EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.6.2022.

COM(2022) 404 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

KONFERENCIJA O BUDUĆNOSTI EUROPE

Provođenje vizije u djelo

„U Europi je sjećanje na našu prošlost oduvijek oblikovalo našu budućnost. To je tim važnije u vrijeme kad se na naš kontinent vratilo ono što je donedavno bilo nezamislivo. Očiti pokušaji Rusije da ponovno iscrta karte i ponovno ispiše čak i najtragičnije dijelove naše povijesti podsjetili su nas na opasnosti od gubitka kontrole, kako nad našom prošlošću, tako i nad našom budućnošću. Na opasnost od usmjerenosti na život u trajnoj sadašnjosti i uvjerenosti da se stvari ne mogu promijeniti. Da ne mogu postojati bolji načini djelovanja. I što je još gore: da će stvari uvijek ostati iste dok god se mi sami ne promijenimo. To je potpuno pogrešno! Stajati u mjestu znači zaostajati.”

predsjednica von der Leyen, 
9. svibnja 2022., svečanost zatvaranja Konferencije o budućnosti Europe

1.UVOD

Odavno se već govori da Europska unija ide brže i dalje kad mora. Često citirana misao Jeana Monneta da će se Unija „kovati u krizama i postati zbroj rješenja za koja smo se u njima odlučili” dobro opisuje velik dio povijesti EU-a, osobito u posljednje dvije godine kad smo se svi zajedno suočili s globalnom pandemijom i surovom ratnom agresijom na našem pragu. Istovremeno, europski građani sve više zahtijevaju promjene i reforme te rad na poboljšanju Europe u skladu sa željama građana. Zbog toga je predsjednica von der Leyen u svojim političkim smjernicama iz srpnja 2019. pozvala na organiziranje Konferencije o budućnosti Europe, kao dio vizije novog poticaja europskoj demokraciji, i obvezala se na provedbu njezinih rezultata u djelo.

Konferencija o budućnosti Europe, koja je započela na Dan Europe 2021. i trajala godinu dana, bila je izvanredna paneuropska prilika za demonstraciju deliberativne demokracije, najveća i najšira takve vrste. Omogućila je povezivanje osoba svih dobi, iz svih zemalja i različitog podrijetla, od kojih mnoge nikad nisu bile u interakciji s Europom ili nisu bile upoznate s institucionalnim ustrojem Europske unije. Svi su sudionici, u svjetlu svojih različitih iskustava, perspektiva, jezika i identiteta, iznijeli svoja očekivanja od Europe i zajedno osmislili viziju njezine budućnosti.

Pri tome su Konferencija i njezini sudionici pokazali koliko je važno i koliko je potrebno bolje uključiti građane u oblikovanje politika koje utječu na njihove živote. Konferencija je udahnula nov život u način funkcioniranja slojevite demokracije u Europi te pokazala mogućnosti stvarnog europskog javnog prostora za angažiranje ljudi iz cijele Unije na temama koje smatraju najvažnijima.

To je vidljivo iz načina na koji su građani i institucije, zakonodavci i laici raspravljali o temeljnim pitanjima našeg vremena i predložili niz rješenja u područjima koja će definirati budućnost Europe: od klimatskih promjena i okoliša do digitalizacije i demokracije, zdravlja i socijalne pravde te jednakosti, gospodarstva i sigurnosti, vrijednosti i kulture – i još mnogo toga. Na ishod je neizbježno utjecao i današnji kontekst, a osobito sudar kriza s kojima se Europa morala suočiti u posljednje dvije godine. Utjecaj pandemije bolesti COVID 19 na naše zdravlje i gospodarstva odražava se u svim temama, dok je neizazvan i neopravdan rat Rusije protiv Ukrajine stavio jak naglasak na potrebu za snažnijom Europom u svijetu, spremnom očuvati mir i vrijednosti kao što je to činila više od 70 godina.

S obzirom na broj i kvalitetu dobivenih prijedloga, Konferencija je ostvarila svoj cilj, no njezin će uspjeh u konačnici ovisiti o promjenama koje se ostvare. U tom se duhu Europska komisija, zajedno s Europskim parlamentom i Vijećem, u zajedničkoj izjavi iz ožujka 2021. obvezala poduzeti daljnje korake u vezi s predloženim mjerama – svaka institucija u okviru svojih nadležnosti i u skladu s Ugovorima. Na svečanosti zatvaranja Konferencije 9. svibnja 2022. predsjednica von der Leyen još je jedanput podsjetila na tu obvezu.

Ova je Komunikacija prvi korak u tom smjeru. Sadrži procjenu potreba za daljnjim djelovanjem kako bi se ostvarili prijedlozi s Konferencije, daje pregled sljedećih koraka i iznosi mogućnosti o najboljoj primjeni dobivenih saznanja te ugradnji participativne demokracije u izradu politika i zakonodavstva EU-a.

2.DALJNJE POSTUPANJE: OD PRIJEDLOGA DO DJELOVANJA

Prijedlozi s Konferencije, sadržani u završnom izvješću koje je predano predsjednicima Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije, opsežni su, ambiciozni i okrenuti budućnosti. Strukturirani su u devet širokih tematskih područja s očekivanim preklapanjima između nekih od predloženih mjera.

Ocjena prijedlogâ

U cilju praćenja prijedlogâ s Konferencije na najtransparentniji i najizravniji način valja napraviti početnu analizu kako bi se utvrdilo što je potrebno za njihovu provedbu. Kako bi ta ocjena bila vjerodostojna, ključno je držati se duha i slova onoga što se predlaže – bez ponovnog tumačenja ili odabira. To je izneseno u Prilogu ovoj Komunikaciji. Navedenih 49 prijedloga podijeljeno je prema istim tematskim područjima koja su odabrana na Konferenciji, a ocjena Komisije navedena je za svako područje.

U Prilogu se iznose četiri kategorije odgovora: već postojeće inicijative koje se bave temama prijedlogâ, one na čije se donošenje pozivaju Europski parlament i Vijeće, planirane mjere kojima će se ostvariti ideje i u koje će se uključiti nova promišljanja iznesena na Konferenciji te nove inicijative ili područja rada koji su nadahnuti prijedlozima, au nadležnosti su Komisije.

Prvu kategoriju čine inicijative koje Komisija već provodi, a kojima se izravno odgovara na iznesene prijedloge. U nju, primjerice, možemo ubrojiti Europski zakon o klimi, u kojem je već stupilo na snagu zakonodavstvo kojim su postavljeni klimatski ciljevi EU-a, ili pak Akt o digitalnim uslugama, kojim će se osigurati da digitalno okruženje bude siguran prostor koji jamči slobodu izražavanja i prilike za digitalno poslovanje. Ta kategorija uključuje i osnivanje HERA-e, Tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize, kako bi se Europi pomoglo da se bolje pripremi i reagira na prekogranične prijetnje zdravlju. Može obuhvaćati i postignute povijesne sporazume o minimalnim plaćama i sudjelovanju žena u upravnim odborima. Uključuje i konkretne inicijative za jačanje međunarodnih partnerstava i globalne uloge Europe, primjerice putem strategije „Global Gateway” koja promiče ulaganje u pametnu, čistu i sigurnu infrastrukturu diljem svijeta, u skladu s vrijednostima EU-a.

Drugu kategoriju odgovora čine prijedlozi koje je Komisija već iznijela i na kojima suzakonodavci trenutačno rade. U nekim slučajevima, to daje dodatni poticaj ubrzanju zakonodavnih aktivnosti, primjerice u radu na Novom paktu o migracijama i azilu, Aktu o umjetnoj inteligenciji ili inicijativama za jačanje kružnog gospodarstva, primjerice za baterije ili održive proizvode. To uključuje i prijedloge iznesene u okviru paketa Spremni za 55 %, koji su ključni za ostvarivanje klimatskih ciljeva Europe i za smanjenje njezine energetske ovisnosti. Obuhvaća i našu inicijativu za jačanje otpornosti i tehnološke suverenosti EU-a mjerama kao što je Akt o čipovima.

Treća kategorija sadrži područja u kojima Komisija već planira iznijeti prijedloge te će uzeti u obzir sugestije s Konferencije. To uključuje Akt o slobodi medija, čiji je cilj zaštititi pluralizam i neovisnost medija na unutarnjem tržištu Unije, zakonodavni prijedlog za jačanje opskrbe sirovinama koje su ključne za zelenu i digitalnu tranziciju te Novi europski program za inovacije. Obuhvaća i zakonodavni okvir kojim će se nastojati ubrzati i olakšati prijelaz na održive prehrambene sustave. U predstojećim tjednima i mjesecima Komisija će iznijeti i prijedloge kojima se izravno odgovara na neke od prijedloga s Konferencije, bilo da se radi o obnovi naše prirode ili o zabrani stavljanja proizvoda nastalih prisilnim radom na tržište EU-a.

Naposljetku, četvrto područje čine prijedlozi s Konferencije koji su djelomično ili u cijelosti novi te zahtijevaju nove inicijative ili prijedloge Komisije. Područja za koja su na Konferenciji izneseni prijedlozi novih aktivnosti uključuju veći naglasak na bolje razumijevanje pitanjâ mentalnog zdravlja i prijedloge za njihovo bolje rješavanje u cijeloj Europi. Ostale preporuke odnose se na prehranu i sigurnost hrane, bolje informiranje o ekološkom otisku te dosadašnju uspješnost proizvodâ u pogledu dobrobiti životinja. Predlaže se i usklađeni europski pristup praćenju darknetate snažniji naglasak na rudarenje kriptovaluta.

