trebala bi se izjednačiti.

229.

U slučaju opreme koja podliježe ugovorima o leasingu, diskontirana vrijednost leasinga opreme prihvatljive za okoliš trebala bi se usporediti s diskontiranom vrijednošću leasinga opreme koja je manje prihvatljiva za okoliš, a koja bi se upotrebljavala da nema potpore.

230.

Ako se ulaganje sastoji od dodavanja postrojenja ili opreme postojećim postrojenjima ili opremi, prihvatljivi troškovi obuhvaćat će ukupne troškove ulaganja.

231.

Komisija smatra da potpore projektima s razdobljem povrata kraćim od pet godina u načelu nemaju učinak poticaja. No država članica može dostaviti dokaze o tome da je potpora potrebna kao poticaj za promjenu ponašanja, čak i u slučaju projekata s kraćim razdobljem povrata.

232.

Za potpore za ulaganja koja poduzetnicima samo omogućuju da se usklade s obveznim normama Unije koje su već na snazi neće se smatrati da imaju učinak poticaja (vidjeti točku 32.). Kako je objašnjeno u točki 32., može se smatrati da potpora ima učinak poticaja ako omogućuje poduzetniku da poveća svoju razinu zaštite okoliša u skladu s obveznim nacionalnim normama koje su strože od normi Unije ili su donesene jer norme Unije nisu postojale.

233.

Smatrat će se da potpore za prilagodbu donesenim normama Unije koje još nisu stupile na snagu imaju učinak poticaja ako se ulaganje provede i završi najmanje 18 mjeseci prije nego što norme Unije stupe na snagu.

4.4.4.   Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru

4.4.4.1.   Nužnost potpore

234.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.2.1.1. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točkama 235. i 236.

235.

Ulaganjem se mora premašiti uvriježena poslovna praksa koja se općenito primjenjuje u cijeloj Uniji i za različite tehnologije (103).

236.

U slučaju potpore za odvojeno skupljanje i razvrstavanje otpada ili drugih proizvoda, materijala ili tvari država članica mora dokazati da je takvo odvojeno skupljanje i razvrstavanje nedovoljno razvijeno u toj državi članici (104). Ako se dodjeljuju potpore za pokrivanje operativnih troškova, država članica mora dokazati da je takva potpora potrebna u prijelaznom razdoblju kako bi se olakšao razvoj djelatnosti povezanih s odvojenim skupljanjem i razvrstavanjem otpada. Država članica mora uzeti u obzir sve obveze poduzetnika u okviru programâ proširene odgovornosti proizvođača, koje je možda provela u skladu s člankom 8. Direktive 2008/98/EZ.

4.4.4.2.   Primjerenost

237.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.2.1.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točki 238.

238.

U skladu s načelom „onečišćivač plaća” (105) poduzetnici koji proizvode otpad ne bi smjeli biti oslobođeni troškova obrade otpada. Stoga potpore ne bi trebale služiti tomu da se poduzetnike koji proizvode otpad oslobodi bilo kojih troškova ili obveza povezanih s obradom otpada koje snose u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom, među ostalim u okviru programa proširene odgovornosti proizvođača. Osim toga, potpore ne bi trebale služiti tomu da se poduzetnike oslobodi troškova koji bi se trebali smatrati uobičajenim troškovima poduzetnika.

4.4.4.3.   Proporcionalnost

239.

Prihvatljivi su troškovi dodatni troškovi ulaganja utvrđeni usporedbom ukupnih troškova ulaganja projekta s troškovima projekta ili aktivnosti koja je manje prihvatljiva za okoliš, a može obuhvaćati jedno od sljedećeg:

a)

usporedivo ulaganje kako je opisano u točki 226. koje bi se vjerodostojno ostvarilo bez potpore i kojim se ne postiže ista razina učinkovite uporabe resursa;

b)

obrada otpada u postupku obrade koji se nalazi niže u redoslijedu prioriteta hijerarhije otpada ili na manje resursno učinkovit način;

c)

konvencionalni proizvodni proces koji se odnosi na primarnu sirovinu ili proizvod ako je ponovno upotrijebljeni ili reciklirani (sekundarni) proizvod tehnički i ekonomski zamjenjiv primarnom sirovinom ili proizvodom;

d)

bilo koji drugi protučinjenični scenarij koji se temelji na opravdanim pretpostavkama.

240.

Ako bi se proizvod, tvar ili materijal smatrali otpadom ako se ponovno ne upotrijebe, a ne postoji zakonska obveza da se taj proizvod, tvar ili materijal zbrinu ili obrade na drugi način, opravdani troškovi mogu odgovarati ulaganju potrebnom za oporabu predmetnog proizvoda, tvari ili materijala.

241.

Intenzitet potpore ne smije premašiti 40 % prihvatljivih troškova.

242.

Intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća ili 20 postotnih bodova za mala poduzeća.

243.

Intenzitet potpore može se povećati za 15 postotnih bodova za ulaganja u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora ili za 5 postotnih bodova za ulaganja u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora.

244.

Intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za djelatnosti ekoloških inovacija ako se ispune sljedeći kumulativni uvjeti:

a)

djelatnost ekoloških inovacija mora biti nova ili znatno poboljšana u usporedbi s vrhunskom tehnologijom u toj industriji u Uniji (106);

b)

očekivana korist za okoliš mora biti znatno veća od poboljšanja koje proizlazi iz općeg razvoja vrhunske tehnologije u usporedivim djelatnostima (107);

c)

inovativna priroda djelatnosti uključuje jasan stupanj rizika u tehnološkom, tržišnom ili financijskom smislu, koji je viši od rizika koji se općenito pripisuje usporedivim neinovativnim djelatnostima (108).

245.

Odstupajući od točaka od 241. do 244., država članica može na temelju analize manjka financijskih sredstava utvrđene u točkama 48., 51. i 52. dokazati i da je potreban veći intenzitet potpore. U tom slučaju država članica mora provesti ex post praćenje kako bi provjerila iznesene pretpostavke o razini potrebne potpore i uspostavila mehanizam za povrat prekomjernih sredstava kako je utvrđeno u točki 55. Iznos potpore ne smije premašiti manjak financijskih sredstava kako je utvrđeno u točkama 51. i 52.

246.

Ako se potpora dodjeljuje na temelju konkurentnog natječajnog postupka provedenog u skladu s kriterijima utvrđenima u točkama 49. i 50., iznos potpore smatra se proporcionalnim.

247.

Potporama se mogu pokriti operativni troškovi ako se odnose na odvojeno skupljanje i razvrstavanje otpada ili drugih proizvoda, materijala ili tvari u pogledu posebnih tokova otpada ili vrsta otpada radi pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranje, a u tom slučaju moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

a)

potpora se mora dodijeliti na temelju konkurentnog natječajnog postupka provedenog u skladu s kriterijima iz točaka 49. i 50. koji na nediskriminirajućoj osnovi mora biti otvoren svim subjektima koji pružaju usluge odvojenog skupljanja i razvrstavanja;

b)

ako postoji visok stupanj nesigurnosti u pogledu budućeg razvoja operativnih troškova tijekom trajanja mjere, natječajni postupak može uključivati pravila kojima se potpora ograničava u određenim dobro utvrđenim okolnostima ako su ta pravila i okolnosti utvrđeni ex ante;

c)

svaka potpora za ulaganje dodijeljena postrojenju koje se upotrebljava za odvojeno skupljanje i razvrstavanje otpada u pogledu posebnih tokova otpada ili vrsta otpada mora se oduzeti od operativne potpore dodijeljene istom postrojenju ako oba oblika potpore pokrivaju iste prihvatljive troškove;

d)

potpora se može dodijeliti za razdoblje od najviše pet godina.

4.4.5.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu

248.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.2.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točkama od 249. do 252.

249.

Potporama se ne smije poticati stvaranje otpada ili povećana uporaba resursa.

250.

Potporama se ne smije samo povećati potražnja za otpadom ili drugim materijalima i resursima namijenjenima ponovnoj uporabi, recikliranju ili oporabi, a da se pritom ne poveća skupljanje tih materijala.

251.

Pri procjeni učinka potpore na tržište Komisija će uzeti u obzir moguće učinke potpore na funkcioniranje tržišta primarnih i sekundarnih materijala koji se odnose na predmetne proizvode.

252.

Točnije, pri procjeni učinka koji na tržište imaju potpore za operativne troškove povezane s odvojenim skupljanjem i razvrstavanjem otpada ili drugih proizvoda, materijala ili tvari u pogledu posebnih tokova otpada ili vrsta otpada radi pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranje Komisija će uzeti u obzir potencijalne interakcije s programima proširene odgovornosti proizvođača u predmetnoj državi članici.

4.5.   Potpore za sprječavanje ili smanjenje onečišćenja koje nije uzrokovano stakleničkim plinovima

4.5.1.   Obrazloženje potpore

253.

Cilj Komunikacije o europskom zelenom planu da se postigne nulta stopa onečišćenja za netoksični okoliš trebao bi osigurati da se do 2050. onečišćenje smanji na razine koje više nisu štetne za ljude i prirodne ekosustave te koje ne prelaze granice onog s čim se naš planet može nositi, čime se stvara netoksičan okoliš u skladu s UN-ovim Programom održivog razvoja do 2030. (109) i dugoročnim ciljevima Osmog programa djelovanja za okoliš (110). Unija je utvrdila posebne ciljeve za smanjenje razine onečišćenja, kao što su ciljevi za čišći zrak (111) i nulto onečišćenje vodnih tijela (112) te za smanjenje buke, uporabe i ispuštanja zabrinjavajućih tvari, plastičnog otpada i onečišćenja mikroplastikom te otpada (113), kao i ciljeve u pogledu viška hranjivih tvari i gnojiva, opasnih pesticida i tvari koje uzrokuju antimikrobnu otpornost (114).

254.

Financijskom potporom u obliku državnih potpora može se znatno pridonijeti okolišnom cilju koji se odnosi na smanjenje onečišćenja koje nije uzrokovano stakleničkim plinovima.

4.5.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

255.

Potpore za sprječavanje ili smanjenje onečišćenja koje nije uzrokovano stakleničkim plinovima mogu se dodijeliti za ulaganja koja poduzetnicima omogućuju da premaše norme Unije za zaštitu okoliša, povećaju razinu zaštite okoliša ako norme Unije ne postoje ili da se usklade s normama Unije koje su donesene, ali još nisu na snazi.

256.

Ako se potpore dodjeljuju u obliku dozvola za emisije stakleničkih plinova (115), mjera potpore mora se osmisliti na način da se onečišćenje spriječi ili smanji na niže razine od razina predviđenih normama Unije koje su obvezne za predmetne poduzetnike.

257.

Potpora mora u prvom redu biti usmjerena na sprječavanje ili smanjenje onečišćenja koje je izravno povezano s djelatnostima samog korisnika.

258.

Potporama se ne smije samo premještati onečišćenje iz jednog sektora u drugi ili s jednog okolišnog medija na drugi (npr. iz zraka u vodu). Ako je potpora usmjerena na smanjenje onečišćenja, njome se mora postići ukupno smanjenje onečišćenja.

259.

Odjeljak 4.5. ne primjenjuje se na mjere potpore obuhvaćene područjem primjene odjeljka 4.1. Ako se mjerom pridonosi i sprječavanju ili smanjenju emisija stakleničkih plinova i sprječavanju ili smanjenju onečišćenja koje nije uzrokovano emisijama stakleničkih plinova, spojivost mjere ocijenit će se na temelju odjeljka 4.1. ili na temelju ovog odjeljka, ovisno o tome koji je od tih dvaju ciljeva prevladavajući (116).

4.5.3.   Učinak poticaja

260.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.1.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točkama 261. i 262.

261.

Smatra se da potpora ima učinak poticaja ako omogućuje poduzetniku da spriječi ili smanji onečišćenje ako norme Unije ne postoje ili da premaši razine koje se zahtijevaju normama Unije koje su već na snazi. Kako je objašnjeno u točki 32., može se smatrati i da potpora ima učinak poticaja ako omogućuje poduzetniku da spriječi ili smanji onečišćenje u skladu s obveznim nacionalnim normama koje su strože od normi Unije ili su donesene jer norme Unije nisu postojale.

262.

Smatrat će se da potpore za prilagodbu donesenim normama Unije koje još nisu stupile na snagu imaju učinak poticaja ako se ulaganje provede i završi najmanje 18 mjeseci prije nego što norme Unije stupe na snagu.

4.5.4.   Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru

4.5.4.1.   Nužnost potpore

263.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.2.1.1. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točki 264.

264.

Za potpore u obliku dozvola za emisije stakleničkih plinova (117) država članica mora dokazati da su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

a)

prodaja na dražbi dovodi do znatnog povećanja troškova proizvodnje za svaki sektor ili kategoriju pojedinačnih korisnika;

b)

znatno povećanje proizvodnih troškova ne može se prenijeti na kupce bez znatnih smanjenja prihoda od prodaje (118);

c)

pojedinačni poduzetnici u sektoru nemaju mogućnost smanjivanja razina emisija kako bi se cijena certifikata smanjila na razinu koja je prihvatljiva za te poduzetnike. Nemogućnost smanjenja potrošnje može se dokazati usporedbom podataka o razinama emisija s onima koji proizlaze iz najučinkovitije tehnike u Europskom gospodarskom prostoru. Najveća korist koju poduzetnici koji postignu najučinkovitiju tehniku mogu ostvariti emisijska je jedinica u okviru sustava trgovanja dozvolama koja odgovara povećanju troškova proizvodnje i koja se ne može prenijeti kupcima. Svi poduzetnici sa slabijom učinkovitosti u zaštiti okoliša ostvaruju manju emisijsku jedinicu, razmjerno svojoj učinkovitosti u zaštiti okoliša.

4.5.4.2.   Proporcionalnost

265.

Prihvatljivi troškovi su dodatni troškovi ulaganja koji su izravno povezani s postizanjem više razine zaštite okoliša.

266.

Dodatni troškovi ulaganja sastoje se od razlike između troškova ulaganja za koje je dodijeljena potpora i troškova ulaganja u protučinjeničnom scenariju kako je opisano u točkama od 226. do 230. Ako se projekt sastoji od rane prilagodbe normama Unije koje još nisu na snazi, protučinjenični scenarij u načelu bi trebao biti onaj opisan u točki 228.

267.

Intenzitet potpore ne smije premašiti 40 % prihvatljivih troškova.

268.

Intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća ili 20 postotnih bodova za mala poduzeća.

269.

Intenzitet potpore može se povećati za 15 postotnih bodova za ulaganja u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora ili za 5 postotnih bodova za ulaganja u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora.

270.

Intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za djelatnosti ekoloških inovacija pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u točki 244. podtočkama od (a) do (c).

271.

Odstupajući od točaka od 267. do 270., država članica može na temelju analize manjka financijskih sredstava utvrđene u točkama 48., 51. i 52. dokazati i da je potreban veći iznos potpore. U tom slučaju država članica mora provesti ex post praćenje kako bi provjerila iznesene pretpostavke o razini potrebne potpore i uspostavila mehanizam za povrat prekomjernih sredstava kako je utvrđeno u točki 55. Iznos potpore ne smije premašiti manjak financijskih sredstava kako je utvrđeno u točkama 51. i 52.

272.

Ako se potpora dodjeljuje na temelju konkurentnog natječajnog postupka provedenog u skladu s kriterijima utvrđenima u točkama 49. i 50., iznos potpore smatra se proporcionalnim.

273.

Za potpore u obliku dozvola za emisije stakleničkih plinova Komisija će potvrditi i sljedeće:

a)

raspodjela se provodi na transparentan način, na temelju objektivnih kriterija i podataka iz najkvalitetnijih dostupnih izvora; i

b)

ukupni iznos dozvola za emisije stakleničkih plinova ili emisijskih jedinica dodijeljenih svakom poduzetniku po cijeni ispod tržišne vrijednosti nije veći od njihovih očekivanih potreba, procijenjenih na temelju slučaja u kojem ne postoji sustav trgovanja emisijama.

4.5.5.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu

274.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.2.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točki 275.

275.

Za potpore u obliku dozvola za emisije stakleničkih plinova Komisija će potvrditi i sljedeće:

a)

odabir korisnika potpore temelji se na objektivnim i transparentnim kriterijima, a potpore se u načelu dodjeljuju na isti način svim konkurentima u istom sektoru ako se nalaze u sličnoj činjeničnoj situaciji;

b)

metodologijom dodjele ne pogoduje se određenim poduzetnicima (119) ili određenim sektorima ako to nije opravdano logikom zaštite okoliša u samom sustavu ili ako su takva pravila potrebna radi dosljednosti s drugim politikama zaštite okoliša;

c)

novi sudionici na tržištu ne dobivaju dozvole ili emisijske jedinice po povoljnijim uvjetima od postojećih poduzetnika koji djeluju na tim istim tržištima;

d)

ako se veće emisijske jedinice dodjeljuju postojećim postrojenjima nego novim sudionicima, to ne dovodi do stvaranja neopravdanih prepreka ulasku na tržište.

4.6.   Potpore za remedijaciju štete u okolišu, oporavak prirodnih staništa i ekosustava, zaštitu ili obnovu bioraznolikosti i provedbu prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje

4.6.1.   Obrazloženje potpore

276.

Strategijom za bioraznolikost do 2030. (120) nastoji se zaštititi priroda, poništiti učinke degradacije ekosustava i usmjeriti bioraznolikost Unije na put prema oporavku do 2030. Strategijom kao središnjim dijelom Komunikacije o europskom zelenom planu postavljaju se ambiciozni ciljevi i obveze za 2030. kako bi ekosustavi bili zdravi i otporni.

277.

Financijskom potporom u obliku državnih potpora može se na nekoliko načina znatno pridonijeti okolišnom cilju koji se odnosi na zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava, među ostalim pružanjem poticaja za otklanjanje štete na onečišćenim lokacijama, oporavak degradiranih prirodnih staništa i ekosustava ili ulaganje u zaštitu ekosustava.

278.

Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (121) nastoji se potaknuti ulaganja u prirodna rješenja za prilagodbu (122) jer bi njihova opsežna provedba povećala otpornost na klimatske promjene i pridonijela višestrukim ciljevima europskog zelenog plana.

4.6.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

279.

U ovom odjeljku utvrđena su pravila spojivosti za mjere potpore za remedijaciju štete u okolišu, oporavak prirodnih staništa i ekosustava, zaštitu ili obnovu bioraznolikosti i provedbu prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje.

280.

Ovaj se odjeljak ne primjenjuje na:

a)

potpore za remedijaciju ili oporavak nakon zatvaranja elektrana i obustave rudarskih djelatnosti odnosno djelatnosti vađenja ako su te potpore obuhvaćene odjeljkom 4.12. (123);

b)

potpore za nadoknadu štete uzrokovane prirodnim katastrofama kao što su potresi, lavine, odroni tla, poplave, tornada, uragani, erupcije vulkana i šumski požari prirodnog podrijetla.

281.

