EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 9.6.2022.

COM(2022) 283 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o napretku u provedbi strategije EU-a za biogospodarstvo
Europska politika u području biogospodarstva: pregled stanja i buduća kretanja

{SWD(2022) 162 final}

SAŽETAK

Europskim zelenim planom utvrđuje se ambicija EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan kako bi se zaštitili ljudi, planet i blagostanje. Za prelazak na moderno, resursno učinkovito, prosperitetno i konkurentno gospodarstvo, u kojem su okoliš, zdravlje i dobrobit na prvom mjestu, potrebno je intenzivno i široko djelovanje u svim sektorima gospodarstva. S obzirom na taj novi kontekst politike Europsko vijeće zatražilo je od Europske komisije 1 da do 2022. dostavi izvješće o napretku u provedbi strategije EU-a za biogospodarstvo iz 2018. te da procijeni je li tu strategiju i/ili njezin akcijski plan potrebno ažurirati.

Zbog svoje sustavne perspektive strategija za biogospodarstvo ima važnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti te okolišne, gospodarske i društvene održivosti.

Ovo Izvješće o napretku pokazuje da su mjere na pravom putu prema ostvarivanju glavnih ciljeva strategije za biogospodarstvo:

·U sve više nacionalnih i regionalnih strategija za biogospodarstvo promiču se međusektorska suradnja i načela održivosti te se ulaže u inovacije u biogospodarstvu.

·Napredak u uvođenju biogospodarstva postignut je u zemljama srednje i istočne Europe, čemu su doprinijeli znatno financiranje sredstvima EU-a te uspostava novih foruma i mreža.

·Mobilizacija privatnih ulaganja te istraživanje i inovacije u prehrambenoj i drugim bioindustrijama rastu i ukazuju na obećavajući napredak. Europa ima snažan položaj na globalnom tržištu biokemikalija i biomaterijala.

U ovom su pregledu utvrđeni i nedostaci u trenutačnom akcijskom planu koji zahtijevaju daljnje djelovanje. Prvo, potrebno je poraditi na poboljšanju upravljanja potražnjom za zemljištem i biomasom kako bi se ispunili okolišni i gospodarski zahtjevi u klimatski neutralnoj Europi. Drugo, potrebno je uspostaviti održivije obrasce potrošnje kako bi se zajamčio okolišni integritet.

Biogospodarstvo je sada važnije nego ikad radi doprinosa zelenoj i pravednoj tranziciji u Europi. Strategija EU-a za biogospodarstvo pokazala se uspješnom. Međutim, nastavak provedbe akcijskog plana trebao bi više biti usmjeren na bolje upravljanje biološkim resursima i održive obrasce potrošnje.

1.Uvod

Naše trenutačno gospodarstvo koje se temelji na fosilnim gorivima dosegnulo je svoje granice 2 , a prelazak na novi društveni i gospodarski model, koji se temelji na održivoj i kružnoj upotrebi resursa, postao je jedna od temeljnih zadaća Unije.

Kako bi se pronašlo rješenje za taj izazov, Europska komisija 2012. donijela je strategiju za biogospodarstvo 3 i ažurirala je 2018. 4 (vidjeti sliku 1.). U ažuriranoj strategiji ponovno je potvrđeno pet izvornih ciljeva: i. osiguravanje opskrbe hranom i ishrane, ii. održivo upravljanje prirodnim resursima, iii. smanjenje ovisnosti o neobnovljivim, neodrživim resursima, iv. ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba njima te v. jačanje europske konkurentnosti i otvaranje radnih mjesta. Ti su ciljevi u skladu s ciljevima europskog zelenog plana, a sada su još važniji nego prije nakon ničim izazvane ruske invazije Ukrajine i potrebe da se ubrza ostvarivanje energetske neovisnost 5 i ojača sigurnost opskrbe hranom 6 . Strategijom EU-a za biogospodarstvo omogućuje se zelena i pravedna tranzicija te su njome obuhvaćene sve tri dimenzije održivosti: okolišna, društvena i gospodarska.

Kako bi se ostvarili ti ciljevi, ažurirana strategija za biogospodarstvo popraćena je ciljanim akcijskim planom s tri glavna područja djelovanja: 1. jačanje i unapređivanje bioindustrijskih sektora, poticanje ulaganja te otvaranje tržišta; 2. brzo uvođenje lokalnih biogospodarstava u cijeloj Europi; te 3. razumijevanje ekoloških ograničenja biogospodarstva.

Vijeće Europske unije prepoznalo je važnost biogospodarstva kao glavne sastavnice provedbe europskog zelenog plana 7 u Europi koju odlikuje regionalna raznolikost. Zatražilo je od Europske komisije da do 2022. dostavi izvješće o napretku u provedbi strategije za biogospodarstvo, čime bi se obilježila 10. obljetnica donošenja prve strategije EU-a za biogospodarstvo. Cilj je ovog dokumenta odgovoriti na taj zahtjev Vijeća.

Slika 1.: Razvoj strategije EU-a za biogospodarstvo i struktura ovog izvješća.

2.Što je biogospodarstvo?

Ključne poruke:

·Biogospodarstvo je prirodni pokretač i rezultat preobrazbe iz europskog zelenog plana.

·Upravljanje biogospodarstvom ključno je za ostvarivanje najvećih mogućih sinergija i rješavanje kompromisa.

·Politike biogospodarstva trebale bi se temeljiti na svim dimenzijama održivosti: 1. upravljanje zemljištem i biološkim resursima unutar ekoloških ograničenja, 2. održivi lanci vrijednosti i potrošnja te 3. socijalna pravednost i pravedna tranzicija.

Koncepti biogospodarstva i njegove politike razvili su se iz prve strategije EU-a za biogospodarstvo iz 2012. 8 , koji su ažurirani u strategiji za biogospodarstvo iz 2018. 9 (vidjeti sliku 1.). Biogospodarstvo obuhvaća sve sektore i sustave koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, biljke, mikroorganizmi i biomasa iz tih izvora, organski otpad), njihove funkcije i načela. Strategija EU-a za biogospodarstvo može pomoći da se utvrde, procijene i riješe kompromisi između ciljeva politike i konkurentske upotrebe zemljišta, mora i biomase 10 kako bi se optimizirala upotreba materijalnih resursa i usluga, uključujući usluge ekosustava. Na taj se način omogućuje pronalazak rješenja koja su povoljna za sve i s pomoću kojih se ostvaruje gospodarska dobit, čuva okoliš te povećavaju otpornost i kapacitet za oporavak.

Upravljanje biogospodarstvom ključno je za povećanje sinergijskih učinaka sektorskih politika 11 , stvaranje jednakih uvjeta i oblikovanje usklađenih kriterija održivosti u svim područjima politike. Poticanje međuresorne suradnje, usklađenosti politika i vertikalne koordinacije na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini omogućuje biogospodarstvu da ostvari svoj potencijal.

Politike biogospodarstva pomažu u izgradnji biogospodarstva koje se temelji na svim dimenzijama održivosti 12 . One svim ljudima omogućuju da uživaju u „bionačinu” života pružajući materijalne (hrana, vlakna, biomaterijali, energija) i nematerijalne (čisti zrak i voda, bioraznolikost, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba njima, rekreacija) proizvode i usluge na biološkoj osnovi te tako pridonoseći ciljevima novog europskog Bauhausa 13 i njegovim vrijednostima održivosti, uključivanja i kvalitete iskustva.

2.1.Okolišna održivost: upravljanje zemljištem i biološkim resursima unutar ekoloških ograničenja

Optimizacijom upotrebe bioloških resursa s kopna i iz mora biogospodarstvo povećava dodatne koristi 14 , kao što su proizvodnja biomase, ublažavanje klimatskih promjena i povećanje bioraznolikosti, a ujedno štiti druge usluge ekosustava i ostvaruje korist od njih. To podrazumijeva namjensko određivanje kopnenih i vodenih područja za očuvanje i obnovu ekosustava te ostvarivanje ciljeva koji su utvrđeni u, primjerice, Strategiji EU-a za bioraznolikost 15 i Strategiji za održivo plavo gospodarstvo 16 , europskim i nacionalnim planovima prilagodbe 17 te Uredbi o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF) 18 i Uredbi o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma 19 . Rješenjima koja se temelje na prirodi te održivim upravljanjem kopnenih i vodenih ekosustava pomaže se u obnovi prirodnih ekosustava i poštuju se načela najviših održivih prinosa 20 , čuva se multifunkcionalnost šuma 21 , izbjegava štetno onečišćenje 22 i poboljšava otpornost ekosustava.