Načela daljnjeg postupanja

Ocjenom se pokazuje jasan smjer i utvrđuju područja u kojima će Komisija morati iznijeti prijedloge. Komisija će to učiniti na najpragmatičniji mogući način, bilo zakonodavnim aktima ili na neki drugi način. U potpunosti će iskoristiti svoje pravo inicijative u skladu s Ugovorima, poštujući pritom načela supsidijarnosti i proporcionalnosti te pravila za bolju izradu zakonodavstva. To podrazumijeva ocjenu vjerojatnog učinka predmetnih opcija politika, sprečavanje mogućih negativnih posljedica i utvrđivanje najučinkovitije razine za donošenje odluka.

Valja također primijetiti da postoje mnogobrojna područja u kojima će Komisija morati poduzeti nezakonodavne mjere, bilo zbog njezinih ograničenih zakonodavnih ovlasti u tim područjima ili zato što je to najbolje rješenje za postizanje željenog ishoda. Isto tako, Komisija nema nadležnost za provedbu svih prijedloga, a neke od njih mogu bolje provesti u djelo druge institucije EU-a, države članice ili tijela lokalne i regionalne vlasti.

Prvi skup novih prijedloga bit će najavljen u govoru predsjednice von der Leyen o stanju Unije u rujnu 2022. te u popratnom pismu namjere. Ti će prijedlozi biti uvršteni u program rada Komisije za 2023. i nadalje. Neki bi trebali postati i sastavni dio zajedničkih zakonodavnih prioriteta dogovorenih između institucija EU-a te budućih programa rada Komisije.

Ugovori: iskoristimo ono što imamo, mijenjajmo ako je potrebno

U daljnjem postupanju s prijedlozima s Konferencije nove reforme i politike ne moraju isključivati rasprave o potrebi za izmjenama Ugovora. Izmjene Ugovora ne bi smjele biti same sebi svrhom, a za veliku većinu mjera puno se može učiniti i morat će se učiniti u skladu s postojećim Ugovorima. Ugovori EU-a su, baš kao i ustavi država članica, živući instrumenti. Institucije EU-a i države članice usuglasile su se u mandatu ove Komisije da će iskoristiti puni potencijal Ugovora EU-a, bilo za nabavu milijardi doza cjepiva za građane u cijeloj Europi ili za pokretanje gospodarstva budućnosti putem instrumenta NextGenerationEU. EU je tada zacrtao i ambiciozan te pravno obvezujući put prema klimatskoj neutralnosti, preoblikovao pravila igre u digitalnom svijetu i pomogao malim poduzećima da zadrže zaposlene za vrijeme pandemije putem programa SURE. Sve je to bilo moguće zahvaljujući političkoj volji koju su institucije pokazale radeći u suglasju kako bi odgovorile na hitnost izazova.

Postojeći Ugovori imaju i neiskorišteni potencijal koji bi mogao pomoći u pronalaženju odgovora na prijedloge s Konferencije, osobito primjenom „klauzula pasarela” kako bi se u određenim područjima politika prešlo na glasovanje kvalificiranom većinom. To je predsjednica von der Leyen u svojim političkim smjernicama i govoru o stanju Unije izričito zatražila za područja kao što su energetika i oporezivanje te za važne aspekte zajedničke vanjske i sigurnosne politike, kao što su sankcije i ljudska prava.

Međutim, neke od ideja iznesenih na Konferenciji uistinu su inovativne te od EU-a zahtijevaju poduzimanje novih i još neistraženih mjera. Među njima su i neki prijedlozi u kojima se izričito traže izmjene Ugovorâ. To obuhvaća područja kao što su zdravlje ili obrana.

Konferencija je dala nov zamah ulaganju napora u obnovu i poboljšanje europskog projekta, gradeći na njegovim temeljima i dograđujući ih kada je to potrebno. Kao što je predsjednica von der Leyen istaknula u svom obraćanju Konferenciji, Komisija će uvijek biti na strani onih koji žele reformirati Europsku uniju kako bi ona funkcionirala bolje, pa i izmjenama Ugovora ako to bude potrebno. 

U tom duhu Komisija pozdravlja spremnost Europskog parlamenta da prvi put iskoristi ovlasti dobivene Ugovorom iz Lisabona i predloži izmjene i dopune Ugovorâ. Parlament je izdvojio nekoliko područja u kojima bi, po njegovu mišljenju, o izmjenama Ugovorâ trebalo raspraviti sazivanjem konvencije. Komisija je spremna u potpunosti ispuniti svoju institucionalnu zadaću u postupku koji je propisan člankom 48. Ugovora o Europskoj uniji, a osobito dati svoje mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskim vijećem.

3.BUDUĆNOST: STAVLJANJE GRAĐANA U SREDIŠTE EUROPSKE DEMOKRACIJE

Osim kvalitete i broja prijedloga politika te njihova poticaja reformama, Konferencija je dala i brzi uvid u način na koji europski javni prostor može napredovati i na koji se naša demokracija može obogatiti na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uključivanjem građana. Potaknula je na stotine rasprava u stilu „deliberativne demokracije u gradskim vijećnicama i kafićima” u svakom kutku Europe. Novi formati deliberativne demokracije, kao što su višejezična digitalna platforma i europski paneli građana, omogućili su Europljanima razmjenu ideja o pitanjima koja smatraju važnima za izgradnju budućnosti naše Unije. Pri tome se nastojalo dobiti mišljenja osoba do kojih je najteže doprijeti, onih koje su rijetko bave politikom ili možda nisu glasovale na prethodnim europskim izborima.

Niz inovacija s Konferencije daje smjernice za bolje uključivanje građana u određivanje prioriteta i ambicija te u oblikovanje i izradu politika na europskoj razini. Gradeći na rezultatima Konferencije i služeći se vlastitim postojećim pomagalima Komisija će predložiti načine za osiguravanje veće uloge građana u izradi politika EU-a.

Ključna i posebno inovativna značajka Konferencije bili su europski paneli građana. Ukupno 800 nasumično odabranih građana, od kojih su trećinu činili mladi, sastalo se na trima deliberativnim sjednicama za svaki panel i dalo preporuke. Po uzoru na europske panele nekoliko država članica organiziralo je i nacionalne panele građana.

Potaknuta tim uspjehom, Komisija će panelima građana omogućiti da raspravljaju i daju preporuke prije donošenja određenih ključnih prijedloga, u okviru šireg oblikovanja politika i u skladu s načelima bolje izrade zakonodavstva. Ovisno o prirodi predmetnih pitanja, to mogu biti paneuropski paneli ili manji, ciljani paneli posvećeni točno određenim aspektima politika. Kao što je to bio slučaj na Konferenciji, sudionike bi trebalo izabrati nasumično. Međutim, oni bi trebali odražavati različitosti i demografsku sliku Europe. Mladi bi trebali predstavljati trećinu sudionika. „Izvješće građana” u kojem su sažeti ishodi tih participativnih i deliberativnih procesa uključit će se, prema potrebi, u procjenu učinka. U slučaju da su svi sudionici mladi, to će se nazivati „testom mladih”. Prvi iz te nove generacije panela građana organizirat će se u kontekstu govora o stanju Unije 2022.

Višejezična digitalna platforma omogućila je sudionicima da podijele svoje ideje i raspravljaju o njima u tek nekoliko klikova te je poslužila kao mjesto održavanja mnogobrojnih događanja diljem Europe koja su organizirana u okviru Konferencije. Do svibnja 2022. višejezičnu digitalnu platformu posjetilo je gotovo pet milijuna pojedinačnih posjetitelja, zabilježeno je više od 750 000 sudionika, raspravljalo se o 18 000 ideja i održano je više od 6 500 događanja.

Kao odgovor na zahtjeve sudionika Konferencije da se pokrenu digitalne platforme za savjetovanja, portal Komisije Iznesite svoje mišljenje postat će jedinstvena kontaktna točka za digitalno sudjelovanje građana te će objediniti sve informacije o mehanizmima koji su Komisiji na raspolaganju za uključivanje građana. To novo internetsko središte objedinit će ključne značajke višejezične digitalne platforme Konferencije: izravna komunikacija među građanima, komentiranje – na svim službenim jezicima EU-a zahvaljujući usluzi eTranslation – ali i internetske ankete i organiziranje internetskih participativnih događanja. To će biti temelj za novi ekosustav demokratskog angažmana i inovacija.

Sve je to dio širih nastojanja Komisije da ojača demokraciju i javni prostor u Europi. U vrijeme sve izraženijih sukoba i autoritarizma širom svijeta, demokracije i demokratska otpornost više nego ikad traže pozornost i zaštitu. U okviru Akcijskog plana za europsku demokraciju Komisija je nedavno predložila mjere za jačanje europskih političkih stranaka i omogućivanje vođenja prekograničnih kampanja, kao dio mjera kojima je cilj zaštititi integritet izbora i otvorenu demokratsku raspravu. Iznijela je i prijedloge za zaštitu i jačanje prava mobilnih građana EU-a, posebno u vezi s europskim izborima. Slično tomu, Europski parlament nedavno je predložio reformu izbornog zakonodavstva EU-a te iznio prijedloge za uvođenje transnacionalnih lista na sljedećim europskim izborima. Komisija će podržati Europski parlament u postizanju sporazuma o izbornom zakonodavstvu u Vijeću.

