EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.12.2022.

COM(2022) 800 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o akcijskom planu EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima

1.Uvod  

Nezakonita trgovina kulturnim dobrima privlačan je izvor financijskih sredstava za organizirani kriminal, a u nekim slučajevima i za sukobljene strane i teroriste 1 . Posebno je privlačna zbog niskog rizika od otkrivanja, potencijala za visoke marže i veličine zakonitog i nezakonitog tržišta 2 , a i zato što za kulturna dobra postoji stalna, pa i sve veća potražnja među kolekcionarima, ulagačima i muzejima 3 .

Interpol je 2020. u svijetu zaplijenio više od 850 000 artefakata, od čega više od polovine u Europi 4 . Od 2016. godišnja globalna operacija Pandora dovela je do 407 uhićenja te je uspješno vraćeno 147 050 kulturnih dobara 5 . Međutim, te brojke ne daju realnu sliku – s obzirom na to da velik broj slučajeva prođe neotkriveno, stvarni razmjer nezakonite trgovine kulturnim dobrima vjerojatno je znatno veći 6 .

Kulturna dobra često imaju velik kulturni, umjetnički, povijesni i znanstveni značaj. Zato nezakonita trgovina tim dobrima može nepovratno naštetiti kulturnoj baštini unutar i izvan EU-a. Briše dijelove našeg kolektivnog sjećanja i zatire povijest naroda i krajeva. Krijumčari su posebno aktivni u kriznim zonama i zonama sukoba, primjerice na Bliskom istoku (u Siriji, Iraku i Libiji), a odnedavno i u Ukrajini.

Tako složen i suštinski transnacionalan oblik kriminala traži prilagođen odgovor na razini EU-a, kako je utvrđeno u Strategiji EU-a za sigurnosnu uniju za razdoblje 2020.–2025. 7 i Strategiji EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021.–2025. 8 S tim ciljem Komisija predlaže akcijski plan kojim namjerava povećati potencijal postojećih mjera EU-a, istaknuti područja na kojima treba dodatno poraditi i predložiti rješenja za preostale probleme.

2.Složen fenomen koji traži prilagođen odgovor

Tri su glavne nezakonite aktivnosti povezane s nezakonitom trgovinom kulturnim dobrima: 1. krađa i razbojništvo, 2. pljačka (nezakonito uklanjanje starina s arheoloških nalazišta, zgrada ili spomenika 9 ) i 3. krivotvorenje kulturnih dobara. S time povezana kaznena djela uključuju prijevaru, kupovinu i preprodaju ukradenih dobara, krijumčarenje i korupciju. Osim krijumčarenja, kriminalci mogu čak i zakonito stečena kulturna dobra zloupotrijebiti za pranje novca, izbjegavanje sankcija 10 , utaju poreza ili financiranje terorizma.

Kaznena djela povezana s kulturnim dobrima imaju posebna obilježja po kojima se razlikuju od drugih nezakonitih aktivnosti. Identitet, autentičnost, podrijetlo (izvorna lokacija) 11 , provenijencija 12 i pravni status kulturnog dobra nisu uvijek očiti na prvi pogled i često ih treba utvrditi stručnjak. Kao drugo, javne i privatne zbirke, spomenici i arheološka nalazišta zanimljivi su pljačkašima, a posebno su laka meta u kriznim i konfliktnim zonama. Osim toga, neregistrirana kulturna dobra, posebno s arheoloških nalazišta ili iz nekatalogiziranih zbirki, teško je prepoznati i pratiti nakon što se njima počne nezakonito trgovati. Treće, tržište kulturnih dobara ima određenih slabosti koje idu na ruku kriminalcima. To uključuje prihvaćanje anonimnosti i tajnosti 13 , subjektivnost i volatilnost cijena te mogućnost upotrebe artefakata za pohranu i premještanje znatnih količina novca 14 . Kriminalcima u prilog ide i to što javnost općenito nije dobro upoznata s time koliko nezakonita trgovina kulturnim dobrima može biti štetna 15 .

Osim toga, kriminalci profitiraju od sve većeg broja internetskih prodajnih kanala i šire svoje baze kupaca na zakonitim i nezakonitim tržištima. To dodatno otežava posao tijelima za izvršavanje zakonodavstva 16 jer raste broj kulturnih dobara koja treba provjeriti, podaci su šifrirani, a u istragu često treba uključiti više jurisdikcija.

Nadalje, tijela za izvršavanje zakonodavstva primjećuju veću sofisticiranost skupina organiziranog kriminala koje se bave nezakonitom trgovinom kulturnim dobrima u usporedbi s drugim vrstama organiziranog imovinskog kriminaliteta. Kriminalci namjerno operiraju preko granica kako bi ostvarili što veću dobit, zameli tragove, izbjegli uhićenje i krivotvorili podrijetlo ili provenijenciju kulturnih dobara kojima trguju.

Istrage slučajeva nezakonite trgovine kulturnim dobrima stoga su vrlo zahtjevne. Za njih je potrebno posebno stručno znanje o kulturnim dobrima i sudjelovanje velikog broja tijela (policije, carine, graničnih tijela, ministarstava kulture, financijsko-obavještajnih jedinica i pravosudnih tijela), a zbog toga što su ti slučajevi često prekogranični, potpadaju pod više jurisdikcija.

3.Akcijski plan EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima

U skladu s preporukama za jačanje globalnog angažmana protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima u raznim područjima 17 , ovim akcijskim planom namjerava se odvratiti kriminalce od te vrste kaznenih djela, odgovoriti na rastuće prijetnje sigurnosti i zaštititi kulturna baština 18 . Akcijski plan usmjeren je na četiri strateška cilja radi djelotvorne i sveobuhvatne reakcije:

I.povećanje sposobnosti sudionika na tržištu i ustanova za očuvanje kulturne baštine da prepoznaju i spriječe kaznena djela;

II.jačanje kapaciteta tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnih tijela;

III.poticanje međunarodne suradnje;

IV.dobivanje potpore drugih ključnih dionika u zaštiti kulturnih dobara od kriminaliteta.

U ovom akcijskom planu upotrebljava se široka definicija kulturnih dobara koja uključuje artefakte od povijesnog, umjetničkog, znanstvenog ili etnološkog interesa, kako je navedeno u Konvenciji Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara iz 1970. („Konvencija UNESCO-a iz 1970.”) 19 . 