Potpore na temelju ovog odjeljka mogu se dodijeliti za sljedeće djelatnosti:

a)

remedijaciju štete u okolišu, uključujući štetu nanesenu kvaliteti tla, površinskim odnosno podzemnim vodama ili morskom okolišu;

b)

oporavak prirodnih staništa i ekosustava iz degradiranog stanja;

c)

zaštitu ili obnovu bioraznolikosti ili ekosustava kako bi se pridonijelo postizanju dobrog stanja ekosustava odnosno zaštiti ekosustava koji su već u dobrom stanju;

d)

provedbu prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje.

282.

Ovaj se odjeljak ne primjenjuje na mjere potpore obuhvaćene područjem primjene odjeljka 4.1. Ako se mjerom pridonosi i smanjenju emisija stakleničkih plinova i remedijaciji štete u okolišu, oporavku prirodnih staništa i ekosustava, zaštiti ili obnovi bioraznolikosti te provedbi prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, spojivost mjere ocijenit će se na temelju odjeljka 4.1. ili ovog odjeljka, ovisno o tome koji je od tih dvaju ciljeva prevladavajući (124).

4.6.3.   Učinak poticaja

283.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.1.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točkama od 284. do 287.

284.

Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ili druge relevantne propise Unije (125), može se smatrati da potpore za remedijaciju štete u okolišu, oporavak prirodnih staništa i ekosustava, zaštitu ili obnovu bioraznolikosti i provedbu prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje imaju učinak poticaja samo ako se subjekt ili poduzetnik koji je prouzročio štetu u okolišu ne može utvrditi ili smatrati zakonski odgovornim za financiranje potrebnih radova za sprječavanje i ispravljanje štete u okolišu u skladu s načelom „onečišćivač plaća”.

285.

Država članica mora dokazati da su provedene sve potrebne mjere, uključujući pravne radnje, da bi se odgovorni subjekt ili poduzetnik koji je prouzročio štetu u okolišu utvrdio i da bi ga se obvezalo na snošenje odgovarajućih troškova. Ako se odgovorni subjekt ili poduzetnik u skladu s primjenjivim pravom ne može utvrditi ili obvezati na snošenje troškova, može se dodijeliti potpora za cjelokupne radove na remedijaciji ili oporavku te će se smatrati da ima učinak poticaja. Komisija može smatrati da se poduzetnika ne može obvezati na snošenje troškova remedijacije štete u okolišu koju je prouzročio kad više pravno ne postoji i nijedan se drugi poduzetnik ne može smatrati njegovim pravnim ili gospodarskim sljednikom (126) ili ako nema na raspolaganju dovoljna financijska jamstva za pokrivanje troškova remedijacije.

286.

Potpore dodijeljene za provedbu kompenzacijskih mjera iz članka 6. stavka 4. Direktive Vijeća 92/43/EEZ (127) nemaju učinak poticaja. Za potpore za pokrivanje dodatnih troškova potrebnih za povećanje područja primjene ili cilja tih mjera na razinu koja premašuje pravne obveze iz članka 6. stavka 4. te direktive može se smatrati da imaju učinak poticaja.

287.

Za potpore za remedijaciju štete u okolišu i oporavak prirodnih staništa i ekosustava smatrat će se da imaju učinak poticaja ako troškovi remedijacije ili oporavka premašuju povećanje vrijednosti zemljišta (vidjeti točku 288.).

4.6.4.   Proporcionalnost

288.

Za ulaganja u remedijaciju štete u okolišu ili oporavak prirodnih staništa i ekosustava prihvatljivi troškovi su troškovi nastali u okviru radova na remedijaciji ili oporavku, umanjeni za povećanje vrijednosti zemljišta ili imovine. Procjenu povećanja vrijednosti zemljišta ili imovine koje proizlazi iz remedijacije ili oporavka mora provesti neovisni kvalificirani stručnjak.

289.

Za ulaganja u zaštitu ili obnovu bioraznolikosti i u provedbu prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje prihvatljivi troškovi ukupni su troškovi radova kojima se pridonosi zaštiti ili obnovi bioraznolikosti ili koji dovode do provedbe prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje.

290.

Ako se potpora dodjeljuje za provedbu prirodnih rješenja u zgradama koje imaju energetski certifikat, države članice trebale bi dokazati da ta ulaganja ne sprječavaju provedbu mjera energetske učinkovitosti koje su preporučene u energetskom certifikatu.

291.

Intenzitetom potpore može se obuhvatiti do 100 % prihvatljivih troškova.

4.7.   Potpore u obliku smanjenja poreza ili parafiskalnih davanja

292.

Odjeljak 4.7. obuhvaća potpore za zaštitu okoliša u obliku smanjenja poreza ili parafiskalnih davanja. Čine ga dva pododjeljka, od kojih se svaki temelji na zasebnoj logici. U odjeljku 4.7.1. riječ je o porezima ili davanjima kojima se sankcioniraju ponašanja štetna za okoliš i stoga im je cilj poduzetnike i potrošače usmjeriti prema donošenju odluka koje su prihvatljivije za okoliš. Prema odjeljku 4.7.2. države članice mogu, ali ne moraju, ciljanim smanjenjem poreza ili davanja potaknuti poduzetnike da promijene ili prilagode svoje ponašanje tako da sudjeluju u projektima ili aktivnostima koji su prihvatljiviji za okoliš.

4.7.1.   Potpore u obliku smanjenja poreza za zaštitu okoliša i parafiskalnih davanja

4.7.1.1.   Obrazloženje potpore

293.

Porezi za zaštitu okoliša ili parafiskalna davanja uvode se kako bi se internalizirali vanjski troškovi ponašanja koje šteti okolišu, odnosno kako bi se naplaćivanjem odvratilo od takvog ponašanja i povećala razina zaštite okoliša. Porezi za zaštitu okoliša i parafiskalna davanja u načelu bi trebali odražavati ukupne troškove za društvo (vanjske troškove) te bi u skladu s tim iznos poreza ili parafiskalnih davanja koji se plaća po jedinici emisija, drugih onečišćujućih tvari ili potrošenih resursa trebao biti jednak za sve poduzetnike koji su odgovorni za ponašanje koje šteti okolišu. Iako bi smanjenja poreza za zaštitu okoliša ili parafiskalnih davanja mogla negativno utjecati na cilj zaštite okoliša, mogla bi ipak biti potrebna ako bi korisnici u suprotnom bili u toliko nepovoljnom konkurentnom položaju da uopće ne bi bilo izvedivo uvesti porez za zaštitu okoliša ili parafiskalna davanja.

294.

Ako se smanjenja poreza za zaštitu okoliša ili parafiskalnih davanja ne bi mogla provesti bez ugrožavanja gospodarskih aktivnosti određenih poduzetnika, odobravanjem povoljnijeg postupanja prema nekim poduzetnicima može se omogućiti postizanje više opće razine doprinosa za zaštitu okoliša ili parafiskalnih davanja. U skladu s tim, u nekim se okolnostima smanjenjima poreza za zaštitu okoliša ili parafiskalnih davanja može neizravno pridonijeti višoj razini zaštite okoliša. Međutim, ne bi se smio narušiti sveukupni cilj poreza za zaštitu okoliša ili parafiskalnih davanja, a to je odvraćanje od ponašanja kojim se šteti okolišu, i/ili povećati cijena takvog ponašanja ako ne postoje zadovoljavajuća alternativna rješenja.

4.7.1.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

295.

Komisija će smatrati da se potpore u obliku smanjenja poreza ili davanja mogu dodijeliti ako država članica dokaže da su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

a)

smanjenja su usmjerena na poduzetnike na koje porez za zaštitu okoliša ili davanja najviše utječu i koji bez smanjenja ne bi mogli obavljati svoje gospodarske aktivnosti na održiv način;

b)

razina zaštite okoliša koja se zapravo postiže smanjenjem viša je od razine koja bi bila ostvarena bez primjene tih smanjenja.

296.

Kako bi dokazala da su oba uvjeta iz točke 295 ispunjena, država članica mora Komisiji dostaviti sljedeće informacije:

a)

opis sektora ili kategorija korisnika koji ispunjavaju uvjete za smanjenja;

b)

popis najvećih korisnika u svakom sektoru o kojem je riječ, njihov promet, tržišne udjele, visinu porezne osnovice i udio poreza za zaštitu okoliša ili davanja u njihovoj dobiti prije oporezivanja sa smanjenjem ili bez njega;

c)

opis situacije u kojoj se ti korisnici nalaze i objašnjenje zašto ne bi mogli platiti standardnu stopu poreza za zaštitu okoliša ili davanja;

d)

objašnjenje načina na koji smanjeni porez ili davanja zapravo mogu pridonijeti povećanju razine zaštite okoliša u odnosu na razinu zaštite okoliša koja bi se postigla bez smanjenja (na primjer uspoređivanjem standardne stope koja bi se primijenila sa smanjenjem ili bez njega, ukupnog broja poduzeća koja bi podlijegala porezu ili davanjima ili drugih pokazatelja koji odražavaju stvarne promjene u ponašanju koje je štetno za okoliš).

4.7.1.3.   Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru

297.

Ako su porezi za zaštitu okoliša usklađeni, Komisija može primijeniti pojednostavnjeni pristup kako bi ocijenila nužnost i proporcionalnost potpore. U kontekstu Direktive 2003/96/EZ Komisija može primijeniti pojednostavnjeni pristup za smanjenja poreza poštujući najnižu razinu oporezivanja u Uniji utvrđenu u točkama 298. i 299.

298.

Komisija će smatrati da je potpora u obliku smanjenja usklađenih poreza nužna i proporcionalna pod sljedećim kumulativnim uvjetima:

a)

korisnici plaćaju barem najnižu razinu oporezivanja u Uniji koja je određena primjenjivom direktivom;

b)

odabir korisnika temelji se na objektivnim i transparentnim kriterijima;

c)

potpora se u načelu dodjeljuje na isti način svim poduzetnicima u istom sektoru ako su u sličnoj činjeničnoj situaciji;

d)

država članica provodi ex ante otvoreno javno savjetovanje, u okviru kojeg su točno opisani sektori koji ispunjavaju uvjete za smanjenje te je naveden popis najvećih korisnika za svaki sektor, kako bi provjerila nužnost potpore za neizravan doprinos višoj razini zaštite okoliša.

299.

Države članice mogu dodijeliti potporu u obliku smanjenja porezne stope ili kao fiksni iznos godišnje naknade (povrat poreza) odnosno kao kombinaciju tih dviju mogućnosti. Prednost pristupa koji uključuje povrat poreza taj je što poduzetnici ostaju izloženi cjenovnim signalima poreza za zaštitu okoliša. Iznos povrata poreza trebalo bi izračunati na temelju povijesnih podataka, tj. razine proizvodnje te potrošnje ili onečišćenja zabilježene za tog poduzetnika u određenoj referentnoj godini. Razina povrata poreza ne smije premašiti najmanji iznos oporezivanja u Uniji koji bi se inače trebao platiti za referentnu godinu.

300.

Ako porezi za zaštitu okoliša nisu usklađeni ili korisnici plaćaju manje od najmanje razine usklađenog poreza u Uniji kad je to dopušteno primjenjivom direktivom, potrebna je detaljna ocjena nužnosti i proporcionalnosti potpore kako je utvrđeno u odjeljcima od 4.7.1.3.1. do 4.7.1.3.3.

4.7.1.3.1.   Nužnost

301.

Uz zahtjeve iz odjeljka 3.2.1.1. primjenjuju se i zahtjevi iz točaka 302. i 303.

302.

Komisija će smatrati da je potpora nužna ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

a)

odabir korisnika temelji se na objektivnim i transparentnim kriterijima, a potpora se dodjeljuje na isti način svim poduzetnicima koji ispunjavaju uvjete, koji posluju u istom sektoru gospodarske djelatnosti i koji su u istoj ili sličnoj činjeničnoj situaciji s obzirom na ciljeve mjere potpore;

b)

porez za zaštitu okoliša ili parafiskalna davanja bez smanjenja doveli bi do znatnog povećanja troškova proizvodnje izračunanih kao udio bruto dodane vrijednosti za svaki sektor ili kategoriju korisnika;

c)

znatno povećanje troškova proizvodnje ne bi se moglo prenijeti na kupce bez znatnih smanjenja obujma prodaje.

303.

Za smanjenja poreza za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase država članica mora uspostaviti mehanizam za provjeru je li mjera i dalje nužna, pri čemu primjenjuje uvjete nužnosti iz odjeljka 4.1.3.1., i poduzeti odgovarajuće mjere, kao što su prekid izuzeća ili smanjenje razine potpore.

4.7.1.3.2.   Primjerenost

304.

Uz zahtjeve iz odjeljka 3.2.1.2. primjenjuju se i zahtjevi iz točaka 305. i 306.

305.

Komisija će odobriti programe potpore za razdoblja od najviše 10 godina, nakon čega država članica može ponovno prijaviti mjeru ako ponovno ocijeni primjerenost predmetne mjere potpore.

306.

Ako se potpora dodjeljuje u obliku povrata poreza, iznos povrata poreza trebalo bi izračunati na temelju povijesnih podataka, odnosno razine proizvodnje te potrošnje ili onečišćenja zabilježene za tog poduzetnika u određenoj referentnoj godini.

4.7.1.3.3.   Proporcionalnost

307.

Odjeljak 3.2.1.3. ne primjenjuje se na potpore u obliku smanjenja poreza za zaštitu okoliša i parafiskalnih davanja.

308.

Komisija će smatrati da je potpora proporcionalna ako je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:

a)

svaki korisnik potpore plaća najmanje 20 % nominalnog iznosa poreza za zaštitu okoliša ili parafiskalnih davanja koje bi taj korisnik inače morao platiti bez smanjenja;

b)

smanjenje poreza ili davanja ne premašuje 100 % nacionalnog poreza za zaštitu okoliša ili parafiskalnih davanja i uvjetovano je sklapanjem sporazuma između države članice i korisnika ili udruženja korisnika kojima se korisnici ili udruženja korisnika obvezuju da će ostvariti ciljeve zaštite okoliša koji imaju isti učinak kao da su korisnici ili udruženja korisnika platili najmanje 20 % nacionalnog poreza ili davanja. Ti sporazumi ili obveze mogu se među ostalim odnositi na smanjenje potrošnje energije, smanjenje emisija i drugih onečišćujućih tvari ili bilo koju drugu mjeru zaštite okoliša.

309.

Takvi sporazumi moraju ispunjavati sljedeće kumulativne uvjete:

a)

država članica pregovara o sadržaju sporazuma te određuje ciljeve i rokove za njihovo ostvarivanje;

b)

država članica osigurava neovisno i redovito praćenje obveza iz sporazuma;

c)

sporazumi se periodički preispituju s obzirom na tehnološki i drugi razvoj te se njima propisuju učinkovite kazne u slučaju neispunjenja obveza.

4.7.2.   Potpore za zaštitu okoliša u obliku smanjenja poreza ili parafiskalnih davanja

4.7.2.1.   Obrazloženje potpore

310.

Države članice mogu razmotriti mogućnost da smanjenjem poreza ili parafiskalnih davanja potaknu poduzetnike na projekte ili djelatnosti kojima se povećava razina zaštite okoliša. Ako je cilj tog smanjenja potaknuti korisnike na provedbu projekata ili obavljanje djelatnosti koji dovode do manjeg onečišćenja ili potrošnje resursa, Komisija će ocijeniti mjere s obzirom na zahtjeve utvrđene u odjeljku 4.7.2.

4.7.2.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

311.

Ovaj odjeljak obuhvaća potpore za projekte i djelatnosti prihvatljive za okoliš koje su obuhvaćene područjem primjene odjeljaka od 4.2. do 4.6. i imaju oblik smanjenja poreza ili parafiskalnih davanja.

312.

Ako je glavni cilj smanjenja poreza ili davanja dekarbonizacija, primjenjuje se odjeljak 4.1.

313.

Ovaj odjeljak ne obuhvaća smanjenja poreza ili davanja, koja odražavaju osnovne troškove pružanja energije ili povezanih usluga. Na primjer, smanjenja mrežnih naknada ili naknada za financiranje mehanizama za razvoj kapaciteta nisu obuhvaćena odjeljkom 4.7.2. Ovaj odjeljak ne obuhvaća smanjenja naknada za potrošnju električne energije kojima se financira cilj energetske politike.

4.7.2.3.   Učinak poticaja

314.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.1.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točkama 315. i 316.

315.

Država članica mora za svaki prihvatljivi projekt ili referentni projekt za kategoriju korisnika Komisiji na procjenu dostaviti mjerenje kako je utvrđeno u točki 51. ili jednakovrijedne podatke u kojima se uspoređuje profitabilnost referentnog projekta ili djelatnosti sa smanjenjem poreza ili parafiskalnih davanja i bez njega te dokazuje da smanjenje potiče ostvarivanje projekta ili djelatnosti prihvatljive za okoliš.

316.

Smatra se da potpora za projekte koji započinju prije podnošenja zahtjeva za potporu ima učinak poticaja ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

a)

mjerom se uspostavlja pravo na potporu u skladu s objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima i bez daljnje primjene diskrecijskog prava države članice;

b)

mjera je donesena i stupila je na snagu prije početka rada na projektu ili djelatnosti kojoj je dodijeljena potpora, osim u slučaju programa koji su nasljednici poreznih programa ako je djelatnost bila obuhvaćena prethodnim programima u obliku poreznih ili parafiskalnih pogodnosti.

4.7.2.4.   Proporcionalnost

317.

Odjeljak 3.2.1.3. ne primjenjuje se na potpore za zaštitu okoliša u obliku smanjenja poreza ili parafiskalnih nameta.

318.

Potpora ne smije premašiti uobičajenu stopu ili iznos poreza ili davanja koji bi se inače primjenjivali.

319.

Ako je smanjenje poreza ili parafiskalnih davanja povezano s troškovima ulaganja, potpora će se smatrati proporcionalnom ako ne premašuje intenzitete potpore i maksimalne iznose potpore iz odjeljaka od 4.2. do 4.6. Ako iz tih odjeljaka proizlazi zahtjev za provedbom konkurentnog natječajnog postupka, taj se zahtjev ne primjenjuje na potporu dodijeljenu u obliku smanjenja poreza ili parafiskalnih davanja.

320.

Ako se smanjenjem poreza ili parafiskalnih davanja smanjuju periodični operativni troškovi, iznos potpore ne smije premašiti razliku između operativnih troškova projekta ili djelatnosti koja je prihvatljiva za okoliš i protučinjeničnog scenarija koji je manje prihvatljiv za okoliš. Ako projekt ili djelatnost koja je prihvatljivija za okoliš može dovesti do potencijalnih ušteda troškova ili dodatnih prihoda, oni se moraju uzeti u obzir pri utvrđivanju proporcionalnosti potpore.

4.7.2.5.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu

321.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.2.2. primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u točkama od 322. do 324.

322.

Državne potpore moraju se dodijeliti na isti način svim poduzetnicima koji ispunjavaju uvjete, koji posluju u istom sektoru gospodarske djelatnosti i koji su u istoj ili sličnoj činjeničnoj situaciji s obzirom na ciljeve mjere potpore.

