Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52022AE6298

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o reviziji okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita kojim se doprinosi dovršetku bankovne unije (COM(2023) 225 final), o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu mjera rane intervencije, uvjeta za sanaciju i financiranja mjera sanacije (COM(2023) 226 final – 2023/0111 (COD)), o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe 2014/59/EU u pogledu mjera rane intervencije, uvjeta za sanaciju i financiranja mjera sanacije (COM(2023) 227 final – 2023/0112 (COD)) i o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/59/EU i Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu određenih aspekata minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (COM(2023) 229 final – 2023/0113 (COD))

EESC 2022/06298

SL C 349, 29.9.2023, p. 161–166 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

29.9.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 349/161

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o reviziji okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita kojim se doprinosi dovršetku bankovne unije

(COM(2023) 225 final)

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu mjera rane intervencije, uvjeta za sanaciju i financiranja mjera sanacije

(COM(2023) 226 final – 2023/0111 (COD))

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe 2014/59/EU u pogledu mjera rane intervencije, uvjeta za sanaciju i financiranja mjera sanacije

(COM(2023) 227 final – 2023/0112 (COD))

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/59/EU i Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu određenih aspekata minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze

(COM(2023) 229 final – 2023/0113 (COD))

(2023/C 349/24)

Izvjestitelj:

Giuseppe GUERINI

Suizvjestitelj:

Christophe LEFÈVRE

Zahtjevi za savjetovanje

dopis španjolskog Ministarstva vanjskih poslova, Europske unije i suradnje, 8.12.2022.

Vijeće Europske unije, 23.6.2023. (COM(2023) 229 final), 11.7.2023. (COM(2023) 226 final), 11.7.2023. (COM(2023) 227 final)

Europski parlament, 12.6.2023. (COM(2023) 229 final), 10.7.2023. (COM(2023) 226 final i 227 final)

Europska komisija, 2.6.2023. (COM(2023) 225 final)

Pravna osnova

članci 114. i 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina

Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini

27.6.2023.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju

13.7.2023.

Plenarno zasjedanje br.

580

Rezultat glasanja

(za/protiv/suzdržani)

175/0/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 EGSO cijeni sveobuhvatnu inicijativu Komisije da dovrši zakonodavstvo o upravljanju kriznim situacijama banaka i osiguranju depozita (CMDI) jer je unapređenje bankovne unije ključan korak prema jačanju europskog jedinstvenog tržišta u interesu deponenata i poreznih obveznika.

1.2.

 EGSO smatra da su nedavne krizne situacije banaka u Sjedinjenim Američkim Državama ukazale na važnost brzog djelovanja u obuzdavanju rizika od širenja štetnih učinaka i gubitka povjerenja ulagača i deponenata, kao i na potrebu za fleksibilnošću u odgovoru na krizne situacije banaka. Novija iskustva također pokazuju da je važno primjereno organizirati prijenos problematične banke drugoj banci u vrlo kratkom roku.

1.3.

 EGSO cijeni činjenicu da je prijedlogom Komisije zaštita putem sustava osiguranja depozita proširena na depozite javnih tijela, kao i činjenicu da Komisija radi na boljem usklađivanju instrumenata za zaštitu depozita u cijelom EU-u. S obzirom na ključnu ulogu primjereno financiranih i organiziranih fondova za osiguranje depozita, poboljšano usklađivanje koje je predložila Komisija svakako će biti korisno.

1.4.

 EGSO napominje da je jedan od glavnih ciljeva prijedloga Komisije proširenje područja primjene sanacije banaka. EGSO u potpunosti razumije pristup Komisije, kontekst, regulatornu logiku i dugoročne ciljeve.

1.5.

 S obzirom na nedavne krizne situacije banaka, EGSO ističe potrebu za pragmatičnim i fleksibilnim pristupom koji bi se temeljio na posebnostima različitih slučajeva u pogledu: i. regulatornog pristupa; ii. odabira najdjelotvornijih dostupnih instrumenata; iii. praktičnih posljedica poduzetih mjera; iv. nužne suradnje među dionicima; v. brzine izvršenja; vi. prirode financijskih sredstava koja će se upotrebljavati u provedbi odabranih rješenja za upravljanje krizom.

1.6.