3.1. Povećanje sposobnosti sudionika na tržištu i ustanova za očuvanje kulturne baštine da prepoznaju i spriječe nezakonitu trgovinu kulturnim dobrima

Sudionici na tržištu kulturnih dobara 20 , kolekcionari i ustanove za očuvanje kulturne baštine u dobrom su položaju da pomognu u sprečavanju i otkrivanju kaznenih djela povezanih s kulturnim dobrima jer je vrlo vjerojatno da će naići na kulturna dobra koja su bila predmet nezakonite trgovine ili postati žrtve imovinskog kriminaliteta. Ključno je da ti dionici budu upoznati s važećim propisima i drugim nezakonodavnim instrumentima za sprečavanje i otkrivanje takvih kaznenih djela 21 . Komisija održava redovit dijalog s ustanovama za očuvanje kulturne baštine, posebno u okviru stručne skupine za kulturnu baštinu 22 . Surađuje i s UNESCO-om kako bi tržište umjetnina i ustanove za očuvanje kulturne baštine bolje razumjeli pravila dužne pažnje i etičnosti 23 . UNESCO trenutačno revidira Međunarodni kodeks za trgovce kulturnim dobrima kako bi se obuhvatili novi aspekti koji su se pojavili od njegova donošenja 1999. i kako bi dodatno utvrdio i pojasnio etička načela kojima bi se tržište umjetnina trebalo voditi.

Budući da je nezakonita trgovina kulturnim dobrima u pravilu prekogranično kazneno djelo, zakonodavstvo EU-a o trgovini ima važnu ulogu u sprečavanju i otkrivanju takvih kaznenih djela. Za izvoz kulturnih dobara iz carinskog područja Unije mora se ishoditi izvozna dozvola radi njegove ujednačene kontrole na vanjskim granicama EU-a. 24 Uvoz kulturnih dobara obuhvaćen je Uredbom (EU) 2019/880. Tom se uredbom zabranjuje uvoz kulturnih dobara nezakonito izvezenih iz treće zemlje i uvodi obveza posjedovanja uvoznih dozvola ili izjava uvoznika za uvoz određenih kulturnih dobara u Uniju. Njome se uvodi i centralizirani elektronički sustav koji služi za pohranu informacija i njihovu razmjenu među državama članicama te u kojem uvoznici mogu ispunjavati uvozne formalnosti. Taj će sustav postati operativan do lipnja 2025. 25  Potpuno je elektronički i povezivat će relevantna carinska i kulturna tijela s postojećim bazama podataka. Osim toga, taj bi sustav mogao smanjiti broj slučajeva krivotvorenja dokumentacije, a više neće biti ni potrebno provjeravati vjerodostojnost dozvola u papirnatom obliku. Komisija razmatra proširenje tog sustava na izvozne dozvole iz Uredbe (EZ) br. 116/2009. Zakonodavstvo o uvozu i izvozu kulturnih dobara dopunjeno je Direktivom 2014/60/EU o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice 26 .

Kako bi dodatno pojednostavnila provedbu zakonodavstva EU-a o uvozu i izvozu, Komisija redovito komunicira s carinskim i kulturnim tijelima država članica u okviru Stručne skupine za carinska pitanja povezana s kulturnim dobrima, Odbora za kulturna dobra osnovanog Uredbom Vijeća (EZ) br. 116/2009 i Uredbom (EU) 2019/880 te Projektne skupine za digitalizaciju kulturnih dobara. 

Međutim, u nadzoru i kontroli trgovine kulturnim dobrima unutar jedinstvenog tržišta može biti velikih razlika. 27 Zbog toga nastaju rupe u zakonu koje kriminalci koriste da zametnu tragove i prikriju podrijetlo predmeta. U skladu s Konvencijom UNESCO-a iz 1970. 28 i kao što su u savjetovanju istaknula tijela za izvršavanje zakonodavstva, mjere za povećanje sljedivosti 29 prijenosa vlasništva nad kulturnim dobrima na jedinstvenom tržištu mogle bi znatno pomoći u otkrivanju slučajeva nezakonite trgovine i odvratiti kriminalce od infiltracije na tržište kulturnih dobara. Nadalje, utvrđivanjem provenijencije kulturnih dobara obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2014/60/EU poboljšalo bi se funkcioniranje mehanizma povrata predviđenog u toj istoj direktivi 30 . Mnoge države članice već su uvele registre prodaje za kategorije kulturnih dobara. Provedbom sličnih mjera u cijelom EU-u potaknulo bi se sprečavanje i otkrivanje prekograničnih kaznenih djela, a dobio bi se i bolji pregled nezakonite trgovine kulturnim dobrima na jedinstvenom tržištu. Osim toga, djelotvornost postojećih registara prodaje mogla bi se poboljšati, primjerice digitalnom pohranom informacija ili međusobnim povezivanjem registara.

Moglo bi se poraditi i na zaštiti javnih i privatnih zbirki kulturnih dobara od imovinskog kriminaliteta. Europol 31 navodi da se u EU-u mnogi slučajevi nezakonite trgovine odnose na kulturna dobra ukradena iz vjerskih objekata, ustanova za očuvanje kulturne baštine, muzeja te privatnih domova i zbirki. Javne i privatne kolekcionare treba upozoravati na izloženost njihovih zbirki imovinskom kriminalitetu te na potrebu da obuče svoje osoblje za primjenu zaštitnih mjera i ulažu u zaštitu.

Vlasnici ili upravitelji javnih i privatnih zbirki mogu poduzeti i dobrovoljne mjere da se bolje zaštite od imovinskog kriminaliteta. Jedna je od važnih takvih mjera redovito ažuriranje inventara i baza podataka o kulturnim dobrima iz zbirke. Takvi popisi olakšavaju identifikaciju i traženje ukradenih predmeta. Čak i za privatne zbirke postoje alati koje preporučuju tijela za izvršavanje zakonodavstva, kao što je norma Object ID Međunarodnog vijeća muzeja (ICOM) 32 . Drugi je način za otkrivanje i sprečavanje kaznenih djela prijavljivanje slučajeva krađe imovine tijelima za izvršavanje zakonodavstva. Time se osigurava da se podaci o ukradenim kulturnim dobrima unesu u nacionalne baze podataka o ukradenim umjetničkim djelima i Interpolovu bazu podataka o ukradenim umjetničkim djelima. Registracija ukradenih kulturnih dobara povećava njihovu prepoznatljivost i krijumčarima otežava pronalaženje zakonitih kanala za njihovu prodaju.