323.

Država članica mora osigurati da će potpora i dalje biti nužna u slučaju programa koji traju dulje od tri godine i mora ocijeniti te programe barem svake tri godine.

324.

Ako se porez ili parafiskalna davanja odnose na projekte obuhvaćene:

a)

odjeljkom 4.2., primjenjuju se točke od 154. do 156.;

b)

odjeljkom 4.3.1., primjenjuju se točke od 183. do 188.;

c)

odjeljkom 4.3.2., primjenjuju se točke od 206. do 216.

4.8.   Potpore za sigurnost opskrbe električnom energijom

4.8.1.   Obrazloženje potpore

325.

Tržišni i regulatorni nedostaci mogu značiti da cjenovni signali ne pružaju učinkovite poticaje za ulaganja, što, na primjer, dovodi do neodgovarajuće kombinacije resursa u proizvodnji električne energije, nedostatnih kapaciteta, nedostatne fleksibilnosti ili neprimjerene lokacije. Osim toga, znatna preobrazba u sektoru električne energije zbog tehnoloških i klimatskih promjena donosi nove izazove za osiguravanje opskrbe električnom energijom. Iako bi sve integriranije tržište električne energije trebalo omogućiti razmjenu električne energije na razini EU-a, čime će se ublažiti problemi u sigurnosti opskrbe na nacionalnoj razini, čak se i na spojenim tržištima može dogoditi da sigurnost opskrbe nije zajamčena u svakom trenutku u nekim državama članicama ili regijama. Zbog toga države članice mogu razmotriti uvođenje mjera kako bi se osigurala određena razina sigurnosti opskrbe električnom energijom.

4.8.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

326.

Ovaj odjeljak obuhvaća pravila spojivosti za mjere potpore usmjerene na povećanje sigurnosti opskrbe električnom energijom. To uključuje mehanizme za razvoj kapaciteta i druge mjere za rješavanje dugoročnih i kratkoročnih problema u sigurnosti opskrbe nastalih zbog tržišnih nedostataka koji sprječavaju dostatna ulaganja u kapacitete za proizvodnju, skladištenje ili upravljanje potrošnjom električne energije, međupovezanost te mjere za slučaj zagušenja mreže kojima se nastoje riješiti nedostatci mreža za prijenos i distribuciju električne energije (128).

327.

Takve mjere mogu biti osmišljene i kao potpora ciljevima zaštite okoliša, na primjer isključivanjem kapaciteta ili mjera koji uzrokuju veća onečišćenja kako bi se prednost u postupku odabira dala kapacitetu koji je korisniji za okoliš.

328.

U okviru svoje prijave države članice trebale bi utvrditi gospodarske djelatnosti koje će se razviti kao rezultat potpore. Potpore za povećanje sigurnosti opskrbe električnom energijom izravno olakšavaju razvoj gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom, skladištenjem i upravljanjem potrošnjom električne energije, uključujući nova ulaganja te učinkovitu obnovu i održavanje postojeće imovine. Njima se ujedno može neizravno poduprijeti širok raspon gospodarskih djelatnosti koje se oslanjaju na ulaznu električnu energiju, uključujući elektrifikaciju sustava grijanja i prijevoznih sustava.

4.8.3.   Učinak poticaja

329.

Primjenjuju se pravila o učinku poticaja iz točaka 29., 30., 31. i 32.

4.8.4.   Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru

4.8.4.1.   Nužnost

330.

Odjeljak 3.2.1.1. ne primjenjuje se na mjere za sigurnost opskrbe električnom energijom.

331.

Priroda i uzroci problema sigurnosti opskrbe električnom energijom, a time i potrebe za državnom potporom kako bi se osigurala opskrba električnom energijom, moraju se na odgovarajući način analizirati i izmjeriti, uključujući vrijeme i mjesto na kojem se problem očekuje, prema potrebi s obzirom na standard pouzdanosti kako je definiran u članku 25. Uredbe (EU) 2019/943. Za mjere za slučaj zagušenja mreže države članice trebale bi dostaviti analizu (nakon savjetovanja s nadležnim nacionalnim regulatornim tijelom i uzimajući u obzir njegovo stajalište) u kojoj se utvrđuje te analizom troškova i koristi opravdava razina sigurnosti opskrbe koja se nastoji postići predloženom mjerom. Za sve mjere za sigurnost opskrbe trebalo bi opisati odgovarajuću mjernu jedinicu i navesti metodu njezina izračuna, uz upućivanje na sve relevantne zahtjeve u sektorskom zakonodavstvu.

332.

Utvrđivanje problema u sigurnosti opskrbe električnom energijom prema potrebi bi trebalo biti u skladu s najnovijom dostupnom analizom koju je proveo ENTSO-E za električnu energiju u skladu sa zakonodavstvom o unutarnjem energetskom tržištu, a posebno:

a)

kad je riječ o mjerama usmjerenima na adekvatnost resursa, s europskim procjenama adekvatnosti resursa iz članka 23. Uredbe (EU) 2019/943;

b)

kad je riječ o mjerama za slučaj zagušenja mreže, s izvješćima o strukturnim zagušenjima i drugim velikim fizičkim zagušenjima između i unutar zona trgovanja iz članka 14. točke 2. Uredbe (EU) 2019/943.

333.

Države članice mogu se osloniti i na nacionalne procjene adekvatnosti resursa kako bi dokazale potrebu za mehanizmima za razvoj kapaciteta u mjeri u kojoj je to dopušteno člankom 24. Uredbe (EU) 2019/943. Za druge mjere za sigurnost opskrbe, uključujući mjere za slučaj zagušenja mreže, države članice mogu se osloniti i na nacionalnu procjenu nužnosti predložene intervencije. Nacionalne procjene iz ove točke trebalo bi odobriti ili pregledati nadležno nacionalno regulatorno tijelo.

334.

Mjere povezane s rizikom od elektroenergetskih kriza trebalo bi utvrditi u nacionalnom planu pripravnosti na rizike iz članka 11. Uredbe (EU) 2019/941 (129).

335.

Države članice koje predlažu uvođenje nekoliko mjera usmjerenih na sigurnost opskrbe električnom energijom moraju jasno objasniti međudjelovanje tih mjera radi osiguravanja ukupne troškovne učinkovitosti kombiniranih mjera za sigurnost opskrbe, na primjer tako što će pojasniti kako se mehanizmima za razvoj kapaciteta postiže (ali ne premašuje) standard pouzdanosti iz točke 331.

336.

Moraju se utvrditi regulatorni ili tržišni nedostaci, kao i svi ostali problemi koji sprječavaju postizanje dostatne razine sigurnosti opskrbe električnom energijom (i prema potrebi zaštite okoliša) bez intervencije.

337.

Moraju se utvrditi i postojeće mjere koje su već usmjerene na tržište ili regulatorne nedostatke odnosno druge probleme utvrđene u točki 336.

338.

Države članice moraju obrazložiti zašto se od tržišta ne može očekivati sigurnost opskrbe električnom energijom bez državne potpore, uzimajući u obzir reforme i poboljšanja tržišta koje države članice planiraju provesti, kao i tehnološki razvoj.

339.

U svojoj procjeni Komisija će uzeti u obzir sljedeće elemente koje trebaju dostaviti države članice:

a)

procjenu učinka varijabilne proizvodnje, uključujući proizvodnju iz susjednih sustava;

b)

procjenu učinka sudjelovanja potrošnje i skladištenja, uključujući opis mjera za poticanje upravljanja potrošnjom;

c)

procjenu stvarnog ili mogućeg postojanja interkonekcijskih vodova i velike infrastrukture za unutarnju prijenosnu mrežu, uključujući opis projekata koji se grade ili planiraju;

d)

procjenu svih ostalih elemenata koji bi mogli izazvati ili pogoršati problem u sigurnosti opskrbe električnom energijom, kao što su gornje granice veleprodajnih cijena ili drugi regulatorni ili tržišni nedostaci. Ako se to zahtijeva Uredbom (EU) 2019/943, za plan provedbe iz članka 20. stavka 3. te uredbe mora se pribaviti mišljenje Komisije prije nego što se potpora može dodijeliti. Plan provedbe i mišljenje uzet će se u obzir u ocjeni nužnosti; i

e)

sav relevantni sadržaj akcijskih planova na temelju članka 15. Uredbe (EU) 2019/943.

4.8.4.2.   Primjerenost

340.

Odjeljak 3.2.1.2. ne primjenjuje se na mjere za sigurnost opskrbe električnom energijom.

341.

Države članice trebale bi ponajprije razmotriti alternativne načine postizanja sigurnosti opskrbe električnom energijom, a posebno učinkovitiji model tržišta električne energije koji može ublažiti tržišne nedostatke koji ugrožavaju sigurnost opskrbe električnom energijom. Na primjer, trebalo bi poboljšati funkcioniranje obračuna odstupanja u opskrbi električnom energijom i integraciju promjenjive proizvodnje, poticati i integrirati upravljanje potrošnjom i skladištenje, omogućiti učinkovite cjenovne signale, ukloniti prepreke prekograničnoj trgovini i poboljšati infrastrukturu, uključujući interkonekcije. Potpore se mogu smatrati primjerenima za mjere za sigurnost opskrbe ako je, unatoč već provedenim ili planiranim odgovarajućim i proporcionalnim poboljšanjima modela tržišta (130) i ulaganjima u imovinu mreže, sigurnost opskrbe i dalje upitna.

342.

Za mjere za slučaj zagušenja mreže države članice trebale bi dodatno objasniti kako se učinkovitost mjera za redispečiranje poboljšava u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2019/943.

4.8.4.3.   Prihvatljivost

343.

Mjera potpore trebala bi biti otvorena svim korisnicima ili projektima koji su tehnički u mogućnosti učinkovito pridonijeti ostvarivanju cilja sigurnosti opskrbe. To uključuje proizvodnju, skladištenje i upravljanje potrošnjom te objedinjavanje malih jedinica tih oblika kapaciteta u veće blokove.

344.

Ograničenja sudjelovanja u mjerama za sigurnost opskrbe čiji je cilj spriječiti da te mjere ugrožavaju zaštitu okoliša smatraju se primjerenima (vidjeti točke 368. i 369.).

345.

Države članice potiče se na uvođenje dodatnih kriterija ili značajki u mjere za sigurnost opskrbe radi promicanja sudjelovanja zelenijih tehnologija (ili smanjenja sudjelovanja tehnologija koje onečišćuju) potrebnih za potporu ostvarivanju ciljeva Unije u području zaštite okoliša. Ti dodatni kriteriji ili značajke moraju biti objektivni, transparentni i nediskriminirajući u odnosu na jasno utvrđene ciljeve zaštite okoliša i ne smiju dovesti do prekomjerne naknade korisnicima.

346.

Ako je to tehnički izvedivo, mjere za sigurnost opskrbe električnom energijom moraju biti otvorene za izravno prekogranično sudjelovanje pružatelja kapaciteta smještenih u drugoj državi članici (131). Države članice moraju osigurati da strani kapacitet koji može pružiti jednakovrijednu tehničku izvedbu kao i domaći kapaciteti ima priliku sudjelovati u istom natječajnom postupku kao i domaći kapacitet. Države članice mogu zahtijevati da se strani kapacitet nalazi u državi članici koja ima izravnu mrežnu vezu s državom članicom koja primjenjuje mjeru. Prema potrebi se moraju poštovati i relevantna pravila utvrđena u članku 26. Uredbe (EU) 2019/943.

4.8.4.4.   Javno savjetovanje

347.

Odjeljak 4.8.4.4. primjenjuje se od 1. srpnja 2023.

348.

Prije prijave potpore, osim u opravdanim iznimnim okolnostima, države članice moraju provesti javno savjetovanje o proporcionalnosti i učincima na tržišno natjecanje mjera koje se prijavljuju u skladu s ovim odjeljkom. Obveza savjetovanja ne primjenjuje se na izmjene već odobrenih mjera kojima se ne mijenja njihovo područje primjene ili prihvatljivost odnosno kojima se njihovo trajanje ne produljuje na razdoblje dulje od 10 godina od datuma prvotne odluke, kao ni na slučajeve iz točke 349. Kako bi se utvrdilo je li mjera opravdana uzimajući u obzir kriterije iz ovih Smjernica, potrebno je provesti javno savjetovanje kako je navedeno u nastavku (132):

a)

za mjere u okviru kojih procijenjena prosječna godišnja potpora koja se dodjeljuje iznosi najmanje 100 milijuna EUR godišnje, javno savjetovanje u trajanju od najmanje šest tjedana koje obuhvaća sljedeće teme:

i)

prihvatljivost;

ii)

predloženu uporabu i opseg konkurentnih natječajnih postupaka i sve predložene iznimke;

iii)

glavne parametre za postupak dodjele potpore (133), uključujući omogućivanje tržišnog natjecanja među različitim vrstama korisnika (134);

iv)

metodologiju raspodjele troškova mjere na potrošače;

v)

ako se ne primjenjuje konkurentni natječajni postupak, pretpostavke i podaci na kojima se temelji mjerenje primijenjeno za dokazivanje proporcionalnosti potpore, uključujući troškove, prihode, operativne pretpostavke i životni vijek te WACC; i

vi)

ako se mogu podupirati nova ulaganja u proizvodnju koja se temelji na prirodnom plinu, predložene zaštitne mjere kako bi se osigurala dosljednost s klimatskim ciljevima Unije.

b)

za mjere u okviru kojih procijenjena prosječna godišnja potpora koja je dodijeljena iznosi manje od 100 milijuna EUR godišnje, javno savjetovanje u trajanju od najmanje četiri tjedna koje obuhvaća sljedeće teme:

i)

prihvatljivost;

ii)

predloženu uporabu i opseg konkurentnih natječajnih postupaka i sve predložene iznimke;

iii)

metodologiju raspodjele troškova mjere na potrošače; i

iv)

ako se mogu podupirati nova ulaganja u proizvodnju koja se temelji na prirodnom plinu, predložene zaštitne mjere kako bi se osigurala dosljednost s klimatskim ciljevima Unije.

349.

Javno savjetovanje nije potrebno za mjere obuhvaćene točkom 348. podtočkom (b) ako se primjenjuju konkurentni natječajni postupci, a mjerom se ne podupiru ulaganja u proizvodnju energije na temelju fosilnih goriva.

350.

Upitnici za savjetovanje moraju se objaviti na javnim internetskim stranicama. Države članice moraju objaviti odgovor na savjetovanje u kojem se sažimaju i komentiraju primljeni odgovori. U odgovoru bi trebalo objasniti kako su mogući učinci na tržišno natjecanje svedeni na najmanju moguću mjeru područjem primjene ili prihvatljivošću predložene mjere. Države članice u okviru prijave mjera potpore u skladu s ovim odjeljkom moraju navesti poveznicu na svoj odgovor na savjetovanje.

351.

U iznimnim i opravdanim slučajevima Komisija može razmotriti alternativne metode savjetovanja pod uvjetom da se pri (daljnjoj) provedbi potpore uzmu u obzir stajališta zainteresiranih strana. U takvim slučajevima savjetovanje će se možda morati kombinirati s korektivnim mjerama kako bi se mogući narušavajući učinci mjere sveli na najmanju moguću mjeru.

4.8.4.5.   Proporcionalnost

352.

Uz zahtjeve iz točaka 49., 50., 51., 52., 53. i 55. primjenjuju se i zahtjevi iz točaka 353., 354., 355., 356. i 357.

353.

Potražnja u okviru mjera za sigurnost opskrbe trebala bi se utvrditi na temelju standarda pouzdanosti ili analize troškova i koristi iz točke 331. te analize resursa potrebnih za osiguravanje odgovarajuće razine sigurnosti opskrbe iz točaka 332., 333. i 334. Analiza na temelju koje se određuje razina potražnje ne smije biti starija od 12 mjeseci u trenutku određivanja razine potražnje.

354.

Vrijeme između dodjele potpore i roka do kojeg se projekti moraju ostvariti trebalo bi omogućiti djelotvorno tržišno natjecanje među različitim prihvatljivim projektima.

355.

Izuzeća od zahtjeva da se potpore dodjeljuju i razina potpore određuje u okviru konkurentnog natječajnog postupka mogu se opravdati samo u sljedećim slučajevima:

a)

ako su dostavljeni dokazi, uključujući prema potrebi dokaze prikupljene u okviru javnog savjetovanja, za to da potencijalno sudjelovanje u tom natječajnom postupku vjerojatno neće biti dostatno da bi se osiguralo tržišno natjecanje; ili

b)

samo u slučaju mjera za slučaj zagušenja mreže, ako država članica dostavi analizu (nakon savjetovanja s nadležnim nacionalnim regulatornim tijelom i uzimajući u obzir njegovo stajalište) utemeljenu na dokazima, uključujući prema potrebi dokaze prikupljene u okviru javnog savjetovanja, za to da bi natječaj bio manje troškovno učinkovit, na primjer zbog strateškog dostavljanja ponuda ili narušavanja tržišta.

356.

Korisnici mjera za sigurnost opskrbe trebali bi dobiti učinkovite poticaje za doprinos sigurnosti opskrbe u razdoblju isporuke. Ti bi se poticaji općenito trebali odnositi na vrijednost neisporučene energije (135). Na primjer, ako korisnik nije dostupan, trebala bi mu se odrediti kazna povezana s vrijednošću neisporučene energije. Osim u slučaju mjera za slučaj zagušenja mreže, ta bi kazna općenito trebala proizlaziti iz cijena na temelju obračuna odstupanja u opskrbi električnom energijom kako bi se izbjeglo narušavanje funkcioniranja tržišta.

357.

Države članice mogu provoditi i konkurentne programe certifikata/obveza dobavljača pod sljedećim uvjetima:

a)

potražnja utvrđena u okviru programa niža je od potencijalne ponude; i

b)

iznos otkupa/kazne koji se primjenjuje na potrošača/dobavljača koji nije kupio potreban broj certifikata (tj. cijena koja odgovara najvišem iznosu koji će se isplatiti korisnicima) određen je na razinu kojom se onemogućuje prekomjerna naknada korisnicima.

4.8.5.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje

358.

Osim točke 70., odjeljak 3.2.2. ne primjenjuje se na mjere za sigurnost opskrbe električnom energijom.

359.

Potpora mora biti osmišljena tako da se održi učinkovito funkcioniranje tržišta i očuvaju učinkoviti poslovni poticaji i cjenovni signali.

360.

Ne smije se poticati proizvodnja energije koja bi istisnula oblike energije koji manje onečišćuju.

361.

Zahtjevi iz točaka 359. i 360. općenito će biti ispunjeni ako se mjerom plaća kapacitet (EUR po megavatu (MW)), a ne proizvodnja električne energije (EUR/MWh). Ako se plaćanje izvršava po MWh, potrebna je dodatna pažnja kako bi se izbjegli štetni učinci na tržište te kako se ne bi istisnuli izvori proizvodnje koji manje onečišćuju.

362.

