This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52022PC0455
Proposal for a COUNCIL DECISION establishing the position to be adopted on the Union's behalf with regard to the decision of the Participants to the Arrangement on Officially Supported Export Credits to expand the scope of the Sector Understanding on Export Credits for Renewable Energy, Climate Change Mitigation and Adaptation and Water Projects
Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Unije u pogledu odluke sudionica Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima da prošire područje primjene sektorskog dogovora o izvoznim kreditima za obnovljive izvore energije, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama te vodne projekte
Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Unije u pogledu odluke sudionica Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima da prošire područje primjene sektorskog dogovora o izvoznim kreditima za obnovljive izvore energije, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama te vodne projekte
COM/2022/455 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 15.9.2022.
COM(2022) 455 final
2022/0276(NLE)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Unije u pogledu odluke sudionica Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima da prošire područje primjene sektorskog dogovora o izvoznim kreditima za obnovljive izvore energije, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama te vodne projekte
OBRAZLOŽENJE
1.Predmet prijedloga
Ovaj se prijedlog odnosi na odluku o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Unije u pogledu proširenja područja primjene sektorskog dogovora o izvoznim kreditima za obnovljive izvore energije, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama te vodne projekte („sektorski dogovor o klimatskim promjenama” ili „CCSU”), koji je sastavni dio Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima.
2.Kontekst prijedloga
2.1.Sektorski dogovor o klimatskim promjenama (CCSU)
Svrha je CCSU-a omogućiti primjerene financijske uvjete za projekte u odabranim sektorima za koje je utvrđeno da znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, uključujući projekte povezane s obnovljivim izvorima energije, smanjenjem emisije stakleničkih plinova, povećanjem energetske učinkovitosti i prilagodbom klimatskim promjenama te vodne projekte. CCSU je donesen 2012., a posljednji je put ažuriran 2014.
Sudionice CCSU-a dogovorile su se da se financijski uvjeti CCSU-a provode na način koji je u skladu sa svrhom Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima („Sporazum”). Taj je sporazum administrativno ugrađen u OECD i prima potporu Tajništva OECD-a za kredite, a CCSU je njegov sastavni dio sadržan u Prilogu IV. Unatoč tomu, ni Sporazum ni CCSU nisu akti OECD-a 1 .
Europska unija stranka je Sporazuma i CCSU-a, a oba akta prenesena su u pravnu stečevinu Uredbom (EU) br. 1233/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. 2 Stoga su Sporazum i CCSU pravno obvezujući na temelju prava Unije.
2.2.Sudionice CCSU-a
Trenutačno u Sporazumu, uključujući CCSU, sudjeluje 11 zemalja („sudionice”): Australija, Kanada, Europska unija, Japan, Koreja, Novi Zeland, Norveška, Švicarska, Turska, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke Države. Odluke o izmjenama CCSU-a sudionice donose konsenzusom.
Europska komisija predstavlja Uniju na sastancima sudionica, među ostalim kad sudionice donose odluke.
2.3.Predviđeni akt sudionica
Sudionice namjeravaju donijeti odluku o proširenju područja primjene CCSU-a i o produljenju maksimalnih rokova otplate za transakcije na temelju CCSU-a, tj. maksimalnog roka otplate svih kredita odobrenih kupcu.
Opći je cilj CCSU-a ponuditi povoljnije uvjete financiranja za klimatski prihvatljive projekte u trećim zemljama od onih koji su utvrđeni u horizontalnim pravilima Sporazuma te tako poticati izvoz klimatski prihvatljive tehnologije. Međutim, CCSU je posljednji put ažuriran 2014., a opseg izvoza na koji se njegova pravila mogu primijeniti preuzak je za ciljeve u području klimatskih promjena koji se njime nastoje ostvariti. Područje primjene CCSU-a prvenstveno se odnosi na sektore proizvodnje i prijenosa energije. Zbog ograničenog učinka koji proizlazi iz tog uskog područja primjene, ne podupiru se djelotvorno obveze koje su sudionice preuzele na temelju Pariškog sporazuma ni ambicije EU-a u okviru zelenog plana. Stoga su se sudionice dogovorile da prošire područje primjene CCSU-a i utvrdile su niz sektora koje bi trebalo uključiti u CCSU, a to su:
·skladištenje električne energije, uključujući proizvodnju i recikliranje baterija,
·prijevoz s nultom stopom emisija, uključujući razvojnu infrastrukturu,
·proizvodnja čistog vodika, prijenos, distribucija i skladištenje vodika,
·prijenos i distribucija niskougljične električne energije,
·niskougljična proizvodnja.