EU već raspolaže posebnim propisima za suzbijanje nezakonite internetske trgovine kulturnim dobrima. Aktom o digitalnim uslugama 33 povećavaju se odgovornosti pružatelja posredničkih usluga, uključujući internetske platforme koje povezuju potrošače s pružateljima robe i usluga. Njime je uređeno i prijavljivanje nezakonitog sadržaja, kao što su sumnjive prodaje 34 , uvodi se mogućnost da javna tijela prekogranično šalju naloge za uklanjanje sadržaja pružateljima posredničkih usluga s poslovnim nastanom u drugim državama članicama te se povećavaju obveze trgovaca u pogledu sljedivosti. Komisija podupire i digitalizaciju i digitalno očuvanje kulturne baštine putem zajedničkog europskog podatkovnog prostora za kulturnu baštinu 35 i radom na uspostavi oblaka za suradnju u području europske kulturne baštine.

Među ključnim je elementima borbe protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima otkrivanje nezakonitih financijskih tokova. Osim toga, pozornost je potrebno posvetiti i raširenosti pranja novca ili financiranja terorizma zakonito stečenim kulturnim dobrima. Zbog opasnosti da kriminalci zloupotrebljavaju sektor umjetnina i antikviteta za pranje prihoda ostvarenih kaznenim djelima poziva se na proširenje regulatornog okvira EU-a za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Direktiva o sprečavanju pranja novca 36 sada se primjenjuje i na sudionike na tržištu umjetnina i antikviteta (kao što su galerije i aukcijske kuće) koji trguju ili posreduju u trgovini umjetničkim djelima te na slobodne luke za transakcije iznad određenog praga. Sudionici na tržištu imaju obvezu provoditi procjene rizika i pristupe sprečavanju i otkrivanju pranja novca i financiranja terorizma koji se temelje na riziku, zatim mjere za smanjenje rizika i upravljanje rizikom, učinkovitu dubinsku analizu i identifikaciju stranaka i stvarnih vlasnika te prijavljivati sumnjive transakcije i aktivnosti nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama. Nadalje, u prijedlogu nove uredbe o sprečavanju pranja novca 37 utvrđuje se ograničenje na razini EU-a u iznosu od 10 000 EUR za gotovinska plaćanja. To bi ograničenje moglo smanjiti pogodnost tržišta kulturnih dobara za pranje novca.

Javna tijela trebala bi biti dovoljno upoznata s rizicima od pranja novca i financiranja terorizma, kao i s time povezanim slabim točkama sektora kulturnih dobara, kako bi tome mogla prilagoditi mjere koje poduzimaju. Odgovarajući okvir u tu svrhu pružaju nacionalne procjene rizika koje države članice provode u skladu sa zakonodavstvom o sprečavanju pranja novca 38 . Države članice također mogu izdati smjernice relevantnim subjektima iz privatnog sektora o tome kako prepoznati relevantne transakcije i ispuniti obveze povezane sa sprečavanjem pranja novca i financiranja terorizma 39 . 

Naposljetku, Komisija podupire projekt Stručne skupine za financijsko djelovanje o pranju novca i financiranju terorizma povezanima s umjetninama, antikvitetima i drugim kulturnim dobrima. Ciljevi tog projekta uključuju pomaganje zemljama, nadležnim tijelima i privatnom sektoru da razumiju na koje načine kriminalci i teroristi mogu zloupotrijebiti trgovinu takvim predmetima i da utvrde najbolju praksu i preporuke za ublažavanje tih rizika 40 . Osim toga, Komisija kontinuirano procjenjuje rizike od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na jedinstveno tržište kad se odnose na prekogranične aktivnosti. U kontekstu nadnacionalne procjene rizika 41 Komisija procjenjuje i prati posebne rizike za tržište umjetnina i antikviteta i druge s tim povezane sektore, kao što su slobodne luke i objekti za skladištenje umjetnina 42 . 

3.2. Jačanje kapaciteta tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosuđa

Složenost nezakonite trgovine kulturnim dobrima otežava posao tijelima za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnim tijelima. Potrebno je još povećati kapacitete tih tijela za postupanje u slučajevima nezakonite trgovine kulturnim dobrima, u skladu s vlastitim zadaćama i odgovornostima na temelju prava EU-a i nacionalnog zakonodavstva.

Pregled stanja na temelju trenutačno dostupnih obavještajnih podataka nije vjeran prikaz razmjera nezakonite trgovine kulturnim dobrima. Podataka o nezakonitoj trgovini kulturnim dobrima nedostaje i zato što se slučajevi nezakonite trgovine ne evidentiraju na odgovarajući način. Dobivanje sveobuhvatne obavještajne slike na razini EU-a dodatno otežava to što se ne primjenjuje ujednačena metodologija za prikupljanje podataka ni ujednačena kategorizacija kaznenih djela povezanih s kulturnim dobrima. Opsežan katalog kaznenih djela povezanih s kulturnim dobrima utvrđen u Konvenciji Vijeća Europe o kaznenim djelima povezanima s kulturnim dobrima („Konvencija iz Nikozije”) 46 sadržava smjernice o kategorijama kaznenih djela koje tijelima država članica olakšavaju ujednačenu kategorizaciju. 

Javna tijela moraju dovoljno dobro razumjeti način rada kriminalaca i međusobno razmjenjivati informacije kako bi mogla maksimalno iskoristiti svoje resurse. Posebno bi trebala razumjeti regionalne razlike 47 među krijumčarima, na primjer u pogledu organizacijske strukture, ugroženih kulturnih dobara, krijumčarskih ruta ili metoda za pranje novca i krivotvorenje podrijetla i provenijencije kulturnih dobara. Razumijevanje tih aspekata moglo bi omogućiti ciljanije traganje i iskorištavanje dostupnih resursa. Boljem razumijevanju prakse krijumčara i razmjera nezakonite trgovine kulturnim dobrima mogle bi doprinijeti i operativne mjere Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT).