Mjere za sigurnost opskrbe moraju ispunjavati sve primjenjive uvjete osmišljavanja iz članka 22. Uredbe (EU) 2019/943 (136).

363.

Za strateške rezerve i druge mjere usmjerene na adekvatnost resursa, uključujući programe upravljane potrošnje, u okviru kojih se kapacitet drži izvan tržišta primjenjuju se sljedeći kumulativni zahtjevi kako bi se osiguralo da se neće narušiti formiranje tržišnih cijena:

a)

resursi u okviru mjere dispečiraju se samo ako je vjerojatno da će operatori prijenosnih sustava iscrpiti svoje resurse za uravnoteženje kako bi se uspostavila ravnoteža između ponude i potražnje (137);

b)

tijekom razdoblja obračuna odstupanja u kojima se dispečiraju resursi u okviru mjere, odstupanja na tržištu namiruju se barem po vrijednosti neisporučene energije ili po vrijednosti koja je veća od unutardnevnog ograničenja tehničkih cijena (138), ovisno o tome što je veće;

c)

uspješnost mjere nakon dispečiranja pripisuje se subjektima odgovornima za odstupanje u okviru mehanizma obračuna odstupanja;

d)

resursi ne primaju naknadu s veleprodajnog tržišta električne energije ili tržišta uravnoteženja;

e)

resursi u okviru mjere čuvaju se izvan energetskih tržišta barem tijekom ugovornog razdoblja.

364.

Za mjere za slučaj zagušenja mreže, ako se resursi čuvaju izvan tržišta, ti resursi ne mogu primiti naknadu s veleprodajnog tržišta električne energije ili tržišta uravnoteženja i stoga se moraju čuvati izvan energetskih tržišta barem tijekom ugovornog razdoblja.

365.

Za mehanizme za razvoj kapaciteta koji nisu strateške rezerve države članice moraju osigurati sljedeće:

a)

da se mjerom osigurava da cijena koja se plaća za dostupnost automatski teži nuli ako se očekuje da će razina isporučenog kapaciteta biti primjerena za ispunjenje razine kapaciteta koji se potražuje;

b)

da se u okviru mjere naknada isplaćuje samo za dostupnost sudjelujućih resursa te jamči da naknada ne utječe na odluke pružatelja kapaciteta o tome hoće li proizvoditi električnu energiju; i

c)

da se mjerom omogućuje prenosivost obveza u pogledu kapaciteta među prihvatljivim pružateljima kapaciteta.

366.

Mjere za sigurnost opskrbe električnom energijom ne bi smjele:

a)

nepotrebno narušiti tržište ni ograničiti prekozonsku trgovinu;

b)

smanjivati poticaje za ulaganje u interkonekcijske kapacitete, na primjer smanjenjem prihoda od zagušenja za postojeće ili nove interkonekcijske vodove;

c)

ugroziti tržišno povezivanje, uključujući unutardnevna tržišta i tržišta uravnoteženja;

d)

ugroziti odluke o ulaganju u kapacitet koje su prethodile mjeri.

367.

Kako se ne bi ugrozili poticaji za upravljanje potrošnjom i pogoršali tržišni nedostaci koji dovode do potrebe za mjerama sigurnosti opskrbe te kako bi intervencija u pogledu sigurnosti opskrbe bila što manja, troškove mjere za sigurnost opskrbe trebali bi snositi sudionici na tržištu koji pridonose potrebi za mjerom. To se na primjer može postići raspodjelom troškova mjere za sigurnost opskrbe među potrošačima električne energije u razdobljima najveće potražnje za električnom energijom ili raspodjelom troškova mjere za slučaj zagušenja mreže među potrošačima u regiji u kojoj se bilježi oskudica u razdobljima dispečiranja kapaciteta u okviru mjere. No takva raspodjela troškova možda neće biti potrebna ako država članica dostavi analizu na temelju dokaza, uključujući dokaze prikupljene u okviru javnog savjetovanja, da bi se takvom raspodjelom troškova ugrozila troškovna učinkovitost mjere ili bi dovela do znatnog narušavanja tržišta koje bi jasno dovelo u pitanje moguće prednosti takve raspodjele troškova.

368.

Komisija smatra da određene mjere potpore imaju negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu za koje nije vjerojatno da će se nadoknaditi. Točnije, određene mjere potpore mogu pogoršati tržišne nedostatke i stvoriti neučinkovitosti na štetu dobrobiti potrošača i društvene dobrobiti. Na primjer, mjerama, uključujući mjere za slučaj zagušenja mreže i programe upravljane potrošnje, u okviru kojih se ne poštuje prag emisija primjenjiv na mehanizme za razvoj kapaciteta utvrđen u članku 22. Uredbe (EU) 2019/943 i kojima se mogu poticati nova ulaganja u energiju koja se temelji na fosilnim gorivima koja najviše onečišćuju, kao što su ugljen, dizel, lignit, nafta, treset i naftni škriljevac, povećavaju se negativni vanjski učinci na okoliš na tržištu.

369.

Mjere kojima se potiču nova ulaganja u proizvodnju energije na temelju prirodnog plina mogu pridonijeti sigurnosti opskrbe električnom energijom, ali dugoročno mogu pogoršati negativne vanjske učinke na okoliš u usporedbi s alternativnim ulaganjima u tehnologije bez emisija. Kako bi Komisija mogla provjeriti mogu li se negativni učinci takvih mjera nadoknaditi pozitivnim učincima u testu uravnoteženja, države članice trebale bi objasniti kako će osigurati da se takvim ulaganjem pridonosi postizanju klimatskog cilja Unije do 2030. te cilja klimatske neutralnosti do 2050. Točnije, države članice moraju objasniti kako će se izbjeći ovisnost o toj proizvodnji energije iz plina. Na primjer, to može uključivati obveze korisnika da provodi tehnologije dekarbonizacije kao što su hvatanje, skladištenje i uporaba ugljika, da zamijeni prirodni plin obnovljivim odnosno niskougljičnim plinom ili da zatvori postrojenje u roku koji je u skladu s klimatskim ciljevima Unije.

370.

Za pojedinačne mjere potpore ili programe potpore namijenjene samo posebno ograničenom broju korisnika ili već pozicioniranom korisniku države članice trebale bi osim toga dokazati da predložena mjera potpore neće dovesti do povećanja tržišne snage.

4.9.   Potpore za energetsku infrastrukturu

4.9.1.   Obrazloženje potpore

371.

Kako bi se ostvarili klimatski ciljevi Unije, bit će potrebna znatna ulaganja i nadogradnja energetske infrastrukture. Moderna energetska infrastruktura ključna je za integrirano energetsko tržište koje ostvaruje klimatske ciljeve i pritom jamči sigurnu opskrbu u Uniji. Odgovarajuća energetska infrastruktura nužan je element učinkovitog energetskog tržišta. Poboljšanjem energetske infrastrukture povećavaju se stabilnost sustava, adekvatnost resursa, integracija različitih izvora energije i opskrba energijom u nedovoljno razvijenim mrežama.

372.

Ako tržišni operatori ne mogu osigurati potrebnu infrastrukturu, državne potpore mogu biti potrebne kako bi se svladali tržišni nedostaci i zadovoljile velike infrastrukturne potrebe Unije. Jedan od tržišnih nedostataka koji se mogu pojaviti u području energetske infrastrukture odnosi se na probleme u koordinaciji. Različiti interesi ulagača te nesigurnost ishoda suradnje i mrežnih učinaka mogu spriječiti razvoj projekta ili njegovo učinkovito oblikovanje. S druge strane, energetska infrastruktura može proizvesti znatne pozitivne vanjske učinke, pri čemu mogu nastati asimetrični troškovi i koristi infrastrukture za različite tržišne sudionike i države članice. Komisija stoga smatra da potpore energetskoj infrastrukturi mogu biti korisne za unutarnje tržište jer pridonose ispravljanju tih tržišnih nedostataka. To se posebno odnosi na infrastrukturne projekte s prekograničnim učinkom, kao što su projekti od zajedničkog interesa kako su definirani u članku 2. točki 4. Uredbe (EZ) br. 347/2013.

373.

U skladu s Obavijesti o pojmu potpore (139), potpora energetskoj infrastrukturi u okviru pravnog monopola ne podliježe pravilima o državnim potporama. U energetskom sektoru to je posebno važno za one države članice u kojima su izgradnja i rad određenih infrastruktura zakonom isključivo rezervirani za operatora prijenosnog sustava ili operatora distribucijskog sustava.

374.

Komisija smatra da postoji pravni monopol koji isključuje narušavanje tržišnog natjecanja ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

a)

izgradnja i rad infrastrukture podliježu pravnom monopolu uspostavljenom u skladu s pravom Unije; to je slučaj kad je operator prijenosnog sustava/operator distribucijskog sustava u pravnom smislu jedini subjekt koji je ovlašten za određenu vrstu ulaganja ili djelatnosti i nijedan drugi subjekt ne može upravljati alternativnom mrežom (140);

b)

pravni monopol ne isključuje samo tržišno natjecanje na tržištu nego i za tržište, u smislu da isključuje svaku mogućnost tržišnog natjecanja u okviru kojeg bi neki subjekt mogao postati isključivi operator predmetne infrastrukture;

c)

usluga ne sudjeluje u tržišnom natjecanju s drugim uslugama;

d)

ako operator energetske infrastrukture djeluje na drugom tržištu (zemljopisnom tržištu ili tržištu proizvoda) otvorenom za tržišno natjecanje, unakrsno subvencioniranje je isključeno; u tu svrhu potrebno je koristiti se odvojenim računima, pravilno raspodijeliti troškove i prihode te se pobrinuti da se javno financiranje osigurano za uslugu koja je predmet pravnog monopola ne može upotrijebiti za druge djelatnosti. Kad je riječ o infrastrukturi za električnu energiju i plin, s obzirom na to da se člankom 56. Direktive (EU) 2019/944 i člankom 31. Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od vertikalno integriranih subjekata zahtijeva da vode odvojene račune za svaku od svojih djelatnosti, taj će zahtjev najvjerojatnije biti ispunjen.

375.

Slično tomu, Komisija smatra da državna potpora nije uključena u ulaganja ako se energetskom infrastrukturom upravlja kao „prirodnim monopolom”, za koji se smatra da postoji ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

a)

infrastruktura nema izravnu konkurenciju, što je slučaj kad se energetska infrastruktura ne može ekonomski replicirati i u koju stoga nije uključen nijedan operator osim operatora prijenosnog sustava/operatora distribucijskog sustava;

b)

alternativno financiranje u okviru mrežne infrastrukture, uz financiranje mreže, neznatno je u predmetnom sektoru i državi članici;

c)

infrastruktura nije osmišljena tako da selektivno u povoljniji položaj stavlja određenog poduzetnika ili sektor, već da koristi društvu u cjelini.

d)

Države članice moraju osigurati i da se financijska sredstva osigurana za izgradnju i/ili rad infrastrukture energetske mreže ne mogu upotrebljavati za unakrsno subvencioniranje ili neizravno subvencioniranje drugih gospodarskih djelatnosti. Za infrastrukturu za električnu energiju i plin vidjeti točku 374. podtočku.

4.9.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

376.

Odjeljak 4.9. primjenjuje se na potporu za ulaganja u izgradnju ili nadogradnju energetske infrastrukture kako je definirano u točki 19. podtočki (36) (141). Prihvatljiva ulaganja mogu obuhvaćati digitalizaciju, unapređenje energetske infrastrukture, npr. kako bi se omogućila integracija obnovljive ili niskougljične energije, te nadogradnju radi jačanja otpornosti na klimatske promjene. Operativne troškove u načelu bi trebali snositi korisnici mreže, pa potpora za te troškove uglavnom ne bi trebala biti potrebna. U iznimnim okolnostima kad država članica dokaže da se operativni troškovi ne mogu nadoknaditi od korisnika mreže i da operativna potpora nije povezana s nepovratnim troškovima, nego dovodi do promjene u ponašanju koja omogućuje ostvarivanje ciljeva sigurnosti opskrbe ili zaštite okoliša, operativna potpora za infrastrukturu može se smatrati spojivom. Ako projekt nije izuzet iz kontrole državnih potpora (vidjeti točke 374. i 375.), Komisija će ga ocijeniti kako je utvrđeno u ovom odjeljku.

377.

Odjeljak 4.9. primjenjivat će se i na postrojenja za skladištenje energije do 31. prosinca 2023. priključena na prijenosne ili distribucijske vodove (samostalna postrojenja za skladištenje električne energije (142)) neovisno o razinama napona (143).

4.9.3.   Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru

4.9.3.1.   Nužnost i primjerenost

378.

Odjeljci 3.2.1.1. i 3.2.1.2. ne primjenjuju se na potporu za energetsku infrastrukturu.

379.

Energetska infrastruktura obično se financira korisničkim tarifama. Za mnoge kategorije infrastrukture te se tarife reguliraju kako bi se osigurala potrebna razina ulaganja i pritom očuvala prava korisnika, u njima se odražavaju troškovi i određuju se bez intervencije države.

380.

Dodjela državne potpore način je prevladavanja tržišnih nedostataka koji se ne mogu u potpunosti ispraviti obveznim korisničkim tarifama. Stoga se, kako bi se dokazala potreba za državnom potporom, primjenjuju sljedeća načela:

a)

Komisija smatra da su za projekte od zajedničkog interesa kako su definirani u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) br. 347/2013, koji u potpunosti podliježu zakonodavstvu o unutarnjem energetskom tržištu, tržišni nedostaci u smislu problema u koordinaciji takvi da financiranje tarifama možda nije dovoljno i može se dodijeliti državna potpora;

b)

za projekte od zajedničkog interesa koji su djelomično ili u potpunosti izuzeti iz zakonodavstva o unutarnjem energetskom tržištu te za ostale infrastrukturne kategorije Komisija će na razini pojedinog slučaja ocijeniti potrebu za državnom potporom. U svojoj će ocjeni Komisija razmotriti sljedeće čimbenike: i. u kojoj mjeri tržišni nedostatak dovodi do osiguravanja potrebne infrastrukture koja je ispod optimalne razine; ii. u kojoj je mjeri infrastruktura otvorena za pristup trećim osobama i podliježe regulaciji tarifa; i iii. u kojoj mjeri projekt pridonosi sigurnosti opskrbe energijom u Uniji ili ostvarivanju ciljeva Unije u pogledu klimatske neutralnosti. U slučaju infrastrukture koju dijele Unija i treća zemlja za potrebe ocjene spojivosti s pravilima unutarnjeg tržišta mogu se uzeti u obzir i drugi čimbenici ako se projekt ne nalazi na popisu projekata od zajedničkog interesa (144);

c)

u slučaju postrojenja za skladištenje električne energije Komisija može zahtijevati da država članica dokaže određene tržišne nedostatke u razvoju postrojenja za pružanje sličnih usluga.

4.9.3.2.   Proporcionalnost potpore

381.

Proporcionalnost će se ocijeniti na temelju načela manjka financijskih sredstava kako je utvrđeno u točkama 48., 51. i 52. Kad je riječ o potporama za infrastrukturu kako je objašnjeno u točki 52., pretpostavlja se da je protučinjenični scenarij situacija u kojoj se projekt ne bi proveo. Uvođenje mehanizama za praćenje i povrat prekomjernih sredstava može biti potrebno ako postoji rizik od nepredviđene dobiti, npr. kad je iznos potpore blizu najvećeg dopuštenog iznosa, a da se pritom zadrže poticaji za korisnike da smanje svoje troškove i s vremenom razviju svoje poslovanje na učinkovitiji način.

4.9.4.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje

382.

Odjeljak 3.2.2. ne primjenjuje se na energetsku infrastrukturu. Pri analizi utjecaja državnih potpora za energetsku infrastrukturu na tržišno natjecanje pristup Komisije bit će sljedeći:

a)

s obzirom na postojeće uvjete na temelju zakonodavstva o unutarnjem energetskom tržištu usmjerene na jačanje tržišnog natjecanja Komisija će općenito smatrati da potpore za energetsku infrastrukturu koje u potpunosti podliježu propisima o unutarnjem tržištu nemaju neopravdane narušavajuće učinke (145);

b)

za infrastrukturne projekte koji su u cijelosti ili djelomično izuzeti iz zakonodavstva o unutarnjem energetskom tržištu Komisija će na pojedinačnoj osnovi procijeniti moguće narušavanje tržišnog natjecanja, posebno uzimajući u obzir stupanj pristupa trećih osoba infrastrukturi kojoj je dodijeljena potpora, pristup alternativnoj infrastrukturi, istiskivanje privatnih ulaganja i konkurentni položaj korisnika (ili više njih). Za infrastrukturu koja je u cijelosti izuzeta iz zakonodavstva o unutarnjem energetskom tržištu negativni učinci narušavanja tržišnog natjecanja smatraju se posebno ozbiljnima;

c)

uz pristupe navedene u točkama (a) i (b) Komisija smatra da u slučaju ulaganja u infrastrukturu za prirodni plin države članice moraju dokazati postojanje sljedećih pozitivnih učinaka koji mogu poništiti negativne učinke na tržišno natjecanje: i. je li infrastruktura spremna za uporabu vodika i vodi li k povećanoj uporabi obnovljivih plinova ili, ako to nije slučaj, zašto nije moguće osmisliti projekt na način da bude spreman za uporabu vodika i kako se projektom ne stvara učinak ovisnosti o uporabi prirodnog plina; i ii. kako ulaganje pridonosi postizanju klimatskog cilja Unije do 2030. i cilja klimatske neutralnosti do 2050.

d)

U slučaju potpore postrojenjima za skladištenje električne energije te drugim projektima od zajedničkog interesa koji ne podliježu zakonodavstvu o unutarnjem tržištu Komisija će posebno ocijeniti rizike od narušavanja tržišnog natjecanja koji mogu nastati na povezanim tržištima usluga i drugim energetskim tržištima.

4.10.   Potpore za centralizirano grijanje i hlađenje

4.10.1.   Obrazloženje potpore

383.

Izgradnjom ili nadogradnjom sustava centraliziranog grijanja i hlađenja može se pozitivno pridonijeti zaštiti okoliša povećanjem energetske učinkovitosti i održivosti sustava za koji se dodjeljuje potpora. Sektorskim zakonodavstvom o promicanju obnovljive energije (Direktiva 2018/2001/EU) od država članica izričito se zahtijeva da poduzmu nužne korake radi razvoja učinkovite infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje usmjerene na promicanje grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora energije (146).

384.

No ekološki vanjski učinci povezani s radom sustava centraliziranog grijanja i hlađenja mogu dovesti do neučinkovitog nedovoljnog ulaganja u izgradnju i nadogradnju tih sustava. Državne potpore mogu pridonijeti ispravljanju tog tržišnog nedostatka poticanjem dodatnih učinkovitih ulaganja ili podupiranjem izvanrednih operativnih troškova zbog potrebe za promicanjem okolišnog aspekta sustava centraliziranog grijanja.

4.10.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

385.