Detaljan prijedlog proširenja područja primjene CCSU-a i potrebne tehničke specifikacije za sve obuhvaćene projekte sadržani su u Prilogu Prijedlogu odluke. Taj bi prilog postao novi Dodatak 1. CCSU-u te bi zamijenio postojeće dodatke 1. i 2. CCSU-u.
Predloženo proširenje opsega CCSU-a bilo bi značajno postignuće 27. sjednice Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime („COP 27”), koja će se održati od 7. do 18. studenoga 2022., jer bi agencijama za izvozne kredite omogućilo da imaju veću ulogu u podupiranju zelene tranzicije i da pridonesu postizanju ciljeva Pariškog sporazuma. Potaknula bi se i poduzeća iz EU-a u sektorima usmjerenima na budućnost koja imaju velik potencijal za potporu gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta u EU-u.
Ovaj Komisijin Prijedlog odluke Vijeća na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a o proširenju područja primjene CCSU-a povezan je s usporednim Komisijinim Prijedlogom odluke Vijeća na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a o dogovoru o moderniziranim pravilima Sporazuma (COM(2022) 456). Važan dio modernizacije Sporazuma prilagodba je minimalnih premijskih stopa za transakcije s duljim rokovima otplate (npr. transakcije koje su dopuštene na temelju CCSU-a). Time će se riješiti ključan problem u postojećim uvjetima CCSU-a. Naime, sudionice su istaknule da su visoke premije važan razlog za relativno ograničenu primjenu postojećih mogućnosti fleksibilnosti. Osim u sektoru energije vjetra, dosad je bilo malo transakcija na temelju CCSU-a. Stoga je ta izmjena ključna.
Na kraju, zbog produljenja maksimalnih rokova otplate nakon modernizacije Sporazuma, potrebno je produljiti i uvjete otplate u CCSU-u kako bi se njime i dalje poticale klimatski prihvatljive transakcije.
Ovim Prijedlogom odluke nisu obuhvaćene odredbe povezane s projektima prilagodbe klimatskim promjenama na temelju CCSU-a. Oni su predmet prethodnog prijedloga (vidjeti dokument Vijeća ST6650/22 od 28. veljače 2022.).
Primjereno je utvrditi stajalište Unije jer će odluka koju sudionice Sporazuma trebaju donijeti o izmjeni CCSU-a imati pravne učinke u EU-u (vidjeti točku 2.1.).
3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije
U usporedbi s horizontalnim pravilima koja se primjenjuju na temelju Sporazuma, predloženo proširenje područja primjene CCSU-a omogućilo bi primjenu povoljnijih uvjeta ovog sektorskog dogovora, i to na širi raspon klimatski prihvatljivog izvoza sudionica. CCSU bi tako postao djelotvornije sredstvo potpore zelenoj tranziciji.
Uzimajući u obzir svrhu i očekivane pozitivne učinke izmijenjenog CCSU-a na klimatske ciljeve EU-a i na razvoj zelene tehnologije i gospodarstva u EU-u, trebalo bi u ime Unije zauzeti stajalište da se podržava Nacrt prijedloga priložen ovoj Odluci.
4.Pravna osnova
4.1.Postupovna pravna osnova
4.1.1.Načela
Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.
Pojam „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo. Obuhvaća i instrumente koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali postoji mogućnost da „presudno utječu na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije” 3 .
4.1.2.Primjena na ovaj predmet
Akt koji sudionice trebaju donijeti akt je koji proizvodi pravne učinke. Akt je obvezujući na temelju članka 1. Uredbe (EU) br. 1233/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o primjeni određenih smjernica u području službeno podupiranih izvoznih kredita i o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2001/76/EZ i 2001/77/EZ, u kojem se navodi sljedeće: „Smjernice navedene u Sporazumu o službeno podupiranim izvoznim kreditima (‚Sporazum’) primjenjuju se u Uniji. Tekst Sporazuma priložen je ovoj Uredbi.”
Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.
4.2.Materijalna pravna osnova
4.2.1.Načela
Materijalna pravna osnova za odluku na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se zauzima stajalište u ime Unije.
4.2.2.Primjena na ovaj predmet
Glavni cilj i sadržaj predviđenog akta odnose se na zajedničku trgovinsku politiku. Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 207. UFEU-a.
4.3.Zaključak
Pravna osnova predložene odluke trebao bi biti članak 207. stavak 4. prvi podstavak UFEU-a u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.
5.Objava predviđenog akta
Budući da će se aktom sudionica izmijeniti CCSU, primjereno ga je nakon donošenja objaviti u Službenom listu Europske unije.