Javna tijela također moraju biti upoznata s preduvjetima za unutaragencijsku i međuagencijsku 48 suradnju, kao i mogućnostima za suradnju u konkretnom slučaju. Kako bi podupro javna tijela u izgradnji kapaciteta, UNESCO je objavio priručnik pod naslovom „Borba protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima: priručnik za europska pravosudna tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva”, sastavljen u okviru suradnje EU-a i UNESCO-a. Komisija podupire UNESCO u prevođenju tog priručnika na jezike relevantnih zemalja. Kao drugo, Ured UN-a za droge i kriminal izradio je praktični vodič 49 za pomoć u provedbi međunarodnih smjernica 50 .

Javna tijela trebaju posebno stručno znanje i alate 51 za otkrivanje i istraživanje slučajeva nezakonite trgovine kulturnim dobrima. U skladu s preporukama Interpola to uključuje odgovarajuće evidentiranje ukradenih predmeta na nacionalnoj i međunarodnoj razini te osiguravanje potrebnih vještina za nadležna tijela, što bi se konkretno moglo postići osnivanjem specijaliziranih nacionalnih jedinica zaduženih isključivo za istrage u slučajevima nezakonite trgovine kulturnim dobrima 52 , kako je predviđeno Konvencijom UNESCO-a iz 1970. Specijalizirana državna odvjetništva također su se pokazala učinkovitima u proširivanju opsega istraga. Važan je i pravodoban pristup stručnom znanju povjesničara umjetnosti, arheologa i drugih stručnjaka za kulturna dobra kako bi se zaplijenjena kulturna dobra identificirala, utvrdila njihova autentičnost ili kvantificirala eventualna šteta nastala na mjestima koja su opljačkana ili bi to mogla biti. 

Tehnologija je ključna za potporu tijelima za izvršavanje zakonodavstva i zaštitu kulturnih dobara od nezakonite trgovine. To uključuje softver za evidentiranje ukradenih predmeta i otkrivanje kulturnih dobara kojima se nezakonito trguje, tehnologiju za nadzor iz zraka radi zaštite ugroženih lokacija ili internetske alate za istragu, uključujući one koji se temelje na umjetnoj inteligenciji. Tijela za izvršavanje zakonodavstva prije svega trebaju posebne alate za otkrivanje kako bi se mogla nositi s velikim brojem predmeta koje treba provjeriti u internetskim istragama, na primjer alate kojima se na internetu mogu sustavno tražiti slike ili drugi podaci o kulturnim dobrima nezakonito stavljenima u prodaju.

Nadležna tijela mogla bi razmotriti i proširenje opsega istraga kako bi se osim povrata predmeta nezakonite trgovine obuhvatile kriminalne mreže i nezakoniti tokovi novca koji stoje iza pojedinačnih slučajeva nezakonite trgovine. Takvo određivanje opsega istraga u skladu je s međunarodnim preporukama (npr. preporukama Interpola), Strategijom EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021.–2025. i zajedničkim horizontalnim strateškim ciljevima EMPACT-a. Na razini EU-a i međunarodnoj razini istrage mogu podupirati Europol 53 , Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) 54 i Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) u skladu sa svojim mandatima ili i partneri kao što su Interpol, Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) i Svjetska carinska organizacija. Osim toga, suradnja se može uspostaviti u kontekstu drugih relevantnih instrumenata za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju 55 . Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) mogao bi istraživati i kazneno goniti počinitelje određenih kaznenih djela povezanih s trgovinom kulturnim dobrima koja su u njegovoj nadležnosti 56 . Komisija poduzima sve što je potrebno da bi EPPO mogao učinkovito izvršavati svoje zadaće koje su mu dodijeljene Uredbom (EU) 2017/1939, među ostalim tako što jača suradnju s trećim zemljama. 

Borba protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima, suštinski prekograničnog oblika kriminala, može se unaprijediti boljom komunikacijom među nacionalnim tijelima. Za unapređivanje razmjene strateških informacija i primjera dobre prakse, a i radi udruživanja snaga u borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima Vijeće je 2012. uspostavilo neformalnu mrežu tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica, EU CULTNET 57 . Ta mreža mogla bi uvelike pomoći tijelima za izvršavanje zakonodavstva u borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima. To se posebno odnosi na suradnju na projektima od zajedničkog interesa i razvoj konkretnih mjera prilagođenih potrebama tijela za izvršavanje zakonodavstva. Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama kako bi se olakšala i intenzivirala suradnja tih tijela u okviru mreže EU CULTNET.

Krijumčari kulturnih dobara iskorištavaju to što te aktivnosti nisu jednako kriminalizirane u zemljama EU-a. Konvencija iz Nikozije Vijeća Europe 58 jedini je međunarodni sporazum koji se izričito odnosi na kriminalizaciju nezakonite trgovine kulturnim dobrima. Provedbene mjere utvrđene Konvencijom uključuju kriminalizaciju krađe, nezakonitog uvoza/izvoza, nezakonitog iskapanja, nezakonitog pribavljanja i stavljanja na tržište te krivotvorenja dokumentacije. Te bi mjere doprinijele suzbijanju aktivnosti krijumčara jer bi se mogle proširiti istrage te bi se olakšao povrat i oduzimanje ukradenih kulturnih dobara. Kako bi se onemogućili poslovni modeli kriminalaca, Komisija je nedavno predložila da se postrože propisi EU-a o povratu i oduzimanju imovine 59 . Time bi se države članice obvezalo da prate, zamrzavaju i oduzimaju imovinu koja potječe od trgovine kulturnim dobrima ako se njima trgovalo u okviru skupine organiziranog kriminala. Osim toga, Komisija razmatra načine za povećanje kaznene odgovornosti fizičkih i pravnih osoba uključenih u kršenje Unijinih mjera ograničavanja 60 . To bi imalo posljedice i za fizičke i pravne osobe koje zloupotrebljavaju kulturna dobra za izbjegavanje tih mjera.