To je ujedno i prilika za početak razmišljanja o tome kako se iskustvo stečeno na Konferenciji može iskoristiti za jačanje europskog građanskog identiteta. To bi svakako uključivalo procjenu načina na koji obrazovanje i komunikacija mogu osigurati prostor za razvoj te vrste angažmana.

4.ZAKLJUČAK

Kao što je navedeno u ovoj Komunikaciji i njezinu Prilogu, Konferencija je rezultirala mnogim prijedlozima na kojima treba raditi, ali i mnogim zaključcima iz kojih treba učiti i saznanjima koja valja sačuvati, a napose energijom i poticajem za poboljšanje Europe te pomoć njezinu daljnjem napretku. Iako je Konferencija završila, rad na provedbi jasnih prijedloga za poboljšanje Europe i omogućivanje svim građanima da nastave iznositi svoje mišljenje o politikama koje na njih utječu tek počinje.

Konferencija je pokazala da su Europljani odlučni izgraditi bolju budućnost. Europsku uniju vide kao način ostvarivanja te budućnosti i žele je izgraditi zajedno sa svojim izabranim predstavnicima. Europu mira i blagostanja, pravednosti i napretka, socijalno osjetljivu i održivu Europu, koja je brižna, ali i odvažna u primjeni hrabrih politika na dobrobit svih generacija. Njihova je vizija jasna, a mnogobrojne inicijative iznesene u ovoj Komunikaciji omogućit će Komisiji da tu viziju počne provoditi u djelo.

Nastavak rada na ishodima Konferencije zajednička je odgovornost uključenih institucija, u skladu s njihovim institucionalnim ovlastima te načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Jasna i djelotvorna komunikacija bit će ključna u daljnjem radu, posebno kako bi se osigurala aktivna podrška građana te izgradilo povjerenje u proces i njegove ishode. Kako bi se informirali građani i zadržao postignuti zamah, u jesen 2022. organizirat će se događanje o rezultatima Konferencije. To će biti prilika za komunikaciju o tome što tri glavne institucije EU-a poduzimaju u pogledu dobivenih prijedloga te za sagledavanje napretka postignutog u toj fazi procesa. Bit će to i prilika za stvaranje jasne i čvrste spone između ishoda Konferencije i njome nadahnutih budućih aktivnosti.

(1)

Pročitajte završno izvješće na digitalnoj platformi konferencije. 

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.6.2022.

COM(2022) 404 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

KONFERENCIJA O BUDUĆNOSTI EUROPE






Provođenje vizije u djelo

PRILOG

U ovom se Prilogu iznosi djelomičan popis zakonodavnih akata i drugih inicijativa putem kojih Komisija ostvaruje ili će ostvariti prijedloge i mjere koji su proizašli iz Konferencije o budućnosti Europe, a u nadležnosti su Komisije. Komisija će svoja planirana djelovanja i zakonodavne prijedloge koje je nadahnula Konferencija razraditi uz puno poštovanje standardâ o boljoj izradi zakonodavstva i načelâ supsidijarnosti i proporcionalnosti te će posvetiti dužnu pozornost financijskim ograničenjima u okviru aktualnog višegodišnjeg proračuna. Pokušat će osigurati i da predložene inicijative budu popraćene konkretnim komunikacijskim aktivnostima i kampanjama kako bi se potaknuo dijalog s građanima o mjerama u okviru politika EU-a i o tome kako one utječu na njihov svakodnevni život i pridonose njegovoj kvaliteti.

Za svaku od devet tema Konferencije u Prilogu su navedeni prijedlozi s Konferencije i utvrđena:

‣relevantna djelovanja koja je već predložila ili pokrenula Komisija Ursule von der Leyen

‣relevantni zakonodavni akti na čije se donošenje poziva Europski parlament i/ili Vijeće

‣relevantna planirana djelovanja i zakonodavni akti

‣relevantna nova područja djelovanja koja je nadahnula Konferencija.

U svakom poglavlju redoslijed inicijativa Komisije slijedi redoslijed prijedloga i mjera s Konferencije. Ako inicijativa ili akt EU-a obuhvaća više tema Konferencije, navodi se samo jedanput, u okviru najrelevantnijeg prijedloga s Konferencije. Na primjer, plan REPowerEU dotiče se zamisli spomenutih u temama Snažnije gospodarstvo, socijalna pravda i radna mjesta i Klimatske promjene i okoliš, no uglavnom se odnosi na energetsku autonomiju, zbog čega je naveden u poglavlju EU u svijetu.

Osim pravnih akata, u Prilogu su navedeni i komunikacijski alati i programi.

Mnogi prijedlozi s Konferencije u skladu su s mjerama i zakonodavnim aktima iz Komisijinih planova te će se ti prijedlozi uzeti u obzir u pripremama tih planiranih djelovanja i prijedloga. Ishodi Konferencije potaknut će Komisiju na promišljanje novih područja, a usto će obogatiti njezina razmišljanja o mjerama te zakonodavnim i nezakonodavnim prijedlozima koji su trenutačno u fazi planiranja.

Brojni fondovi i drugi mehanizmi potpore omogućuju da se politike EU-a provedu u djelo. Mnogi od njih međusektorske su prirode i obuhvaćaju mjere u okviru više tema Konferencije. Među najvažnijima su:

‣Mehanizam za oporavak i otpornost

‣Europski fond za regionalni razvoj

‣Europski socijalni fond plus

‣Kohezijski fond (podupire ulaganja u području okoliša i prometa, uključujući infrastrukturu)

‣mehanizam za pravednu tranziciju, uključujući Fond za pravednu tranziciju (podupire područja najpogođenija tranzicijom na klimatsku neutralnost)

‣Fond solidarnosti Europske unije

‣privremeni okviri za državne potpore

‣Inovacijski fond i Fond za modernizaciju

‣Instrument za povezivanje Europe (promiče rast, otvaranje radnih mjesta i konkurentnost ciljanim infrastrukturnim ulaganjima u promet, energetiku i digitalne usluge)

‣program Digitalna Europa

‣Erasmus+

‣Europske snage solidarnosti

‣program Kreativna Europa s potprogramima I-Portunus, Kultura pokreće Europu i Glazba pokreće Europu (podupire mobilnost umjetnika, stvaratelja i kulturnih djelatnika)

‣Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

‣Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu

‣program Obzor Europa za istraživanja i inovacije

‣program „EU za zdravlje”

‣Fond za azil, migracije i integraciju

‣program Pravosuđe

‣program Građani, jednakost, prava i vrijednosti

‣Fond za unutarnju sigurnost

‣Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa

‣Instrument za tehničku potporu (pruža potporu i stručno znanje državama članicama kao pomoć u osmišljavanju i provedbi reformi, među ostalim u području klimatske politike, digitalne tranzicije i zdravlja).

1. KLIMATSKE PROMJENE I OKOLIŠ

Rad Komisije na ostvarenju prijedloga s Konferencije

Komisija je već predložila sljedeće:

‣europski zeleni plan

‣strategija „od polja do stola”, kojom se prehrambene sustave želi učiniti pravednima, zdravima i prihvatljivima za okoliš

‣reformirana zajednička poljoprivredna politika

‣akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja

‣akcijski plan za kružno gospodarstvo

‣strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.

‣strategija EU-a za šume do 2030.

‣preuzimanje obveze sadnje 3 milijarde stabala do 2030. i aplikacija za brojenje stabala MapMyTree

‣komunikacija o održivom plavom gospodarstvu

‣misija za oceane u okviru programa Obzor Europa

‣akcijski plan za ekološki uzgoj

‣Europski zakon o klimi

‣EU-ova strategija održivosti u području kemikalija

‣strategija EU-a za održivu i pametnu mobilnost

‣strategija za solarnu energiju

‣strategija za energiju iz obnovljivih izvora na moru

‣Uredba o taksonomiji održivosti u energetskom sektoru

‣plan za nepredvidive situacije u prometnom sektoru

‣europska partnerstva, primjerice za očuvanje bioraznolikosti, za prelazak na čistu energiju, za čisto zrakoplovstvo, za europske željeznice, za povezanu, kooperativnu i automatiziranu mobilnost, za čisti vodik, za baterije, za prelazak na cestovni promet bez emisija, za klimatski neutralne energetski učinkovite industrije „Processes4Planet”

‣misije EU-a kojima se potiče angažman institucija i građana kako bi do 2030. stotinu gradova postalo klimatski neutralno te kako bi se obnovili naši oceani i vode, kako bismo se prilagodili klimatskim promjenama postizanjem klimatske otpornosti 150 regija i zajednica te stvaranjem stotinu živih laboratorija i svjetionika koji će predvoditi prelazak na zdrava tla

‣integracija načela nenanošenja bitne štete i ambicioznih ciljeva za izdatke povezane s klimom u okviru višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta NextGenerationEU

‣potprogram Prelazak na čistu energiju i potprogram za klimatsku politiku programa LIFE

‣Odluka o Europskoj godini željeznice

‣akcijski plan o željezničkom prometu na velike udaljenosti i prekograničnom željezničkom prometu

‣inicijativa „Val obnove”

‣revizija Direktive o industrijskim emisijama i europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari

‣revizija planova održive gradske mobilnosti u sklopu Okvira za gradsku mobilnost iz 2021.