Potpora koja je ograničena na mreže za distribuciju centraliziranog grijanja u određenim se okolnostima može smatrati infrastrukturnom mjerom koja ne utječe na tržišno natjecanje i trgovinu te se na nju ne primjenjuje kontrola državnih potpora. To je posebno slučaj kad se mrežama za centralizirano grijanje upravlja na isti način kao i drugom energetskom infrastrukturom, odnosno odvojeno od proizvodnje toplinske energije, uz pristup trećih strana i regulirane tarife.

386.

U takvim okolnostima, ako se mrežama za distribuciju centraliziranog grijanja upravlja u okviru prirodnog i/ili pravnog monopola, primjenjuju se uvjeti iz točaka 374. i 375. (147)

387.

Ako projekt nije izuzet iz kontrole državnih potpora (vidjeti točku 385. (148)), Komisija će ga ocijeniti kako je utvrđeno u ovom odjeljku.

388.

Ovaj odjeljak primjenjuje se na potpore za izgradnju, nadogradnju ili rad postrojenja za proizvodnju i skladištenje grijanja ili hlađenja i/ili distribucijske mreže.

389.

Takve mjere potpore obično obuhvaćaju izgradnju, nadogradnju i rad proizvodne jedinice koja će upotrebljavati obnovljivu energiju (149), otpadnu toplinu ili visokoučinkovitu kogeneraciju, uključujući rješenja za skladištenje topline, ili nadogradnju distribucijske mreže kako bi se smanjili gubici i povećala učinkovitost, među ostalim s pomoću pametnih i digitalnih rješenja (150). Potpore za proizvodnju energije iz otpada mogu se smatrati spojivima na temelju ovog odjeljka ako su ograničene na otpad koji odgovara definiciji obnovljivih izvora energije ili otpad kojim se pune postrojenja koja odgovaraju definiciji visokoučinkovite kogeneracije.

390.

Ako je potpora odobrena za nadogradnju sustava centraliziranog grijanja i hlađenja koji u toj fazi ne odgovara standardu učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja (151), država članica mora se obvezati da će korisnik potpore početi s radovima da bi ispunio taj standard u roku od tri godine nakon radova na nadogradnji.

4.10.3.   Nužnost i primjerenost

391.

Odjeljci 3.2.1.1. i 3.2.1.2. ne primjenjuju se na potpore za centralizirano grijanje ili hlađenje. Komisija smatra da se državnim potporama može pridonijeti ispravljanju tržišnih nedostataka poticanjem troškova ulaganja potrebnih za stvaranje, proširenje ili nadogradnju energetski učinkovitih sustava centraliziranog grijanja i hlađenja.

392.

Operativne troškove u načelu bi trebali plaćati potrošači toplinske energije, pa potpora za te troškove uglavnom ne bi trebala biti potrebna. Ako država članica dokaže da se operativni troškovi ne mogu prenijeti na potrošače toplinske energije bez ugrožavanja zaštite okoliša, operativna potpora za proizvodnju toplinske energije može se smatrati spojivom ako neto dodatni operativni troškovi (u usporedbi s protučinjeničnim scenarijem) pridonose ostvarivanju koristi za okoliš (kao što je smanjenje razina CO2 i drugih onečišćenja u usporedbi s alternativnim rješenjima za grijanje (152)). To bi na primjer bio slučaj ako postoje dokazi za to da bi, da nema operativne potpore, potrošači toplinske energije namijenjene kućanstvima (ili drugi subjekti koji ne obavljaju gospodarske aktivnosti) počeli upotrebljavati izvore toplinske energije koji više onečišćuju (153) ili da bi bez potpore dugoročna održivost sustava centraliziranog grijanja bila ugrožena u korist rješenja za grijanje koja više onečišćuju. Za operativnu potporu postrojenjima za proizvodnju centraliziranog grijanja primjenjuju se točke 122. i 126.

393.

Osim toga, državne potpore za stvaranje učinkovitih sustava centraliziranog grijanja i hlađenja koji kao ulazno gorivo upotrebljavaju otpad mogu pozitivno pridonijeti zaštiti okoliša pod uvjetom da ne zaobilaze načelo hijerarhije otpada (154).

4.10.4.   Proporcionalnost mjere potpore

394.

Proporcionalnost će se ocijeniti na temelju načela manjka financijskih sredstava kako je utvrđeno u točkama 48., 51. i 52.

395.

Za izgradnju, nadogradnju i rad distribucijskih mreža kako je utvrđeno u točki 52. protučinjenični scenarij bio bi situacija u kojoj se projekt ne bi proveo.

4.10.5.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te uravnoteženje

396.

Odjeljak 3.2.2. ne primjenjuje se na potpore za centralizirano grijanje ili hlađenje. Komisija smatra da potpora nadogradnji, izgradnji ili radu sustava centraliziranog grijanja i hlađenja na fosilna goriva koja najviše onečišćuju, kao što su ugljen, lignit, nafta i dizel, ima negativne posljedice za tržišno natjecanje i trgovinu za koje nije vjerojatno da će se nadoknaditi osim ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

a)

potpora je ograničena na ulaganja u distribucijsku mrežu;

b)

distribucijska mreža već omogućuje prijenos grijanja ili hlađenja proizvedenog iz obnovljivih izvora energije, otpadne topline ili ugljično neutralnih izvora;

c)

potpora ne dovodi do povećane proizvodnje energije iz fosilnih goriva koja najviše onečišćuju (na primjer priključivanjem dodatnih kupaca na mrežu) (155);

d)

postoji jasan vremenski okvir koji uključuje čvrste obveze povezane s prestankom uporabe fosilnih goriva koja najviše onečišćuju i u skladu je s klimatskim ciljem Unije do 2030. i ciljem klimatske neutralnosti Unije do 2050. (156)

397.

Mjere kojima se potiču nova ulaganja u sredstva za proizvodnju energije na temelju prirodnog plina ili upravljanje njima mogu u području izgradnje, nadogradnje ili rada postrojenja za proizvodnju centraliziranog grijanja kratkoročno smanjiti emisije stakleničkih plinova, ali dugoročno pogoršati negativne vanjske učinke na okoliš u usporedbi s alternativnim ulaganjima ili protučinjeničnim scenarijima. Da bi se za ta ulaganja u prirodni plin ili rad na temelju njega moglo smatrati da imaju pozitivne učinke na okoliš, države članice moraju objasniti kako će osigurati da potpora pridonosi postizanju klimatskog cilja Unije do 2030. i cilja klimatske neutralnosti do 2050. i, posebno, kako će se izbjeći ovisnost o proizvodnji energije iz plina i kako se ne istiskuju ulaganja u čišća alternativna rješenja koja su već dostupna na tržištu, čime bi se kočili razvoj tržišta za čišće tehnologije i njihova uporaba. Na primjer, to može uključivati obveze korisnika da upotrebljava tehnologije hvatanja, skladištenja i uporabe ugljika, da zamijeni prirodni plin obnovljivim odnosno niskougljičnim plinom ili da zatvori postrojenje u roku koji je u skladu s klimatskim ciljevima Unije.

398.

Pri analizi učinka državnih potpora za sustave centraliziranog grijanja i hlađenja na tržišno natjecanje Komisija će u okviru procjene usporediti prednosti projekta u smislu energetske učinkovitosti i održivosti (157) s negativnim učincima na tržišno natjecanje, a posebno s mogućim negativnim učinkom na alternativne tehnologije ili pružatelje usluga i mreža grijanja i hlađenja. U tom će kontekstu Komisija uzeti u obzir je li sustav centraliziranog grijanja otvoren odnosno može li biti otvoren za pristup trećim osobama (158) i jesu li moguća održiva alternativna rješenja za grijanje (159).

4.11.   Potpore u obliku smanjenja naknada za električnu energiju za velike potrošače energije

4.11.1.   Obrazloženje potpore

399.

Preobrazba gospodarstva Unije u skladu s Komunikacijom o europskom zelenom planu djelomično se financira iz naknada za potrošnju električne energije. Ostvarivanje zelenog plana zahtijeva da države članice uspostave ambiciozne politike dekarbonizacije kako bi se znatno smanjile emisije stakleničkih plinova Unije do 2030. i postigla klimatska neutralnost do 2050. U tom smislu vjerojatno je da će države članice takve politike i dalje financirati iz naknada te je stoga moguće da se te naknade povećaju. Financiranje potpore za dekarbonizaciju naknadama samo po sebi nije namijenjeno uklanjanju negativnih vanjskih učinaka. Te naknade stoga nisu davanja za zaštitu okoliša za potrebe ovih Smjernica i odjeljak 4.7.1. ne primjenjuje se na te naknade.

400.

Za određene gospodarske sektore koji su posebno izloženi međunarodnoj trgovini i koji se pri stvaranju vrijednosti uvelike oslanjaju na električnu energiju obveza plaćanja punog iznosa naknada za potrošnju električne energije kojima se financiraju ciljevi energetske politike i politike zaštite okoliša može povećati rizik od seljenja djelatnosti u tim sektorima izvan Unije na lokacije na kojima ekološka disciplina ne postoji ili je manje ambiciozna. Osim toga, takve naknade povećavaju trošak električne energije u usporedbi s troškom izravnih emisija koji proizlazi iz upotrebe drugih izvora energije i stoga mogu odvratiti od elektrifikacije proizvodnih procesa, što je ključno za uspješnu dekarbonizaciju gospodarstva Unije. Kako bi ublažile te rizike i negativne učinke na okoliš, države članice mogu poduzećima koja posluju u predmetnim gospodarskim sektorima odobriti smanjenja takvih naknada.

401.

U ovom se odjeljku utvrđuju kriteriji koje će Komisija primjenjivati pri procjeni razvoja gospodarske djelatnosti, učinka poticaja, nužnosti, primjerenosti i proporcionalnosti smanjenja naknada za električnu energiju za određene velike potrošače energije te njihovih učinaka na tržišno natjecanje. Kriteriji spojivosti iz poglavlja 3. primjenjuju se samo ako u odjeljku 4.11. ne postoje posebna pravila.

402.

Komisija je primijenila odgovarajuće mjere kako bi utvrdila sektore koji su posebno izloženi rizicima navedenima u točki 400. i uvela je zahtjeve u pogledu proporcionalnosti uzimajući u obzir da bi se, ako su smanjenja naknada prevelika ili se odobre prevelikom broju potrošača električne energije, moglo ugroziti ukupno financiranje potpore za energiju iz obnovljivih izvora te znatno narušiti tržišno natjecanje i trgovina.

4.11.2.   Područje primjene: naknade za koje se mogu odobriti smanjenja

403.

Države članice mogu odobriti smanjenja naknada za potrošnju električne energije kojima se financiraju ciljevi energetske politike i politike zaštite okoliša. To uključuje naknade za financiranje potpore za obnovljive izvore energije ili za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije te naknade kojima se financiraju socijalne tarife ili cijene energije u izoliranim regijama. Odjeljkom 4.11. nisu obuhvaćene naknade koje odražavaju dio troškova opskrbe predmetnih korisnika električnom energijom. Na primjer, izuzeća od mrežnih naknada ili naknada za financiranje mehanizama za razvoj kapaciteta nisu obuhvaćena ovim odjeljkom. Ovim odjeljkom nisu obuhvaćene ni naknade za potrošnju drugih oblika energije, posebno prirodnog plina.

404.

Odluke poduzetnika o lokaciji i povezani negativni učinci na okoliš ovise o ukupnom financijskom učinku naknada za koje se mogu odobriti smanjenja Države članice koje žele uvesti mjeru koja se procjenjuje u skladu s ovim odjeljkom stoga moraju sva takva smanjenja uključiti u jedinstveni program te u okviru prijave obavijestiti Komisiju o kumulativnom učinku svih prihvatljivih naknada i svih predloženih smanjenja. Ako država članica u kasnijoj fazi odluči uvesti dodatna smanjenja naknada obuhvaćenih ovim odjeljkom, morat će prijaviti izmjenu postojećeg programa.

4.11.3.   Svođenje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na najmanju moguću mjeru

4.11.3.1.   Prihvatljivost

405.

U slučaju naknada iz odjeljka 4.11.2. rizik od seljenja djelatnosti sektora izvan Europske unije na lokacije na kojima ekološka disciplina na postoji ili je manje ambiciozna uvelike ovisi o električnom intenzitetu predmetnog sektora i njegovoj otvorenosti međunarodnoj trgovini. U skladu s tim potpore se mogu dodijeliti samo poduzetnicima iz sljedećih sektora:

a)

sektora izloženih znatnom riziku, čiji umnožak intenziteta trgovine i električnog intenziteta na razini Unije iznosi najmanje 2 % i čiji intenzitet trgovine i električni intenzitet na razini Unije iznosi najmanje 5 % za svaki pokazatelj;

b)

sektora izloženih riziku, čiji umnožak intenziteta trgovine i električnog intenziteta na razini Unije iznosi najmanje 0,6 % i čiji intenzitet trgovine iznosi najmanje 4 %, a električni intenzitet iznosi najmanje 5 % na razini Unije.

Sektori koji ispunjavaju te kriterije prihvatljivosti navedeni su u Prilogu I.

406.

I sektori ili podsektori (160) koji nisi uključeni u Prilog I. smatrat će se prihvatljivima ako ispunjavaju kriterije prihvatljivosti iz točke 405. te ako države članice to dokažu dostavljanjem podataka koji su reprezentativni za sektor ili podsektor na razini Unije (161), a koje je provjerio neovisni stručnjak i temelje se na razdoblju od najmanje tri uzastopne godine koje počinje najranije 2013.

407.

Ako država članica dodijeli potporu samo podskupu korisnika koji ispunjavaju uvjete ili dodijeli različite razine smanjenja različitim kategorijama korisnika koji ispunjavaju uvjete i pripadaju istoj kategoriji iz točke 405. podtočke (a) ili (b), mora dokazati da se ta odluka donosi na temelju objektivnih, nediskriminirajućih i transparentnih kriterija te da se potpora u načelu dodjeljuje na isti način za sve prihvatljive korisnike u istom sektoru ako su u sličnoj činjeničnoj situaciji.

4.11.3.2.   Proporcionalnost mjere potpore

408.

Komisija će potporu smatrati proporcionalnom ako korisnici u sektorima iz točke 405. podtočke (a) odnosno (b) plaćaju najmanje 15 % odnosno 25 % troškova nastalih zbog naknada za električnu energiju koje država članica uključi u svoj program. Komisija smatra i da, kako bi potpora bila proporcionalna, ta smanjenja ne smiju dovesti do toga da te naknade iznose manje od 0,5 EUR/MWh.

409.

No vlastiti doprinosi na temelju točke 408. mogli bi premašiti ono što posebno izloženi poduzetnici mogu snositi. Stoga države članice umjesto toga mogu ograničiti dodatne troškove koji proizlaze iz naknada za električnu energiju na 0,5 % bruto dodane vrijednosti (BDV) poduzetnika u sektorima iz točke 405. podtočke (a) i na 1 % BDV-a poduzetnika u sektorima iz točke 405. podtočke (b). Komisija smatra i da, kako bi potpora bila proporcionalna, ta smanjenja ne smiju dovesti do toga da te naknade iznose manje od 0,5 EUR/MWh.

410.

Komisija će smatrati da je potpora proporcionalna ako se primjena većih intenziteta potpore iz točaka 408. i 409. proširi na poduzetnike u sektorima iz točke 405. podtočke (b), pod uvjetom da predmetni poduzetnici smanje ugljični otisak svoje potrošnje električne energije. U tu svrhu korisnici će pokriti najmanje 50 % svoje potrošnje električne energije iz izvora bez emisija ugljika, od čega će se najmanje 10 % pokriti terminskim instrumentom kao što je ugovor o kupnji energije ili će se najmanje 5 % pokriti proizvodnjom na lokaciji ili blizu lokacije.

411.

Za potrebe točke 409. BDV poduzetnika je bruto dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora, odnosno BDV po tržišnim cijenama umanjen za sve neizravne poreze i uvećan za sve subvencije. Bruto dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora može se izračunati iz prometa, uvećanog za kapitaliziranu proizvodnju, uvećanog za druge operativne prihode, uvećanog ili umanjenog za promjene zaliha, umanjenog za nabavu robe i usluga (162), umanjenog za druge poreze na proizvode koji su povezani s prometom, ali ih nije moguće odbiti, te umanjenog za pristojbe i poreze povezane s proizvodnjom. BDV prema troškovima proizvodnih faktora može se izračunati i iz bruto operativnog viška dodavanjem troškova osoblja. Prihodi i rashodi koji se u računima poduzeća klasificiraju kao financijski ili izvanredni isključeni su iz dodane vrijednosti. Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora izračunava se na bruto razini jer se vrijednosna usklađivanja (kao što je amortizacija) ne oduzimaju (163).

412.

Za potrebe točke 411. upotrebljava se aritmetička sredina za posljednje tri godine za koje su dostupni podaci o BDV-u.

4.11.3.3.   Oblik državne potpore

413.

Države članice potporu mogu dodijeliti u obliku smanjenja naknada, kao fiksni iznos godišnje naknade (povrat) ili kao kombinaciju tih dviju mogućnosti (164). Ako se potpora dodjeljuje u obliku smanjenja naknada, potrebno je uspostaviti ex post mehanizam praćenja kako bi se osigurao povrat svakog prekomjernog plaćanja potpore prije 1. srpnja sljedeće godine. Ako se potpore dodjeljuju u obliku povrata, on se mora izračunati na temelju zabilježenih razina potrošnje električne energije i prema potrebi bruto dodane vrijednosti u razdoblju tijekom kojeg su se primjenjivale prihvatljive naknade.

4.11.3.4.   Energetski pregledi i sustavi gospodarenja energijom

414.

Za potpore dodijeljene na temelju odjeljka 4.11. država članica mora se obvezati da će provjeriti ispunjava li korisnik svoju obvezu provedbe energetskog pregleda u smislu članka 8. Direktive 2012/27/EU. On se može provesti kao samostalni energetski pregled ili u okviru certificiranog sustava gospodarenja energijom odnosno sustava upravljanja okolišem, kako je navedeno u članku 8. Direktive o energetskoj učinkovitosti.

415.

Država članica mora se obvezati i da će pratiti hoće li korisnici koji su obvezni provesti energetski pregled u skladu s člankom 8. stavkom 4. Direktive 2012/27/EU poduzeti nešto od sljedećeg:

a)

provesti preporuke iz izvješća o pregledu na način da razdoblje povrata odgovarajućih ulaganja ne premašuje tri godine i da su troškovi njihovih ulaganja proporcionalni;

b)

smanjiti ugljični otisak svoje potrošnje električne energije tako da se barem 30 % te potrošnje pokriva iz izvora bez emisija ugljika;

c)

uložiti znatan udio od najmanje 50 % iznosa potpore u projekte koji dovode do znatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u postrojenjima; ulaganje bi prema potrebi trebalo dovesti do smanjenja na znatno nižu razinu od odgovarajuće referentne vrijednosti koja se upotrebljava za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u okviru sustava Unije za trgovanje emisijama.

4.11.3.5.   Prijelazna pravila

416.