 EGSO smatra da sanacija možda nije uvijek najpraktičnije rješenje za punu zaštitu gospodarskih ekosustava u kojima posluje problematična banka. Ako se pokaže da bi sanacija zapravo mogla biti skuplja od likvidacije, nad tom bi se bankom trebao pokrenuti postupak u slučaju nesolventnosti.

1.7.

 EGSO se slaže s Komisijom da bi se procjena javnog interesa mogla poboljšati ako bi se usvojio transparentniji i usklađeniji pristup diljem EU-a. Iako uvažava činjenicu da je postizanje ravnoteže između fleksibilnosti i predvidljivosti vrlo težak zadatak za regulatorna tijela, EGSO poziva suzakonodavce da pronađu rješenja kojima bi se maksimalno smanjila pravna nesigurnost.

1.8.

 EGSO smatra da je potrebno postići odgovarajuću ravnotežu između boljeg definiranja „procjene javnog interesa” i proporcionalnosti njezine primjene u odnosu na male, srednje i lokalne banke. Proširenje procjene javnog interesa na banke koje imaju važnu ulogu na regionalnoj razini i dalje ostavlja prostora za nesigurnost u postojećem okviru.

1.9.

 EGSO ponavlja koliko je važno poštovati načelo proporcionalnosti kako bi se izradila uredba koja bi bila prikladna za postizanje svojih ciljeva bez nanošenja prekomjerne štete interesima malih, srednjih i lokalnih banaka. Načelo proporcionalnosti trebalo bi uzeti u obzir i pri primjeni procjene javnog interesa, posebno kad je riječ o lokalnim bankama, koje ne predstavljaju rizik za financijsku stabilnost.

1.10.

 Iako je svjestan da za propise o bankarstvu i propise o državnim potpore vrijede različite nadležnosti, EGSO smatra da bi cijeli paket o upravljanju kriznim situacijama banaka i osiguranju depozita trebalo primjereno uskladiti s očekivanom revizijom Komunikacije o državnim potporama (1) u bankarskom sektoru iz 2013. U suprotnom postoji rizik od provedbe prijedlogâ koji potencijalno nisu u skladu sa zakonodavstvom o državnim potporama, što dovodi do nepredvidivosti i pravne nesigurnosti.

1.11.

 Komisija se usredotočila na poboljšanje instrumenta za strategiju prijenosa upotrebom sustava osiguranja depozita s mogućnosti pristupa Jedinstvenom fondu za sanaciju, uz odgovarajuće zaštitne mjere. To bi mogao biti korak prema uspostavi europskog sustava osiguranja depozita, ali i dalje će biti određenih nedostataka sve dok bankovna unija ne bude dovršena jer će tržište i dalje biti rascjepkano.

2.   Kontekst i zahtjev Španjolske za savjetovanje EGSO-a

2.1.

 Španjolska vlada zatražila je od Europskog gospodarskog i socijalnog odbora izradu razmatračkog mišljenja o prijedlogu o bankovnoj uniji, koje bi se fokusiralo na potrebu za promicanjem šire primjene procjene javnog interesa koja se primjenjuje kako bi se banke, posebno srednje i male banke, uključile u usklađeni sanacijski postupak u slučaju krize.

2.2.

 Komisija je 18. travnja 2023. objavila četiri različita zakonodavna prijedloga za jačanje postojećeg okvira EU-a o upravljanju kriznim situacijama banaka i osiguranju depozita, uz naglasak na srednjim i manjim bankama (2).

2.3.

 Komisija smatra da se pokazalo „da su se u mnogim srednjim i manjim bankama koje su propadale upotrebljavala rješenja koja nisu dio okvira za sanaciju” (3), što je ponekad uključivalo „novac poreznih obveznika umjesto novca iz unutarnjih kapaciteta banaka ili privatnih sigurnosnih mreža koje financira sektor (sustavi osiguranja depozita i sanacijski fondovi)” (4), zbog čega je došlo do snažnih negativnih učinaka na gospodarstvo i percepciju društva.

2.4.

 Stoga se novim predloženim pravilima tijelima omogućuje da iskoriste sanaciju kao ključnu sastavnicu paketa instrumenata za upravljanje krizama, naglašavajući da bi sanacija mogla biti manje štetna za klijente od likvidacije jer im se i dalje omogućuje pristup računima, a očuvane su i ključne funkcije banke.