‣Preporuka Komisije o energetskom siromaštvu

‣europski istraživački prostor: pilot-mjera za zeleni vodik

‣Komunikacija o održivim ciklusima ugljika, koja obuhvaća više mjera, uključujući integriranu procjenu korištenja zemljišta u biogospodarstvu kojom se podupire strategija EU-a za biogospodarstvo

‣savez za čisti vodik, čiji je cilj promicanje ulaganja i poticanje uvođenja proizvodnje i upotrebe čistog vodika

‣putovi tranzicije kojima se raznim ekosustavima pomaže da postanu otporniji, zeleniji i digitalniji

‣komunikacija „Naš otpad, naša odgovornost”

‣europski klimatski pakt

‣novi europski Bauhaus

‣Strategija EU-a za održive tekstilne proizvode koji se mogu reciklirati

‣Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama

‣platforma za pravednu tranziciju

‣Kodeks ponašanja za subjekte u poslovanju s hranom, čiji je cilj pridonijeti izgradnji društveno odgovornog prehrambenog vrijednosnog lanca kojim se smanjuje utjecaj EU-a na okoliš i klimu

‣Preporuka o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti

‣Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju te za sustav trgovanja emisijama.

Komisija poziva Europski parlament i/ili Vijeće da bez odgode donesu sljedeće:

‣Paket „Spremni za 55 %” kako bi se do 2030. klimatska, energetska, prometna i porezna politika EU-a te politika korištenja zemljišta prilagodile smanjenju neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 %

omehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama

orevizija Direktive o oporezivanju energije kako bi se ažurirale minimalne porezne stope za goriva i energente

oDirektivu o energetskoj učinkovitosti s višim ciljem od 13 % (dosad 9 %)

oUredba o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu

orevizija Uredbe o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za osobne automobile i laka gospodarska vozila

oprijedlog revizije Uredbe o pošiljkama otpada

opreinaka Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora s višim ciljem od 45 % (dosad 40 %)

orevidirana Direktivu o energetskim svojstvima zgrada

oSocijalni fond za klimatsku politiku

orevizija Uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva

oinicijativa FuelEU Maritime

oinicijativa ReFuelEU Aviation

opaket o dekarboniziranom plinu i vodiku

osustav trgovanja emisijama, uključujući njegovo proširenje na zgrade i cestovni promet

orevidirana Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima

oUredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj

‣inicijativa za održive proizvode

‣provjera primjerenosti načela „onečišćivač plaća”

‣revizija Uredbe o TEN-T-u, kojom bi se poboljšala kvaliteta željezničke mreže EU-a kako bi se do 2030. postigli visoki standardi u osnovnoj mreži TEN-T, a do 2040. novi standardi u proširenoj mreži

‣Direktiva o industrijskim emisijama

‣Uredba o sprečavanju krčenja i degradacije šuma

‣Uredba o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda, uključujući digitalne putovnice za proizvode

‣inicijativa za jačanje položaja potrošača u zelenoj tranziciji

‣revizija Uredbe o građevnim proizvodima kako bi se osigurala prikladnost postojećeg regulatornog okvira za postizanje cilja da izgrađeni okoliš ispunjava zahtjeve u pogledu održivosti i klimatskih ciljeva

‣prijedlog nove Uredbe o pošiljkama otpada.

Prijedlozi koje Komisija namjerava iznijeti:

‣uvođenje ciljeva za smanjenje rasipanja hrane

‣tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš na etiketama proizvoda, utemeljene na metodama ugljičnog otiska

‣zakonodavstvo o održivim prehrambenim sustavima (uključujući označivanje održive hrane)

‣smjernice za odstupanje u pogledu protumonopolskih pravila za sporazume o održivosti u poljoprivredi

‣akcijski plan za očuvanje ribolovnih resursa i zaštitu morskih ekosustava

‣zajednička komunikacija o programu EU-a za međunarodno upravljanje oceanima

‣ažuriranje Direktive o održivoj uporabi pesticida

‣revizija najvećih dopuštenih količina ostataka za određene pesticide u uvezenoj hrani, uzimajući u obzir okolišne aspekte od globalne važnosti

‣revizija zahtjeva u pogledu podataka, kriterija za odobravanje i načela procjene za mikroorganizme kako bi se olakšalo njihovo stavljanje na tržište u niskorizičnim sredstvima za zaštitu bilja

‣zakonodavstvo o obvezujućim ciljevima EU-a za obnovu prirode

‣certifikacija u kontekstu uklanjanja ugljika

‣okvir politike za biološku i biorazgradivu plastiku te plastiku koja se može kompostirati

‣zakonodavni prijedlog o dobrobiti životinja, uključujući postupno ukidanje i konačnu zabranu upotrebe kaveznih sustava za veći broj životinjskih vrsta nakon uspješne europske građanske inicijative „Okončajmo upotrebu kaveza”

‣revizija Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, čiji je cilj zaštita morskog ekosustava i biološke raznolikosti

‣revizija mandata Europske agencije za pomorsku sigurnost

‣revizija Direktive o onečišćenju s brodova

‣revizija Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda

‣revidirani popis onečišćujućih tvari u površinskim i podzemnim vodama

‣smjernice za potporu provedbi Uredbe o ponovnoj uporabi vode

‣revizija zakonodavstva o kvaliteti zraka kako bi se olakšala primjena načela „onečišćivač plaća”

‣revizija inicijative EU-a za oprašivače radi bolje zaštite kukaca

‣mjere za smanjenje nenamjernog ispuštanja mikroplastike u okoliš

‣komunikacija o ažuriranju Strateškog plana za energetsku tehnologiju

‣multimodalne digitalne usluge u području mobilnosti kako bi se bolje integrirali javni prijevoz i željezničke usluge te olakšalo digitalno planiranje putovanja

‣inicijativa CountEmissionsEU u području prometa

‣revizija Uredbe o zračnom prijevozu i Uredbe o slotovima

‣Savez za zrakoplovstvo bez emisija kako bi se ubrzao prijelaz na ugljično neutralne letove

‣paket o ekologizaciji prijevoza tereta, uključujući prijedlog o teškim vozilima

‣zakonodavni okvir o promatranju šuma, izvješćivanju o šumama i prikupljanju podataka o šumama

‣revizija Okvirne direktive o otpadu, među ostalim kako bi se spriječilo stvaranje otpada, uskladili sustavi prikupljanja otpada i uspostavila usklađena pravila EU-a o proširenoj odgovornosti proizvođača za tekstilne proizvode s ekomodulacijom naknada

‣reforma carinskog sustava radi unapređenja carinske unije uspostavom jačeg okvira koji će omogućiti bolju zaštitu građana EU-a i jedinstvenog tržišta

‣zakon o zdravlju tla

‣inicijativa o potkrepljivanju tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš

‣revizija Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu, uključujući moguće mjere u pogledu programa povrata

‣inicijativa o održivoj potrošnji robe radi rješavanja pitanja planiranog zastarijevanja i prava na popravak

‣proširenje sustava odgovornosti proizvođača, pružanje poticaja i poticanje razmjene informacija i dobre prakse u području recikliranja otpada

‣plastika za jednokratnu uporabu – Provedbena odluka o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i izvješćivanje o recikliranom sadržaju u plastičnim bocama za napitke za jednokratnu uporabu

‣emisijske norme Euro7 za automobile, kombije, kamione i autobuse

‣izvješće o strateškim predviđanjima o povezivanju zelene i digitalne tranzicije u novom geopolitičkom kontekstu.

Komisija će razmotriti nova područja djelovanja, kao što su:

‣zakonodavstvo o biljkama proizvedenima određenim novim genomskim tehnikama

‣standardi dobrobiti životinja za uvezenu robu

‣mogućnosti označivanja u vezi s dobrobiti životinja

‣smjernice o sektorskoj primjeni načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu”

‣procjena nacrta ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u EU-u

‣jačanje privatnog financiranja za energetsku učinkovitost

‣rješavanje pitanja utjecaja gospodarenja otpadom na okoliš

‣mjere za ograničavanje svjetlosnog onečišćenja

‣daljnje promicanje biciklističke infrastrukture i zona bez automobila (propisi o pristupu vozila gradskim sredinama)

‣akcijski plan za promicanje energetske tranzicije sektora ribarstva i akvakulture

‣zakonodavni prijedlog o povećanju udjela vozila s nultom stopom emisija u javnim i korporativnim voznim parkovima iznad određene veličine

‣

‣procjena potrebe za izuzećem međunarodnih željezničkih karata od PDV-a na razini EU-a kako bi se znatno smanjili troškovi za putnike u željezničkom prometu.

