EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.4.2022.

COM(2022) 187 final

2022/0130(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prikupljanja, čuvanja i analize dokaza povezanih s genocidom, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima, u Eurojustu

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Prijedlogom se pridonosi postizanju cilja da se građanima Unije ponudi područje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica na kojem se poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje i suzbijanje kriminala.

Prijedlog je donesen nakon početka ruske agresije na Ukrajinu jer je brzo postalo očito da će biti potrebne ciljane izmjene postojećeg pravnog okvira Eurojusta kako bi mu se omogućilo da u najvećoj mogućoj mjeri ispuni ciljeve podupiranja te jačanja koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima nadležnima za istrage i kazneni progon u vezi s najtežim međunarodnim kaznenim djelima koja su počinile sukobljene strane.

Prijedlog se nadovezuje na prijedlog o izmjeni Uredbe o Eurojustu i Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom, koji je donesen 1. prosinca 2021. Zajednički je cilj tih dvaju prijedloga Eurojustu omogućiti da ostvari snažniju ulogu predviđenu Uredbom o Eurojustu u podupiranju i jačanju koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima nadležnima za istrage i kazneni progon teških kaznenih djela.

Ta su dva prijedloga komplementarna jer se odnose na različite oblike kriminala (najteža međunarodna kaznena djela i kaznena djela terorizma) te su predviđene različite promjene u arhitekturi obrade podataka Eurojusta. Prijedlogom o registru za borbu protiv terorizma nastoji se bolje integrirati takav registar u pravni i tehnički okvir Eurojusta kako bi Eurojust mogao utvrditi poveznice između istodobnih istraga i progona kaznenih djela terorizma. Cilj je ovog prijedloga omogućiti Eurojustu da prikuplja, čuva, analizira i, ako je to potrebno i primjereno, razmjenjuje dokaze o najtežim međunarodnim kaznenim djelima osiguravanjem uspostave automatiziranog sustava za upravljanje podacima i njihovu pohranu izvan sustava vođenja predmeta. Pregovori i tekst prijedloga o registru za borbu protiv terorizma morat će se uskladiti s ovim prijedlogom.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 85. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Članak 85. UFEU-a pravna je osnova Uredbe o Eurojustu koju se ovim prijedlogom želi izmijeniti. Člankom 85. UFEU-a predviđeno je da se Eurojust uredi uredbom koja će se donijeti u redovnom zakonodavnom postupku. Uredbom o Eurojustu utvrđuju se pravila o uspostavi i funkcioniranju Eurojustova sustava vođenja predmeta.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Područje slobode, sigurnosti i pravde, u kontekstu kojeg se donosi ovaj prijedlog, područje je podijeljene nadležnosti između Unije i država članica u skladu s člankom 4. stavkom 2. UFEU-a. Stoga u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) na razini Unije trebalo bi djelovati samo ako države članice ne mogu same ostvariti ciljeve predloženog djelovanja u dovoljnoj mjeri, nego se zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije.

Najteža međunarodna kaznena djela, čak i ako su počinjena samo u jednoj zemlji i izvan Unije, imaju dalekosežne posljedice za europsku i globalnu sigurnost i stabilnost. U skladu s načelom komplementarnosti, ako država ne želi ili nije u mogućnosti stvarno provesti istragu ili progon tih kaznenih djela iako je za to nadležna, Međunarodni kazneni sud može istražiti i kazneno goniti takva kaznena djela, pod uvjetom da ima nadležnost.