2.2.Gospodarska održivost: održivi lanci vrijednosti i potrošnja

Biomasa i drugi biološki resursi dobiveni s kopna i mora moraju se upotrebljavati tako da se ispunjavaju i poštuju ljudske potrebe i prava, kao što je pravo na odgovarajuće i hranjive namirnice 23 te pravo upraviteljâ zemljišta i primarnih proizvođača na pravedne uvjete života i rada 24 . Biogospodarstvo pridonosi većini ciljeva održivog razvoja, među ostalim cilju br. 2 (iskorjenjivanje gladi), cilju br. 12 (održiva potrošnja i proizvodnja) te cilju br. 13 (djelovanje u području klime). Održivim obrascima potrošnje 25 osigurava se dobrobit za sve unutar ograničenja našeg planeta.

Politikama biogospodarstva potiču se održive inovacije 26 i stvaraju rješenja za održive prehrambene proizvode i proizvode dobivene od bioloških sirovina, biokemikalije i biološki proizvedene kemikalije, napredna biogoriva i bioenergiju budućnosti. U nekoliko inicijativa u okviru programa Obzor 2020. zajedničkog poduzeća za bioindustriju i regionalnih projekata predstavljeni su modernizacija industrije i održivi lanci vrijednosti (radni dokument službi Komisije, poglavlje 7.). Resursna i energetska učinkovitost postižu se primjenom načela kao što su kružno gospodarstvo, kaskadna upotreba, hijerarhija otpada ili pristup izbjegni-promijeni-unaprijedi 27 .

2.3.Društvena održivost: socijalna pravednost i pravedna tranzicija

Politike biogospodarstva omogućuju zelenu i socijalno pravednu tranziciju 28 razvojem održivih poslovnih modela 29 koji se temelje na načelu dubinske analize te promicanjem održive trgovine i socijalne pravednosti u Europi i izvan nje. Time će se smanjiti razlike i stvoriti nova, zelena radna mjesta u novonastalim kružnim, biotehnološkim i prehrambenim industrijama i uslugama, što će stvoriti dodanu vrijednost za regionalna gospodarstva. Primjeri kao što su rudarsko područje Rhenish u Njemačkoj (BioeconomyREVIER 30 ) ili bugarska regija Stara Zagora (BE-RURAL 31 ) pokazuju da biogospodarstvo pridonosi ruralnom i obalnom razvoju te potpomaže poštenu i pravednu tranziciju.

3.Opći trendovi u razvoju biogospodarstva u Europi

Ključne poruke:

·Raste broj nacionalnih strategija za biogospodarstvo u cijeloj Europi.

·Biomasa se uglavnom upotrebljava za hranu i hranu za životinje. Sve se više upotrebljava drvna biomasa.

·Kaskadno načelo mora se primjenjivati na upotrebu sve biomase.

·Važne inovacije u prehrambenoj i drugim bioindustrijama pokazuju potencijal biogospodarstva.

·Sudjelovanje javnosti u istraživanju i inovacijama dosad je pokazalo dobre rezultate te bi ga trebalo ojačati.

U ovom odjeljku najnoviji dostupni podaci Centra znanja za biogospodarstvo Europske komisije 32 upotrebljavaju se za prikaz stanja biogospodarstva u Europi. U odjeljku 3.1. daje se pregled trenutačno postojećih nacionalnih i regionalnih strategija za biogospodarstvo u Europi, dok se u odjeljku 3.2. prikazuje razvoj opskrbe biomasom i njezine upotrebe do 2017. U odjeljku 3.3. daje se pregled ekonomskih podataka o biogospodarstvu i naznačuje trenutačna uloga istraživanja i inovacija u bioindustriji.

3.1.Razvoj strategija za biogospodarstvo na nacionalnoj i regionalnoj razini

Uspješno uvođenje biogospodarstava ovisi o lokalnim okolišnim, društvenim i gospodarskim potencijalima i izazovima 33 . Akcijski plan strategije EU-a za biogospodarstvo iz 2018. sadržava posebne mjere za poticanje donošenja, ažuriranja i usklađenosti nacionalnih i regionalnih strategija za biogospodarstvo u cijeloj Europi. Od njegova donošenja postignut je znatan napredak. Trenutačno deset država članica EU-a ima posebne strategije za biogospodarstvo, a sedam je država članica EU-a u postupku razvoja vlastitih strategija (slika 1., za pojedinosti vidjeti poglavlje 2.1. radnog dokumenta službi Komisije). Dakle, još su tri države članice od 2018. razvile nacionalne strategije, a pet ih je započelo s razvojem takve strategije.

Mnoge su države članice EU-a uključene i u tri inicijative na makroregionalnoj razini: inicijativu BIOEAST 34 , u okviru koje se okuplja 11 država članica iz središnje i istočne Europe, inicijativu Nordijsko biogospodarstvo 35 ili inicijativu Biogospodarstvo u regiji Baltičkog mora 36 .

Sektorsko područje primjene tih strategija općenito odražava područje primjene europske strategije. Njihovo je djelovanje usmjereno na mjere:

oza promicanje provedbe načela kaskadne upotrebe biomase, kružnosti i resursne učinkovitosti te ulaganja u istraživanja, inovacije i razvoj tržišta u području biogospodarstva,

oza integraciju koncepata ili prioriteta biogospodarstva u postojeće regulatorne okvire,

oza olakšavanje suradnje među vladama i među dionicima,

oza promicanje javne nabave proizvoda dobivenih od bioloških sirovina, nacionalnih oznaka i standarda te mjera kojima se povećava znanje i promiče obrazovanje ili osposobljavanje u području biogospodarstva (radni dokument službi Komisije, tablica 1.).

Nadalje, 28 regija EU-a 37 donijelo je vlastite namjenske strategije za biogospodarstvo, a još je jedna regija u postupku razvoja takve strategije. Još je 69 regija EU-a u postupku donošenja ili je već donijelo strategije u kojima je biogospodarstvo jedan od ključnih elemenata, dok 96 drugih regija EU-a ima strategije s minimalnim sadržajem koji se odnosi na biogospodarstvo (radni dokument službi Komisije, slika 1.). Postoje i regionalne strategije specifične za određeni sektor, koje sadržavaju smjernice za upravljanje konkretnim biološkim resursima i/ili sektorima biogospodarstva, kao i šire, sveobuhvatne i međusektorske strategije (npr. o kružnom gospodarstvu, istraživanju i inovacijama itd.), kojima se podupire uvođenje regionalnih biogospodarstava 38 .

Slika 2. Nacionalne strategije za biogospodarstvo u EU-u prije donošenja europske strategije za biogospodarstvo 39 (lijevo) te u veljači 2022. (desno) 40 .

3.2.Opskrba biomasom, njezina pretvorba i upotreba

U EU-27 godišnje se proizvodi otprilike milijardu tona suhe tvari biomase. Ta biomasa uglavnom potječe iz sektora poljoprivrede i šumarstva, dok ribarstvo i akvakultura proizvode manje od 1 % suhe tvari biomase. Biomasa koja se upotrebljava u prehrambene svrhe čini približno polovinu ukupne biomase koja se upotrebljava u EU-27 (vidjeti sliku 3. i sliku 2. radnog dokumenta službi Komisije).

Otprilike 80 % biomase koja se u EU-27 proizvodi u prehrambene svrhe namijenjena je za hranu životinjskog podrijetla, a 20 % odnosi se na namirnice biljnog podrijetla 41 . Prema podacima koji su dostupni za posljednja dva četverogodišnja razdoblja (2010.–2013. i 2014.–2017.). u razdoblju od 2009. do 2017. upotreba biomase za proizvodnju hrane povećala se za 1 %, a za neprehrambene svrhe za 10 %. U posljednja dva desetljeća upotreba primarne 42 drvne biomase povećala se za 25 %, a sekundarne 43 za 29 %. Prema podacima koji su dostupni za posljednja dva četverogodišnja razdoblja (2010.–2013. i 2014.–2017.) upotreba drvne biomase za proizvodnju energije u EU-u povećala se za približno 12 % 44 .

Slika 3. Izvori i upotreba biomase u EU-27 (na temelju podataka iz 2017. 45 , u tonama suhe tvari)

Najmanje polovina ukupne drvne biomase koja se upotrebljava za proizvodnju energije u EU-u (49 %) te približno 19 % ukupne drvne biomase koja ulazi u industrijski postupak radi proizvodnje materijala potječe od sekundarnih izvora i otpadnog drva 46 . Iako upotreba sekundarne drvne biomase ukazuje na kaskadnu upotrebu biomase u industrijama koje se temelje na šumama, mogla bi se poboljšati jačanjem primjene kaskadnog načela 47 i stavljanjem većeg naglaska na dugovječne materijale i proizvode, primjerice kad je riječ o zgradama i namještaju. Takvi materijali i proizvodi mogu omogućiti da se izgrađeni okoliš od izvora emisija preobrazi u ponor ugljika, što pridonosi zaštiti i širenju biosfere, stabilizaciji klime i osiguranju zdravlja i dobrobiti ljudi, u skladu s ciljevima novog europskog Bauhausa 48 . Osim toga, kako bi se poboljšala kružnost drvne industrije, naglasak bi trebao biti na oporavku i ponovnoj upotrebi otpadnog drva (trenutačno 38 milijuna m3 ekvivalenta masivnog drva). S obzirom na povećanje potražnje za biomasom i ograničenu opskrbu održivom biomasom očekuje se nedostatak biomase (vidjeti Poglavlje 4.).