2.ZDRAVLJE

Rad Komisije na ostvarenju prijedloga s Konferencije

Komisija je već predložila sljedeće:

‣strategija održivosti u području kemikalija, kojoj je cilj potaknuti inovacije za sigurnije i održive kemikalije te poboljšati zaštitu ljudskog zdravlja i okoliša od opasnih kemikalija

‣akcijski plan za ekološki uzgoj i popratni zakonodavni paket

‣europski plan za borbu protiv raka, uključujući 10 vodećih inicijativa

‣misija za borbu protiv raka u okviru programa Obzor Europa: do 2030., imajući u vidu europski plan za borbu protiv raka, poboljšati život više od 3 milijuna ljudi

‣farmaceutska strategija za Europu

‣preporuke po državama članicama u području zdravlja u okviru europskog semestra, godišnjeg ciklusa koordinacije ekonomskih politika

‣Tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA)

‣Uredba o pojačanoj ulozi Europske agencije za lijekove u pripravnosti za krizne situacije i upravljanju njima u području lijekova i medicinskih proizvoda

‣europska partnerstva, na primjer za „jedno zdravlje”/antimikrobnu otpornost, za poticanje europskog istraživačkog prostora za zdravstvena istraživanja, za preobrazbu zdravstvenih sustava i sustava skrbi te za pripravnost na pandemije

‣ažurirana pravila o PDV-u, uključujući prošireni popis javnozdravstvenih proizvoda i usluga oslobođenih od PDV-a

‣inicijativa „Zdravije zajedno” za pomoć državama članicama u utvrđivanju i provedbi učinkovitih politika i mjera za smanjenje opterećenja koje je rezultat najvažnijih nezaraznih bolesti, uključujući u području mentalnog zdravlja

‣Kodeks ponašanja za odgovorno poslovanje s hranom i postupanje na tržištu

‣strukturirani dijalog o sigurnosti opskrbe lijekovima kako bi se ojačala otpornost farmaceutskih lanaca opskrbe i zajamčila sigurnost opskrbe, bez ugrožavanja cjenovne pristupačnosti

‣europski oblak za otvorenu znanost, kojim se osiguravaju namjenske platforme (kao što je Europska platforma za podatke o bolesti COVID-19) za razmjenu podataka o medicinskim istraživanjima te kliničkih i genomskih podataka

‣manifest za istraživanje bolesti COVID-19 u EU-u kako bi se maksimalno povećala dostupnost rezultata istraživanja u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19

‣Uredba o proširenju ovlasti Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti

‣Uredba o okviru mjera za osiguranje opskrbe medicinskim protumjerama povezanima s krizom u slučaju javnozdravstvene krize na razini Unije

‣obvezni minimalni kriteriji za nabavu održive hrane u školama i javnim ustanovama

‣revizija pravnog okvira o krvi, tkivima i stanicama

‣porezni poticaji, u suradnji s državama članicama, radi promicanja zdrave prehrane.

Komisija poziva Europski parlament i/ili Vijeće da bez odgode donesu sljedeće:

‣Uredbu o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju

‣Uredbu o europskom prostoru za zdravstvene podatke, čiji je cilj poboljšati pružanje zdravstvene skrbi u cijeloj Uniji, građanima omogućiti kontrolu nad vlastitim zdravstvenim podacima, zdravstvenim stručnjacima omogućiti siguran pristup pojedinačnim elektroničkim „sažecima medicinskih podataka o pacijentu” (europska individualna elektronička zdravstvena putovnica) dosljedan, siguran, pouzdan i učinkovit okvir za upotrebu zdravstvenih podataka.

Prijedlozi koje Komisija namjerava iznijeti:

‣revizija Uredbe o informiranju potrošača o hrani, uključujući usklađeno obvezno naznačivanje hranjivih vrijednosti na prednjoj strani ambalaže kako bi se potrošačima omogućilo donošenje utemeljenih, zdravih i održivih odluke o odabiru hrane

‣preporuka za materijale i kemikalije za koje je predviđeno da budu sigurni i održivi kako bi se industriji i regulatornim tijelima osigurale smjernice za stvaranje novih materijala i kemikalija

‣revidirano zakonodavstvo o farmaceutskim proizvodima kojim se osigurava brži pristup kvalitetnim, sigurnim, cjenovno pristupačnim i zelenijim lijekovima u svim državama članicama

‣revidirano zakonodavstvo o lijekovima za rijetke bolesti i pedijatrijskim lijekovima

‣akcijski plan za bolje upravljanje hranjivim tvarima

‣preporuka o vrstama raka koje se mogu spriječiti cijepljenjem

‣ažuriranje Preporuke o probiru raka

‣inovativni pristupi istraživanju i javnoj nabavi antimikrobnih sredstava i njihovih alternativa

‣novo djelovanje za olakšavanje razmjene i presađivanja bubrega za određene primatelje i darivatelje u okviru programa rada „EU za zdravlje” za 2023.

‣nova globalna strategija za zdravlje.

Komisija će razmotriti nova područja djelovanja, kao što su:

‣digitalno označivanje i označivanje na prednjoj strani pakiranja s informacijama o ekološkom otisku proizvoda

‣načini za povećanje sudjelovanja u Europskom tjednu javnog zdravlja

‣paket o patentima, uključujući inicijativu o svjedodžbama o dodatnoj zaštiti i obveznom licenciranju patenata

‣mjere za rješavanje pitanja stavljanja na tržište i oglašavanja proizvoda povezanih s rizicima od raka

‣učinci zakonodavstva o zabrani pušenja

‣novi sveobuhvatni pristup mentalnom zdravlju.

3.SNAŽNIJE GOSPODARSTVO, SOCIJALNA PRAVDA I RADNA MJESTA

Rad Komisije na ostvarenju prijedloga s Konferencije

Komisija je već predložila sljedeće:

‣akcijski plan za socijalnu ekonomiju, koji organizacijama socijalne ekonomije omogućuje da rastu i napreduju

‣revizija Direktive o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu

‣Komunikacija o politici tržišnog natjecanja spremnoj za nove izazove

‣ažurirana industrijska strategija i osnivanje saveza u području sirovina, čistog vodika, baterija, plastike koju je moguće reciklirati, industrijskih podataka, rubnih mreža i oblaka, poluvodičkih tehnologija, obnovljivih i niskougljičnih goriva, zrakoplovstva bez emisija, solarne energije i EU-ova standarda Start-up Nations radi poticanja poduzetništva putem savezâ

‣revizija uredbi i smjernica o vertikalnom skupnom izuzeću

‣provjera prikladnosti modernizacije sustava državnih potpora

‣Komunikacija o kratkoročnom osiguranju izvoznih kredita

‣revizija Smjernica za regionalne potpore

‣revizija Komunikacije o važnim projektima od zajedničkog europskog interesa

‣Europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE)

‣revizija okvira državnih potpora za istraživanje, razvoj i inovacije

‣uključivanje ciljeva održivog razvoja u okvir europskog semestra

‣indeks uspješnosti tranzicije kojim se zemlje rangiraju prema ostvarenom napretku prema održivosti

‣europska partnerstva, na primjer „Made in Europe”, za ključne digitalne tehnologije te pametne mreže i usluge

‣strateški okvir za zdravlje i sigurnost na radu

‣Europsko vijeće za inovacije, vodeći program za utvrđivanje, razvoj i proširenje revolucionarnih tehnologija i inovacija

‣platforma Fit for Future, stručna skupina na visokoj razini koja radi na pojednostavnjenju zakonodavstva EU-a i smanjenju povezanih nepotrebnih troškova

‣Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava

‣pojačana Garancija za mlade

‣Program vještina za Europu kojim se građanima i poduzećima olakšava razvoj dodatnih i boljih vještina te njihova primjena u praksi, uključujući Pakt za vještine

‣inicijativa ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve) kojom se najugroženijim mladim osobama s manje mogućnosti pomaže da pronađu put na tržištu rada i u društvu u svojoj matičnoj zemlji

‣uspostava plana za rodnu ravnopravnost kao kriterija prihvatljivosti za sudjelovanje javnih tijela, istraživačkih organizacija i visokih učilišta u programu Obzor Europa

‣nova inicijativa Women TechEU za financiranje i potporu novoosnovanim poduzećima kojima upravljaju žene

‣manifest STE(A)M-a o rodno osjetljivom obrazovanju u području STEAM-a, kako je navedeno u strategiji EU-a za sveučilišta

‣pakt za ruralna područja – poboljšano upravljanje za ruralna područja EU-a

‣Europska platforma za borbu protiv beskućništva

‣europsko jamstvo za djecu kojim se osigurava da svako dijete u Europi izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti ima pristup temeljnim uslugama kao što su zdravstvena skrb, skrb o djeci, obrazovanje, prehrana i stanovanje

‣Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama

‣skupina na visokoj razini za budućnost socijalne zaštite i socijalne države u EU-u

‣testovi utjecaja zakonodavstva na MSP-ove u procjenama učinka

‣novi europski okvir za karijere istraživača: udruživanje snaga na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se poboljšale vještine i međusektorska mobilnost istraživača te potaknulo uravnoteženo kruženje talenata

‣korektivne mjere kako bi se smanjio inovacijski jaz i izgradili kapaciteti za istraživanje i inovacije u zemljama koje su manje uspješne u tim područjima

‣Zelena knjiga o starenju

‣Preporuka Komisije o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju

‣Direktiva o povećanju ravnoteže spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama te o drugim povezanim mjerama

‣Komunikacija o akcijskom planu za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka

‣Direktiva o izmjeni stopa poreza na dodanu vrijednost, uključujući smanjeni PDV na dječju opremu.

Komisija poziva Europski parlament i/ili Vijeće da bez odgode donesu sljedeće:

‣Direktivu o dužnoj pažnji za održivo poslovanje radi poticanja održivog i odgovornog korporativnog ponašanja u svim globalnim lancima vrijednosti

‣Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti

‣Direktivu o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi

‣Direktivu o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama

‣prijedlog o novim vlastitim sredstvima

‣reviziju uredbi o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

‣Direktivu o uspostavi globalne najniže razine oporezivanja multinacionalnih grupacija u Europskoj uniji

‣Uredbu o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma.