Stoga se kazneni progon najtežih međunarodnih kaznenih djela ne može učinkovito osigurati djelovanjem isključivo na nacionalnoj razini. Države članice trebaju surađivati kako bi ih istražile i kazneno gonile te kako bi se suočile sa zajedničkim izazovima. Među njima se ističu izazovi povezani s prikupljanjem, čuvanjem i analizom dokaza povezanih s najtežim međunarodnim kaznenim djelima, kao i oni koji se odnose na pristup nacionalnih i međunarodnih tijela koja mogu istraživati i kazneno goniti predmetna kaznena djela takvim dokazima i njihova razmjena. Kao agencija Unije za suradnju u kaznenom pravosuđu Eurojust je konkretan odraz nastojanja država članica da zajedničkim djelovanjem počinitelje tih gnusnih zločina privedu pravdi. Eurojust je u idealnom položaju da prikuplja, čuva i analizira takve dokaze te, ako je to potrebno i primjereno, omogućuje njihovu razmjenu ili ih na drugi način stavlja na raspolaganje nadležnim nacionalnim ili međunarodnim pravosudnim tijelima, uključujući Međunarodni kazneni sud. Takva pravosudna tijela uključuju, u skladu s Uredbom o Eurojustu, državna odvjetništva.

Stoga postoji posebna potreba za djelovanjem Unije. Ovim se prijedlogom predviđaju mjere koje imaju ugrađenu dimenziju Unije. Njihov je cilj povećati sposobnost Eurojusta za djelovanje i omogućiti Eurojustu da ispuni svoj ključni cilj podupiranja i jačanja koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s genocidom, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima. Taj se cilj može ostvariti samo na razini Unije, u skladu s načelom supsidijarnosti.

•Proporcionalnost

U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. stavku 4. UEU-a prirodu i intenzitet određene mjere treba prilagoditi utvrđenom problemu. Problemi navedeni u ovom prijedlogu zahtijevaju potporu državama članicama na razini Unije kako bi mogle djelotvorno riješiti te probleme. Prijedlogom se nastoji osigurati da Eurojust, uz svoje trenutačne zadaće i ovlasti i ne dovodeći ih u pitanje, također može prikupljati, čuvati i analizirati dokaze o genocidu, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima te ih, ako je to potrebno i primjereno, razmjenjivati ili ih na drugi način stavljati na raspolaganje nadležnim nacionalnim i međunarodnim pravosudnim tijelima, uključujući Međunarodni kazneni sud; stoga se on ne odnosi na sve druge oblike teških kaznenih djela za koja je Eurojust nadležan u skladu s Uredbom o Eurojustu. Bez izmjena koje su predložene u ovom prijedlogu Eurojust možda neće moći ispuniti svoju ključnu ulogu u podupiranju i jačanju suradnje među nacionalnim tijelima država članica u istragama i kaznenom progonu najtežih međunarodnih kaznenih djela.

Ovim se prijedlogom uvode minimalne izmjene Uredbe o Eurojustu kojima se ne mijenja njezina struktura niti funkcioniranje Eurojusta. Trenutačne ovlasti i zadaće Eurojusta ostaju nepromijenjene. Predloženim izmjenama jača se uloga Eurojusta kako je već predviđeno Uredbom i uzima se u obzir osjetljivost podataka koji će se obrađivati i potreba da se osigura njihova zaštita. Stoga, u skladu s načelom proporcionalnosti, prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija je hitno donijela ovaj prijedlog nakon nekoliko razmjena – na bilateralnoj osnovi ili u kontekstu kolektivnih sastanaka – s Eurojustom i nacionalnim tijelima uključenima u istrage najtežih međunarodnih kaznenih djela, kao i s organizacijama civilnog društva i drugim subjektima Unije. Svi su istaknuli potrebu za središnjom pohranom dokaza, kao i trenutačna ograničenja Eurojustova sustava vođenja predmeta i njihov utjecaj na sposobnost Eurojusta da podupire i jača koordinaciju i suradnju među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s najtežim međunarodnim kaznenim djelima, uključujući ona koja mogu biti počinjena u kontekstu aktualnog sukoba u Ukrajini.

Osim toga, tijekom 2021. provedeno je opsežno savjetovanje u kontekstu pripreme prijedloga o digitalnoj razmjeni podataka u predmetima povezanima s terorizmom 5 , čime je potvrđena potreba za poboljšanjem Eurojustova sustava vođenja predmeta.