2022/0276 (NLE)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Unije u pogledu odluke sudionica Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima da prošire područje primjene sektorskog dogovora o izvoznim kreditima za obnovljive izvore energije, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama te vodne projekte
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Sektorski dogovor o izvoznim kreditima za obnovljive izvore energije, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama te vodne projekte („sektorski dogovor o klimatskim promjenama”), koji je dio Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima („Sporazum”) i čini Prilog IV. Sporazumu, prenesen je u pravo Europske unije i postao je pravno obvezujući u Europskoj uniji na temelju Uredbe (EU) br. 1233/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o primjeni određenih smjernica u području službeno podupiranih izvoznih kredita i o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2001/76/EZ i 2001/77/EZ 4 .
(2)Sudionice Sporazuma („sudionice”) trebaju donijeti odluku o proširenju područja primjene sektorskog dogovora o klimatskim promjenama kako bi se u njega uključio izvoz industrijskih sektora koji trenutačno nisu obuhvaćeni njegovim uvjetima.
(3)Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije jer će odluka koju trebaju donijeti sudionice Sporazuma o izmjeni sektorskog dogovora o klimatskim promjenama imati pravne učinke u Uniji.
(4)Predloženom izmjenom sektorskog dogovora o klimatskim promjenama omogućila bi se primjena njegovih uvjeta na izvoz iz šireg raspona industrijskih sektora koji ispunjava primjenjive kriterije. Time bi se agencijama za kreditiranje izvoza iz Europske unije i drugim sudionicama omogućilo da imaju veću ulogu u podupiranju zelene tranzicije i da pridonesu postizanju ciljeva Pariškog sporazuma. Širi opseg sektorskog dogovora o klimatskim promjenama potaknuo bi poduzeća iz EU-a u sektorima usmjerenima na budućnost koja imaju velik potencijal za promicanje gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta u Uniji.
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u pogledu donošenja odluke sudionica Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima („Sporazum”) o proširenju područja primjene sektorskog dogovora o izvoznim kreditima za obnovljive izvore energije, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama te vodne projekte sadržanog u Prilogu 4. Sporazumu temelji se na Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Ako se na sastanku sudionica ili prije njega iznesu novi prijedlozi u pogledu predmeta Priloga ovoj Odluci o kojima još ne postoji stajalište Unije, prije nego što se sudionice pozove na donošenje izmjene Sporazuma, stajalište Unije utvrđuje se koordinacijom Unije. U takvim slučajevima stajalište Unije treba biti u skladu s postojećim politikama i zakonodavstvom.
Članak 3.
Ova je Odluka upućena Komisiji.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Vijeće
Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 15.9.2022.
COM(2022) 455 final
PRILOG
Prijedlogu odluke Vijeća
o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Unije u pogledu odluke sudionica Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima da prošire područje primjene sektorskog dogovora o izvoznim kreditima za obnovljive izvore energije, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama te vodne projekte
PRILOG
PRIJEDLOG
Stajalište je Europske unije da podržava predložene izmjene sektorskog dogovora o izvoznim kreditima za obnovljivu energiju, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama te vodne projekte utvrđene u ovom Prilogu.
To podrazumijeva izmjene postojećih odredbi. Članci navedeni u nastavku zamijenili bi postojeće odredbe Sporazuma, zbog čega bi se u cijelosti izbrisali postojeći članci 2. i 4., a postojeći dodaci I. i II. zamijenili bi se revidiranim Dodatkom I. navedenim u nastavku.
PRILOG IV.: SEKTORSKI DOGOVOR O IZVOZNIM KREDITIMA ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE, UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA I PRILAGODBU KLIMATSKIM PROMJENAMA TE VODNE PROJEKTE
Svrha je ovog sektorskog dogovora omogućiti primjerene financijske uvjete za projekte u odabranim sektorima, među ostalim i u okviru međunarodnih inicijativa, za koje je utvrđeno da znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, uključujući projekte povezane s obnovljivim izvorima energije, smanjenjem emisije stakleničkih plinova i povećanjem energetske učinkovitosti, prilagodbom klimatskim promjenama te vodne projekte. Sudionice ovog sektorskog dogovora dogovaraju da se financijski uvjeti sektorskog dogovora, kojim se dopunjuje Sporazum, primjenjuju u skladu sa svrhom Sporazuma.