Da bi se izbjegle narušavajuće promjene opterećenja naknada za pojedine poduzetnike koji ne ispunjavaju uvjete prihvatljivosti utvrđene u odjeljku 4.11., države članice mogu za te poduzetnike utvrditi prijelazni plan. Prijelazni plan bit će ograničen na poduzetnike koji ispunjavaju sljedeća dva kumulativna kriterija:

a)

barem su u jednoj od dviju godina prije prilagodbe u skladu s točkom 468. podtočkom (a) primili potporu u obliku smanjenih naknada u okviru nacionalnog programa potpore koji je proglašen spojivim na temelju odjeljka 3.7.2. Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. (165);

b)

za vrijeme dodjeljivanja potpore u skladu s točkom 416. podtočkom (a) ispunjavali su kriterije prihvatljivosti iz odjeljka 3.7.2. Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020.

417.

Taj prijelazni plan podrazumijevat će postupnu i potpunu prilagodbu uvjetima koji proizlaze iz primjene kriterija prihvatljivosti i proporcionalnosti utvrđenih u odjeljku 4.11. koju treba dovršiti do 2028. prema sljedećem rasporedu:

a)

za naknade koje se primjenjuju do 2026. predmetni poduzetnici plaćaju najmanje 35 % troškova proizašlih iz naknada za električnu energiju koje država članica uključi u svoj program odnosno iznos koji odgovara iznosu od 1,5 % njihova BDV-a;

b)

za naknade koje se primjenjuju za godinu 2027. predmetni poduzetnici plaćaju najmanje 55 % troškova proizašlih iz naknada za električnu energiju koje država članica uključi u svoj program odnosno iznos koji odgovara iznosu od 2,5 % njihova BDV-a.

c)

za naknade koje se primjenjuju za godinu 2028. predmetni poduzetnici plaćaju najmanje 80 % troškova proizašlih iz naknada za električnu energiju koje država članica uključi u svoj program odnosno iznos koji odgovara iznosu od 3,5 % njihova BDV-a.

418.

Prijelazni plan može omogućiti da se intenziteti potpore iz točke 417. podtočke (a) primjenjuju za cijelo prijelazno razdoblje pod uvjetom da predmetni poduzetnici smanje ugljični otisak svoje potrošnje električne energije. U tu svrhu korisnici će pokriti najmanje 50 % svoje potrošnje električne energije iz izvora bez emisija ugljika, od čega će se najmanje 10 % pokriti terminskim instrumentom kao što je ugovor o kupnji energije ili će se najmanje 5 % pokriti proizvodnjom na lokaciji ili blizu lokacije.

419.

Komisija smatra da se neprijavljena potpora dodijeljena u obliku smanjenih naknada za električnu energiju za velike potrošače energije u razdoblju prije objave ovih Smjernica može proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem pod sljedećim kumulativnim uvjetima:

a)

da je potpora bila nužna za razvoj gospodarskih djelatnosti koje obavljaju korisnici;

b)

da je izbjegnuto pretjerano narušavanje tržišnog natjecanja.

4.12.   Potpore za zatvaranje elektrana u kojima se upotrebljava ugljen, treset ili naftni škriljevac i obustavu rudarskih djelatnosti povezanih s vađenjem ugljena, treseta ili naftnog škriljevca

420.

Preusmjeravanje s proizvodnje električne energije iz ugljena, treseta i naftnog škriljevca jedan je od najvažnijih pokretača dekarbonizacije u energetskom sektoru Unije. U odjeljcima 4.12.1 i 4.12.2 navedena su pravila spojivosti koja se primjenjuju na dvije vrste mjera koje države članice mogu poduzeti kako bi podržale zatvaranje elektrana u kojima se spaljuju ugljen (uključujući kameni ugljen i lignit), treset ili naftni škriljevac te obustavu rudarskih djelatnosti povezanih s tim gorivima (zajedno se nazivaju „djelatnosti povezane s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem”).

421.

U odjeljcima 4.12.1. i 4.12.2. utvrđeni su kriteriji koje će Komisija primjenjivati pri procjeni učinka poticaja, nužnosti, primjerenosti, proporcionalnosti i učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu. Kriteriji spojivosti iz poglavlja 3. primjenjuju se samo na one kriterije za koje u odjeljcima 4.12.1. i 4.12.2. ne postoje posebna pravila.

422.

Poseban je izazov ubrzavanje energetske tranzicije u državama članicama s vrlo malim dohotkom po stanovniku. Da bi se postupnim ukidanjem izvora energije koji najviše onečišćuju podržala zelena tranzicija u najpogođenijim regijama, države članice možda će morati kombinirati postupno ukidanje djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom ili naftnim škriljevcem s paralelnim ulaganjem u proizvodnju koja je prihvatljivija za okoliš, kao što je proizvodnja na temelju prirodnog plina. Komisija iznimno može do 31. prosinca 2023. svoju procjenu tih ulaganja u državama članicama čiji realni BDP po stanovniku po tržišnim cijenama u EUR blizu iznosi do 35 % prosjeka Unije za 2019. temeljiti na kriterijima koji odstupaju od ovih Smjernica. Projekti obuhvaćeni ovom točkom:

a)

moraju obuhvaćati istodobno zatvaranje elektrana u kojima se upotrebljava ugljen, treset ili naftni škriljevac koje imaju barem jednak kapacitet kao nova proizvodnja financirana ulaganjem, najkasnije do 2026.;

b)

moraju se odnositi na države članice koje nemaju mehanizam za razvoj kapaciteta i koje se obvezuju provesti potrebne reforme tržišta kako bi se ubuduće mogla zajamčiti sigurnost opskrbe električnog energijom bez primjene pojedinačnih mjera potpore; i

c)

moraju biti dio vjerodostojne i ambiciozne strategije dekarbonizacije, kojom se među ostalim sprječava stvaranje neupotrebljive imovine s obzirom na ciljeve do 2030. i 2050. (vidjeti točku 129.).

4.12.1.   Potpore za prijevremenu obustavu djelatnosti profitabilnih djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem

4.12.1.1.   Obrazloženje potpore

423.

Preusmjeravanje s djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem uglavnom je potaknuto regulacijom, tržišnim silama kao što su učinci cijena ugljika i konkurentnim obnovljivim izvorima energije s niskim graničnim troškovima.

424.

No države članice mogu odlučiti da će ubrzati tu tranziciju potaknutu tržištem tako što će zabraniti proizvodnju električne energije iz tih goriva od određenog datuma. Ta zabrana može dovesti do situacija u kojima se profitabilne djelatnosti povezane s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem moraju obustaviti prije kraja njihova ekonomskog životnog vijeka i stoga mogu prouzročiti izgubljenu dobit. Države članice mogu odobriti naknadu izvan sudskih postupaka kako bi osigurale pravnu sigurnost i predvidljivost i time olakšale zelenu tranziciju.

4.12.1.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

425.

U ovom su odjeljku utvrđena pravila spojivosti za mjere poduzete kako bi se ubrzala obustava profitabilnih djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem te isplatila naknada pogođenim poduzećima. Ta se naknada obično izračunava na temelju izgubljene dobiti poduzetnika nastale zbog prijevremene obustave djelatnosti. Može pokrivati i dodatne troškove poduzetnikâ koji na primjer proizlaze iz dodatnih socijalnih troškova i troškova zaštite okoliša ako su izravno uzrokovani prijevremenom obustavom profitabilnih djelatnosti. U dodatne se troškove ne mogu ubrojiti troškovi koji bi nastali i u protučinjeničnom scenariju.

426.

Mjere obuhvaćene ovim odjeljkom mogu olakšati razvoj određenih gospodarskih djelatnosti ili područja. Na primjer, takve mjere mogu stvoriti prostor za razvoj drugih djelatnosti proizvodnje električne energije u skladu sa zelenim planom kako bi se nadoknadilo smanjenje kapaciteta proizvodnje električne energije uzrokovano prijevremenom obustavom. Bez mjere te se djelatnosti možda ne bi toliko razvile. Osim toga, predvidljivost i pravna sigurnost uvedene takvim mjerama mogu olakšati naloženu obustavu djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem.

4.12.1.3.   Učinak poticaja

427.

Mjera treba potaknuti promjenu gospodarskog ponašanja subjekata koji obustave svoje djelatnosti povezane s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem prije kraja njihova ekonomskog vijeka trajanja. Kako bi utvrdila je li to slučaj, Komisija će usporediti činjenični scenarij (tj. učinke mjere) s protučinjeničnim scenarijem (tj. scenarijem bez mjere). Mjera ne bi trebala dovesti do zaobilaženja pravila koja se primjenjuju na mjere za sigurnost opskrbe.

4.12.1.4.   Nužnost i primjerenost

428.

Komisija smatra da postoji potreba za mjerom ako država članica može dokazati da je mjera usmjerena na situaciju u kojoj može donijeti bitno poboljšanje koje tržište ne može ostvariti samo. Na primjer tako da omogući ukidanje postrojenja za proizvodnju električne energije iz ugljena, treseta i naftnog škriljevca i time pridonese razvoju gospodarske djelatnosti proizvodnje električne energije iz alternativnih izvora do kojeg ne bi u toj mjeri došlo bez mjere. U tom smislu Komisija može isto tako razmotriti bi li tržište samo ostvarilo usporedivo smanjenje emisija CO2 bez mjere ili pridonosi li mjera znatno pravnoj sigurnosti i predvidljivosti kojih ne bi bilo bez mjere te olakšava li se mjerom zelena tranzicija.

429.

Nadalje, država članica treba dokazati da je mjera odgovarajući instrument politike za postizanje predviđenog cilja odnosno ne smije postojati instrument politike i potpore s kojim se može ostvariti iste rezultate, a koji manje narušava tržišno natjecanje. Na primjer, mjera je odgovarajuća ako je dobro usmjerena ka tome da pridonese razvoju proizvodnje električne energije iz alternativnih izvora bez znatnog utjecaja na funkcioniranje tržišta električne energije i zapošljavanje, i da osigura predvidljivost obustave te ujedno pridonese cilju smanjenja emisija CO2.

4.12.1.5.   Proporcionalnost

430.

Potpore se u načelu moraju dodijeliti u okviru konkurentnog natječajnog postupka na temelju jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija, u skladu s odjeljkom 3.2.1.3. (166). Taj se zahtjev ne primjenjuje ako država članica dokaže da natječajni postupak vjerojatno neće biti konkurentan iz objektivnih razloga. To na primjer može biti slučaj ako je broj potencijalnih sudionika ograničen, pod uvjetom da to nije posljedica diskriminirajućih kriterija prihvatljivosti.

431.

Ako je potpora dodijeljena u okviru konkurentnog natječajnog postupka, Komisija pretpostavlja da je proporcionalna i ograničena na najnižu potrebnu razinu.

432.

Ako nije proveden konkurentni natječajni postupak, Komisija će ocijeniti proporcionalnost na razini pojedinačnog slučaja kako bi potvrdila da je naknada ograničena na najnižu potrebnu razinu. U tom kontekstu Komisija će detaljno analizirati pretpostavke koje je država članica primijenila za utvrđivanje izgubljene dobiti i dodatnih troškova na temelju kojih je izračunana naknada za prijevremenu obustavu usporedbom očekivane profitabilnosti u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju. Protučinjenični scenarij trebao bi se temeljiti na opravdanim pretpostavkama i realnim kretanjima na tržištu te bi trebao odražavati predviđene prihode i troškove svakog predmetnog subjekta, pri čemu se uzimaju u obzir moguće izravne funkcionalne poveznice između subjekata.

433.

Ako se djelatnosti povezane s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem obustave više od tri godine nakon dodjele naknade, država članica mora uvesti mehanizam za ažuriranje izračuna naknade na temelju najnovijih pretpostavki ako ne može dokazati zašto uporaba takvog mehanizma nije opravdana zbog iznimnih okolnosti u navedenom predmetu.

4.12.1.6.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu

434.

Država članica mora utvrditi i izmjeriti očekivane koristi mjere za okoliš, ako je moguće u smislu potpore po toni izbjegnutih emisija ekvivalenta CO2. Osim toga, Komisija će dati pozitivnu ocjenu ako mjere uključuju dobrovoljno poništenje emisijskih jedinica CO2 na nacionalnoj razini.

435.

Važno je osmisliti mjere na način da se bilo kakvo narušavanje tržišnog natjecanja ograniči na najmanju moguću mjeru. Ako se potpora dodjeljuje u okviru konkurentnog natječajnog postupka otvorenog svim operatorima djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem na nediskriminirajućoj osnovi, Komisija će pretpostaviti da potpora ima ograničene učinke narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine. U nedostatku konkurentnog natječajnog postupka Komisija će procijeniti učinke potpore na tržišno natjecanje i trgovinu na temelju načina na koji je mjera osmišljena i njezina učinka na relevantno tržište.

4.12.2.   Potpore za izvanredne troškove obustave nekonkurentnih djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem

4.12.2.1.   Obrazloženje potpore

436.

Obustavom nekonkurentnih djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem mogu nastati znatni socijalni troškovi i troškovi zaštite okoliša na razini elektrana i rudarskih djelatnosti. Države članice mogu odlučiti pokriti takve izvanredne troškove kako bi ublažile socijalne i regionalne posljedice obustave.

4.12.2.2.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

437.

U ovom odjeljku utvrđena su pravila spojivosti za mjere poduzete da bi se pokrili izvanredni troškovi nastali obustavom djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem.

438.

Mjere obuhvaćene ovim odjeljkom mogu olakšati socijalnu, okolišnu i sigurnosnu tranziciju predmetnog područja.

439.

Ovaj se odjeljak primjenjuje ako mjera nije obuhvaćena Odlukom Vijeća od 10. prosinca 2010. o državnim potporama za zatvaranje nekonkurentnih rudnika ugljena (167).

4.12.2.3.   Nužnost i primjerenost

440.

Komisija će smatrati da je potpora za pokrivanje izvanrednih troškova nužna i primjerena ako može pomoći ublažiti socijalne i okolišne posljedice obustave nekonkurentnih djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem u predmetnoj regiji i državi članici.

4.12.2.4.   Učinak poticaja i proporcionalnost

441.

Državne potpore za izvanredne troškove mogu se iskoristiti samo kako bi se pokrili troškovi nastali obustavom djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem.

442.

Kategorije obuhvaćenih prihvatljivih troškova definirane su u Prilogu II. Troškovi koji proizlaze iz neusklađenosti s propisima o zaštiti okoliša i troškovi povezani s trenutačnom proizvodnjom nisu prihvatljivi.

443.

Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (168) ili druge relevantne propise Unije (169), može se smatrati da potpore za pokrivanje izvanrednih troškova zaštite okoliša imaju učinak poticaja samo ako se subjekt ili poduzetnik koji je prouzročio štetu u okolišu ne može utvrditi ili smatrati zakonski odgovornim za financiranje potrebnih radova za sprječavanje i ispravljanje štete u okolišu u skladu s načelom „onečišćivač plaća”.

444.

Država članica mora dokazati da su provedene sve potrebne mjere, uključujući pravne radnje, da bi se odgovorni subjekt ili poduzetnik koji je prouzročio štetu u okolišu utvrdio i da bi ga se obvezalo na snošenje odgovarajućih troškova. Ako se odgovorni subjekt ili poduzetnik u skladu s primjenjivim pravom ne može utvrditi ili obvezati na snošenje troškova, može se dodijeliti potpora za cjelokupne radove na remedijaciji ili oporavku te će se smatrati da ima učinak poticaja. Komisija može smatrati da se poduzetnika ne može obvezati na snošenje troškova remedijacije štete u okolišu koju je prouzročio kad više pravno ne postoji i nijedan se drugi poduzetnik ne može smatrati njegovim pravnim ili gospodarskim sljednikom (170) ili ako nema na raspolaganju dovoljna financijska jamstva za pokrivanje troškova remedijacije.

445.

Iznos potpore mora biti ograničen na pokrivanje izvanrednih troškova korisnika i ne smije premašiti stvarno nastale troškove. Komisija će od države članice zahtijevati da jasno i odvojeno utvrdi iznos potpore za svaku kategoriju prihvatljivih troškova kako je detaljno opisano u Prilogu II. Ako država članica takve troškove pokriva na temelju procjena, prije nego što oni stvarno nastanu za korisnika, mora provesti ex post provjeru nastalih troškova na temelju detaljnih izvješća koja je korisnik dostavio davatelju potpore, uključujući račune ili potvrde o nastalim izvanrednim troškovima, te u skladu s tim ispraviti odobrene iznose.

4.12.2.5.   Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu

446.

Ako je potpora ograničena na pokrivanje izvanrednih troškova korisnika, Komisija smatra da ona ima ograničene učinke narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine.

447.

Primljenu potporu za izvanredne troškove trebalo bi iskazati u računu dobiti i gubitka korisnika kao zasebnu stavku prihoda koja se razlikuje od prometa. Ako korisnik nastavlja trgovati ili poslovati nakon obustave odgovarajućih djelatnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem, mora voditi precizne i odvojene račune za te djelatnosti. Dodijeljenom potporom mora se upravljati tako da se ona ne može prenijeti na druge gospodarske djelatnosti istog poduzetnika.

4.13.   Potpore za studije ili savjetodavne usluge o pitanjima klime, zaštite okoliša i energije

4.13.1.   Područje primjene i djelatnosti koje se podupiru

448.

Ovaj se odjeljak primjenjuje na potpore za studije ili savjetodavne usluge o pitanjima klime, zaštite okoliša i energije izravno povezane s projektima ili djelatnostima obuhvaćenima ovim Smjernicama. Potpore se mogu dodijeliti neovisno o tome provodi li se nakon studije ili savjetodavne usluge ulaganje obuhvaćeno ovim Smjernicama.

449.

Studija ili savjetodavna usluga ne smije se provoditi ili pružati na kontinuiranoj ili redovitoj osnovi niti se smije odnositi na uobičajene operativne troškove poduzetnika.

4.13.2.   Učinak poticaja

450.

Uz zahtjeve utvrđene u odjeljku 3.1.2. primjenjuje se i zahtjev utvrđen u točki 451.

451.

Može se smatrati da potpore za energetske preglede koji se zahtijevaju Direktivom 2012/27/EU imaju učinak poticaja samo ako se energetski pregled provodi uz obvezni energetski pregled na temelju te direktive.

4.13.3.   Proporcionalnost

452.

Prihvatljivi troškovi su troškovi studije ili savjetodavnih usluga koji se odnose na projekte ili djelatnosti obuhvaćene ovim Smjernicama. Ako se samo dio studije ili savjetodavne usluge odnosi na ulaganja obuhvaćena ovim Smjernicama, prihvatljivi troškovi su troškovi dijelova studije ili savjetodavne usluge koji se odnose na ta ulaganja.

453.

Intenzitet potpore ne smije premašiti 60 % prihvatljivih troškova.

454.

Intenzitet potpore može se uvećati za 20 postotnih bodova za studije ili savjetodavne usluge u korist malih poduzeća te za 10 postotnih bodova za studije ili savjetodavne usluge u korist srednjih poduzeća.

5.   EVALUACIJA

455.