3.3.Gospodarstvo, radna mjesta te istraživanje i inovacije u prehrambenoj i drugim bioindustrijama

U proizvodnji biomase i njezinu pretvaranju u hranu, piće, gotove proizvode dobivene od bioloških sirovina 49 te tekuća biogoriva i električnu energiju proizvedenu iz bioloških resursa 2019. je bilo zaposleno 8,3 % europske radne snage i ostvareno je 4,7 % njezina BDP-a (tj. 17,42 milijuna radnika i 657 milijardi EUR dodane vrijednosti u sektorskom sastavu EU-a nakon Brexita) (radni dokument službi Komisije, slika 3.). Udio biokemikalija od otprilike 3 % na domaćem tržištu kemikalija EU-a pokazuje važan potencijal za rast 50 (radni dokument službi Komisije, slika 4.). Globalni tržišni udio Europe koji se odnosi na biokemikalije i biomaterijale iznosi približno 31 % i dvostruko je veći od udjela sektora koji se temelji na fosilnim gorivima (16 %) 51 . Uloga sektora biogospodarstva u stvaranju ekonomskog bogatstva poboljšala se u proteklom desetljeću (radni dokument službi Komisije, slika 5.), pri čemu je u svim zemljama zabilježeno povećanje radne produktivnosti (dodana vrijednost po zaposleniku) 52 (radni dokument službi Komisije, slika 6.). Najveća radna produktivnost zabilježena je u proizvodnji električne energije na biološkoj osnovi te proizvodnji kemikalija, farmaceutskih proizvoda, plastike i papira na biološkoj osnovi 53 . 

Najveća zamjena kemijskih proizvoda koji se temelje na fosilnim gorivima onima na biološkoj osnovi dogodila se u području otapala, polimera, ambalaže, goriva i agrokemijskih proizvoda koji se temelje na biološkim resursima, pri čemu su troškovi proizvodnje usporedivi s onima za proizvode koji se temelje na fosilnim gorivima (radni dokument službi Komisije, tablica 2.). Kad je riječ o proizvodima kemijske platforme i polimerima za proizvodnju plastike, zamjena resursa koji se temelje na fosilnim gorivima trenutačno je na niskoj razini, ali ima velik budući potencijal 54 . Veće biorafinerije mogle bi imati važnu ulogu (vidjeti odjeljak 5.). Izravni i neizravni učinci koje na lokalna gospodarstva imaju kružna rješenja koja se temelje na biotehnologiji prikazani su u okviru strategije vrednovanja hranjivih tvari iz komunalnog otpada za upotrebu u poljoprivredi u Italiji, koja je pokazala da se na svakih 100 000 tona mulja pretvorenog u gnojivo može stvoriti dodana vrijednost od 8,5 milijuna EUR i 85 radnih mjesta 55 .

Iako na restrukturiranju europske poljoprivrede 56 radi najveći dio radne snage, rast zabilježen u prehrambenoj i drugim bioindustrijama u EU-27 bio je veći nego u primarnom sektoru. Proizvodnja hrane, pića, duhanskih proizvoda, biotekstila, proizvoda od drva i namještaja, papira, biokemikalija te farmaceutskih proizvoda, plastike i električne energije koji se temelje na biološkim resursima osigurava 7,92 milijuna radnih mjesta uz dodanu vrijednost od 433 milijarde EUR 57 . Sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda ima najveći udio u dodanoj vrijednosti, od 55 % (237 milijardi EUR). Sve je više zahtjeva za novu hranu 58 . 

Istraživanje i razvoj brzo su napredovali u privatnom sektoru, a nazadovali u javnom 59 , što ukazuje na to da je mobilizacija privatnih dionika u području istraživanja, demonstracije i primjene biotehnoloških rješenja bila uspješna. Međutim, bioindustrijske sektore trebalo bi dodatno jačati i povećavati sudjelovanjem javnosti u istraživanju i razvoju, kao što je to uspješno učinjeno u okviru zajedničkog poduzeća za bioindustriju (i njegova sljednika zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo 60 , vidjeti odjeljak 5.1. i okvir 1. točke 1.1. radnog dokumenta službi Komisije).

Uslužne djelatnosti, kao što su znanstveno istraživanje i razvoj, digitalizacija, logistika itd. važan su element biogospodarstva i mogli bi više nego udvostručiti zaposlenost i „veličinu biogospodarstva”. Studije ukazuju na to da usluge povezane s biogospodarstvom u EU-u stvaraju dodanu vrijednost od 400 do 1 000 milijardi EUR 61 , koja je razdoblju od 2005. do 2015. u prosjeku rasla brže nego u sektorima primarne proizvodnje unutar biogospodarstva 62 . Međutim, trenutačni statistički podaci nisu dovoljno prilagođeni da bi mogli pružiti pouzdane informacije. Isto tako, opseg uslužnih sektora (radni dokument službi Komisije, slika 7.) koji se uzimaju u obzir u biogospodarstvu znatno se razlikuje među državama članicama.

4.Ciljevi strategije EU-a za biogospodarstvo u kontekstu europskog zelenog plana

Ključne poruke:

·Europa se općenito kreće prema ostvarivanju ciljeva strategije EU-a za biogospodarstvo, no i dalje su prisutni okolišni izazovi.

·Postoji potreba za koordinacijom politika, koja je posljedica višestrukih pritisaka na zemljište zbog potražnje za materijalima, osobito na osjetljivim tržištima rada.

·Postoji potreba za transformacijom i prekvalifikacijom radne snage u svim dijelovima Europe u svrhu pravedne tranzicije.

·Daljnja provedba strategije EU-a za biogospodarstvo i njezina akcijskog plana trebala bi biti usmjerena na prepoznate izazove.

U ovom se poglavlju nastoji analizirati kreće li se Europa prema ostvarivanju pet ciljeva strategije EU-a za biogospodarstvo. U drugom će se koraku ti ciljevi uskladiti s odgovarajućim inicijativama i politikama u okviru europskog zelenog plana.

S pomoću sustava EU-a za praćenje biogospodarstva 63 procjenjuje se napredak prema održivom i kružnom biogospodarstvu na temelju ambicioznih ciljeva koji služe kao smjernice za biogospodarstvo EU-a 64 , a obuhvaćaju sve tri dimenzije održivosti. Unutar tog okvira pet ciljeva strategije EU-a za biogospodarstvo raščlanjuje se na detaljnije tvrdnje kojima se opisuju putovi prema ostvarenju tih ciljeva. Putanja Europe prema željenom biogospodarstvu procjenjuje se s pomoću konkretnih pokazatelja za mjerenje napretka na tom putu. Trendovi još ne odražavaju utjecaj strategije EU-a za biogospodarstvo iz 2018. 65 te na njih utječe niz drugih čimbenika 66 .

Trendovi na temelju podataka za razdoblje 2012.–2021. pokazuju da se Europa općenito kreće prema ostvarivanju ciljeva opisanih u strategiji za biogospodarstvo (vidjeti okvir 1.). Međutim, zamijećena su i određena negativna kretanja. Iako su politike EU-a u području okoliša i klime posljednjih desetljeća donijele znatne koristi, Europa se suočava sa stalnim izazovima u području okoliša 67 . Procjene 68 pokazuju da se kopneni i morski ekosustavi u Europi nalaze pod pritiskom uglavnom zbog izravnih ili neizravnih antropogenih pritisaka, kao što su onečišćenje, trajne ljudske intervencije i klimatske promjene (radni dokument službi Komisije, slika 8.).

U tablici 1. prikazan je odnos između inicijativa europskog zelenog plana i pet ciljeva strategije za biogospodarstvo. U okviru svake inicijative naglasak je na najmanje jednom cilju strategije za biogospodarstvo (tamnozeleno) i podupiru se drugi ciljevi (srednjozeleno). Procjenom se ne prejudicira stvarni učinak tih inicijativa. U nekim slučajevima povezanost s ciljem strategije za biogospodarstvo samo je posredna i inicijativa se ne bavi izravno tim ciljem niti ga izravno podupire (svjetlozeleno), a povezanost je posljedica ekonomskih ili bihevioralnih povratnih učinaka. Takvi slučajevi zahtijevaju posebnu pozornost (dodatne pojedinosti o procjeni nalaze se u poglavlju 4. radnog dokumenta službi Komisije).