POGLAVLJE I: PODRUČJE PRIMJENE SEKTORSKOG DOGOVORA
1.PODRUČJE PRIMJENE ZA SEKTORE POVEZANE S UBLAŽAVANJEM KLIMATSKIH PROMJENA NA KOJE SE PRIMJENJUJE DODATAK I.
a.U ovom sektorskom dogovoru utvrđuju se financijski uvjeti koji se primjenjuju na službeno podupirane izvozne kredite povezane s ugovorima u sektoru iz Dodatka I. ovom sektorskom dogovoru.
b.Takvi ugovori odnose se na izvoz čitavih projekata ili njihovih dijelova, uključujući sve komponente, opremu, materijale i usluge (među ostalim i osposobljavanje osoblja) izravno potrebne za izgradnju i puštanje u rad utvrđenog projekta, pri čemu:
1.projekt ima za posljedicu nisku ili nikakvu emisiju ugljika ili ekvivalenta CO2 i/ili ostvaruje visoku energetsku učinkovitost;
2.projekt je osmišljen tako da ispunjava, kao minimum, standarde učinkovitosti iz Dodatka I.; i
3.dogovoreni uvjeti proširuju se samo kako bi se riješili posebni financijski nedostaci povezani s projektom, na temelju pojedinačnih financijskih potreba i posebnih tržišnih uvjeta koji su specifični za svaki projekt.
c.Za ugovore u prihvatljivim sektorima navedenima u Dodatku I., klasi projekta 1., u ovom sektorskom dogovoru utvrđuju se financijski uvjeti koji se primjenjuju na službeno podupirane izvozne kredite povezane s ugovorima u prihvatljivim sektorima navedenima u klasi projekta 1. u Dodatku I. ovom sektorskom dogovoru za:
1.izvoz čitavih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili njihovih dijelova, što obuhvaća sve komponente, opremu, materijale i usluge (uključujući osposobljavanje osoblja) izravno potrebne za izgradnju i puštanje u rad takvih postrojenja;
2.modernizaciju postojećih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u slučajevima kad se takvom intervencijom ekonomski vijek trajanja postrojenja vjerojatno može produžiti barem za rok otplate koji se treba odobriti. Ako taj kriterij nije ispunjen, primjenjuju se uvjeti Sporazuma.
d.Ovaj sektorski dogovor ne primjenjuje se na stavke koji se nalaze izvan granica zemljišta elektrane za koje je obično odgovoran kupac, prije svega na vodovodnu mrežu koja nije izravno povezana s elektranom, troškove povezane s razvojem zemljišta, cestama, građevinskim naseljima, električnim vodovima i ranžirnim postajama, kao ni na troškove koji proizlaze iz postupaka povezanih sa službenim odobrenjima u zemlji kupca (npr. lokacijske dozvole, građevinske dozvole), osim u sljedećim slučajevima:
1.ako je kupac ranžirne postaje ujedno i kupac elektrane, a ugovor je sklopljen u odnosu na izvornu ranžirnu postaju za tu elektranu, uvjeti za izvornu ranžirnu postaju ne smiju biti stroži od uvjeta za postrojenje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora; i
2.za razdjelne stanice, transformatore i prijenosne vodove s najnižim pragom voltaže od 60 kV smještene izvan granica postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora uvjeti ne smiju biti blaži od onih za samo postrojenje.
[…]
POGLAVLJE II.: ODREDBE ZA IZVOZNE KREDITE
4.MAKSIMALNI ROKOVI OTPLATE
Za službeno podupirane izvozne kredite koji se odnose na ugovore u sektorima navedenima u Dodatku I. maksimalni rok otplate je 25 godina.
[…]
POGLAVLJE III.: POSTUPCI
5.PRETHODNA OBAVIJEST
a.U skladu s člankom 45. Sporazuma sudionica koja namjerava pružiti potporu u skladu s odredbama ovog sektorskog dogovora dostavlja prethodnu obavijest najmanje deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze.
b.Takve obavijesti uključuju detaljan opis projekta kako bi se dokazala usklađenost projekta s kriterijima za ostvarivanje potpore, kako je utvrđeno u člancima 1. ili 2. ovog sektorskog dogovora.
c.Za projekte koji se podupiru u skladu s Dodatkom II. ovom sektorskom dogovoru, takva obavijest uključuje informacije o tehničkim standardima ili standardima uspješnosti koji se primjenjuju, kao i o očekivanim smanjenjima emisija.
d.Za projekte koji se podupiru u skladu s Dodatkom II. ovom sektorskom dogovoru, takva obavijest uključuje ishod svake neovisne revizije koju provodi treća strana.
POGLAVLJE IV.: PRAĆENJE I PREISPITIVANJE
6.BUDUĆI RAD
Sudionice dogovaraju da će ispitati sljedeća pitanja:
a.premije za rizik prilagođene roku otplate;
b.uvjete za elektrane na fosilna goriva s niskim emisijama/visokom energetskom učinkovitošću, uključujući utvrđivanje spremnosti za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida;
c.objekte s neto nultom potrošnjom energije;
d.projekte povezane s gorivnim ćelijama;
e.standarde za emisije;
f.obračune emisija i izvješća o njima;
g.vodni prijevoz s niskim emisijama.