Do datuma objave ovog prijedloga Eurojust je sudjelovao na svih šest sastanaka Komisijine radne skupine „Zamrzavanje i privremeno oduzimanje”, koja je osnovana početkom ožujka 2022. kako bi se osigurala koordinacija među državama članicama u provedbi mjera ograničavanja Unije protiv ruskih i bjeloruskih pojedinaca i poduzeća koji su uvršteni na popis te kako bi se istražilo moguće međudjelovanje mjera ograničavanja i kaznenopravnih mjera.

Komisija je sudjelovala na dvama izvanrednim sastancima mreže protiv genocida, čije je tajništvo smješteno u Eurojustu, posvećenima situaciji u Ukrajini (11. ožujka 2022. i 5. travnja 2022.), na kojima su sudionici, uključujući tužitelja Međunarodnog kaznenog suda, istaknuli i potrebu za središnjom pohranom dokaza. Ista su pitanja istaknuta i na nekoliko sastanaka Kolegija i Izvršnog odbora Eurojusta.

•Procjena učinka

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ovaj Prijedlog utjecao bi na proračun Eurojusta i njegove potrebe za osobljem. U skladu sa zakonodavnim financijskim izvještajem priloženim prijedlogu procjenjuje se da će za razdoblje 2022.–2027. biti potrebno dodatnih 15,705 milijuna EUR kako bi Eurojust mogao obavljati zadaće predviđene ovim prijedlogom. To uključuje troškove uspostave automatiziranog sustava za upravljanje podacima i njihovu pohranu i upravljanja njime (otprilike 500 000 EUR godišnje) i za potrebne ljudske resurse za rukovanje tim sustavom.

Procjenjuje se da će biti potrebno 16 dodatnih radnih mjesta, među ostalim za stručnjake za pravosudnu suradnju, odvjetnike-lingviste, analitičare, pravne stručnjake, službenike za sigurnost IKT-a, časnike za vezu s Međunarodnim kaznenim sudom i organizacijama civilnog društva te administrativne službenike. Zbog hitnosti situacije takva bi se radna mjesta trebala popuniti što je prije moguće.

5.DRUGI ELEMENTI

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

2022/0130 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prikupljanja, čuvanja i analize dokaza povezanih s genocidom, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima, u Eurojustu

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 85.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Uredbom (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća 8 osnovan je Eurojust i utvrđene su njegove zadaće, nadležnosti i funkcije.

(2)Eurojust je nadležan za vrste teških kaznenih djela navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2018/1727, koje uključuju genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. U skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/1727, nadležnost Eurojusta obuhvaća i kaznena djela povezana s kaznenim djelima navedenima u Prilogu I. toj uredbi.

(3)Rusija je 24. veljače 2022. započela vojnu agresiju na Ukrajinu. Postoji osnovana sumnja da su u Ukrajini počinjeni te da se i dalje čine zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u kontekstu aktualnog sukoba.

(4)S obzirom na ozbiljnost situacije, Unija bi trebala hitno poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala da počinitelji tih zločina u Ukrajini odgovaraju za njih.

(5)Državna odvjetništva nekoliko država članica, kao i ukrajinsko, pokrenula su istrage povezane s događajima u Ukrajini, prema potrebi oslanjajući se na potporu Eurojusta. Eurojust je 27. lipnja 2016. sklopio sporazum o suradnji s Ukrajinom. U skladu s tim sporazumom, ukrajinski tužitelj za vezu upućen je u Eurojust kako bi se olakšala suradnja između Eurojusta i Ukrajine.