Iz tablice 1. vidljivo je da je potrebno riješiti razne kompromise i izazove: (a) povećanje pritiska na zemljište radi ublažavanja klimatskih promjena (sekvestracija ugljika) i prilagodbe tim promjenama, zaštite prirode (npr. bioraznolikost) i opskrbe biomasom, (b) povećanje potražnje za materijalima i bioenergijom te (c) nesklad između postojeće i potrebne radne snage (npr. vještine) koji poziva na transformaciju i prekvalifikaciju europske radne snage. Primjerice, studije predviđaju da će do 2050. postojati jaz od 40 do 70 % između opskrbe održivom biomasom i potražnje za biomasom potrebnom za proizvodnju materijala i energije 69 .

Trenutačna kriza uzrokovana ničim izazvanom ruskom invazijom Ukrajine jasno pokazuje da Europa mora povećati neovisnost o energiji i ojačati sigurnost opskrbe hranom, a da pritom ne skrene s puta prema održivom, otpornom i pravednom gospodarstvu, kako je navedeno u europskom zelenom planu. Potrebni su cjeloviti i okolišno održivi modeli proizvodnje usmjereni na povećanje sinergija i smanjenje kompromisa kako bi se izbjegao potencijalni dodatni pritisak na prirodne resurse te razvila pametna i održiva rješenja. Daljnja provedba strategije EU-a za biogospodarstvo, njezina akcijskog plana i daljnje mjere trebale bi biti usmjerene na te izazove.

Okvir 1. Sažetak procjene pokazatelja unutar okvira za praćenje napretka prema biogospodarstvu EU-a. Detaljni pokazatelji grupirani su prema svojem položaju u okviru hijerarhijskog konceptualnog okvira opisanog u poglavlju 3. radnog dokumenta službi Komisije.

Tablica 1. Ocjena inicijativa europskog zelenog plana u odnosu na ciljeve održivosti biogospodarstva. U tablici je prikazano kako su inicijative europskog zelenog plana usmjerene na ciljeve održivosti strategije EU-a za biogospodarstvo („tamnozeleno”) ili kako ih podupiru („srednjozeleno”) ili postoji li potreba za posebnom pozornošću kako bi se očuvala sveukupna usklađenost („svjetlozeleno”). 

[1] COM(2020) 98, Novi Akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu. [2] COM(2020) 102, Nova industrijska strategija za Europu. I COM(2021) 350 final. Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe. [3] COM(2020) 380, Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote. Ciljevi uključuju zaštitu 30 % kopnenih i morskih područja, strogu zaštitu 10 % kopnenih i morskih područja, porast broja oprašivača, smanjenje broja vrsta na crvenom popisu koje ugrožavaju invazivne strane vrste za 50 %, znatno smanjenje usputnog ulova, sadnja tri milijarde novih stabala u EU-u, usklađivanje s ciljevima strategije „od polja do stola”. [4] COM(2020) 381, Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav. Ciljevi do 2030. uključuju smanjenje upotrebe i rizika kemijskih pesticida za 50 % i smanjenje upotrebe opasnijih pesticida, opasnih kemikalija, gubitaka hranjivih tvari i prodaje antimikrobnih sredstava u poljoprivredi za 50 %; 25 % poljoprivredne površine pod ekološkom proizvodnjom. [5] COM(2020) 662, Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života. Vidjeti i COM(2021) 802, Prijedlog direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka). [6] Uredba (EU) 2021/1119, „Europski zakon o klimi”. Ciljevi uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030.; ostvarivanje klimatske neutralnosti do 2050. Vidjeti i Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama, COM(2021) 564 final. [7] COM(2020) 667, Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš. [8] COM(2021) 82, Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. [9] COM(2021) 390, Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu i EU(2020)/852. Uredba o taksonomiji. [10] COM(2021) 400, Put prema zdravom planetu za sve – akcijski plan EU-a: „Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla”. Ciljevi do 2030. uključuju smanjenje broja preuranjenih smrtnih slučajeva zbog onečišćenja zraka za 55 % i udio osoba s kroničnim poremećajima uzrokovanima bukom iz prometa za 30 %; ukupne količine proizvedenog otpada u znatnoj mjeri i preostalog komunalnog otpada te količine plastičnog otpada u moru (za 50 %), količine mikroplastike koja se ispušta u okoliš za 30 %; gubitka hranjivih tvari i upotrebe kemijskih pesticida za 50 %; broja ekosustava u EU-u u kojima onečišćenje zraka ugrožava bioraznolikost za 25 %. [11] COM(2021) 554, Prijedlog izmjene Uredbe o LULUCF-u. Cilj neto uklanjanja stakleničkih plinova u EU-27 od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 godišnje u sektoru LULUCF-a, uz pojedinačne ciljeve država članica. [12] COM(2021) 557, Izmjena Direktive (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Ciljevi izmjene uključuju povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora na 40 %, povećanje kriterija održivosti uključujući kaskadno načelo. [13] COM(2021) 572, Nova strategija EU-a za šume do 2030. [14] COM(2021) 800, Komunikacija o održivim ciklusima ugljika; uključujući cilj da 20 % ugljika koji se upotrebljava u kemijskim i plastičnim proizvodima do 2030. potječe iz održivih nefosilnih izvora i najavu djelovanja u pogledu integriranih procjena upotrebe zemljišta.

5.Napredak aktivnosti biogospodarstva u okviru akcijskog plana strategije EU-a za biogospodarstvo

Ključne poruke:

·Sveukupna provedba akcijskog plana EU-a za biogospodarstvo dobro napreduje i već je pridonijela ciljevima europskog zelenog plana.

·Najveći je napredak postignut u razvoju biotehnoloških rješenja u okviru istraživanja i inovacija te u povećanju javnih i privatnih ulaganja (prvo područje djelovanja).

·Poboljšanjem suradnje s državama članicama i demonstracijskim projektima postavljeni su temelji za uvođenje biogospodarstva na regionalnoj i nacionalnoj razini, pri čemu je naglasak bio na zemljama u razvoju (drugo područje djelovanja).

·Poboljšano je razumijevanje ekoloških ograničenja biogospodarstva (treće područje djelovanja). Međutim, i dalje postoje nedostaci kad je riječ o tome kako bolje upravljati upotrebom biosfere radi ispunjenja ekoloških i gospodarskih zahtjeva u klimatski neutralnoj Europi te kako promicati održivije obrasce potrošnje radi očuvanja okolišnog integriteta.

Ovo poglavlje donosi sažetak napretka koji je postignut s obzirom na 14 mjera u okviru tri područja djelovanja strategije za biogospodarstvo iz 2018. i njezina akcijskog plana. Većina aktivnosti podrazumijeva srednjoročne i dugoročne procese, a njihovi konačni rezultati bit će ostvareni u budućnosti. Više pojedinosti o aktivnostima dostupno je u poglavlju 5. radnog dokumenta službi Komisije.

5.1.Jačanje i unapređivanje bioindustrijskih sektora, poticanje ulaganja te otvaranje tržišta

Prvo područje djelovanja usmjereno je prema jačanju i unapređenju bioindustrijskih sektora te poticanju ulaganja i otvaranju tržišta. Mjerama se isto tako promiču istraživanja i inovacije duž lanaca vrijednosti i poboljšava koordinacija inovacijskih aktivnosti. Obećavajuće inovacije 72 u bioindustrijskim sektorima obuhvaćaju analitičke tehnike i biološko istraživanje, dizajn i inženjering biomolekula te rješenja za održivije iskorištavanje biomase.

Zajedničko poduzeće za bioindustriju (BBI JU, 2014.–2021.) 73 privući će privatna ulaganja u iznosu od 2,73 milijarde EUR do 2024. (završetak posljednjih projekata), u kombinaciji s 835 milijuna EUR potpore EU-a (pojedinosti se nalaze u okviru 1. radnog dokumenta službi Komisije). Novom partnerstvu za Europu kao kružno biogospodarstvo 74 (2021.–2031.) dodjeljuje se 1 milijarda EUR doprinosa EU-a kako bi se bioindustrijski sektori EU-a dodatno ojačali i unaprijedili u svim fazama inovacijskog ciklusa, što će se dopuniti najmanje jednakim doprinosom Konzorcija za bioindustriju kao privatnog partnera.

Paket instrumenata za ubrzavanje provedbe strategije za biogospodarstvo 75 uključuje alate za biogospodarstvo i pomoćne materijale razvijene u sklopu projekta POWER4BIO 76 u okviru programa Obzor 2020., npr. katalog biotehnoloških rješenja 77 . S pomoću alata za samoprocjenu Komisija podupire spremnost regija EU-a na ulaganje. 