3.3. Jačanje međunarodne suradnje

Da bi bila učinkovita, borba protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima ne može se odvijati samo unutar granica EU-a. Vanjsko djelovanje EU-a uključuje multilateralnu i bilateralnu suradnju, primarno se odnosi na mjere u zemljama podrijetla, tranzita i odredišta izvan EU-a. Među tim su mjerama potpora zaštiti kulturne baštine i arheoloških lokaliteta, uspostava nacionalnih baza podataka o kulturnim dobrima i izgradnja kapaciteta tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosuđa.

Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i dalje se zalažu za globalnu borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima. U vanjsko djelovanje EU-a i zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku dodatno će uključiti zaštitu kulturne baštine, od odgovora na krizne i hitne situacije do razvojne, međunarodne i multilateralne suradnje. Službe Komisije i ESVD nastavit će u skladu sa svojim zadaćama i primjenjivim postupcima na temelju prava EU-a jačati suradnju s međunarodnim i regionalnim organizacijama 64 posvećenima borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima, pri čemu će poticati razvoj i poštovanje relevantnih međunarodnih pravnih okvira i standarda.

U kontekstu bilateralne ili regionalne suradnje sa zemljama koje nisu članice EU-a, EU je zaštitu kulturnih dobara od nezakonite trgovine uključio u bilateralne sporazume o suradnji, npr. u prioritete partnerstva s Egiptom 65 ili Europsko-latinskoamerički program pomoći za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala („El PacCto”). Na tom su temelju uspostavljeni novi instrumenti za suradnju u istragama slučajeva nezakonite trgovine kulturnim dobrima 66 . Osim toga, EU podupire aktivnosti povezane sa suzbijanjem nezakonite trgovine kulturnim dobrima na zapadnom Balkanu i pruža financijsku potporu za zaštitu kulturne baštine u zemljama iz kojih potječu ili kroz koje se provoze kulturna dobra kojima se nezakonito trguje, kao što su Mali, Tunis, Libanon, Irak, Sirija, Libija i Jemen 67 . Komisija podupire partnerske zemlje i u izgradnji kapaciteta u području povrata imovine. Financira mjere za poboljšanje prekogranične suradnje u praćenju i istragama te oduzimanju i zapljeni imovine 68 . 

EU je i na globalnoj razini uključen u suzbijanje nezakonitih financijskih tokova povezanih s kulturnim dobrima, i to u okviru Globalnog instrumenta EU-a za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma Cilj je Globalnog instrumenta pomoći zemljama da se usklade sa standardima Stručne skupine za financijsko djelovanje, kojima se osigurava koordinirani globalni odgovor za sprečavanje organiziranog kriminala, korupcije i terorizma. Među mjerama su poboljšanje istraga i olakšavanje suradnje relevantnih tijela partnerskih zemalja, npr. financijsko-obavještajnih jedinica.

Mjere EU-a posebno se odnose na podložnost kulturnih dobara šteti od kaznenih aktivnosti u regijama zahvaćenima sukobima i krizama 69 , a napredak prati ESVD zajedno sa službama Komisije i državama članicama 70 . To uključuje neformalnu radnu skupinu stručnjaka iz ESVD-a i relevantnih službi Komisije, koja razmjenjuje informacije i olakšava konkretne nove mjere. Budući da u zaštiti kulturnih dobara može znatno pomoći i osoblje raspoređeno u misije i operacije, tema nezakonite trgovine kulturnim dobrima uključit će se u posebne module osposobljavanja o kulturnoj baštini u sukobima i krizama u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Još je jedan važan primjer potpora iz programa Europske unije za promatranje Zemlje Copernicus namijenjena zemljama kojima prijeti opasnost od pljačke uz pomoć satelita i bespilotnih letjelica.

Zbog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine potrebno se dodatno angažirati u zaštiti ukrajinskih kulturnih dobara. Službe Komisije i ESVD nastavit će podupirati zaštitu kulturnih dobara u Ukrajini različitim sredstvima, uključujući pomoć u zaštiti i premještanju kulturnih dobara 71 . U tu svrhu u okviru posebne radne skupine redovito razmjenjuju informacije o primjerima dobre prakse, stečenim iskustvima i mogućim novim mjerama. Te mjere uključuju financijsku potporu za zaštitu zgrada i zbirki i potporu stručnjacima za kulturnu baštinu kako bi mogli nastaviti s radom u Ukrajini, a provode se u suradnji s Međunarodnim savezom za zaštitu baštine u područjima sukoba 72 . Nadalje, Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu prvi je put aktiviran za pružanje pomoći u području zaštite kulturne baštine 73 . Iz programa Kuća Europe II, koji se financira iz Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, također se podupire očuvanje i promicanje ukrajinske kulturne baštine.

Komisija pozdravlja potporu koju države članice već pružaju zemljama podrijetla ili tranzitnim zemljama izvan EU-a, uključujući zemlje pogođene sukobima i krizama, primjerice na Bliskom istoku 74 i u Ukrajini.

3.4. Poboljšanje zaštite kulturnih dobara od nezakonite trgovine uz što veću potporu dionika

Savjetovanja s dionicima, uključujući UNESCO i UNODC, pokazuju da javnost nije dovoljno svjesna štete koju nezakonita trgovina kulturnim dobrima može nanijeti. Ključno je na važnost kulturne baštine i štetu koju joj nanosi nezakonita trgovina kulturnim dobrima ukazati i dionicima koji nisu nužno tijela za izvršavanje zakonodavstva ni ustanove za očuvanje kulturne baštine. Ciljne skupine uključuju potencijalne kupce kulturnih dobara, mlade, novinare, pojedince ili subjekte koji mogu utjecati na javno mnijenje o kulturnim dobrima, kao i zajednice u zemljama podrijetla koje mogu utjecati na očuvanje i zaštitu lokalnih kulturnih dobara.

U tu svrhu Komisija podupire nekoliko projekata za informiranje javnosti. Kako bi skrenula pozornost na zaštitu kulturne baštine u Ukrajini Komisija podupire kampanju #ArtvsWar. Osim toga, surađuje s UNESCO-om i podupire njegovu kampanju „the Real Price of Art” (hr. „stvarna cijena umjetnosti”), čiji je cilj upoznati potencijalne kupce s utjecajem nezakonite trgovine na kulturnu baštinu. Kako bi se s tom temom upoznala šira publika, Komisija podupire izradu nastavnih materijala o zaštiti kulturne baštine 75 i distribuciju tih materijala u EU-u putem platforme School Education Gateway. EU podupire i angažman mladih. Na primjer, Europska udruga studenata za kulturnu baštinu, osnovana povodom Europske godine kulturne baštine 2018., dio je projekta mreže „Europska agora kulturne baštine: potpora Pokretu europskog civilnog društva za kulturnu baštinu”, koji prima potporu iz programa Kreativna Europa.