7.PRAĆENJE I PREISPITIVANJE
a.Tajništvo svake godine izvješćuje o provedbi ovog sektorskog dogovora. U tom se izvješću dokumentiraju ishodi svih postupaka rasprave u skladu s člankom 45. Sporazuma. Uključuje sažetak koji se objavljuje.
b.Sudionice redovito preispituju područje primjene i druge odredbe ovog sektorskog dogovora. Radi veće sigurnosti, preispitivanje će se provesti do kraja 2028. ili nakon 50 transakcija na temelju CCSU-a, ovisno o tome što nastupi prije. To će se preispitivanje temeljiti na iskustvu stečenom u procesu obavješćivanja i na procjeni tržišnih uvjeta za tehnologiju povezanu s klimom.
DODATAK I.: KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA PROJEKTE UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA
|
Klasa i tip projekta |
Definicija |
Obrazloženje |
Standardi |
Posebni uvjeti |
|
KLASA PROJEKTA A: Okolišno održiva proizvodnja električne energije [Uključuje točan sadržaj trenutačnog članka 1. i Dodatka I. te proizvodnju električne energije iz vodika.] |
||||
|
TIP 1.: Projekti u području energije iz obnovljivih izvora i energetska učinkovitost u projektima u području energije iz obnovljivih izvora |
Područje primjene trenutačnog članka 1. i Dodatka I. Nije predviđeno da se jednostavno kopira sadržaj Dodatka I. i zalijepi u okvir „Definicija” jer je stvarna definicija prihvatljivih projekata sadržana u članku 1., ali u pogledu sadržaja predlažemo da se ovdje uzme u obzir područje primjene trenutačnog članka 1. i Dodatka I., bez promjene sadržaja (tj. nema standarda, nije primjenjivo) i uz potrebne formalne prilagodbe teksta. |
|||
|
TIP 2.: Proizvodnja električne energije iz plinovitih i tekućih goriva iz obnovljivih izvora, uključujući čisti vodik |
Izgradnja i rad postrojenja za proizvodnju električne energije iz plinovitih i tekućih goriva iz obnovljivih izvora, uključujući čisti vodik. |
Proizvodnja električne energije s niskom razinom emisija stakleničkih plinova. |
Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvodnje električne energije niže su od 100gCO2e/kWh. Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu trebale bi se izračunavati na temelju podataka koji se odnose na određeni projekt, primjenom norme ISO 14067:2018 ili ISO 14064–1:2018, i trebala bi ih provjeriti treća strana. Pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, kao što je istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja; ili se pri radu izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija, a istjecanja se saniraju. |
25 godina. [Za raspravu] |
|
KLASA PROJEKTA B: Projekti sanacije elektrana na fosilna goriva, zamjena fosilnih goriva [Točan sadržaj klase projekta A, tipa 1. i klase projekta B iz Dodatka II. Napominjemo da bi renumeriranje klase projekta A, tipa 1. trebalo biti u skladu s člankom 6. točkom (c) Sporazuma.] |
||||
|
Kopirati i zalijepiti trenutačni sadržaj klase projekta A, tipa 1. i klase projekta B iz Dodatka II. Objašnjenja: Predlažemo da se klasa projekta A podijeli u dva dijela kako bi se jasno razlikovali projekti hvatanja, korištenja i skladišenja CO2 (koji mogu imati brojne primjene, ne samo u energetskom sektoru, već i u prerađivačkoj industriji, i koje smo premjestili u novu klasu projekta D) od projekata usmjerenih na proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva (za koje predlažemo da se svi objedine u ovu novu klasu projekta B). EU je prethodno istaknuo potrebu za ažuriranjem postojećih standarda u ovom odjeljku, ali se zasad možemo složiti da se to pitanje riješi u kasnijoj fazi rasprava. |
||||
|
KLASA PROJEKTA C: Energetska učinkovitost [Točan sadržaj klase projekta C iz Dodatka II.] |
||||
|
Kopirati i zalijepiti trenutačni sadržaj klase projekta C iz Dodatka II. |
||||
|