Strategijom EU-a za biogospodarstvo nastoji se olakšati opsežniji razvoj novih održivih biorafinerija u Europi kako bi se osigurali novi proizvodi kojima se zamjenjuju oni koji se temelje na fosilnim gorivima 78 (infografika 1. u radnom dokumentu službi Komisije). Kako su potvrdile i prognoze za europske biorafinerije za 2030. 79 , te bi rafinerije mogle imati ključnu ulogu pri transformaciji industrijskih postrojenja 80 . U EU-u radi više od 300 biorafinerija za proizvodnju biokemikalija i biomaterijala (npr. vidjeti sliku 4.: Vodeće inicijative zajedničkog poduzeća za bioindustriju i njihovi lanci vrijednosti). Primjerice, u Europi postoji 139 rafinerija koje se temelje na preradi drvne biomase, a planirano je još 28, čime bi se do 2030. udvostručio njihov promet. Politike i propisi, osobito oni doneseni nakon 2018., bili su ključni za odluke privatnih poduzeća o ulaganju u biorafinerije. Međutim, pristup tržištu i dalje je kompliciran zbog nedostatka sveobuhvatnog pristupa regulatorne politike i velikog jaza između trenutačnih troškova proizvoda dobivenih od bioloških sirovina i spremnosti potrošača da izdvoje novac.

Slika 4. Vodeće biorafinerije i demonstracijska postrojenja zajedničkog poduzeća za bioindustriju u Europi.

U okviru foruma za plavo biogospodarstvo utvrđeno je nekoliko rješenja koja su provedena u obalnom području. Preporuke tog foruma bile su jedna od početnih točaka za predstojeću inicijativu EU-a za alge, koju Komisija namjerava donijeti u četvrtom tromjesečju 2022. Alge ili školjkaši iz uzgoja mogu poslužiti kao biološki alat za sanaciju jer uklanjaju hranjive tvari, ugljik i onečišćivače iz morskih voda. Platforma BlueInvest i Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) podupiru ulaganja u šire plavo gospodarstvo, uključujući alge. Sve većim brojem projekata u okviru programa Obzor 2020. i Obzor Europa, uključujući misiju „Obnova našeg oceana i voda do 2030.”, podupiru se mora i oceani bez plastike te projekti povezani s algama.

Kako bi se potaknula ulaganja u tom području, uspostavljen je novi Europski fond za kružno biogospodarstvo 81 , prvi fond poduzetničkog kapitala koji je usmjeren isključivo na biogospodarstvo i kružno biogospodarstvo u Europi i kojim se osigurava financiranje sredstvima iz programa Obzor 2020. i sredstvima Europske investicijske banke. Fond je usmjeren na ulaganja od 250 milijuna EUR, uz dodatnih 206 milijuna EUR kapitala prikupljenog do kraja 2021. Procjene pokazuju neravnomjernu raspodjelu aktivnosti biogospodarstva među makroregijama EU-a i državama članicama (npr. raspodjela biorafinerija za proizvodnju biokemikalija i biomaterijala 82 , ulaganje u Europski fond za kružno biogospodarstvo 83 te nedostatan intenzitet inovacija u bioindustrijskim sektorima 84 ), što barem u nekoj mjeri korelira s rezultatima inovacija prema Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju 85 .

5.2.Brzo uvođenje lokalnih biogospodarstava u cijeloj Europi

Europska komisija s državama članicama pokrenula je nekoliko aktivnosti za brzo uvođenje biogospodarstava u cijeloj Europi. U okviru Europskog foruma za politike biogospodarstva olakšava se razmjena znanja i primjera najbolje prakse među državama članicama radi razvoja i provedbe nacionalnih i regionalnih politika biogospodarstva. Suradnja među državama članicama olakšana je s pomoću instrumenta za potporu u pogledu politike biogospodarstva kao iskustvo zajedničkog učenja, u okviru kojeg je utvrđeno deset ključnih poruka politike 86 , kao smjernica za razvoj nacionalnih strategija za biogospodarstvo i/ili akcijskih planova. Skupina stručnjaka provela je predviđanje u okviru inicijative BIOEAST, koje je prvo te vrste u regiji, i ukazalo na važnost ulaganja u konkretna istraživanja i inovacije te u nacionalne programe za razvoj biogospodarstva 87 .

Nekoliko pilot-aktivnosti za potporu razvoju obalnog, ruralnog i urbanog biogospodarstva pokazuje potencijal biogospodarstva na terenu te dobiva potporu iz raznih instrumenata EU-a, kao što su zajednička poljoprivredna politika (ZPP), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA), program LIFE, Inovacijski fond te Obzor 2020. i Obzor Europa sa svojim partnerstvima (zajedničko poduzeće za bioindustriju i Europa kao kružno biogospodarstvo) i misijama (npr. misije za tlo i ocean). Za poboljšanje sinergija i komplementarnosti među inicijativama EU-a, regionalnim politikama i njihovim instrumentima potrebna su dodatna ulaganja u infrastrukturu kako bi se mogao iskoristiti potencijal biomase 88 . Projektom strateškog plana uvođenja riješit će se pitanje rascjepkanosti u području istraživanja i inovacija te ojačati interakcije i komplementarnosti među inicijativama, instrumentima i politikama.

U jednom od svojih posebnih ciljeva novi ZPP izričito uključuje biogospodarstvo. Novim se ZPP-om državama članicama omogućuje da utvrde intervencije za promicanje razvoja biogospodarstva u ruralnim područjima, koje su prilagođene njihovim lokalnim okolnostima, pružajući mogućnost prelaska s pojedinačnih projekata na sustavniji pristup i podupirući primarne proizvođače u njihovim nastojanjima da uvode inovacije i potiču biogospodarstvo.

Strukturni fondovi EU-a i dalje značajno financijski pridonose uvođenju biogospodarstva, uključujući Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu koji je namijenio 36 milijuna EUR plavom biogospodarstvu 89 .

Projektu HOOP u okviru Obzora 2020. dodijeljeno je 7,9 milijuna EUR doprinosa EU-a za potporu pilot-skupini europskih gradova, koja namjerava prikupiti 51 milijun EUR ulaganja za provedbu strategija za urbano kružno biogospodarstvo, pri čemu će se stvoriti dodatna radna mjesta i reciklirati otpad, odnosno smanjiti njegov nastanak.

Europska komisija 2021. pokrenula je inicijativu za kružno gospodarstvo u gradovima i regijama 90 , kojom će se pružiti dodatna potpora projektima kružnog biogospodarstva na lokalnoj i regionalnoj razini putem demonstracija i razvoj projekata, odnosno tehničku pomoć.

Uključivanje biogospodarstva oslanja se na sljedeću generaciju. Mladi su važni multiplikatori i ambasadori znanja. Uspješno uvođenje zahtijeva i radnu snagu koja je dobro opremljena za prelazak na veću održivost i kružnost 91 . Kao aktivnost u okviru strategije EU-a za biogospodarstvo i u skladu s ciljem održivog razvoja br. 3 Komisija je pokrenula studiju za istraživanje razvoja sadržaja za obrazovanje i osposobljavanje u području biogospodarstva.

5.3.Razumijevanje ekoloških ograničenja biogospodarstva

Centar znanja za biogospodarstvo Europske komisije u okviru trećeg područja djelovanja gradi bazu znanja o ključnim pitanjima, primjerice o opskrbi održivom biomasom i potražnjom za njom te smjernicama o upravljanju zdravim i otpornim ekosustavima u biogospodarstvu 92 te o razvoju sustava praćenja na razini cijele Europe 93 kako bi se procijenila okolišna, društvena i gospodarska održivost biogospodarstva EU-a (vidjeti poglavlje 4.). Europski sustav informiranja o šumama (FISE) omogućuje pristup podacima povezanima sa šumama i potiče prikupljanje novih usklađenih informacija o šumama. U okviru projekta kartografskog prikazivanja i procjene stanja ekosustava i njihovih usluga dobivaju se informacije o stanju kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava, kao podatkovni temelj za buduće procjene i razvoj politika.

Pokreću se važne inicijative kako bi se uspostavili živi laboratoriji za ubrzavanje prelaska na agroekologiju i povećalo razumijevanje mikrobne bioraznolikosti te razvila rješenja koja se temelje na mikrobiomu. Živi laboratoriji razvijaju se i u kontekstu misije EU-a „Plan za tlo za Europu” za ponovnu uspostavu plodnosti tla. Kako bi se dodatno povećalo naše razumijevanje rješenja koja se temelje na mikrobiomu i njegove primjene, Komisija surađuje s međunarodnim partnerima u okviru Međunarodnog foruma za biogospodarstvo, posebne radne skupine pod vodstvom EU-a 94 . Razvija se program za oprašivače na razini cijelog EU-a. Jedan od ciljeva novog sufinanciranog europskog partnerstva za bioraznolikost Biodiversa+ jest potpora za praćenje bioraznolikosti, uključujući program EU-a za praćenje oprašivača.