(6)U skladu s Rimskim statutom 9 , Međunarodni kazneni sud ovlašten je izvršavati svoju nadležnost nad pojedincima odgovornima za najteža kaznena djela od međunarodnog značaja, kako je navedeno u Rimskom statutu. Nadležnost Međunarodnog kaznenog suda komplementarna je nacionalnim kaznenim nadležnostima. Ured tužitelja Međunarodnog kaznenog suda najavio je pokretanje istrage o stanju u Ukrajini.

(7)Zbog primjene načela opće nadležnosti u nekoliko država članica i komplementarnosti nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda, koordinacija i razmjena dokaza među nacionalnim istražnim tijelima i tijelima kaznenog progona u različitim jurisdikcijama, kao i s Međunarodnim kaznenim sudom ili drugim sudom ili mehanizmom uspostavljenim u tu svrhu, važni su kako bi se osigurala učinkovitost istraga i kaznenog progona genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina i povezanih kaznenih djela, uključujući ona koja bi u kontekstu aktualnog sukoba mogla biti počinjena u Ukrajini.

(8)Kako bi se osiguralo da se dokazi i najbolje prakse u vezi s kaznenim progonom genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina razmjenjuju s nacionalnim i međunarodnim pravosudnim tijelima, Eurojust bi trebao poboljšati suradnju s kaznenim sudovima i mehanizmima uspostavljenima za rješavanje slučajeva kršenja međunarodnog prava. U tu bi svrhu Eurojust trebao uspostaviti blisku suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom i svim drugim sudovima ili mehanizmima čiji je cilj rješavanje slučajeva kaznenih djela koja utječu na međunarodni mir i sigurnost. U skladu s tim, Eurojust bi također trebao olakšati izvršavanje zahtjeva za pravosudnu suradnju Međunarodnog kaznenog suda ili posebnih kaznenih sudova ili mehanizama koji se odnose na dokaze povezane s genocidom, zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i povezanim kaznenim djelima.

(9)Dokazi povezani s genocidom, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima ne mogu se sigurno pohraniti na državnom području zahvaćenom sukobima, kao što je slučaj s dokazima povezanima s aktualnim sukobom u Ukrajini. Stoga je potrebna središnja pohrana. Središnja pohrana mogla bi biti potrebna za dokaze koje prikupe agencije i tijela Unije i međunarodna tijela ili treće strane kao što su organizacije civilnog društva i kako bi oni bili dostupni nadležnim pravosudnim tijelima.

(10)Eurojust ima stručno znanje i iskustvo za potporu istragama i kaznenom progonu prekograničnih zločina, uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i povezana kaznena djela. To uključuje čuvanje, analizu i pohranu dokaza kad je riječ o njihovoj dopuštenosti pred sudovima i pouzdanosti.

(11)Prikupljanjem, čuvanjem i analizom dokaza povezanih s najtežim međunarodnim kaznenim djelima te, ako je to potrebno i primjereno, omogućivanjem njihovu razmjenu, Eurojust može poduprijeti rad na predmetima u nacionalnim i međunarodnim istragama i pružiti dodatnu potporu nadležnim nacionalnim i međunarodnim tijelima. Takvi dokazi mogu biti naročito važni za utvrđivanje pouzdanosti iskaza svjedoka.

(12)Trebalo bi uspostaviti novi privremeni sustav za pohranu koji bi omogućio takvu pohranu, analizu i čuvanje. S obzirom na hitnost potrebe za pohranom takvih dokaza, nužno je da ih Eurojust pohranjuje u automatizirani sustav za upravljanje podacima i njihovu pohranu izvan sustava vođenja predmeta dok novi sustav vođenja predmeta ne postane potpuno funkcionalan. Opća pravila zasebnog poglavlja Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća o obradi operativnih osobnih podataka trebala bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje posebna pravila o zaštiti podataka iz Uredbe (EU) 2018/1727. Automatizirani sustav za upravljanje podacima i njihovu pohranu trebalo bi integrirati u novi sustav vođenja predmeta, za koji se očekuje da će biti uspostavljen u skladu s Prijedlogom uredbe o digitalnoj razmjeni podataka u predmetima povezanima s terorizmom 10 .