Da bi dodatno osigurala da je narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine ograničeno, Komisija može zahtijevati ex post evaluaciju programa potpore koje treba prijaviti. Evaluacije bi se trebale provoditi za programe u kojima je mogućnost narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine posebno velika, odnosno za programe u kojima postoji rizik od znatnog ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja ako se njihova provedba ne preispita pravodobno.

456.

Ex post evaluacija zahtijevat će se za programe s velikim proračunom za potpore ili s novim značajkama ili ako su predviđene znatne tržišne, tehnološke ili regulatorne promjene. U svakom slučaju ex post evaluacija zahtijevat će se za programe čiji proračun za državne potpore ili obračunani rashodi premašuju 150 milijuna EUR u bilo kojoj godini ili 750 milijuna EUR tijekom ukupnog trajanja programa. Ukupno trajanje programa uključuje kombinirano trajanje programa i svih prethodnih programa koji obuhvaćaju sličan cilj i zemljopisno područje, počevši od 1. siječnja 2022. S obzirom na ciljeve evaluacije i kako se državama članicama i manjim projektima potpore ne bi nametnulo neproporcionalno opterećenje, zahtjev u pogledu ex post evaluacije primjenjuje se samo za programe potpore čije ukupno trajanje premašuje tri godine, počevši od 1. siječnja 2022.

457.

Od zahtjeva u pogledu ex post evaluacije može se odstupiti u slučaju programa potpore koji su izravni sljednici programa koji obuhvaćaju sličan cilj i zemljopisno područje i koji su bili predmet evaluacije, za koje je podneseno završno izvješće o evaluaciji u skladu s planom evaluacije koji je odobrila Komisija te koji nisu rezultirali nikakvim negativnim nalazima. Program čije završno izvješće o evaluaciji nije u skladu s odobrenim planom evaluacije mora se odmah obustaviti.

458.

Ex post evaluacijom trebalo bi provjeriti jesu li ostvarene pretpostavke i uvjeti za spojivost programa, a posebno nužnost i učinkovitost mjere potpore s obzirom na opće i posebne ciljeve, te bi se trebao dobiti uvid u učinak programa na tržišno natjecanje i trgovinu.

459.

Država članica mora dostaviti nacrt plana evaluacije, koji će biti sastavni dio Komisijine procjene programa, kako slijedi:

a)

zajedno s programom potpore ako njegov proračun za državne potpore premašuje 150 milijuna EUR u bilo kojoj godini ili 750 milijuna EUR tijekom ukupnog trajanja programa; ili

b)

u roku od 30 radnih dana nakon znatne izmjene kojom se proračun programa povećava na više od 150 milijuna EUR u bilo kojoj godini ili 750 milijuna EUR tijekom ukupnog trajanja programa; ili

c)

za programe koji nisu u kategoriji (a) odnosno (b), u roku od 30 radnih dana nakon što su u službenoj računovodstvenoj dokumentaciji uknjiženi rashodi veći od 150 milijuna EUR u prethodnoj godini.

460.

Nacrt plana evaluacije mora biti u skladu sa zajedničkim metodološkim načelima Komisije (171). Plan evaluacije koji je odobrila Komisija mora se objaviti.

461.

Ex post evaluaciju mora provesti stručnjak neovisan o davatelju potpore na temelju plana evaluacije. Za svaku evaluaciju mora se sastaviti barem jedno privremeno i jedno završno izvješće o evaluaciji. Oba se izvješća moraju objaviti.

462.

Spojivost programa potpore koji su isključeni iz područja primjene uredbe o skupnom izuzeću isključivo zbog velikog proračuna Komisija će ocijeniti isključivo na temelju plana evaluacije.

463.

Završno izvješće o evaluaciji mora se pravodobno dostaviti Komisiji kako bi se omogućila ocjena mogućeg produljenja programa potpore, i to najkasnije devet mjeseci prije njegova isteka. Taj rok mogao bi se skratiti za programe u čijem se slučaju zahtjev u pogledu evaluacije aktivira u posljednje dvije godine provedbe. Točan opseg i način provedbe svake evaluacije utvrđuju se u odluci o odobrenju programa potpore. U slučaju naknadnih mjera potpore sa sličnim ciljem mora se navesti kako su rezultati evaluacije uzeti u obzir.

6.   IZVJEŠĆIVANJE I PRAĆENJE

464.

U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2015/1589 (172) i Uredbom Komisije (EZ) br. 794/2004 (173) države članice moraju Komisiji podnositi godišnja izvješća.

465.

Države članice moraju voditi detaljnu evidenciju o svim mjerama potpore. Ta evidencija mora sadržavati sve informacije koje su potrebne kako bi se utvrdilo da su ispunjeni uvjeti povezani s prihvatljivim troškovima i maksimalnim intenzitetima potpore. Ta se evidencija mora voditi 10 godina od datuma dodjele potpore i mora se dostaviti Komisiji na zahtjev.

7.   PRIMJENJIVOST

466.

Komisija će primjenjivati ove Smjernice za ocjenu spojivosti svih potpora za klimu, zaštitu okoliša i energiju koje treba prijaviti i koje su dodijeljene ili se namjeravaju dodijeliti od 27. siječnja 2022. Nezakonite potpore ocijenit će se u skladu s pravilima koja su primjenjiva na dan dodjele potpore.

467.

Ove Smjernice zamjenjuju Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. (174)

468.

Komisija predlaže sljedeće odgovarajuće mjere državama članicama na temelju članka 108. stavka 1. Ugovora:

a)

države članice izmjenjuju prema potrebi postojeće programe potpore za zaštitu okoliša i energiju kako bi ih uskladile s ovim Smjernicama najkasnije do 31. prosinca 2023.;

b)

države članice daju svoju izričitu i bezuvjetnu suglasnost s odgovarajućim mjerama predloženima u točki 468. podtočki (a) u roku od dva mjeseca od dana objave ovih Smjernica u Službenom listu Europske unije. U slučaju da ne dobije nikakav odgovor, Komisija će pretpostaviti da predmetna država članica nije suglasna s predloženim mjerama.

8.   REVIZIJA

469.

Komisija namjerava provesti evaluaciju ovih Smjernica počevši od 31. prosinca 2027. kako bi ispitala njihovu djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, usklađenost i dodanu vrijednost.

470.

Komisija može u svakom trenutku odlučiti preispitati ili izmijeniti ove Smjernice ako je to potrebno iz razloga povezanih s politikom tržišnog natjecanja, kako bi u obzir uzela druge politike Unije i međunarodne obveze ili iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga.

(1)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan”, COM(2019) 640 final.

(2)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana”, COM(2020) 562 final.

(3)  Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(4)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Spremni za 55 %: ostvarivanje klimatskog cilja EU-a za 2030. na putu ka klimatskoj neutralnosti”, COM(2021) 550 final.

(5)  https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/amendment-renewable-energy-directive-2030-climate-target-with-annexes_en.pdf

(6)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Gospodarstvo EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19: implikacije za gospodarsko upravljanje”, COM(2021) 662 final.

(7)  Uredba Vijeća (EU) 2015/1588 od 13. srpnja 2015. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na određene kategorije horizontalnih državnih potpora (SL L 248, 24.9.2015., str. 1.).

(8)  Vidjeti Obavijest Komisije o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (SL C 275, 18.8.2017., str. 1.) u pogledu provedbe Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na nacionalnoj razini.

(9)  Komunikacija Komisije, Smjernice o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima (SL C 99, 4.4.2014., str. 3.).

(10)  Potporama za zaštitu okoliša općenito se manje narušava tržišno natjecanje i učinkovitije su ako se dodijele potrošaču/korisniku proizvoda prihvatljivih za okoliš umjesto proizvođaču tih proizvoda. Time se ne dovodi u pitanje mogućnost država članica da dodjeljuju potpore za zaštitu okoliša poduzetnicima kako bi povećali razinu zaštite okoliša u okviru svojih proizvodnih djelatnosti.

(11)  Komunikacija Komisije, Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj (SL C 198, 27.6.2014., str. 1.).

(12)  Smjernice Europske unije o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima za razdoblje 2014.–2020. (SL C 204, 1.7.2014., str. 1.).

(13)  Komunikacija Komisije, Smjernice za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i akvakulture (SL C 217, 2.7.2015., str. 1.).

(14)  Komunikacija Komisije, Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (SL C 249, 31.7.2014., str. 1.).

(15)  Vidjeti presudu Prvostupanjskog suda od 13. rujna 1995., TWD/Komisija, T-244/93 i T-486/93, ECLI:EU:T:1995:160, točku 56. Vidjeti i Komunikaciju Komisije, Obavijest Komisije o povratu nezakonite i nespojive državne potpore (SL C 247, 23.7.2019., str. 1.).

(16)  Zajam čija je kamatna stopa ispod tržišne.

(17)  Uredba (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije (SL L 158, 14.6.2019., str. 54.).

(18)  Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(19)  Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(20)  Uredba Komisije (EU) 2017/1151 od 1. lipnja 2017. o dopuni Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (SL L 175, 7.7.2017., str. 1.).

(21)  Direktiva 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu s ciljem podupiranja mobilnosti s niskom razinom emisija (SL L 120, 15.5.2009., str. 5.).

(22)  Uredba (EU) 2019/1242 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju emisijskih normi CO2 za nova teška vozila i izmjeni uredbi (EZ) br. 595/2009 i (EU) 2018/956 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 96/53/EZ (SL L 198, 25.7.2019., str. 202.).

(23)  Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(24)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(25)  Direktiva 2019/944/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019., str. 125.).

(26)  Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).

(27)  Projekti izgrađeni za jednog korisnika ili malu skupinu ex ante utvrđenih korisnika i prilagođeni njihovim potrebama („namjenska infrastruktura”) ne smatraju se energetskom infrastrukturom.

(28)  Sva imovina za vodik navedena u podtočkama od i. do vi. može biti novoizgrađena imovina ili može biti riječ o imovini za prirodni plin prenamijenjenoj u imovinu za vodik („prenamijenjena imovina”) odnosno o kombinaciji tih dviju opcija. Imovina za vodik navedena u podtočkama od i. do vi. koja podliježe pristupu trećih osoba smatra se energetskom infrastrukturom;

(29)  Imovina za ugljikov dioksid navedena u podtočkama od i. do iv. koja podliježe pristupu trećih osoba smatra se energetskom infrastrukturom.

(30)  Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.).

(31)  Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.).

(32)  Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(33)  Preporuka Vijeća od 3. ožujka 1975. o raspodjeli troškova i djelovanju tijela javne vlasti u pitanjima zaštite okoliša (SL L 194, 25.7.1975., str. 1.).

(34)  Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

(35)  Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).

(36)  Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.).

(37)  To može uključivati povezane razine emisija, povezane razine energetske učinkovitosti ili povezane razine učinkovitosti u zaštiti okoliša.

(38)  Vidjeti presudu Suda od 13. lipnja 2013., HGA i drugi/Komisija, C-630/11 P do C-633/11 P, ECLI:EU:C:2013:387, točku 104.

(39)  Taj scenarij mora biti vjerodostojan, istinit i povezan s dominantnim čimbenicima donošenja odluka u trenutku kad korisnik potpore donosi odluku o projektu. Države članice poziva da se oslone na službene dokumente odbora, procjene rizika, financijske izvještaje, interne poslovne planove, stručna mišljenja i druge studije povezane s projektom koji se ocjenjuje. Za dokazivanje učinka poticaja državama članicama mogu pomoći dokumenti koji sadržavaju informacije o predviđenoj potražnji, predviđenim troškovima i financijskim predviđanjima, dokumenti podneseni ulagačkom odboru u kojima se opisuju različiti scenariji ulaganja/operacija ili dokumenti dostavljeni financijskim institucijama. Ti dokumenti moraju biti iz razdoblja u kojem se donosila odluka o ulaganju/operaciji.

(40)  Prema tom načelu, države članice pri planiranju i donošenju politika i odluka o ulaganju u području energije trebaju u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir alternativne troškovno učinkovite mjere energetske učinkovitosti za povećanje učinkovitosti potražnje za energijom i opskrbe energijom, osobito s pomoću troškovno učinkovite uštede energije u krajnjoj potrošnji, inicijativa za upravljanje potražnjom te učinkovitije pretvorbe, prijenosa i distribucije energije, pri čemu i dalje moraju ostvarivati ciljeve tih odluka. Vidjeti Uredbu (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(41)  Uporaba ekoloških oznaka i deklaracija na proizvodima može biti još jedan način na koji se potrošačima/korisnicima omogućuje da donose informirane odluke o kupnji i povećava potražnja za proizvodima prihvatljivima za okoliš. Ako su dobro osmišljene, prepoznatljive, razumljive, pouzdane i ako ih relevantni potrošači opažaju, pouzdane ekološke oznake i istinite tvrdnje o zaštiti okoliša mogu biti moćan alat za usmjeravanje i oblikovanje ponašanja (potrošača) prema odabirima koji su prihvatljiviji za okoliš. Primjena pouzdanog sustava označivanja/certificiranja s jasnim kriterijima koji podliježe vanjskoj provjeri (treće osobe) bit će jedan od najučinkovitijih načina na koji poduzeća mogu potrošačima i dionicima dokazati da ispunjavaju visoke standarde zaštite okoliša. U tom kontekstu Komisija ne uključuje posebna pravila o potporama za oblikovanje i proizvodnju proizvoda prihvatljivih za okoliš u područje primjene ovih Smjernica.

(42)  No ako postoji mogućnost „ponuda s nultim subvencijama”, države članice trebale bi objasniti kako će se osigurati proporcionalnost. Do ponuda s nultim subvencijama može na primjer doći jer se predviđa da će tržišni prihodi s vremenom rasti i/ili jer uspješni ponuditelji dobivaju koncesije ili druge pogodnosti, ali i zaštitu cijena. Trebalo bi izbjegavati najniže cijene ili gornje granice koje ograničavaju natječajni postupak ugrožavanjem proporcionalnosti, čak i ako su jednake nuli.

(43)  Obično je dovoljno šest tjedana. Za posebno složene ili nove postupke to će razdoblje možda morati biti dulje. U opravdanim slučajevima, na primjer u slučaju jednostavnih ili redovitih/ponovljenih postupaka, može biti primjereno kraće razdoblje.

(44)  Pri ocjeni jedinica zaštite okoliša države članice mogu na primjer razviti metodologiju koja uzima u obzir emisije ili druge oblike zagađenja u različitim fazama gospodarske djelatnosti koja se podupire, trajanje ostvarivanja projekta ili troškove integracije sustava. Pri analizi doprinosa glavnim ciljevima u odnosu na zatraženi iznos potpore, države članice mogu, na primjer, odvagnuti različite objektivne kriterije te na temelju iznosa potpore po jedinici ponderiranog prosjeka objektivnih kriterija ili među ograničenim rasponom ponuda s najnižim iznosom potpore po jedinici objektivnih kriterija odabrati projekte s najvećim brojem bodova na temelju objektivnih kriterija. Parametri svakog takvog pristupa moraju se prilagoditi kako bi se osiguralo da natječajni postupak ostane nediskriminirajući i stvarno konkurentan te da odražava ekonomsku vrijednost.

(45)  Protučinjenični scenarij u kojem se kao alternativni scenarij ulaganja/djelovanja predlaže dugoročni nastavak postojećih ekološki neodrživih djelatnosti neće se smatrati realističnim.

(46)  Ako alternativni projekt ne postoji, Komisija će potvrditi da iznos potpore ne premašuje minimalni iznos potreban da bi projekt kojem je dodijeljena potpora bio dovoljno profitabilan, primjerice tako što će se omogućiti postizanje unutarnje stope povrata koja odgovara određenoj referentnoj vrijednosti ili zahtijevanoj stopi sektora ili poduzeća. U tu se svrhu mogu upotrijebiti i uobičajene stope povrata koje korisnik zahtijeva u okviru drugih sličnih projekata ulaganja, njegov trošak kapitala u cjelini ili vrijednosti povrata koje se obično bilježe u predmetnoj industriji. Svi relevantni očekivani troškovi i koristi moraju se uzeti u obzir za vrijeme cjelokupnog trajanja projekta.

(47)  Javno pretraživanje baze podataka Transparentnosti državnih potpora, dostupno na: https://webgate.ec.europa.eu/competition/transparency/public?lang=hr.

(48)  Na obrazloženi zahtjev države članice od tog se zahtjeva može odstupiti ako bi potpuna detaljna objava ugrozila tržišno natjecanje u kasnijim postupcima dodjele, na primjer tako što bi se omogućilo strateško dostavljanje ponuda.

(49)  Ako nema formalnog zahtjeva u pogledu godišnje prijave, za potrebe unosa datumom dodjele smatrat će se 31. prosinca godine u kojoj je dodijeljena potpora.

(50)  Za mjere koje su istovjetne mjerama u okviru planova za oporavak i otpornost koje je odobrilo Vijeće smatra se da su usklađene s načelom „ne nanosi bitnu štetu” jer je to već provjereno.

(51)  To bi mogao biti slučaj i ako se potporom narušava funkcioniranje gospodarskih instrumenata uspostavljenih radi internalizacije takvih negativnih vanjskih učinaka (na primjer utjecajem na cjenovne signale sustava Unije za trgovanje emisijama ili sličnog instrumenta).

(52)  Na primjer, ta se metoda može temeljiti na nacionalnom planu dekarbonizacije s obvezujućim ciljevima i/ili može uključivati obveze korisnika da provodi tehnologije dekarbonizacije kao što su hvatanje, skladištenje i uporaba ugljika, da zamijeni prirodni plin obnovljivim ili niskougljičnim plinom ili da zatvori postrojenje u roku koji je u skladu s klimatskim ciljevima Unije. Da bi se ostvarili klimatski ciljevi Unije za 2030. i 2050., mora postojati jasan silazni trend za sva fosilna goriva, uključujući prirodni plin. U procjeni učinka koju je Komisija izradila za plan za postizanje klimatskog cilja do 2030. objašnjava se da će do 2050. „nesmanjena upotreba prirodnog plina postati nespojiva s ciljem klimatske neutralnosti te se njegova upotreba [mora] smanjiti za 66 %–71 % u odnosu na 2015.” (SWD(2020) 176 final).

(53)  To obuhvaća i brownfield i greenfield ulaganja.

(54)  To uključuje elektrolizatore priključene na mrežu koji su sklopili ugovore o kupnji energije iz obnovljivih izvora s gospodarskim subjektima koji proizvode obnovljivu električnu energiju i ispunjavaju uvjete utvrđene u Delegiranoj uredbi Komisije donesenoj u skladu s člankom 27. stavkom 3. Direktive (EU) 2018/2001.

(55)  Protučinjenični scenarij odnosi se na djelatnost koju bi korisnik obavljao bez potpore. U nekim slučajevima dekarbonizacije to bi moglo podrazumijevati ulaganje u alternativno rješenje koje je manje prihvatljivo za okoliš. U drugim slučajevima možda ne bi bilo ulaganja ili bi se ono provelo sa zakašnjenjem, a moglo bi na primjer uključivati poslovne odluke koje bi imale manju korist za okoliš, kao što je nastavak rada postojećih postrojenja na lokaciji i/ili kupnja energije.