Prijedlozi koje Komisija namjerava iznijeti:

‣Revizija gospodarskog upravljanja

‣Preporuka o minimalnom dohotku

‣Preporuka o vrednovanju znanja

‣izmjena Direktive o izloženosti azbestu na radu

‣europski program inovacija za otklanjanje najvažnijih uskih grla radi postizanja najvećeg mogućeg učinka političkih inicijativa i instrumenata EU-a za potporu inovacijama

‣revizija uredbi i smjernica o horizontalnom skupnom izuzeću kojima se poduzećima pojašnjava kada mogu surađivati s konkurentima

‣revizija Obavijesti o utvrđivanju tržišta

‣kontrola koncentracija u EU-u – daljnje pojednostavnjenje postupaka

‣revizija Uredbe o de minimis potporama

‣Smjernice o kolektivnim ugovorima u pogledu radnih uvjeta za samozaposlene pojedince

‣digitalni euro

‣opseg i učinci euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja

‣izvješće o osnovnim uslugama

‣izvješće o provedbi Direktive o radnom vremenu

‣smjernice za procjenu distribucijskih učinaka

‣paket mjera za poboljšanje ishoda na tržištu rada za osobe s invaliditetom

‣okvir za otvorene financije

‣preispitivanje pravila EU-a o platnim uslugama

‣strategija ulaganja za male ulagatelje i popratni zakonodavni paket

‣poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT)

‣inicijativa za rješavanje pitanja čimbenika uključenih u omogućivanje utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja

‣Direktiva o provedbi globalnog sporazuma OECD-a o preraspodjeli prava oporezivanja

‣pilot-projekt o europskoj propusnici socijalne sigurnosti (ESSPASS)

‣inicijativa za socijalni dijalog

‣primjena, provedba i podizanje svijesti o pravima na razini EU-a u pogledu ravnoteže između poslovnog i privatnog života, uključujući roditeljski dopust

‣Komunikacija o odljevu mozgova i popratna inicijativa za povećanje priljeva mozgova

‣Preporuka o razvoju okvirnih uvjeta za socijalnu ekonomiju

‣europska strategija za skrb, popraćena prijedlogom revizije ciljeva iz Barcelone o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i prijedlogom preporuke Vijeća o dugotrajnoj skrbi

‣drugi paket novih vlastitih sredstava

‣revizija Preporuke Vijeća o kvalitativnom okviru za pripravništvo.

Komisija će razmotriti nova područja djelovanja, kao što su:

‣mjere za potporu regijama koje su u razvojnoj zamci i suočavaju se s trajno niskim gospodarskim rastom

‣daljnji rad na povećanju održivosti i otpornosti industrije i njezinoj digitalizaciji te na rješavanju problema ovisnosti

‣rješavanje pitanja demografske tranzicije, posebno u pogledu starenja i depopulacije

‣integrirani pristup mjerenju i praćenju dobrobiti koji se ne oslanja isključivo na BDP

‣daljnje proširenje i poboljšanje upotrebe digitalnih alata i postupaka u području prava trgovačkih društava.

4. EU U SVIJETU

Rad Komisije na ostvarenju prijedloga s Konferencije

Komisija je već predložila sljedeće:

‣Okvir za gradsku mobilnost

‣novi privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama

‣Inicijativa za rudarske regije u tranziciji na zapadnom Balkanu i u Ukrajini

‣mjere potpore za obnovu ukrajinskog ekosustava istraživanja i inovacija

‣Program za zapadni Balkan za istraživanje, inovacije, obrazovanje, kulturu, mlade i sport koji su pokrenule države članice EU-a i gospodarstva zapadnog Balkana

‣Strategija EU-a za međunarodnu suradnju u području istraživanja i inovacija, globalni pristup istraživanju i inovacijama, uključujući pridruživanje programu Obzor Europa partnera istomišljenika iz cijelog svijeta

‣Strategija za vanjsko djelovanje EU-a u području energetike u svijetu koji se mijenja

‣Strategija za Arktik

‣Strategija za Afriku

‣Global Gateway

‣Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost III.

‣Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju

‣Komunikacija o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu, s posebnim naglaskom na iskorjenjivanju dječjeg i prisilnog rada

‣Strategija EU-a za normizaciju

‣Strateški kompas za sigurnost i obranu

‣Komunikacija o zajedničkoj nabavi u području obrane

‣Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan

‣Zeleni program za zapadni Balkan

‣„Partnerstvo za pravednu energetsku tranziciju” s Južnom Afrikom

‣Zeleno partnerstvo između Maroka i EU-a

‣Gospodarski i investicijski plan za južno susjedstvo

‣Zeleni savez s Japanom

‣Zajednička komunikacija o „strateškom partnerstvu sa Zaljevom”

‣planovi za suradnju s civilnim društvom u partnerskim zemljama

‣strateški plan obnove „RebuildUkraine”

‣politika Istočnog partnerstva nakon 2020.: Jačanje otpornosti – Istočno partnerstvo koje donosi koristi za sve

‣analiza nedostataka u području ulaganja u obranu

‣Akcijski plan za trake solidarnosti između EU-a i Ukrajine radi olakšavanja izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda i bilateralne trgovine s EU-om

‣Preporuka o zajedničkom Unijinom paketu mjera za prevladavanje nestašica poluvodiča i mehanizmu EU-a za praćenje ekosustava poluvodiča

‣Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a

‣Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-a i Indije

‣proširenje mreže TEN-T na Ukrajinu

‣sporazumi o cestovnom prometu između Ukrajine i Moldove

‣Nova Agenda EU-a za borbu protiv terorizma, kojom se utvrđuju daljnji koraci u borbi protiv terorizma na razini EU-a kako bi se unaprijedilo predviđanje, sprečavanje, zaštita i odgovor na terorističke prijetnje

‣skup alata za ublažavanje vanjskog uplitanja u istraživanje i inovacije

‣Komunikacija o globalnom pristupu u području istraživanja i inovacija

‣revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika

‣ponovno pokretanje pregovora o trgovinskom sporazumu s Indijom

‣digitalno partnerstvo EU-a i Japana.

Komisija poziva Europski parlament i/ili Vijeće da bez odgode donesu sljedeće:

‣REPowerEU

‣Komunikacija o kratkoročnim intervencijama na tržištu plina i električne energije

‣Europski akt o čipovima, uključujući izmjenu Jedinstvenog temeljnog akta o uspostavi europskih partnerstava

‣Uredba o stranim subvencijama koje narušavaju unutarnje tržište

‣prijedlog novog općeg sustava povlastica

‣prijedlog instrumenta za borbu protiv prisile

‣Direktiva o povratu i oduzimanju imovine

‣dodavanje kršenja i izbjegavanja EU-ovih mjera ograničavanja u područja kriminaliteta utvrđena u članku 83. stavku 1. UFEU-a.

Prijedlozi koje Komisija namjerava iznijeti: 

‣Instrument za jačanje kapaciteta europske obrambene industrije putem zajedničke nabave

‣Uredba o uspostavi zajedničkog Europskog programa ulaganja u obranu

‣europsko zakonodavstvo o kritičnim sirovinama

‣instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve kako bi se tijekom budućih kriza brzo reagiralo i kako bi u svakom trenutku bio zajamčen protok robe i ljudi te pristup ključnim potrepštinama i uslugama

‣carinska potpora u provedbi pravila o dječjem radu

‣digitalna partnerstva najavljena u strategiji EU-a za indo-pacifičku regiju

‣doprinos trgovinskih sporazuma održivom razvoju – rezultat preispitivanja trgovine i održivog razvoja

‣ratifikacija nedavno sklopljenih trgovinskih sporazuma kako bi se učvrstili ključni odnosi

‣Akcijski plan za mlade u okviru vanjskog djelovanja EU-a

‣Strategija za dronove i bespilotne letjelice.

Komisija će razmotriti nova područja djelovanja, kao što su:

‣nove mjere za poboljšanje opće sigurnosti opskrbe hranom u EU-u

‣otpornost lanaca opskrbe i transparentnost za ključne lijekove, medicinske proizvode i sastojke.

5.VRIJEDNOSTI I PRAVA, VLADAVINA PRAVA I SIGURNOST

Rad Komisije na ostvarenju prijedloga s Konferencije

Komisija je već predložila sljedeće:

‣Godišnje izvješće o vladavini prava

‣Uredba o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije

‣informativni materijal:

odruštveni mediji i vizualna komunikacija

ointernetske stranice na domeni europa.eu prilagođene za pristup s mobilnih uređaja (uključujući kutak za učenje)

ointernetske stranice EUvsDisinfo

opublikacije i podaci koje objavljuje Ured za publikacije

oKomisijin portal za audiovizualne usluge

overzije ključnih političkih inicijativa prilagođene djeci

‣daljnje smjernice Europskog odbora za zaštitu podataka

‣Strategija EU-a za sigurnosnu uniju

‣poboljšani Kodeks o suzbijanju dezinformacija

‣nova inicijativa Bolji internet za djecu

‣Europski opservatorij za digitalne medije s mogućom platformom

‣procjena kvalitete života u izvješćima u okviru europskog semestra

‣strategije za uniju ravnopravnosti o pitanjima rodne ravnopravnosti, prava LGTBIQ osoba, invaliditeta, suzbijanja rasizma i uključivanja Roma

‣Strategija EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovske kulture u Europi.

Komisija poziva Europski parlament i/ili Vijeće da bez odgode donesu sljedeće:

‣skup prijedloga protiv očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja (tzv. strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja)

‣Uredba o izmjeni pravila o odšteti i pomoći putnicima u zračnom prometu te o odgovornosti zračnih prijevoznika.

Prijedlozi koje Komisija namjerava iznijeti:

‣Zakon o slobodi medija

‣europska iskaznica za osobe s invaliditetom

‣jačanje uloge i neovisnosti tijelâ za ravnopravnost

‣zakonodavni prijedlog o priznavanju roditeljstva među državama članicama.