Aktivnosti u okviru trećeg područja djelovanja općenito su pridonijele boljem razumijevanju ekoloških ograničenja biogospodarstva. Međutim, potrebno je više truda kako bi se s boljeg razumijevanja prešlo na bolju provedbu biogospodarstva unutar ograničenja našeg planeta. I dalje postoji manjak znanja o tome kako bolje upravljati upotrebom biosfere radi ispunjenja ekoloških i gospodarskih zahtjeva u klimatski neutralnoj Europi te kako promicati održivije obrasce potrošnje radi očuvanja okolišnog integriteta.

6.Iskorištavanje mogućnosti biogospodarstva

Ključne poruke o mogućim budućim smjerovima strategije EU-a za biogospodarstvo:

·Potrebno je ojačati provedbu strategije EU-a za biogospodarstvo za potrebe europskog zelenog plana.

·Mnoge su aktivnosti uspješne i trebalo bi ih ojačati.

·Buduća provedba mjera biogospodarstva bit će usmjerena na bolje razumijevanje kompromisa u pogledu upotrebe zemljišta i davanje doprinosa biogospodarstvu koje se temelji na potrošnji.

6.1.Stajališta dionikâ

Povratne informacije dobivene od stručnjaka iz država članica, članova Europskog foruma za politike biogospodarstva i vanjskih dionika ukazuju na pozitivnu percepciju strategije EU-a za biogospodarstvo i njezina akcijskog plana. Na nacionalnoj i regionalnoj razini odvijaju se brojne dodatne aktivnosti (radni dokument službi Komisije, poglavlje 6.). Međutim, povratne su informacije pokazale i dodatne potrebe za boljim odgovorom na novi kontekst politike i većim doprinosom tom kontekstu nakon donošenja europskog zelenog plana i povezanih inicijativa, kao što su:

·veća usmjerenost na procjenu održivosti i održivo upravljanje te upotrebu bioloških resursa 95 , npr. pronalaženjem rješenja za relevantne kompromise i prekomjernu potrošnju,

·opsežan angažman brojnih dionika, snažan angažman građana i mladih,

·ojačan i sveobuhvatan sustav evaluacije i praćenja,

·socioekonomski aspekti kao što je utjecaj na lokalno stanovništvo i cijenu resursa.

6.2.Jačanje uspješnih aktivnosti akcijskog plana strategije za biogospodarstvo iz 2018.

Odražavajući stajališta naših dionika i na temelju nalaza procjene iz poglavlja 5. utvrdili smo uspješne aktivnosti kojima se može pridonijeti daljnjim angažmanom.

Transformacija i prekvalifikacija europske radne snage kako bi mogla raditi u okviru novonastalih lanaca vrijednosti koji su povezani s biološkim resursima te osiguravanje i praćenje kvalitete radnih mjesta i dalje su ključne zadaće za napredak društveno pravedne i zelene tranzicije u različitim regijama Europe. Istraživanje i inovacije od samog su početka bili i ostaju pokretačka snaga za uspješan razvoj biogospodarstava. Regionalni razvoj usmjeren na ljude i dalje je temeljni cilj politike biogospodarstva.

Postignuća zajedničkog poduzeća za bioindustriju te ona u okviru istraživanja i inovacija pokazala su ogroman potencijal bioindustrije. Međutim, veća financijska poluga namijenjena za materijale i proizvode dobivene na biološkoj osnovi mora dovesti do jednakih uvjeta na tržištu, povećanja inovacija i suradnje s inicijativama privatnog sektora te potaknuti osnivanje start-up poduzeća u okviru industrijskih ekosustava. Nadovezujući se na Europski fond za kružno biogospodarstvo potrebna su daljnja ulaganja kako bi se premostila posebno velika „dolina smrti” u području inovacija povezanih s biogospodarstvom, koja je uzrokovana nedostatkom financiranja potrebnog za pretvaranje znanja u inovacije te nepostojanjem dugoročne pokretačke politike.

Nadalje, novi standardi, oznake i ekološki otisak kružnih proizvoda dobivenih od bioloških sirovina i dalje su važno pitanje i mogli bi pomoći u informiranju građana 96 . Za diversifikaciju lanaca vrijednosti povezanih s biološkim resursima kako bi se mogli nadvladati izazovi okolišne održivosti potrebne su cjelovitije politike kad je riječ o industrijama 97 i istraživanju.

Za uspješno uvođenje biogospodarstva potrebno je veće sudjelovanje dionika biogospodarstva na svim razinama kako bi se premostio jaz između političkog rada i lokalnih okolnosti 98 . Važna okosnica tog sudjelovanja bit će suradnja s državama članicama u okviru Europskog foruma za politike biogospodarstva. U okviru instrumenta za potporu u pogledu politika biogospodarstva države članice dobile su preporuku da ažuriraju nacionalne politike biogospodarstva s obzirom na nove ciljeve i razvoj politika. Putem namjenskih aktivnosti u okviru Europskog foruma za politike biogospodarstva mogli bi se pružati prilagođeni savjeti ili pomoć, osobito u smislu potpore državama članicama koje su uključene u inicijativu BIOEAST. Jednako tako trebalo bi ojačati međunarodnu suradnju, primjerice u okviru Međunarodnog foruma za biogospodarstvo, radi potpore održivom razvoju na globalnoj razini.

Aktivnosti iz prvog i drugog područja djelovanja u okviru akcijskog plana strategije za biogospodarstvo iz 2018. dobro su napredovale, ali trećem području potrebno je posvetiti više pozornosti. Ključna je aktivnost nastavak rada Centra znanja za biogospodarstvo Europske komisije i njegova sustava za praćenje napretka prema biogospodarstvu 99 kako bi se povećalo razumijevanje ekoloških ograničenja. Potrebno je bolje razumijevanje potencijalnih sinergija i kompromisa tehnoloških i političkih opcija s pomoću integriranih procjena promjena politika koje se odnose na cijeli društveno-gospodarski i okolišni sustav, uzimajući u obzir međusobne povezanosti i povratne učinke, među ostalim kako bi se povećala otpornost u vrijeme trgovinskih poremećaja, poput onih na početku krize uzrokovane bolešću COVID-19.

6.3.Potrebna je dodatna usmjerenost na neke ključne aspekte strategije za biogospodarstvo

Kako bi se opravdali visoki ulozi i ispunile ambicije europskog zelenog plana, važno je osigurati okolišni integritet i ukloniti jaz koji se predviđa između opskrbe biomasom i potražnje za biomasom potrebnom za proizvodnju hrane, materijala i energije. Iako se aktivnostima u sklopu tri područja djelovanja iz strategije EU-a za biogospodarstvo iz 2018. taj jaz namjerava ukloniti, dodatnu pozornost trebalo bi posvetiti rješavanju pitanja višestrukih pritisaka na zemljište radi ublažavanja klimatskih promjena, zaštite prirode i opskrbe biomasom. Isto tako, potrebno je bolje razumijevanje sveukupne potrošnje bioloških resursa kako bi se pomoglo u prelasku na održivije obrasce potrošnje.

6.3.1.Usmjerenost na rješavanje višestrukih pritisaka na kopno i more

Dodatnim naglaskom na postizanju socioekonomske i okolišne održivosti 100 u provedbi akcijskog plana strategije EU-a za biogospodarstvo može se politikama biogospodarstva omogućiti optimizacija društvenih koristi od zemljišta, vodenih područja i bioloških resursa, uključujući bioraznolikost i druge usluge ekosustava. U skladu s trećim područjem djelovanja – Razumijevanje ekoloških ograničenja biogospodarstva – integrirana procjena korištenja zemljišta u biogospodarstvu već je predložena kao mjera u Komunikaciji o održivim ciklusima ugljika 101 . Ta mjera i daljnje usmjeravanje na aktivnosti iz trećeg područja djelovanja Strategije EU-a za biogospodarstvo bit će osnova za smanjenje pritisaka na kopno i more. Razvoj teritorijalnih strategija za biomasu iz kopnenih i vodenih sustava, kako su predložile države članice kao što je Njemačka, dodatno će pridonijeti osiguravanju sveobuhvatne integracije potreba politike, dostupnosti resursa te inovacija. Na taj se način mogu utvrditi potencijalni sukobi, npr. ako je opskrba održivo proizvedenom biomasom u regiji nedostatna s obzirom na potražnju za biomasom potrebnom za proizvodnju hrane, materijala i energije. Na europskoj razini mogao bi se istražiti konceptualni okvir za rješavanje takvih kompromisa, uzimajući u obzir potrebe i mogućnosti koje se odnose na regionalne, okolišne i tehnološke aspekte te na vještine. Takav bi se okvir mogao temeljiti na radu Johana Rockströma i njegovu modelu upravljanja biosferom 102 , a mora uključivati ekonomsko vrednovanje za kontinuirano ili poboljšano pružanje usluga ekosustava, kao što su čist zrak, obnavljanje zalihe vode, bioraznolikost, sekvestracija i skladištenje ugljika ili rekreacija. To bi isto tako moglo pomoći pri razvoju održivih i uključivih poslovnih modela kojima se osnažuju primarni proizvođači i drugi akteri iz ruralnih područja te sudionici lanca opskrbe, kojima se klimatski i okolišni izazovi pretvaraju u mogućnosti te kojima se povećavaju i diversificiraju prihodi i stvaraju visokokvalificirana radna mjesta. Potrebno je dodatno osigurati sigurna sučelja između prirode i ljudi, koja su potrebna za zdrave ekosustave, životinje i ljude u skladu s načelom „jedno zdravlje”.