(13)Pohrana, analiza i čuvanje dokaza u vezi s genocidom, zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i povezanim kaznenim djelima u automatiziranom sustavu za upravljanje podacima i njihovu pohranu, kao i njihova dostupnost nadležnim pravosudnim tijelima kad god je to potrebno i primjereno, trebali bi zadovoljavati najviše standarde kibersigurnosti i zaštite podataka, u skladu s člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(14)Satelitske snimke, fotografije, videozapisi i audiozapisi mogu biti korisni za dokazivanje genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i povezanih kaznenih djela. Stoga bi Eurojustu trebalo omogućiti da takve podatke obrađuje i pohranjuje u tu svrhu.

(15)Eurojust i Europol trebali bi blisko surađivati u kontekstu svojih mandata, posebno u pogledu obrade i analize informacija u kontekstu Europolova postojećeg namjenskog sustava (takozvani projekt analize) za međunarodne zločine, kako bi podržali nadležna tijela u istrazi i kaznenom progonu genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i povezanih kaznenih djela. Stoga Eurojust može Europolu prosljeđivati informacije koje je primio pri obavljanju svojih zadaća u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (j) Uredbe (EU) 2018/1727. Suradnja bi trebala uključivati redovitu zajedničku evaluaciju operativnih i tehničkih pitanja.

(16)[U skladu s člancima 1. i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.] ILI [U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Irska je obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.]

(17)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(18)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje XX.XX.20XX.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1727

Uredba (EU) 2018/1727 mijenja se kako slijedi:

(1)U članku 4. stavku 1. dodaje se sljedeća točka (j):

„(j) podupire djelovanje država članica u borbi protiv genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i povezanih kaznenih djela, među ostalim prikupljanjem, čuvanjem i analizom dokaza povezanih s tim kaznenim djelima, te, ako je to potrebno i primjereno, omogućivanjem njihove razmjene ili stavljanjem tih dokaza na drugi način izravno na raspolaganje nadležnim nacionalnim i međunarodnim pravosudnim tijelima, posebno Međunarodnom kaznenom sudu.”

(2)U članku 80. dodaje se sljedeći stavak 8.:

„8. Odstupajući od članka 23. stavka 6., Eurojust može obrađivati operativne osobne podatke radi obavljanja zadaća iz članka 4. stavka 1. točke (j) u automatiziranom sustavu za upravljanje podacima i njihovu pohranu izvan sustava vođenja predmeta. Automatizirani sustav za upravljanje podacima i njihovu pohranu u skladu je s najvišim standardima kibersigurnosti. Prije početka rada automatiziranog sustava za upravljanje podacima i njihovu pohranu potrebno je provesti prethodno savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka. Europski nadzornik za zaštitu podataka dostavlja svoje mišljenje u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti službenika za zaštitu podataka.

Obavijest službenika za zaštitu podataka sadržava barem sljedeće elemente:

(a) opći opis predviđenih postupaka obrade;

(b) procjenu rizika za prava i slobode ispitanikâ;

(c) mjere predviđene za uklanjanje tih rizika;

(d) zaštitne mjere, sigurnosne mjere i mehanizme za osiguravanje zaštite osobnih podataka i dokazivanje usklađenosti s ovom Uredbom, uzimajući u obzir prava i legitimne interese ispitanika i drugih uključenih osoba.

Odredbe o zaštiti podataka iz ove Uredbe primjenjuju se na obradu podataka u automatiziranom sustavu za upravljanje podacima i njihovu pohranu ako se ne odnose izravno na tehnički ustroj sustava vođenja predmeta u skladu s člankom 23. stavkom 1. ove Uredbe. Pravo pristupa i vremenska ograničenja za podatke pohranjene u automatiziranom sustavu za upravljanje podacima i njihovu pohranu povezani su s pristupom privremenim radnim dosjeima u kojima su podaci pohranjeni.