4.Zaključak

Nezakonita trgovina kulturnim dobrima nikako nije bezazlen zločin: ne samo što potiče aktivnosti koje ugrožavaju sigurnost građana EU-a nego može nepovratno naštetiti našoj kulturnoj baštini, a time i našem zajedničkom identitetu. Zbog toga se u borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima mora dugoročno angažirati širok raspon dionika, i unutar i izvan EU-a. Ovaj akcijski plan EU-u i državama članicama pruža sveobuhvatan okvir za uspješniju prevenciju, otkrivanje i kaznenopravni odgovor na nezakonitu trgovinu kulturnim dobrima i s njom povezana kaznena djela. Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da podrže ovaj akcijski plan i podupru njegovu provedbu.

(1)

     Vidjeti npr. rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2199 (2015), 2253 (2015), 2322 (2016), 2347 (2017), 2462 (2019) i 2617 (2021), Deklaraciju iz Rima ministara kulture skupine G-20 od 30. srpnja 2021.

(2)

     Vrijednost zakonitog tržišta umjetnina i antikviteta na globalnoj je razini 2021. procijenjena na 65 milijardi USD, što je povećanje od 29 % u odnosu na 2020. i iznad razine prije pandemije bolesti COVID-19; vidjeti Clare McAndrew, The Art Market 2022 – An Art Basel & UBS Report.

(3)

     Usp. Europol, Procjena prijetnje teškog i organiziranog kriminala u EU-u za 2021.

(4)

     Interpol, izvješće Assessing Crimes against Cultural Property 2020.

(5)

     Operacija u okviru Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT). Vidjeti https://www.europol.europa.eu/media-press/newsroom/news/total-of-52-arrests-in-operation-across-28-countries-targeting-trafficking-in-cultural-goods .

(6)

     Vidjeti završno izvješće Europske komisije „Nezakonita trgovina kulturnim dobrima u Europi – značajke, kaznenopravni odgovori i analiza primjenjivosti tehnologija u borbi protiv nezakonite trgovine”, 2019., str. 81., 159. i 160.

(7)

     Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju, COM(2020) 605 final.

(8)

     Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za borbu protiv organiziranog kriminala za razdoblje 2021.–2025., COM(2021) 170 final.

(9)

     Uključujući ratnu pljačku, koja se u međunarodnom običajnom humanitarnom pravu smatra ratnim zločinom. Vidjeti https://ihl-databases.icrc.org/customary-ihl/eng/docs/v1_rul_rule52 .

(10)

     Vidjeti npr. izvješće Senata Sjedinjenih Američkih Država, Stalnog pododbora za istrage, Odbora za domovinsku sigurnost i vladina pitanja: The Art Industry and U.S. Policies that Undermine Sanctions Staff Report Permanent Subcommittee on Investigations United States Senate, 2020.

(11)

     Lokacija predmeta in situ na datum njegova arheološkog otkrića.

(12)

     Povijest vlasništva nad predmetom.

(13)

     Npr. gotovinske transakcije, anonimnost kupaca i korištenje fiktivnih poduzeća i slobodnih luka.

(14)

     O podložnosti tržišta umjetnina pranju novca i financiranju terorizma vidjeti npr. TRACFIN (Traitement du renseignement et action contre les circuits financiers clandestins), informativni članak broj 16., lipanj 2018.

(15)

     Vidjeti izvješće iz bilješke 7, str. 70., 81. i 158.–160.

(16)

     Ako nije detaljnije navedeno, pojam tijela za izvršavanje zakonodavstva u ovom se dokumentu odnosi na policiju, carinu, granična tijela i druga relevantna tijela koja obavljaju zadaće prevencije, istrage, otkrivanja ili progona počinitelja kaznenih djela.

(17)

     Vidjeti posebno rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2199 (2015), 2253 (2015), 2322 (2016), 2347 (2017), 2462 (2019) i 2617 (2021), Rezoluciju Opće skupštine UN-a A/RES/69/196 (International Guidelines for Crime Prevention and Criminal Justice Responses with Respect to Trafficking in Cultural Property and Other Related Offences), Izvješće s desete sjednice Konferencije stranaka Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta UNTOC COP/2020/10 Rezolucija 10/7, Konvenciju Organizacije UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) o mjerama zabrane i sprečavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara iz 1970., Konvenciju UNIDROIT-a o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima iz 1995., Rimsku deklaraciju ministara kulture skupine G-20 od 30. srpnja 2021., Interpolovo izvješće o procjeni kaznenih djela protiv kulturnih dobara za 2020., izvješće The Safety and Security of Cultural Heritage in Zones of War or Instability, objavljeno 2021. u okviru programa za mir i sigurnost Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO), Izjava Svjetske konferencije UNESCO-a o kulturnim politikama i održivom razvoju – MONDIACULT 2022.

(18)

     Vidjeti i Rezoluciju Opće skupštine UN-a A/RES/69/196.

(19)

     Članak 1. Konvencije UNESCO-a iz 1970.

(20)

     Među njima su razne stranke u transakcijama na tržištu umjetnina, kao što su kupci, galerije, aukcijske kuće, drugi trgovci kulturnim dobrima (uključujući platforme za internetsku prodaju), slobodne luke, objekti za skladištenje umjetnina, stručnjaci za kulturna dobra, poduzeća uključena u financiranje transakcija kulturnim dobrima te računovođe, revizori, porezni savjetnici i pravni stručnjaci uključeni u te transakcije.