6.3.2.Usmjerenost na sveukupnu potrošnju bioloških resursa

Na temelju holističkog pristupa biogospodarstvu i u skladu s drugim područjem djelovanja – Brzo uvođenje biogospodarstva diljem Europe – obrasci potrošnje moraju postati održiviji kako bi se mogao jamčiti okolišni integritet jer tehnološka rješenja sama po sebi nisu dovoljna da bi se premostio jaz između održive opskrbe biološkim resursima i potražnje za tim resursima. Dodatna usmjerenost na ukupnu potražnju za biološkim resursima mogla bi omogućiti bolju procjenu i analizu održivijih potrošačkih odabira na temelju stvarnih troškova. Djelovanje u području biogospodarstva koje se temelji na potražnji može potaknuti velika ulaganja u održivo poslovanje u okviru biogospodarstva i pokrenuti održivu preobrazbu regija i država članica.

7.Zaključak

Nakon ničim izazvane ruske invazije Ukrajine potreba za intenziviranjem tranzicije prema čistoj energiji i održivim, otpornim i pravednim prehrambenim sustavima snažnija je i jasnija nego ikad prije. U budućoj provedbi akcijskog plana EU-a za biogospodarstvo morat će se uzeti u obzir utjecaj na cijene hrane i energije te cijene energetski intenzivnih proizvoda i globalne lance opskrbe, kao i ukloniti posljedice u obliku dodatnog pritiska na prirodne resurse unutar ograničenja ekosustava.

Snažnom strategijom EU-a za bioraznolikost usmjerenom na sve tri dimenzije održivosti pridonosi se ostvarivanju ciljeva navedenih u europskom zelenom planu. Napredak u provedbi ažurirane strategije za biogospodarstvo iz 2018. obećava i potiče na nastavak i daljnje jačanje raznih aktivnosti. Međutim, potrebno je još raditi kako bi se u potpunosti iskoristila snaga strategije za biogospodarstvo, osobito kad je riječ o daljnjim mjerama za rješavanje višestrukih pritisaka na zemljište i more te za sveukupne obrasce potrošnje bioloških resursa.

(1)  Zaključci Vijeća o ažuriranoj strategiji EU-a za biogospodarstvo, 14594/19.

(2)  Statement by Commission President von der Leyen on delivering the European Green Deal (Izjava predsjednice Komisije von der Leyen o ostvarivanju europskog zelenog plana), 14. srpnja 2021. ( https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/STATEMENT_21_3701 ).

(3) COM(2012) 60, Inovacije za održivi rast: Biogospodarstvo za Europu.

(4) COM(2018) 673 i SWD(2018) 431, Održivo biogospodarstvo za Europu: Jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša.

(5) REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju, COM(2022) 108.

(6) Očuvanje sigurnosti opskrbe hranom i jačanje otpornosti prehrambenih sustava, COM(2022) 133.

(7) Zaključci Vijeća (14594/19) o ažuriranoj strategiji za biogospodarstvo: „Održivo biogospodarstvo za Europu: jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša”.

(8) COM(2012) 60, Inovacije za održivi rast: Biogospodarstvo za Europu.

(9) COM(2018) 673, Održivo biogospodarstvo za Europu.

(10)   https://materialeconomics.com/latest-updates/eu-biomass-use  

(11)  Vidjeti preporuke u okviru Instrumenta za političku podršku: https://op.europa.eu/s/vzU7 .  

(12) U skladu s ciljevima održivog razvoja: https://sdgs.un.org/goals.  

(13) COM(2021) 573, Novi europski Bauhaus: atraktivan, održiv, zajedno. 

(14)  Dodatne koristi: pozitivni učinci koje bi politika ili mjera usmjerena na jedan cilj mogla imati na druge ciljeve, čime se povećavaju ukupne koristi za društvo ili okoliš. Dodatne koristi često su podložne neizvjesnosti te ovise, među ostalim čimbenicima, o lokalnim okolnostima i praksama provedbe. Dodatne koristi često se nazivaju i usputnim koristima. Međuvladino tijelo o klimatskim promjenama (IPCC), https://www.ipcc.ch/sr15/chapter/glossary/ .

(15) Primjerice zaštita najmanje 30 % i stroga zaštita najmanje 10 % kopnenih i vodenih područja, https://ec.europa.eu/environment/strategy/biodiversity-strategy-2030_hr .

(16)   https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52021DC0240  

(17)   https://ec.europa.eu/clima/eu-action/adaptation-climate-change/eu-adaptation-strategy_hr  

(18) Primjerice, klimatska neutralnost kopnenih sektora do 2035. i neto uklanjanje stakleničkih plinova od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 godišnje do 2030.; https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX:52021PC0554 .

(19)   https://ec.europa.eu/environment/publications/proposal-regulation-deforestation-free-products_hr  

(20) Zajednička ribarstvena politika, održivo plavo gospodarstvo.

(21) COM(2021) 572 final, Nova strategija EU-a za šume do 2030.

(22) Akcijski plan EU-a za postizanje nulte stope onečišćenja, https://ec.europa.eu/environment/strategy/zero-pollution-action-plan_hr . 

(23)   https://www.ohchr.org/Documents/Publications/FactSheet34en.pdf  

(24)  COM(2021) 102 final, Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava.

(25) Npr. u skladu s novom strategijom EU-a za potrošače, https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12464-Politika-zastite-potrosaca-nova-strategija-EU-a-za-potrosace%E2%80%9D_hr .

(26)  Poduprto mjerama za uklanjanje ugljika s pomoću sekvestracije ugljika u poljoprivredi i industrijskih rješenja, https://ec.europa.eu/clima/eu-action/forests-and-agriculture/sustainable-carbon-cycles/carbon-farming_hr ; vidjeti i www.bbi.europa.eu/projects .

(27) Izbjegavanje neodržive potrošnje i prelazak na održiviju potrošnju te poboljšanje sustava proizvodnje razrađenih u Creutzig et al., Nature Climate Change, 2021., https://doi.org/10.1038/s41558-021-01219-y .

(28) Prijedlog preporuke Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti, COM(2021) 801 final.

(29) Npr. Kodeks ponašanja EU-a za odgovorne poslovne i tržišne prakse iz strategije „od polja do stola”, https://ec.europa.eu/food/system/files/2021-06/f2f_sfpd_coc_final_en.pdf .

(30)   https://www.biooekonomierevier.de/home  

(31)   https://be-rural.eu/  

(32)   https://knowledge4policy.ec.europa.eu/bioeconomy  

(33) Vidjeti mjeru koja se odnosi na „integriranu procjenu korištenja zemljišta i mora u biogospodarstvu” u Komunikaciji o održivim ciklusima ugljika.

(34) Inicijativa zemalja središnje i istočne Europe za poljoprivredu, akvakulturu i šumarstvo u biogospodarstvu koji se temelje na znanju BIOEAST nudi zajedničku političku predanost i zajednički okvir za strateška istraživanja i inovacije u radu na uspostavi održivih biogospodarstava u zemljama središnje i istočne Europe: Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Mađarska, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka.

(35) Tri države članice: Danska, Finska i Švedska: https://www.norden.org/en/bioeconomy .

(36) Osam država članica: Njemačka, Danska, Estonija, Finska, Litva, Latvija, Poljska, Švedska, http://bsrbioeconomy.net/ . 

(37) Na razini klasifikacije regija NUTS1, NUTS2 i NUTS3 ili njihove kombinacije.

(38) JRC (2022.), https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128740 .

(39) SWD(2018) 431, Održivo biogospodarstvo za Europu: Jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša.

(40) JRC (2022.), https://knowledge4policy.ec.europa.eu/visualisation/bioeconomy-different-countries .

(41) Približno 416 milijuna tona biljnog materijala koji je 2017. upotrijebljen za hranu i stelje za životinje rezultira proizvodnjom 53 milijuna tona hrane životinjskog podrijetla, od čega se 23 milijuna tona izvozi u obliku živih životinja ili hrane životinjskog podrijetla. Stanovništvo u EU-27 ima na raspolaganju 27 milijuna tona hrane životinjskog podrijetla za potrošnju (46 % masti, 32 % bjelančevina, 13 % ugljikohidrata i 9 % drugih sastojaka). Kad je riječ o hrani biljnog podrijetla, za ljudsku potrošnju dostupno je 93 milijuna tona (71 % ugljikohidrata, 12 % masti, 8 % bjelančevina i 9 % drugih sastojaka). Sve su brojke izražene u smislu neto trgovine. JRC (2022.), https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128384 .