KLASA PROJEKTA D: Hvatanje, korištenje i skladištenje CO2 (CCUS) [Područje primjene trenutačne klase projekta A, tipa 2. iz Dodatka II. Ovdje predlažemo ažurirane standarde kako bi se uzela u obzir činjenica da je CCUS ključna tehnologija za smanjenje emisija stakleničkih plinova u mnogim industrijama te da standardi ne bi trebali biti usmjereni na stopu hvatanja, nego na učinkovitost hvatanja, što znači da bi projekti u području CCUS-a trebali ispunjavati uvjete za poticaje čak i ako je stopa hvatanja ugljika niska. Novi standardi predlažu se zato što istjecanje CO2 može smanjiti vrijednost CCUS-a kao opcije ublažavanja. Stoga bi mjerama politike trebalo poticati praćenje.] |
||||
|
TIP 1.: Projekti u području hvatanja, korištenja i skladištenja ugljika (CCUS) |
Izgradnja i rad postrojenja za hvatanje, korištenje i/ili skladištenje ugljika, uključujući djelatnosti koje su izravno povezane s prijevozom i infrastrukturom koji su ključni za rad, kao što su vozila i brodovi. |
Kopirati i zalijepiti trenutačni sadržaj klase projekta A, tipa 2. iz Dodatka II. |
Pri prijevozu CO2 iz postrojenja u kojem se hvata do točke utiskivanja ne dolazi do istjecanja CO2 većeg od 0,5 % mase CO2 koji se prevozi. Ako su uključeni prijevoz i/ili skladištenje CO2, moraju postojati odgovarajući sustavi za otkrivanje istjecanja i plan praćenja uz redovita izvješća koja provjeravaju nacionalna tijela ili neovisna treća strana. Geološko skladištenje CO2 u skladu je s normom ISO 27914:2017. |
Kopirati i zalijepiti trenutačni sadržaj klase projekta A, tipa 2. iz Dodatka II. |
|
KLASA PROJEKTA E: Skladištenje električne energije |
||||
|
TIP 1.: Postrojenja za skladištenje električne energije |
Izgradnja i rad postrojenja u kojima se električna energija skladišti i vraća u obliku električne energije. Obuhvaća skladištenje energije u reverzibilnim hidroelektranama. |
Skladištenje električne energije povećava udio obnovljivih izvora energije i omogućuje bolje upravljanje potražnjom u mreži. |
Ako djelatnost podrazumijeva skladištenje kemijske energije, medij za skladištenje (vodik ili amonijak) u skladu je sa standardima CCSU-a za čistu proizvodnju odgovarajućeg proizvoda. |
25 godina. [Za raspravu] |
|
TIP 2.: Proizvodnja i recikliranje baterija |
Proizvodnja punjivih baterija, baterijskih sklopova i akumulatora za prijevoz, stacionarni i izvanmrežni sustavi za skladištenje energije i druge industrijske primjene. Obuhvaća proizvodnju odgovarajućih komponenti (aktivni materijali za baterije, baterijske ćelije, kućišta i elektroničke komponente). Recikliranje na kraju vijeka trajanja baterija. |
Baterije su važne za skladištenje električne energije i niskougljični prijevoz. |
Nema standarda Nije primjenjivo. |
25 godina. [Za raspravu] |
|
KLASA PROJEKTA F: Prijenos i distribucija niskougljične električne energije |
||||
|
TIP 1.: Prijenos i distribucija niskougljične električne energije |
Izgradnja, širenje i rad postrojenja za prijenos niskougljične električne energije. Obuhvaća izravne priključke na niskougljične izvore i cijele mreže u kojima prosječni faktor mreže sustava ispunjava standarde tijekom petogodišnjeg razdoblja. |
Time se promiče upotreba niskougljičnih izvora energije. |
Niskougljični izvori električne energije definiraju se kao obnovljivi izvori ili izvori u kojima emisije stakleničkih plinova iz proizvedene električne energije ne dosežu prag od 100 gCO2e/kWh izmjeren na temelju životnog ciklusa. [Kako je navedeno prethodno i u našem dokumentu za tehničke stručnjake sudionica, otvoreni smo za raspravu o dodatnim kriterijima prihvatljivosti.] |
25 godina. [Za raspravu] |
|
KLASA PROJEKTA G: Proizvodnja čistog vodika, prijenos i distribucija vodika te skladištenje vodika |
||||
|
TIP 1.: Proizvodnja čistog vodika |
Izgradnja i rad postrojenja za proizvodnju vodika na okolišno održiv način i/ili opreme za proizvodnju vodika. |
Održiva proizvodnja i uporaba vodika prilika su za smanjenje emisija stakleničkih plinova u mnogim sektorima, posebno u energetici, prerađivačkoj industriji i prometu. |
Proizvodnja je u skladu s emisijama stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa nižima od 3 kg CO2e na kg proizvedenog H2. [Standardi bi se trebali redovito preispitivati. To bi se moglo označiti kao dio opće odredbe o preispitivanju.] |
25 godina. [Za raspravu] |
|
TIP 2.: Mreže za transport vodika |