(21)

     Tržišta umjetnina i kulturne ustanove moraju primjenjivati pravila i norme u pogledu dužne pažnje ili izvješćivanja o klijentima, provenijenciji kulturnih dobara ili transakcijama. Ta pravila i norme proizlaze iz tržišne prakse, kodeksa ponašanja (kao što su Međunarodni etički kodeks UNESCO-a za trgovce kulturnim dobrima ili Etički kodeks za muzeje Međunarodnog vijeća muzeja), sudske prakse ili zakonodavstva (vidjeti npr. Direktivu (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/843; SL L 156, 19.6.2018., str. 43.–74.; Direktivu 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice, SL L 159, 28.5.2014., str. 1.–10. ili nacionalne zahtjeve za bilježenje prodaje u registrima).

(22)

      https://ec.europa.eu/transparency/expert-groups-register/screen/expert-groups/consult?lang=en&do=groupDetail.groupDetail&groupID=3204 .

(23)

     Više informacija: https://en.unesco.org/fighttrafficking/eu-cooperation.

(24)

     Uredba Vijeća (EZ) br. 116/2009 od 18. prosinca 2008. o izvozu kulturnih dobara, SL L 39, 10.2.2009., str. 1.–7. i Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1081/2012 od 9. studenoga 2012. za potrebe Uredbe Vijeća (EZ) br. 116/2009 o izvozu kulturnih dobara, SL L 324, 22.11.2012., str. 1.–24.

(25)

     Vidjeti Uredbu (EU) 2019/880 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o unosu i uvozu kulturnih dobara, dopunjenu Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1079 od 24. lipnja 2021. U vezi sa Sirijom i Irakom vidjeti članak 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1210/2003 od 7. srpnja 2003. o određenim posebnim ograničenjima gospodarskih i financijskih odnosa s Irakom i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2465/96 (SL L 169, 8.7.2003., str. 6.–23.) i članak 11.c Uredbe Vijeća (EU) br. 36/2012 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji, kako je izmijenjena 13. prosinca 2013. Uredbom Vijeća (EU) br. 1332/2013, SL L 16, 19.1.2012., str. 1.–32.

(26)

     Direktiva 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice, SL L 159, 28.5.2014., str. 1.–10.

(27)

     Izvan područja usklađenih propisima EU-a, kao što su Direktiva (EU) 2015/849, Direktiva 2014/60/EU, ili nacionalnim propisima za bilježenje prodaje u registrima.

(28)

     Članak 10. stavak 1.

(29)

     Kad je riječ o potpori za povećanje sljedivosti, vidjeti aktivnosti u okviru strateškog cilja br. 2.

(30)

     Vidjeti prvo izvješće o primjeni Direktive 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (preinaka), COM(2021) 705 final, 18. studenoga 2021.

(31)

     Usp. Europol, Procjena prijetnje teškog i organiziranog kriminala u EU-u za 2021.

(32)

     Tu normu podržava i Interpolova aplikacija ID-Art. Vidjeti https://www.interpol.int/Crimes/Cultural-heritage-crime/ID-Art-mobile-app .

(33)

     Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (Tekst značajan za EGP), SL L 277, 27.10.2022., str. 1.–102.

(34)

     Uvođenje mehanizama koji omogućuju prijavljivanje sumnjivih transakcija ili prodaja na internetu navedeno je kao smjernica 3. (d) u Međunarodnim smjernicama Opće skupštine UN-a za sprečavanje kriminala i kaznenopravni odgovor u vezi s trgovinom kulturnim dobrima i drugim povezanim kaznenim djelima, A/C3/69/L7.

(35)

     Vidjeti Preporuku Komisije C(2021) 7953 od 10. studenoga 2021. o zajedničkom europskom podatkovnom prostoru za kulturnu baštinu; Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Brunet, P., De Luca, L., Hyvönen, E. i dr., Izvješće o oblaku za suradnju u području europske kulturne baštine: ex ante procjena učinka, Ured za publikacije Europske unije, 2022., https://data.europa.eu/doi/10.2777/64014 . Za više informacija o platformi Europeana i osnivanju Europskog centra stručnosti za očuvanje kulturne baštine (4CH) vidjeti https://www.europeana.eu/hr i https://www.4ch-project.eu.

(36)

     Vidjeti Direktivu (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP), SL L 141, 5.6.2015., str. 73.–117., kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP), SL L 156, 19.6.2018., str. 43.–74.

(37)

     Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, COM(2021) 420 final.

(38)

     Vidjeti članak 7. Direktive (EU) 2015/849.

(39)

     Vidjeti Direktivu (EU) 2015/849.

(40)

     Za više informacija vidjeti godišnje izvješće Stručne skupine za financijsko djelovanje za 2020.–2021., str 32.

(41)

     Vidjeti članak 6. Direktive (EU) 2015/849.

(42)

     Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i odnose se na prekogranične aktivnosti, COM(2022) 554 final, 27. listopada 2022. i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću, SWD(2022) 344 final.

(43)

     Vidjeti Rezoluciju Vijeća o planu rada EU-a za kulturu za razdoblje 2023.–2026.

(44)

     Vidjeti Uredbu Vijeća (EZ) br. 515/97 od 13. ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći između upravnih tijela država članica i suradnji između potonjih i Komisije radi osiguranja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima, SL L 082, 22.3.1997., str. 1.–16.

(45)

     Vidjeti posebno Direktivu (EU) 2015/849.

(46)

     Konvencija Vijeća Europe o kaznenim djelima povezanima s kulturnim dobrima, donesena 3. svibnja 2017. (serija ugovora Vijeća Europe br. 221).

(47)

     Usp. Interpol, Assessing Crimes against Cultural Property 2020, str. 6.

(48)

     Unutaragencijska suradnja može, na primjer, značiti suradnju unutar jednog tijela (npr. među policijskim jedinicama specijaliziranima za različite oblike kriminaliteta ili među različitim jedinicama regionalne policije). Međuagencijska suradnja znači suradnja među različitim tijelima, kao što su policija, carina, pravosuđe itd.

(49)

     Praktični vodič Ureda UN-a za droge i kriminal za pomoć u provedbi međunarodnih smjernica za sprečavanje kriminala i kaznenopravni odgovor u vezi s trgovinom kulturnim dobrima i drugim povezanim kaznenim djelima (2016.).

(50)

     Vidjeti bilješku 18.