(42) Otprilike 551 milijun m3 ekvivalenta masivnog drva; https://knowledge4policy.ec.europa.eu/glossary-item/primary-woody-biomass_en , https://knowledge4policy.ec.europa.eu/glossary-item/solid-wood-equivalent_en .

(43)  Približno 260 milijuna m3 ekvivalenta masivnog drva; https://knowledge4policy.ec.europa.eu/glossary-item/secondary-woody-biomass_en .

(44)  JRC (2021.), https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC126552 .

(45)  JRC Biomass Mandate (Zadaće biomase), https://knowledge4policy.ec.europa.eu/projects-activities/jrc-biomass-mandate .

(46) JRC (2022.), https://ec.europa.eu/knowledge4policy/publication/forestry-sankey .

(47)  Kaskadno načelo, kako se primjenjuje na drvnu biomasu, podrazumijeva upotrebu drvne biomase u skladu s njezinom najvećom gospodarskom i okolišnom vrijednošću prema sljedećem redoslijedu prvenstva: proizvodi od drva, produljenje njihova trajanja, ponovna uporaba, recikliranje, bioenergija, zbrinjavanje. 

(48) Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Schellnhuber, H., Widera, B., Kutnar, A., et al., Horizon Europe and new European Bauhaus NEXUS report: conclusions of the High-Level Workshop on ‘Research and Innovation for the New European Bauhaus’, jointly organised by DG Research and Innovation and the Joint Research Centre, 2022., https://data.europa.eu/doi/10.2777/49925

(49) Izraz „gotovi proizvodi dobiveni od bioloških sirovina” ovdje se odnosi na duhanske proizvode, biotekstil, odjevne predmete izrađene na osnovi bioloških resursa, kožu, papir i drvene proizvode te kemikalije, farmaceutske proizvode, plastiku i gumu koji se temelje na biološkim resursima.

(50) JRC (2021.), https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC112989 .

(51) JRC (2021.), https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC124141 .

(52) Ronzon et al., 2020., Sustainability (Održivost). https://www.mdpi.com/2071-1050/12/11/4507  

(53) JRC (2022.), https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128361 . 

(54) Baldoni et al. (2021.), Renewable and Sustainable Energy Reviews (Recenzije obnovljivih izvora i održive energije). https://doi.org/10.1016/j.rser.2021.110895

(55) Tassinari et al. (2021.), https://biomonitor.eu/wp-content/uploads/2022/02/D8.8-Report-on-case-study-The-Bioeconomy-Pilot-from-the-Vanguard-Initiative.pdf

(56) Sektor poljoprivrede zapošljava 8,83 milijuna radnika u Europi, od čega 4,41 milijun u zemljama središnje i istočne Europe (podaci iz 2019.). JRC (2022.) https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128361 .

(57)  JRC (2022.). https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128361 .

(58) Kardung i Drabik (2021.), Ecological Economics. https://doi.org/10.1016/J.ECOLECON.2021.107146

(59) Na temelju procjene reprezentativnog uzorka od 10 država članica, Kardung i Drabik (2021.). Ecological Economics. https://doi.org/10.1016/J.ECOLECON.2021.107146

(60)   https://www.bbi-europe.eu  

(61) JRC(2020.), http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC120324 ; Cingiz et al., 2021., Sustainability. https://www.mdpi.com/2071-1050/13/6/3033 ; Ronzon et al., 2021., Structural Change and Economic Dynamics (Strukturna promjena i gospodarska dinamika). https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0954349X21001375  

(62) Cingiz et al., 2021., Sustainability. https://www.mdpi.com/2071-1050/13/6/3033

(63)  Centar znanja za biogospodarstvo: https://knowledge4policy.ec.europa.eu/bioeconomy/monitoring . 

(64)  JRC (2021.), https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC123675 .

(65)  Procjenom je obuhvaćeno razdoblje od 2012. do 2017., što je uvjetovano dostupnošću podataka za sve pokazatelje.

(66) Kao što su vremenske prilike, klima, druge politike itd.

(67)  Europska agencija za okoliš (EEA) (2019.), https://www.eea.europa.eu/soer/publications/soer-2020 .

(68)  JRC (2021.), https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC123783; IPCC (2021.), Šesto izvješće o procjeni, https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/ ; Međuvladina znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava (IPBES) (2019.), Izvješće o globalnoj procjeni bioraznolikosti i usluga ekosustava, https://ipbes.net/global-assessment ; Leclère et al., (2020.), Nature Reviews. https://doi.org/10.1038/s41586-020-2705-y ; Bardgett et al., (2021.), Nature Reviews. https://doi.org/10.1038/s43017-021-00207-2 . 

(69)  Material Economics (2021.), https://materialeconomics.com/latest-updates/eu-biomass-use . 

(70) >+1 % ili <–1 % = umjeren do snažan trend.

(71)  Od 0 do +/–1 % = slab do umjeren trend.

(72) Europska komisija (2021.), https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/df6b2239-9b3e-11eb-b85c-01aa75ed71a1 .

(73) Uredba EU br. 560/2014 kako je izmijenjena Uredbom EU 2018/121, https://www.bbi-europe.eu i procjena učinka COM(2021) 87.

(74)  Uredba (EU) 2021/2085. 

(75) Vidjeti aktivnost 1.1.2. u poglavlju 5. radnog dokumenta službi Komisije; http://bioeconomy-strategy-toolkit.eu/ .

(76)   www.power4bio.eu  

(77)   https://www.bio-based-solutions.eu/#/

(78) JRC (2021.), https://datam.jrc.ec.europa.eu/datam/mashup/CHEMICAL_BIOREFINERIES_EU/ .

(79) Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije (2021.), https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/7223cd2e-bf5b-11eb-a925-01aa75ed71a1 .

(80) JRC (2021.), https://data.jrc.ec.europa.eu/dataset/ee438b10-7723-4435-9f5e-806ab63faf37 . 

(81) Pokrenut u prosincu 2019., http://www.ecbf.vc/team .

(82) Vidjeti aktivnost 1.5.1. u poglavlju 5. radnog dokumenta službi Komisije.

(83) Vidjeti aktivnost u poglavlju 5. radnog dokumenta službi Komisije.

(84) Partnerstvo za Europu kao kružno biogospodarstvo – Izvješće o procjeni učinka priloženo Prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru Obzora Europa Partnerstvo za Europu kao kružno biogospodarstvo {COM(2021) 87 final} – {SEC(2021) 100 final} – {SWD(2021) 38 final}.

(85) https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/statistics/performance-indicators/european-innovation-scoreboard_hr

(86) Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije (2021.), https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/2cf89630-e2bc-11eb-895a-01aa75ed71a1/ .

(87)   https://bioeast.eu/wp-content/uploads/2021/10/BIOeast-Report-2021_FINAL_compressed-1.pdf  

(88) Vidjeti aktivnosti 1.1.1., 1.1.2. i 2.2.1.1. u poglavlju 5. radnog dokumenta službi Komisije.

(89) Osim toga, u okviru instrumenta za tehničku potporu osigurava se dodatna potpora za osmišljavanje i provedbu reformi u državama članicama EU-a u kontekstu prioriteta EU-a kao što su zelena i digitalna tranzicija. 

(90)   https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/circular-economy/circular-cities-and-regions-initiative_hr

(91) Mjera: 2.4. – Promicanje obrazovanja, osposobljavanja i vještina u biogospodarstvu.

(92) Europska komisija (2022.),  https://data.europa.eu/doi/10.2779/946677 . 

(93) Centar znanja za biogospodarstvo, https://knowledge4policy.ec.europa.eu/bioeconomy/monitoring .

(94)   https://bioeconomy-forum.org/  

(95) U skladu s nalazima procjene učinka partnerstva za Europu kao kružno biogospodarstvo, COM(2021) 87; SEC(2021) 100; SWD(2021) 38.

(96) Vidjeti aktivnost 1.6.1. u poglavlju 5. radnog dokumenta službi Komisije. 

(97) Primjerice, Vizija za rafinerije za 2030. Konfederacije europskih industrija papira (CEPI): https://www.cepi.org/wp-content/uploads/2021/11/Future-Mill-Concept-2030_17.11-1.pdf .

(98) Vidjeti aktivnost 2.2.2. u poglavlju 5. radnog dokumenta službi Komisije.

(99) Centar znanja za biogospodarstvo https://knowledge4policy.ec.europa.eu/bioeconomy/monitoring_en .

(100) Rockström et al., 2021., https://www.pnas.org/content/118/38/e2115218118 . 

(101) COM(2021) 800, Održivi ciklusi ugljika.

(102) Potrebno nam je upravljanje biosferom kojim se štite ponori ugljika i izgrađuje otpornost: https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2115218118 .