Izgradnja i rad mreža za transport vodika ili drugih niskougljičnih plinova (tj. iz obnovljivih izvora ili u skladu sa standardom za proizvodnju čistog vodika). Prenamjena mreža za prirodni plin u mreže isključivo za vodik i nadogradnja mreža za prirodni plin koja omogućuje integraciju vodika s drugim niskougljičnim plinovima (tj. kojom se povećava mješavina vodika i drugih niskougljičnih plinova u sustavu). |
Održiva proizvodnja i uporaba vodika prilika su za smanjenje emisija stakleničkih plinova u mnogim sektorima, posebno u energetici, prerađivačkoj industriji i prometu. |
Djelatnost uključuje otkrivanje istjecanja i popravak postojećih plinovoda i drugih sastavnih dijelova mreže radi smanjenja istjecanja metana. |
25 godina. [Za raspravu] |
|
TIP 3.: Skladištenje vodika |
Izgradnja postrojenja za skladištenje vodika, prenamjena postojećih podzemnih skladišta plina u skladišta vodika i rad postrojenja za skladištenje vodika. |
Održiva proizvodnja i uporaba vodika prilika su za smanjenje emisija stakleničkih plinova u mnogim sektorima, posebno u energetici, prerađivačkoj industriji i prometu. |
U slučaju projekata povezanih s radom postrojenja, vodik koji se skladišti u postrojenju trebao bi ispunjavati standarde za proizvodnju čistog vodika iz ovog Dodatka. |
25 godina. [Za raspravu] |
|
KLASA PROJEKTA H: Proizvodnja s niskim emisijama |
||||
|
TIP 1.:
|
Proizvodnja bezvodnog amonijaka s niskim emisijama. |
Cilj je promicati proizvodnju čistog amonijaka i njegovu upotrebu s potencijalom za smanjenje emisija stakleničkih plinova u više područja. |
Amonijak se proizvodi iz čistog vodika proizvedenog u skladu sa standardima utvrđenima u ovom Dodatku ili se oporabljuje iz otpadnih voda. |
25 godina. [Za raspravu] |
|
TIP 2.:
|
Proizvodnja s niskim emisijama, uključujući cjelokupne proizvodne pogone i njihove dijelove, nabavu opreme i izravno povezanu infrastrukturu i usluge. |
Cilj je pružiti poticaj proizvođačima za prelazak na održive prakse u sektorima u kojima je teško smanjiti emisije. |
EU predlaže da sljedeće djelatnosti budu prihvatljive na temelju referentne vrijednosti za proizvodna postrojenja s najnižim razinama emisija 1 : Za cement: a) sivi cementni klinker ako su specifične emisije stakleničkih plinova niže od 0,722 tCO2e po toni sivog cementnog klinkera; b) cement ili alternativno hidrauličko vezivo od sivog klinkera, pri čemu su specifične emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje klinkera i cementa ili alternativnog vezivnog materijala niže od 0,469 tCO2e po toni proizvedenog cementa ili alternativnog veziva. Za željezo i čelik: a) željezo i čelik pri čijoj proizvodnji emisije stakleničkih plinova, umanjene za količinu emisija pripisanih proizvodnji otpadnih plinova, ne premašuju sljedeće vrijednosti u različitim fazama proizvodnog procesa: a.tekući metal = 1,331 t ekvivalenta CO2 po toni proizvoda; b.sinterirana rudača = 0,163 t CO2e po toni proizvoda; c.koks (bez lignitnog koksa) = 0,144 tCO2e po toni proizvoda; d.lijevano željezo = 0,299 t CO2e po toni proizvoda; e.visokolegirani čelik iz elektrolučne peći = 0,266 tCO2e po toni proizvoda; f.ugljični čelik iz elektrolučne peći = 0,209 tCO2e po toni proizvoda; b) čelik iz elektrolučnih peći od kojeg se proizvodi ugljični čelik ili visokolegirani čelik iz elektrolučne peći i ako input otpadaka čelika u odnosu na output proizvoda nije manji od 70 % pri proizvodnji visokolegiranog čelika i 90 % pri proizvodnji ugljičnog čelika. Za aluminij: a) primarni aluminij ako ekonomska djelatnost ispunjava sljedeće kriterije: a.emisije stakleničkih plinova ne premašuju 1,484 tCO2e po toni proizvedenog aluminija; b.prosječni intenzitet ugljika u neizravnim emisijama stakleničkih plinova ne premašuje 100 g CO2e/kWh; c. potrošnja električne energije u proizvodnom procesu ne premašuje 15,5 MWh po toni aluminija; b) sekundarni aluminij. [Standardi bi se trebali redovito preispitivati. To bi se moglo označiti kao dio opće odredbe o preispitivanju.] |
25 godina. [Za raspravu] |
|
KLASA PROJEKTA I: Prijevoz s nultim i niskim emisijama |