Komisija će razmotriti nova područja djelovanja, kao što su:

‣inicijativa u pogledu udruga i neprofitnih organizacija

‣godišnja konferencija o vladavini prava kako bi se uz dionike uključili i građani.

6. DIGITALNA TRANSFORMACIJA

Rad Komisije na ostvarenju prijedloga s Konferencije

Komisija je već predložila sljedeće:

‣Komunikacija o digitalnom desetljeću

‣europska podatkovna strategija

‣Strategija EU-a za kibersigurnost

‣ciljevi kad je riječ o uvođenju širokopojasne mreže u ruralnim područjima u okviru strategije „od polja do stola”

‣strukturirani dijalog o digitalnom obrazovanju i vještinama

‣platforma i koalicija za digitalne vještine i radna mjesta

‣Europski tjedan programiranja

‣potpora za rasprave među socijalnim partnerima, uključujući njihove tekuće aktivnosti u vezi s radom na daljinu i pravom na isključivanje

‣Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti

‣Preporuka o kibersigurnosti 5G mreža

‣preporuke o individualnim računima za učenje i mikrokvalifikacijama

‣paket mjera za povezivost

‣Direktiva o priključcima za punjenje elektroničkih uređaja

‣europska infrastruktura za usluge lanca blokova

‣Akt o upravljanju podacima

‣Akt o digitalnim uslugama

‣Akt o digitalnim tržištima

‣inicijativa Wifi4EU

‣Program rada za istraživanje i inovacije u području tehnologije 6G

‣Direktiva o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije (revidirana Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava ili NIS 2)

‣inicijative koje uključuju Europsku platformu za dešifriranje, Inovacijski centar za unutarnju sigurnost, Europski atlas kibersigurnosti

‣prostor za jezične podatke kojim se stvara međusobno povezano i konkurentno europsko podatkovno gospodarstvo za javnu i privatnu ponovnu uporabu resursa

‣revizija Direktive o pristupačnosti interneta

‣preispitivanje Koordiniranog plana o umjetnoj inteligenciji

‣Komunikacija o poticanju europskog pristupa umjetnoj inteligenciji.

Komisija poziva Europski parlament i/ili Vijeće da bez odgode donesu sljedeće:

‣Deklaracija o digitalnim pravima i načelima

‣program politike: put u digitalno desetljeće

‣Uredba o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama (Uredba o e-privatnosti)

‣prijedlog direktive čija je svrha povećanje otpornosti kritičnih subjekata, okvir za sve opasnosti kako bi se pružila potpora kritičnim subjektima u državama članicama koji sprečavaju incidente koji uzrokuju prekide u radu, odolijevaju im, apsorbiraju ih i oporavljaju se od njih

‣Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti financijskog sektora (Akt DORA)

‣Akt o umjetnoj inteligenciji

‣Uredba o europskom digitalnom identitetu

‣Akt o podacima o osiguravanju pravednosti u dodjeli vrijednosti podataka te pristupu podacima i njihovoj upotrebi u EU-u u svim gospodarskim sektorima

‣prijedlog uredbe o uspostavi programa Unije za sigurnu povezivost, plana za siguran svemirski komunikacijski sustav EU-a

‣preporuka o osnivanju zajedničke jedinice za kibersigurnost kako bi s pomoću naprednih i koordiniranih odgovora rješavala sve veći broj ozbiljnih kiberincidenata koji utječu na javne službe, poduzeća i život građana diljem EU-a

‣Uredba i Direktiva o digitalizaciji prekogranične pravosudne suradnje i pristupa pravosuđu u građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima

‣Uredba o uspostavi platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova

‣Uredba o digitalnoj razmjeni informacija u predmetima povezanima s terorizmom

‣Uredba o kriptoimovini

‣Direktiva o inteligentnim prometnim sustavima

‣Uredba o jedinstvenom europskom nebu.

Prijedlozi koje Komisija namjerava iznijeti:

‣Europski akt o kiberotpornosti

‣revidirana Direktiva o smanjenju troškova uvođenja širokopojasnih mreža

‣revidirane smjernice o državnim potporama za širokopojasne mreže

‣preporuka o poboljšanju prenošenja digitalnih vještina u obrazovanju i osposobljavanju

‣preporuka o čimbenicima koji omogućuju digitalno obrazovanje

‣stajalište Unije u pogledu izmjena u međunarodnim radijskim propisima koje treba zauzeti na Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji 2023. u cilju neometane komunikacije diljem EU-a

‣europska certifikacija digitalnih vještina

‣odgovornost za umjetnu inteligenciju

‣provjera primjerenosti prava EU-a o zaštiti potrošača u pogledu pravednosti u digitalnoj domeni

‣revizija Direktive o odgovornosti za proizvode

‣prijedlog strategije za interoperabilnost vlada EU-a

‣Akcijski plan za digitalizaciju energetskih sustava i rješavanje problema potrošnje energije pri korištenju digitalne infrastrukture

‣„GreenData4All” – ažurirana pravila o geoprostornim podacima o okolišu i pristupu informacijama o okolišu

‣inicijativa „PDV u digitalnom dobu”.

Komisija će razmotriti nova područja djelovanja, kao što su:

‣jačanje provedbe Opće uredbe o zaštiti podataka, uključujući razmatranje administrativnog postupka za primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka u prekograničnim slučajevima, pojačanu komunikaciju o pravilima o zaštiti podataka i privoli te poboljšanje informacija o tome kako se podaci koriste

‣daljnji razvoj europskog digitalnog identiteta, uključujući olakšavanje prekograničnih transakcija

‣europski podatkovni prostori za mobilnost i turizam

‣europski okvir za mjerenje, procjenu i informiranje građana o utjecaju digitalizacije na okoliš

‣bolje izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača

‣alternativni načini rješavanja potrošačkih sporova

‣inicijative za jačanje digitalne kohezije uz oslanjanje na europske centre za digitalne inovacije

‣daljnji razvoj višejezične dimenzije u kontekstu digitalne transformacije u EU-u

‣standardni program o pravilima ponašanja na internetu i internetskim pravima korisnika

‣aktivnosti normizacije u području umjetne inteligencije

‣pripremno djelovanje za koordinirani nadzor darkneta na razini EU-a.

7.EUROPSKA DEMOKRACIJA

Rad Komisije na ostvarenju prijedloga s Konferencije

Komisija je već predložila sljedeće:

‣Akcijski plan za europsku demokraciju

‣Izvješće o građanstvu EU-a za 2020.

‣Strategija o pravima osoba s invaliditetom

‣poboljšani načini uključivanja građana putem portala „Iznesite svoje mišljenje”, europske građanske inicijative i drugih oblika uključivanja građana

‣Komunikacija o boljoj regulativi, nakon čega slijede revidirane smjernice i poboljšani paket instrumenata

‣Preporuka o zaštiti, sigurnosti i jačanju položaja novinara

‣služba za medije (tradicionalni i novi mediji) koja medijima u Bruxellesu i svim državama članicama pruža činjenične informacije o inicijativama i mjerama EU-a

‣predstavništva Europske komisije

‣mreža ureda Europe Direct

‣centralizirane komunikacijske kampanje s posebnim naglaskom na usmjerenost na mlade Europljane

‣Kodeks dobrog administrativnog postupanja

‣kontaktni centar Europe Direct dostupan građanima za pitanja povezana s EU-om na 24 službena jezika EU-a i drugim jezicima, npr. ukrajinskom

‣pilot-projekt Izgradnja Europe s lokalnim vijećnicima, kojim se vijećnicima u lokalnim tijelima omogućuje da komuniciraju o EU-u

‣projekti istraživanja smislene i etične komunikacije

‣uključivanje građana u istraživanja kao načelo i operativni cilj programa Obzor Europa

‣Komisijin Centar stručnosti za participativnu i deliberativnu demokraciju pod vodstvom Zajedničkog istraživačkog centra

‣usluga strojnog prevođenja eTranslation kako bi se olakšala komunikacija na svim službenim jezicima EU-a

‣akcijski plan za pristupačnost interneta kako bi se osiguralo da sve informacije koje Komisija objavljuje na internetu budu dostupne osobama s invaliditetom

‣program Globalna Europa za ljudska prava i demokraciju

‣platforma za sudjelovanje djece kako bi se povezali postojeći mehanizmi sudjelovanja djece na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a i kako bi se djeca uključila u donošenje odluka u EU-u

‣program Obzor Europa, klaster 2. – dio za inovativna istraživanja o demokraciji i upravljanju te istraživački projekti usmjereni na učinkovite metode za višerazinsko, višejezično i multimodalno promišljanje građana na razini EU-a

‣mreža za inovativna rješenja za budućnost demokracije

‣pilot-modeli za ciljane rasprave i postupke zajedničkog stvaranja za određene politike EU-a.

Komisija poziva Europski parlament i/ili Vijeće da bez odgode donesu sljedeće:

‣prijedlog o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju

‣revizija Uredbe o financiranju europskih političkih stranaka

‣revizija Direktive Vijeća o biračkim pravima mobilnih građana EU-a na izborima za Europski parlament

‣revizija Direktive Vijeća o biračkim pravima mobilnih građana EU-a na lokalnim izborima.

Prijedlozi koje Komisija namjerava iznijeti:

‣Izvješće o građanstvu EU-a za 2023.