Odstupanje predviđeno ovim stavkom prestaje u trenutku kada je uspostavljen novi sustav vođenja predmeta. Komisija odlukom koja se objavljuje u Službenom listu Europske unije određuje datum uspostave novog sustava vođenja predmeta.”

(3)Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)točka 1. podtočka (n) zamjenjuje se sljedećim:

„(n) profili DNK-a koji su utvrđeni iz nekodiranog dijela DNK-a, fotografije i otisci prstiju te, u vezi s kaznenim djelima iz članka 4. stavka 1. točke (j), videozapisi i audiozapisi.”

(b)točka 2. podtočka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f) opis i priroda kaznenih djela koja se na njih odnose, datum i mjesto počinjenja kaznenih djela, kategorija kaznenih djela u kaznenom pravu te, u vezi s kaznenim djelima iz članka 4. stavka 1. točke (j), informacije u vezi s kriminalnim radnjama, uključujući audiozapise, videozapise, satelitske snimke i fotografije, i napredak istraga;”

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ „AGENCIJE”

SADRŽAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 16

1.1.Naslov prijedloga/inicijative16

1.2.Predmetna područja politike16

1.3.Prijedlog se odnosi na 16

1.4.Ciljevi16

1.4.1.Opći ciljevi 16

1.4.2.Posebni ciljevi 17

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak17

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti 17

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 17

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative17

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.17

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava18

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima19

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele19

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative20

1.7.Predviđeni načini upravljanja20

2.MJERE UPRAVLJANJA21

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja21

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 21

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole21

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika22

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 22

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti22

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 23

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 23

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 24

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 25

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva [tijela] 26

3.2.3.Procijenjeni učinak na ljudske resurse [tijela] 27

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 32

3.2.5.Doprinos trećih strana 32

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 33

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog se odnosi na

☑ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 11  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi 

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ Ograničeno trajanje

–◻    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    financijski učinak od GGGG do GGGG

☑ Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 12   

◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija putem

–◻    izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

☑ tijelima iz članaka 70. i 71.

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva [tijela] 

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni učinak na ljudske resurse [tijela] 

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

Datumi zapošljavanja planirani su za sredinu 2022. Nije bilo pretpostavki o koeficijentu ispravka koji se primjenjuje na Nizozemsku, samo o mogućem povećanju od 2 % za indeksaciju plaća.

Pojedinosti o povećanju broja članova osoblja:

3.2.3.2.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima za matičnu glavnu upravu

–☑    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Opis izračuna troškova za ekvivalente punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

–◻    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

–☑    Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 23 .

3.2.5.Doprinos trećih strana 

–☑ Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–☑    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

na vlastita sredstva

na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

(1)    Izjava tužitelja Međunarodnog kaznenog suda Karima A.A. Khana QC o situaciji u Ukrajini: Primitak zahtjeva 39 država stranaka i pokretanje istrage, 2. ožujka 2022.

(2)    Vidjeti članak 23. stavak 1. Uredbe o Eurojustu.

(3)    Vidjeti članak 23. stavak 6. Uredbe o Eurojustu.

(4)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom, COM(2021) 757 final, 1.12.2021.

(5)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom, COM(2021) 757 final, 1.12.2021.

(6)    Članak 8. Povelje.

(7)    Članak 7. Povelje.

(8)    Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.).

(9)    Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda.

(10)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom, COM(2021) 757 final, 1.12.2021.

(11)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(12)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .

(13)    Uredba (EU) 2018/1727.

(14)     https://europa.eu/european-union/sites/default/files/docs/body/joint_statement_and_common_approach_2012_en.pdf .

(15)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(16)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(17)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(18)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(19)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(20)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(21)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(22)    Uglavnom za fondove kohezijske politike EU-a, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

(23)    Vidjeti članke 12. i 13. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 2093/2020 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

(24)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.