||||
|
TIP 1.: Prijevoz s nultom stopom emisija i razvojna infrastruktura |
Vozni parkovi s nultim izravnim emisijama, uključujući vozila za cestovni, željeznički i vodni prijevoz te pripadajuću infrastrukturu 2 koja je ključna za upravljanje takvim vozilima. |
Prelazak na vozne parkove s nultim i niskim izravnim emisijama ispušnih plinova ključan je za ublažavanje klimatskih promjena. |
Izravne emisije CO2 iz ispušnih cijevi pokretne imovine jednake su nuli. Samo u slučaju prijevoza robe, vozila, vlakovi, vagoni ili plovila nisu namijenjeni prijevozu fosilnih goriva, a infrastruktura nije namijenjena prijevozu ili skladištenju fosilnih goriva. |
25 godina. [Za raspravu] |
|
TIP 2.: Vodni prijevoz s niskim emisijama |
Plovila za vodni prijevoz s niskim emisijama. |
Prelazak na vozne parkove s nultim i niskim izravnim emisijama ispušnih plinova ključan je za ublažavanje klimatskih promjena. |
Za prijevoz putnika unutarnjim vodnim putovima: hibridna plovila i plovila na dvije vrste goriva koja u redovnom prometovanju koriste najmanje 50 % goriva s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) ili punjivu bateriju. Za kopneni prijevoz robe: plovila imaju izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi) po tonskom kilometru, izračunane (ili procijenjene u slučaju novih plovila) primjenom operativnog pokazatelja energetske učinkovitosti (EEOI) Međunarodne pomorske organizacije (IMO), koje su 50 % niže od prosječne referentne vrijednosti za emisije CO2 za teška vozila na temelju međunarodno priznatih ili drugih priznatih standarda. Za pomorski i obalni prijevoz robe i putnika te za plovila za lučke potrebe, pomoćne djelatnosti i specijalizirane aktivnosti: hibridna plovila i plovila na dvije vrste goriva koja u redovnom prometovanju na moru i u lukama koriste najmanje 25 % goriva s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) ili punjivu bateriju. Alternativno, plovila koja su dosegnula vrijednost indeksa energetske učinkovitosti (EEDI) Međunarodne pomorske organizacije 10 % nižu od zahtjeva za EEDI koji se primjenjuju ako je moguć pogon tih vozila na goriva s nultim izravnim emisijama CO2 (iz ispušne cijevi) ili na goriva iz obnovljivih izvora. Omogućavanje prelaska s cestovnog na vodni prijevoz: Ako se plovila upotrebljavaju isključivo za pružanje usluga obalnog prijevoza i pomorskog prijevoza na kratkim udaljenostima u svrhu prelaska s kopnenog na morski prijevoz robe, dovoljno je da plovila imaju izravne emisije CO2 (iz ispušne cijevi), izračunane primjenom indeksa EEDI IMO-a, koje su 50 % niže od prosječne referentne vrijednosti za emisije CO2 za teška vozila na temelju međunarodno priznatog ili drugog priznatog standarda. [Predlažemo da se ovaj tip projekta preispita 2025. To bi se moglo označiti kao dio opće odredbe o preispitivanju.] |
25 godina. [Za raspravu] |
|
TIP 3.: Nadogradnja i unapređenja u vodnom prijevozu |
Nadogradnja i unapređenja plovila kako bi se smanjile emisije. |
Prelazak na vozne parkove s nultim i niskim izravnim emisijama ispušnih plinova ključan je za ublažavanje klimatskih promjena. |
Potrošnja goriva plovila smanjena je za najmanje 10 % u litrama goriva po tonskom kilometru, što je jasno vidljivo iz komparativnog izračuna. Nadograđena plovila nisu namijenjena za prijevoz fosilnih goriva. [Predlažemo da se ovaj tip projekta preispita 2025. To bi se moglo označiti kao dio opće odredbe o preispitivanju.] |
25 godina. [Za raspravu] |
|
TIP 4.: Infrastruktura zračnih luka s niskim emisijama ugljika |
Izgradnja, modernizacija, održavanje i rad infrastrukture zračne luke s niskim emisijama ugljika, odnosno infrastrukture za rad zrakoplova s nultim emisijama CO2 iz ispušne cijevi, za fiksno zemaljsko napajanje zrakoplova u mirovanju električnom energijom i pretkondicioniranim zrakom ili za aktivnosti zračne luke s nultim izravnim emisijama. |
Prelazak na vozne parkove s nultim i niskim izravnim emisijama ispušnih plinova ključan je za ublažavanje klimatskih promjena. |
Nema standarda. Nije primjenjivo. |
25 godina. [Za raspravu] |