‣izdvajanje vremena i resursa za organizaciju panela građana s ciljem udubljivanja u određeni broj ključnih tema i dobivanja pomoći u pripremi posebno važnih skupova ključnih inicijativa te povratnih informacija prije pokretanja zakonodavnog postupka

‣organiziranje manjih ciljanih postupaka rasprave ili zajedničkog stvaranja/oblikovanja, koji se provode u manjem opsegu, kako bi se određena pitanja politike rješavala na troškovno učinkovitiji i pravodobniji način

‣koherentan i smislen pristup kako bi se osiguralo sudjelovanje mladih u oblikovanju politika, i to putem njihova sustavnog sudjelovanja u panelima građana i u manjim deliberativnim procesima zajedničkog stvaranja kao i obraćanjem posebne pozornosti na učinke predviđenih politika na mladu generaciju

‣daljnji razvoj portala „Iznesite svoje mišljenje” kako bi ga se učinilo još lakše dostupnom središnjom točkom za informacije o mehanizmima uključivanja građana koje Komisija koristi; platforma će se ojačati integriranjem deliberativnih značajki platforme Konferencije i drugim relevantnim „civic tech” funkcijama (tehnologije koje podupiru funkcioniranje civilnog društva), uključujući internetska participativna događanja

‣daljnje jačanje interakcija na internetu i izvan njega te promicanje angažmana građana na lokalnoj razini

‣integriranje informacija i komunikacije usmjerenih na građane u sve faze procesa donošenja politika kako bi se poticalo aktivno građanstvo i demokratsko sudjelovanje – među ostalim prije europskih izbora – u duhu zajedničke odgovornosti institucija EU-a, država članica na svim razinama upravljanja i civilnog društva

‣u svim javnim komunikacijama, korištenje pristupačnog jezika prilagođenog kanalu i formatu komunikacije koji se upotrebljava za vrstu publike kojoj se obraća

‣razvoj novog sustava za podnošenje i obradu zahtjeva za pristup dokumentima, uključujući javni portal za građane

‣daljnji razvoj centara Europe Direct u lokalne EU-ove kontaktne centre.

Komisija će razmotriti nova područja djelovanja, kao što su:

‣pomoć u izgradnji kapaciteta među nacionalnim, regionalnim i lokalnim akterima kako bi se pokrenula nova generacija decentraliziranih dijaloga s građanima na temelju deliberativnih pristupa

‣razvoj Europske povelje o sudjelovanju građana, namijenjene svima koji sudjeluju u aktivnostima uključivanja građana ili ih organiziraju, koja promiče opća načela bitna za uspješno uključivanje građana

‣učiniti europsko građanstvo opipljivijim za građane, među ostalim jačanjem prava povezanih s njime i pružanjem pouzdanih i lako dostupnih informacija o njemu

‣promicanje nastavnih materijala iz europskih projekata suradnje u Komisijinu „Kutku za učenje” i razvoj novih nastavnih materijala u kojima se dodatno razrađuje važnost aktivnog građanstva i medijske pismenosti

‣poboljšanje transparentnosti donošenja odluka u EU-u tako što će se građanima promatračima omogućiti praćenje cijelog postupka donošenja odluka; tri institucije mogle bi zajedno pozvati takve predstavnike da promatraju odabrane postupke međuinstitucijskog odlučivanja o temama od šireg interesa i građanima Europe prenose vijesti o razvoju događaja.

8. MIGRACIJE

Rad Komisije na ostvarenju prijedloga s Konferencije

Komisija je već predložila sljedeće:

‣uredbe o kohezijskom djelovanju za izbjeglice u Europi

‣aktivacija Direktive o privremenoj zaštiti kako bi se pomoglo osobama koje bježe od ruskog rata protiv Ukrajine

‣Direktiva o plavoj karti EU-a o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi visokokvalificiranog zapošljavanja

‣Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži

‣sveobuhvatna i uzajamno korisna partnerstva s ključnim zemljama podrijetla i tranzita u okviru Europskog pakta o migracijama i azilu

‣obnovljeni akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata

‣Nova agenda za Sredozemlje

‣Uredba o Agenciji EU-a za azil

‣Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027.

‣Strategija o budućnosti Schengena

‣Strategija EU-a za dobrovoljni povratak i reintegraciju

‣Komunikacija o privlačenju vještina i talenata u EU.

Komisija poziva Europski parlament i/ili Vijeće da bez odgode donesu sljedeće:

‣Novi pakt o migracijama i azilu

‣paket o vještinama i talentima – Direktiva o osobama s dugotrajnim boravištem i Direktiva o jedinstvenoj dozvoli

‣Zakonik o schengenskim granicama

‣Uredba o situacijama instrumentalizacije u području migracija i azila

‣izmijenjena Uredba o postupcima azila

‣preinaka Direktive o uvjetima prihvata

‣Uredba o upravljanju azilom i migracijama

‣Uredba o mjerama u vezi s nezakonitim ulaskom na područje Europske unije usmjerenima protiv prijevoznika koji sudjeluju u trgovini ljudima ili krijumčarenju migranata ili ih olakšavaju.

Prijedlozi koje Komisija namjerava iznijeti:

‣kampanja na razini EU-a u cilju podizanja razine osviještenosti o migracijama

‣višegodišnja komunikacijska kampanja usmjerena na povećanje vidljivosti alata EU-a za profiliranje vještina državljana trećih zemalja.

Komisija će razmotriti nova područja djelovanja, kao što su:

‣rješavanje problema zapošljavanja i nedostatka radne snage kao odraza geopolitičkog konteksta

‣evaluacija zakonodavstva o suzbijanju trgovine ljudima i, prema potrebi, predlaganje revizije

‣intenziviranje rada na prvom prihvatu.

9. OBRAZOVANJE, KULTURA, MLADI I SPORT

Rad Komisije na ostvarenju prijedloga s Konferencije

Komisija je već predložila sljedeće:

‣Komunikacija o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025.

‣Europska strategija za sveučilišta

‣preporuka o izgradnji mostova za učinkovitu europsku suradnju u području visokog obrazovanja, kojom se utvrđuju mjere za olakšavanje daljnjih prekograničnih studija i suradnje do sredine 2024., kao što su združeni studiji koji se temelje na zajedničkim europskim kriterijima

‣Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021.–2027.)

‣Preporuka o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

‣portal europskog prostora obrazovanja za izgradnju otpornijih i uključivijih sustava obrazovanja i osposobljavanja.

‣Preporuka o mikrokvalifikacijama

‣mjere za jačanje sinergija između EURES-a i Europassa, proširenje baze članova/partnera u EURES-u, potpunu razmjenu životopisa i slobodnih radnih mjesta te automatsko usklađivanje ponude i potražnje

‣razmjene među nastavnicima (eTwinning, School Education Gateway, Europska platforma za školsko obrazovanje)

‣koalicija „Obrazovanje za klimu”

‣Preporuka o kombiniranom učenju za visokokvalitetno i uključivo osnovno i srednjoškolsko obrazovanje

‣Europska godina mladih 2022.

‣Preporuka o volontiranju mladih, kojom će se olakšati transnacionalno volontiranje mladih u okviru Europskih snaga solidarnosti

‣Strategija EU-a o pravima djeteta

‣evaluacija Preporuke o visokokvalitetnom ranom i predškolskom obrazovanju i skrbi

‣godišnji Europski tjedan sporta, kampanje BeActive (Budimo aktivni) i BeInclusive (Budimo uključivi)

‣kampanja HealthyLifestyle4All, čiji je cilj povezati sport, aktivan način života, zdravlje i prehranu s drugim politikama te mobilizirati javna tijela i dionike iz svijeta sporta kako bi se vlastitim obećanjima pridružili inicijativi

‣Preporuka o zajedničkom europskom podatkovnom prostoru za kulturnu baštinu

‣program uzajamnog učenja o kulturnoj baštini za gradove i regije

‣„Glasovi kulture”, strukturirani dijalog sa sektorom kulture

‣Preporuka o učenju za zelenu tranziciju i održivi razvoj

‣osnivanje stručne skupine za teme povezane s dobrobiti u školi.

Prijedlozi koje Komisija namjerava iznijeti:

‣Preporuka o putevima do školskog uspjeha, u čijem su fokusu potpora učenicima koji imaju problema sa stjecanjem osnovnih vještina, svjedodžba o završenom srednjoškolskom obrazovanju i smanjivanje udjela mladih koji prerano napuštaju školovanje

‣preispitivanje programa EU-a za distribuciju voća, povrća i mlijeka u školama

‣informativna kampanja radi popularizacije znanstvenih predmeta

‣višegodišnja komunikacijska kampanja u cilju povećanja vidljivosti EURES-a

‣ažuriranje okvira za mobilnost u svrhu učenja.

Komisija će razmotriti nova područja djelovanja, kao što su:

‣dodatno poboljšana informacijska platforma za razmjenu i objedinjavanje informacija povezanih s obrazovanjem.

(1)

 Tih šest prijedloga sadržava ukupno 57 konkretnih mjera.

(2)

Ta četiri prijedloga sadržavaju ukupno 24 konkretne mjere.

(3)

Tih šest prijedloga sadržava ukupno 61 konkretnu mjeru.

(4)

   Tih osam prijedloga sadržava ukupno 42 konkretne mjere.

(5)

Tih šest prijedloga sadržava ukupno 24 konkretne mjere.

(6)

Tih pet prijedloga sadržava ukupno 40 konkretnih mjera.

(7)

Tih pet prijedloga sadržava ukupno 35 konkretnih mjera.

(8)

Tih pet prijedloga sadržava ukupno 16 konkretnih mjera.

(9)

Ta četiri prijedloga sadržavaju ukupno 24 konkretne mjere.