(51)

     Npr. Interpolova baza podataka o ukradenim umjetničkim djelima i odgovarajuća aplikacija ID-Art, ili crveni popisi Međunarodnog vijeća muzeja, u kojima se opisuju kategorije kulturnih dobara za koja postoji rizik da budu prokrijumčarena iz različitih regija svijeta.

(52)

     Vidjeti Interpol, Creating a national cultural heritage Unit, The value of a national unit dedicated to fighting crimes against cultural heritage and the illicit traffic of cultural property, siječanj 2019.

(53)

     Konkretnije, razmjena informacija putem mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu informacija (SIENA), održavanje operativnih sastanaka, operativna potpora tijekom istraga (uključujući osposobljavanje za internetske istrage u kontekstu EMPACT-ovih operacija Pandora), analitička potpora, strateška potpora (npr. procjena prijetnji) ili tehnička potpora putem Europolova laboratorija za inovacije.

(54)

     Npr. upotreba Frontexova kataloga EUROSUR-ovih usluga spajanja za otkrivanje prekograničnih kaznenih djela.

(55)

     Kao što su suradnja u okviru EMPACT-a, zajednički istražni timovi, korištenje zajedničkih koordinacijskih centara (uz moguće sudjelovanje zemalja koje nisu članice EU-a), uključujući potporu Eurojusta i Europske pravosudne mreže u kaznenim stvarima, mogućnosti uzajamne pravne pomoći, među ostalim na temelju članka 6. Direktive 2014/60/EU, europski uhidbeni nalog, Europski istražni nalog, suradnja na temelju Direktive (EU) 2018/1673 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o borbi protiv pranja novca kaznenopravnim sredstvima (SL L 284, 12.11.2018., str. 22.–30.) i Uredbe (EU) 2018/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje (SL L 303, 28.11.2018., str. 1.–38.), suradnja i uzajamna pravna pomoć u istragama organiziranog kriminala na temelju Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (UNTOC).

(56)

     Nezakonita trgovina kulturnim dobrima može naštetiti i financijskim interesima Unije ili biti povezana s kaznenim djelima koja štete tim financijskim interesima. EPPO je nadležan za istragu i kazneni progon počinitelja kaznenih djela koja utječu na proračun Unije te kaznenih djela koja su s njima neodvojivo povezana. Vidjeti Uredbu Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”), SL L 283, 31.10.2017., str. 1.–71.

(57)

     Nacrt rezolucije Vijeća o stvaranju neformalne mreže tijela kaznenog progona i stručnjaka u području kulturnih dobara (EU CULTNET) od 4. listopada 2012., 14232/12.

(58)

     Konvencija Vijeća Europe o kaznenim djelima povezanima s kulturnim dobrima, donesena 3. svibnja 2017. (serija ugovora Vijeća Europe br. 221).

(59)

     Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2022. o povratu i oduzimanju imovine, COM(2022) 245 final.

(60)

     Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Ususret direktivi o kaznenim sankcijama za kršenje prava Unije o mjerama ograničavanja, 25. svibnja 2022., COM(2022) 249 final; Odluku Vijeća (EU) 2022/2332 od 28. studenoga 2022. o utvrđivanju kršenja Unijinih mjera ograničavanja kao područja kriminaliteta koje ispunjava kriterije iz članka 83. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ST/10287/2022/REV/1, SL L 308, 29.11.2022., str. 18.–21.

(61)

     U okviru prvog programa rada Obzora Europa već su objavljena dva poziva na podnošenje prijedloga, jedan u okviru 2. klastera „Kultura, kreativnost i uključivo društvo” (odnosno  HORIZON-CL2-2022-HERITAGE-01-07: zaštita artefakata i kulturnih dobara od antropogenih prijetnji ), a drugi u okviru 3. klastera „Civilna sigurnost za društvo” (odnosno HORIZON-CL3-2021-FCT-01-08: borba protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima ).

(62)

     Time se uzima u obzir rad projekta NETCHER (NETwork and social platform for Cultural Heritage Enhancing and Rebuilding), koji financira EU.

(63)

     Vidjeti bilješku 72.

(64)

     Među ostalima: UNESCO, Vijeće Europe, Međunarodno vijeće muzeja, Svjetska carinska organizacija, Interpol, UNIDROIT, UNODC, Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne imovine (ICCROM) i savez ALIPH (Alliance Internationale pour la protection du patrimoine dans les zones en conflit).

(65)

     Vidjeti Prilog Preporuci Vijeća za pridruživanje EU-Egipat o prioritetima partnerstva EU-Egipat za razdoblje 2021.–2027., 16. lipnja 2022.

(66)

     Vidjeti https://www.elpaccto.eu/en/news/new-cooperation-tools-to-investigate-trafficking-in-cultural-property/

(67)

     Više primjera navedeno je u izvješću Europske službe za vanjsko djelovanje za 2022. o napretku u provedbi koncepta za kulturnu baštinu u sukobima i krizama – komponenta mira i sigurnosti u vanjskom djelovanju Europske unije, i posebnim zaključcima Vijeća, 14. rujna 2022., ESVD(2022) 1556.

(68)

     Potpora se pruža u okviru projekata EUROMED Police i EUROMED Justice, koje provode CEPOL i Eurojust. Cilj je projekta EUROMED Police povećati kapacitete južnih partnerskih zemalja za borbu protiv teškog i organiziranog kriminala. EUROMED Justice okuplja najvažnije dionike u području kaznenog pravosuđa.

(69)

     U skladu sa Zaključcima Vijeća o pristupu EU-a kulturnoj baštini u sukobima i krizama od 18. lipnja 2021.

(70)

     Vidjeti izvješće iz bilješke 67.

(71)

     Vidjeti izvješće iz bilješke 67, str. 6.–8.

(72)

     https://www.aliph-foundation.org/en/actions-country/UA

(73)

     https://civil-protection-humanitarian-aid.ec.europa.eu/where/europe/ukraine_en

(74)

     Kad je riječ o suradnji sa zemljama Bliskog istoka, mjere se mogu temeljiti i na rezultatima studije i osposobljavanja „El Hiwar II”, koje je financirao EU, o zaštiti kulturne baštine i borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima u Egiptu, Jordanu i Libanonu.

(75)

     Npr. putem projekta PITCHER (Preventing Illicit Trafficking of Cultural Heritage Educational Resources), https://www.pitcher-project.eu/ .