(56)  To ne bi utjecalo na pravo primanja već dodijeljene potpore (npr. na temelju ugovora s desetogodišnjim trajanjem).

(57)  Komisija općenito neće zahtijevati da mjere budu otvorene na prekograničnoj razini, iako bi to moglo pomoći smanjiti dvojbe u pogledu tržišnog natjecanja.

(58)  Kao što je obnovljivi vodik ako je to primjenjivo.

(59)  U takvom slučaju prihvatljivost bi trebala biti ograničena samo u skladu s relevantnim definicijama ako su dostupne u sektorskom zakonodavstvu. Na primjer, program namijenjen ispunjavanju glavnog cilja Unije u pogledu obnovljive energije trebao bi biti otvoren za sve tehnologije koje odgovaraju definiciji „obnovljivih izvora energije” iz Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 8.), dok bi program namijenjen ispunjavanju podcilja Unije trebao biti otvoren za sve tehnologije koje mogu pridonijeti ispunjavanju tog podcilja. No države članice mogu i dodatno ograničiti područje primjene svojih mjera potpore, među ostalim na posebne vrste obnovljivih izvora energije, na temelju drugih objektivnih kriterija kao što su oni navedeni u točki 96. podtočkama od (b) do (g).

(60)  U slučaju koji uključuje regionalnu potporu država članica trebala bi dokazati da pomoćne usluge i pravila o redispečiranju omogućuju učinkovito uključivanje obnovljivih izvora energije, skladištenje i upravljanje potrošnjom, prema potrebi, te nagrađivanje odluka o lokaciji i tehnologiji kojima se podupire stabilnost mreže u skladu s Uredbom (EU) 2019/943 i Direktivom (EU) 2019/944. Ako država članica utvrdi problem sa sigurnošću opskrbe na lokalnoj razini koji se ne može riješiti u srednjoročnom razdoblju (npr. u roku od pet do deset godina) poboljšanjima modela tržišta ili dostatnim jačanjem mreže, trebalo bi osmisliti i ocijeniti mjeru za rješavanje tog problema u skladu s odjeljkom 4.8.

(61)  Države članice mogu se u pogledu tih zahtjeva osloniti na postojeće nacionalne postupke savjetovanja. Sve dok su savjetovanjem obuhvaćene točke navedene u ovim Smjernicama i ono traje koliko je potrebno, nema potrebe za zasebnim savjetovanjem. Zasebno savjetovanje ne mora biti potrebno u slučajevima iz točke 96. podtočke (g).

(62)  Ekvivalent CO2 (CO2e) mjerna je jedinica koja se upotrebljava za usporedbu emisija različitih stakleničkih plinova na temelju njihova potencijala globalnog zagrijavanja pretvaranjem količina drugih plinova u ekvivalentnu količinu ugljikova dioksida s istim potencijalom globalnog zagrijavanja.

(63)  Na primjer vrijeme između natječajnog postupka i razdoblja isporuke, pravila za podnošenje ponude, pravila o određivanju cijena.

(64)  Na primjer u slučaju različitog trajanja ugovora, različitih metodologija za izračun iznosa prihvatljivog kapaciteta/proizvodnje različitih tehnologija, različitih metodologija za izračun ili plaćanje subvencija.

(65)  Na primjer, postizanje ciljeva država članica u pogledu dekarbonizacije.

(66)  Takvo obvezujuće ograničenje može se postići na različite komplementarne načine, uključujući mjere za ublažavanje mogućih ograničenja na strani ponude, prilagodbu obujma kako bi odražavao vjerojatnu raspoloživu količinu u određenom trenutku i/ili izmjenu drugih značajki natječajnog postupka (na primjer kriterija prihvatljivosti za sudjelovanje), kako bi se cilj mjere (na primjer, ciljevi država članica u pogledu dekarbonizacije) postigao na proporcionalan način kojim se narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine svodi na najmanju moguću mjeru. Dok god osiguravaju proporcionalnost i konkurentnost, države članice u obzir mogu uzeti i legitimna očekivanja ulagača.

(67)  Načela za izračun smanjenja emisija stakleničkih plinova koja se primjenjuju za Inovacijski fond EU-a korisna su referentna točka i dostupna su na: https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/docs/2021-2027/innovfund/wp-call/2021/call-annex_c_innovfund-lsc-2021_en.pdf. No ako se električna energija upotrebljava kao ulazni resurs, u upotrijebljenoj metodologiji moraju se uzeti u obzir emisije nastale proizvodnjom te električne energije. Države članice mogu, ali ne moraju, upotrijebiti razinu subvencije po toni izbjegnutih emisija ekvivalenta CO2 kao kriterij odabira u okviru svojih mjera potpore.

(68)  Osim toga, kako je navedeno u točki 75., Komisija će općenito podržati druge uvjete koje države članice predlože kako bi MSP-ovima i zajednicama obnovljive energije olakšale sudjelovanje u konkurentnim natječajnim postupcima ako pozitivni učinci osiguravanja sudjelovanja i prihvaćanja nadmašuju moguće narušavajuće učinke.

(69)  Ugovori za kompenzaciju razlike daju korisniku pravo na plaćanje koje je jednako razlici između fiksne „izvršne” cijene i referentne cijene, kao što je tržišna cijena, po jedinici proizvodnje. Posljednjih godina upotrebljavaju se za mjere za proizvodnju električne energije, ali mogli bi uključivati i referentnu cijenu povezanu sa sustavom trgovanja emisijama, odnosno ugovore za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik. Takvi ugovori o kompenzaciji razlike u odnosu na ugljik mogu biti koristan alat za uvođenje inovativnih tehnologija koje će možda biti nužne za dekarbonizaciju industrije. Ugovori za kompenzaciju razlike mogu uključivati i povrate korisnika poreznim obveznicima ili potrošačima za razdoblja u kojima referentna cijena premašuje izvršnu cijenu.

(70)  Mala postrojenja za proizvodnju obnovljive električne energije mogu imati korist od izravne zaštite cijena koja pokriva sve troškove rada i od njih se ne zahtijeva da prodaju električnu energiju na tržištu, u skladu s izuzećem iz članka 4. stavka 3. Direktive (EU) 2018/2001. Postrojenja će se smatrati malim postrojenjima ako je njihov kapacitet ispod primjenjivog praga iz članka 5. Uredbe (EU) 2019/943.

(71)  To se odnosi na popis imovine iz točke 19. podtočke (36).

(72)  Uključujući niskougljična goriva iz neobnovljivih izvora i nositelje energije koji ne emitiraju iz ispušne cijevi, ali nastaju u postupku s visokim emisijama ugljika.

(73)  Za mjere koje su istovjetne mjerama u okviru planova za oporavak i otpornost koje je odobrilo Vijeće smatra se da su usklađene s načelom „ne nanosi bitnu štetu” jer je to već provjereno.

(74)  Takva bi ulaganja, primjerice, mogla biti usmjerena na zamjenu prozora ili kotlova u zgradi ili na izolaciju zidova.

(75)  Razdoblje povrata odnosi se na vrijeme potrebno da bi se ostvario povrat troškova ulaganja (bez potpore).

(76)  Taj se uvjet primjenjuje kad god se potpore dodjeljuju poduzetnicima kako bi mogli ispuniti minimalne norme u pogledu energetskih svojstava koje se smatraju normama Unije prije nego što postanu obvezne za predmetnog poduzetnika, neovisno o tome postoje li norme Unije koje su već na snazi.

(77)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija za održivu i pametnu mobilnost: usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti”, COM(2020) 789 final.

(78)  Komunikacija uključuje nastojanje da se do 2030. upotrebljava najmanje 30 milijuna automobila s nultim emisijama i 80 000 kamiona s nultim emisijama te da do 2050. gotovo svi automobili, kombiji, autobusi i nova teška vozila budu vozila s nultim emisijama.

(79)  Uredba (EU) 2019/1242 i Uredba (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 443/2009 i (EU) br. 510/2011 (SL L 111, 25.4.2019., str. 13.).

(80)  Na primjer Direktivom 1999/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 1999. o naknadama koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za teška teretna vozila (SL L 187, 20.7.1999., str. 42.) i sustavom Unije za trgovanje emisijama.

(81)  Na primjer Direktivom 2009/33/EZ.

(82)  To se može dokazati dodjeljivanjem potpore na transparentan i nediskriminirajući način te prikladnim informiranjem potencijalnih zainteresiranih strana o području primjene mjere i potencijalnim uvjetima potpore.

(83)  Za takvu ocjenu Komisija će obično razmatrati razdoblje od dvije do pet godina nakon prijave ili provedbe mjere potpore, ovisno o sektorima i vrstama prijevoza o kojima je riječ. Svoju će ocjenu temeljiti na neovisnim studijama tržišta koje je dostavila država članica ili na bilo kojim drugim odgovarajućim dokazima.

(84)  Vidjeti točku 66.

(85)  Jedna je mogućnost izbjeći prekomjernu naknadu potvrđivanjem da potpora ne premašuje neto dodatne troškove, što se dokazuje usporedbom manjka financijskih sredstava u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju, i da će država članica uvesti ex post mehanizam praćenja kako bi provjerila pretpostavke o potrebnoj razini potpore, zajedno s mehanizmom za povrat prekomjernih sredstava.

(86)  Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).

(87)  Na primjer za infrastrukturu za punjenje normalne ili visoke snage.

(88)  Za potrebe takve ocjene Komisija će obično razmotriti očekuje li se uspostava infrastrukture za punjenje ili opskrbu gorivom pod komercijalnim uvjetima u roku koji je relevantan s obzirom na trajanje mjere. Svoju će ocjenu temeljiti na rezultatima ex ante javnog savjetovanja, neovisnih studija tržišta koje je dostavila država članica ili na bilo kojim drugim odgovarajućim dokazima.

(89)  Infrastruktura za punjenje ili opskrbu gorivom koju će prije svega upotrebljavati poduzetnici u sektoru javnog kopnenog, željezničkog ili vodenog prijevoza putnika može dodatno biti otvorena i za zaposlenike, vanjske izvoditelje radova ili dobavljače tih poduzetnika.

(90)  Infrastruktura za punjenje ili opskrbu gorivom koju će prije svega upotrebljavati korisnik potpore može dodatno biti otvorena i za zaposlenike, vanjske izvoditelje radova ili dobavljače korisnika potpore.

(91)  Na primjer mjera potpore ulaganjima u postaje za opskrbu vodikom namijenjene teškim vozilima u teretnim terminalima i logističkim centrima u državi članici u kojoj je tržišni udio teških vozila na vodik manji od 2 %.

(92)  To uključuje održiva zrakoplovna goriva.

(93)  „Drop-in” goriva funkcijom su istovjetna fosilnim gorivima koja se trenutačno upotrebljavaju i u potpunosti kompatibilna s infrastrukturom za distribuciju te uređajima i motorima na vozilima.

(94)  Za takvu procjenu Komisija će općenito promatrati razdoblje od dvije do pet godina nakon prijave ili provedbe mjere potpore. Svoju će ocjenu temeljiti na neovisnim studijama tržišta koje je dostavila država članica ili na bilo kojim drugim odgovarajućim dokazima.

(95)  Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu”, COM(2020) 301 final, str. 3.

(96)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu”, COM(2020) 98 final.

(97)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Održivo biogospodarstvo za Europu: Jačanje veze između gospodarstva, društva i okoliša”, COM(2018)673 final i SWD(2018)431.

(98)  Potrošeni resursi mogu uključivati sve potrošene materijalne resurse osim energije. Smanjenje se može odrediti mjerenjem ili procjenom potrošnje prije i nakon provedbe mjere potpore, uključujući sve prilagodbe zbog vanjskih uvjeta koji mogu utjecati na potrošnju resursa.

(99)  Vidjeti definicije ponovne uporabe, oporabe, pripreme za ponovnu uporabu, recikliranja i otpada u točki 19. podtočkama (59), (61), (62), (75) i (90).

(100)  Hijerarhiju otpada čine: (a) sprječavanje, (b) priprema za ponovnu uporabu, (c) recikliranje, (d) drugi postupci oporabe, na primjer energetska oporaba, i (e) zbrinjavanje. Vidjeti članak 4. stavak 1. Direktive 2008/98/EZ.

(101)  Drugi proizvodi, materijali ili tvari mogu uključivati nusproizvode (iz članka 5. Direktive 2008/98/EZ), ostatke iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, otpadne vode, kišnicu i oborinske vode, minerale, rudarski otpad, hranjive tvari, rezidualne plinove iz proizvodnih procesa, suvišne proizvode, dijelove i materijale itd. Suvišni proizvodi, dijelovi i materijali su proizvodi, dijelovi ili materijali koji više nisu potrebni ili korisni svojem posjedniku, ali su prikladni za ponovnu uporabu.

(102)  Vidjeti definiciju „odvojenog skupljanja” u članku 3. točki 11. Direktive 2008/98/EZ.

(103)  Iz tehnološke perspektive ulaganje bi trebalo dovesti do veće mogućnosti recikliranja ili do veće kvalitete recikliranog materijala u usporedbi s uobičajenom praksom.

(104)  Ako država članica dostavi odgovarajuće dokaze, može se uzeti u obzir i posebna situacija na razini regija o kojima je riječ.

(105)  Vidjeti definiciju u točki 19. podtočki (58).

(106)  Te bi osobine države članice mogle na primjer dokazati na osnovi detaljnog opisa inovacije i tržišnih uvjeta za njezino uvođenje ili širenje, uspoređujući je s postupcima ili organizacijskim tehnikama koji se smatraju vrhunskom tehnologijom i koje općenito upotrebljavaju drugi poduzetnici u istoj industriji.

(107)  Ako se za usporedbu ekološki inovativnih djelatnosti sa standardnim, neinovativnim djelatnostima mogu upotrebljavati količinski parametri, „znatno viši” znači da bi granično poboljšanje koje se očekuje od ekološki inovativnih djelatnosti u pogledu smanjenog ekološkog rizika ili onečišćenja ili poboljšane učinkovitosti u potrošnji energije ili resursa trebalo biti najmanje dvostruko više od graničnog poboljšanja koje se očekuje od općeg razvoja usporedivih neinovativnih djelatnosti. Ako predloženi pristup nije primjeren za određeni slučaj ili ako nije moguća količinska usporedba, zahtjev za državnu potporu trebao bi sadržavati detaljan opis metode koja se upotrebljava za procjenu tog kriterija i kojom se osigurava standard usporediv sa standardom predložene metode.

(108)  Taj rizik država članica može na primjer dokazati u obliku troškova u odnosu na promet poduzetnika, vremena potrebnog za razvoj, očekivane dobiti od djelatnosti ekoloških inovacija u usporedbi s troškovima i vjerojatnosti neuspjeha.

(109)  UN-ov Program održivog razvoja do 2030. dostupan je na: https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/21252030%20Agenda%20for%20Sustainable%20Development%20web.pdf.

(110)  Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030., COM(2020) 652 final.

(111)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Program ‚Čisti zrak za Europu’”, COM(2013) 918 final. Vidjeti i Direktivu 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima u zraku (SL L 23, 26.1.2005., str. 3.) i Direktivu 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str. 1.) za prizemni ozon, lebdeće čestice, dušikove okside, opasne teške metale i niz drugih onečišćujućih tvari. Vidjeti i Direktivu (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.) za najvažnije prekogranične onečišćujuće tvari u zraku: sumporne diokside, dušikove okside, amonijak, nemetanske hlapive organske spojeve i lebdeće čestice.

(112)  Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.) zahtijeva se dobro kemijsko stanje za sva tijela površinske i podzemne vode osim ako se primjenjuju izuzeća.

(113)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Put prema zdravom planetu za sve. Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla”, COM(2021) 400 final.

(114)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija ‚od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav”, COM(2020) 381 final.

(115)  Dozvole za emisije stakleničkih plinova mogu uključivati državne potpore, posebno ako države članice odobravaju dozvole i emisijske jedinice ispod njihove tržišne vrijednosti.

(116)  Da bi odredila koji je od dvaju ciljeva prevladavajući, Komisija može zatražiti od države članice da dostavi usporedbu očekivanih rezultata mjere u smislu sprječavanja ili smanjenja emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari na temelju vjerodostojnih i detaljnih mjerenja.

(117)  Dozvole za emisije stakleničkih plinova mogu uključivati državne potpore, posebno ako države članice odobravaju dozvole i emisijske jedinice ispod njihove tržišne vrijednosti.

(118)  Analiza se, među ostalim čimbenicima, može provesti na temelju procjena elastičnosti cijene proizvoda u predmetnom sektoru, kao i procjena izgubljenih prihoda od prodaje te njihova učinka na profitabilnost korisnika.

(119)  Na primjer novim sudionicima na tržištu ili, s druge strane, postojećim poduzetnicima ili postrojenjima.

(120)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote”, COM(2020) 380 final.

(121)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”, COM(2021) 82 final.

(122)  https://www.eea.europa.eu/publications/nature-based-solutions-in-europe/.

(123)  Na primjer, odjeljkom 4.6. može biti obuhvaćena potpora za ponovnu uspostavu tresetišta koja nije povezana s potporom za prijevremenu obustavu djelatnosti vađenja treseta ili s potporom za izvanredne troškove povezane s tim djelatnostima.

(124)  Da bi odredila koji je od dvaju ciljeva prevladavajući, Komisija može zatražiti od države članice da dostavi usporedbu očekivanih rezultata mjere u smislu sprječavanja ili smanjenja emisija stakleničkih plinova te remedijacije štete u okolišu, oporavka prirodnih staništa i ekosustava, zaštite ili obnove bioraznolikosti i provedbe prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, prema potrebi na temelju vjerodostojnih i detaljnih mjerenja.

(125)  Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL L 143, 30.4.2004., str. 56.). Vidjeti i Obavijest Komisije Smjernice kojima se osigurava zajednički dogovor o pojmu „šteta u okolišu” kako je definiran u članku 2. Direktive 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL C 118, 7.4.2021., str. 1.).

(126)  Vidjeti Odluku Komisije C(2012) 558 final od 17. listopada 2012. u predmetu SA.33496 (2011/N) – Austrija – Einzelfall, Altlast, DECON Umwelttechnik GmbH, uvodne izjave od 65. do 69. (SL C 14, 17.1.2013., str. 1.).

(127)  Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(128)  Ovaj odjeljak ne obuhvaća pomoćne usluge, uključujući mjere planova za obranu sustava u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/2196 u cilju osiguravanja operativne sigurnosti, koje pružaju operatori prijenosnog ili distribucijskog sustava u okviru nediskriminirajućeg, konkurentnog natječajnog postupka otvorenog za sve resurse koji mogu pridonijeti ispunjenju utvrđenog zahtjeva za operativnu sigurnost bez uplitanja države u pružanje i financiranje usluge.

(129)  Uredba (EU) 2019/941 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije (Uredba o pripravnosti na rizike) (SL L 158, 14.6.2019., str. 1.).

(130)  Uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/943 i Direktivu (EU) 2019/944.

(