2.5.

 Prijedlozima Komisije olakšava se i primjena sustavâ osiguranja depozita u kriznim situacijama kako bi se deponente zaštitilo od gubitaka, u slučaju da je potrebno spriječiti širenje štetnih učinaka na druge banke i šire negativne posljedice za zajednice i gospodarstvo. Prijedlogom se, oslanjajući se na sigurnosne mreže koje financira sektor (kao što su sustavi osiguranja depozita i sanacijski fondovi), također nastoji očuvati novac poreznih obveznika u slučaju kriznih situacija banaka.

2.6.

 Potvrđena je razina pokrića od 100 000 EUR po deponentu i banci za sve prihvatljive deponente u EU-u, kako je utvrđeno u Direktivi o sustavima osiguranja depozita, te će se ona proširiti na javne subjekte kao što su bolnice, škole i općine, kao i na novac klijenata deponiran u obliku određenih vrsta novčanih sredstava klijenata (tj. od strane investicijskih društava, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac). Prijedlogom Komisije također se nastoje uskladiti standardi zaštite deponenata u cijelom EU-u.

3.   Opće napomene

3.1.

 EGSO se slaže s ciljevima zakonodavnih prijedloga Komisije kako bi se poboljšalo upravljanje kriznim situacijama banaka i osigurala primjerena zaštita depozita banaka u slučaju krize.

3.2.

 EGSO cijeni sveobuhvatnu inicijativu Komisije da dovrši zakonodavstvo o upravljanju kriznim situacijama banaka i osiguranju depozita jer je poboljšanje i unapređenje bankovne unije ključan korak prema jačanju europskog jedinstvenog tržišta u interesu deponenata i poreznih obveznika. Osim toga, dovršetak bankovne unije ključan je za ostvarenje istinske ekonomske i monetarne unije koja može jamčiti financijsku stabilnost i dobro upravljanje krizama u slučaju da je to potrebno.

3.3.

 Kako je navedeno u prethodnim mišljenjima (5), EGSO smatra da je jačanje postojećeg okvira o upravljanju kriznim situacijama banaka i osiguranju depozita od ključne važnosti. To su jasno pokazale i nedavne krizne situacije banaka u Sjedinjenim Američkim Državama i slučaj banke Credit Suisse, koji su imali negativne posljedice širokih razmjera za stabilnost bankarskog sustava u Sjedinjenim Američkim Državama i Švicarskoj, kao i za međunarodna financijska tržišta općenito, a posebno za bankarski sektor. U EU-u još nemamo zaštitni mehanizam za likvidnost u postupku sanacije.

3.4.

 EGSO smatra da navedeni slučajevi kriznih situacija banaka ponovno ističu važnost brzog obuzdavanja štete, a posebice rizika od širenja štetnih učinaka, kao i potrebu za fleksibilnosti u odgovoru na krizne situacije banaka. Dokazana je i odlučujuća uloga zaštitnog mehanizma za likvidnost kojim se pokrivaju neposredne potrebe za likvidnošću i osigurava vrijeme za razvoj održive sanacijske strategije.

3.5.

 EGSO smatra da nedavna iskustva također naglašavaju važnost pravilnog organiziranja prijenosa problematične banke drugoj banci u vrlo kratkom roku. Stoga je važno zajamčiti da se regulatornim okvirom stvore odgovarajući uvjeti za takve prijenose jer se oni moraju odvijati bez uobičajenih postupaka dužne pažnje, a posljedice transakcija goleme su i neizvjesne. Osim toga, dosad stečeno iskustvo pokazalo je da postoji potreba za općim specifičnim režimom, pri stjecanju banke u postupku sanacije, kojim bi se olakšala integracija banke u novu grupu na najučinkovitiji način.

3.6.

 Integracija sanirane banke i upravljanje takvom bankom složen je proces i potrebno je pojednostavniti regulatorne korake i zahtjeve. Različita uključena tijela morala bi moći na odgovarajući način koordinirati svoje uloge u okviru regulatornih procesa ili postupaka ubrzanog odobravanja mjera upravljanja krizom. Nadalje, ključno je zajamčiti da se takvi prijenosi mogu odvijati i preko granica u EU-u kad god je to potrebno.

3.7.

 EGSO cijeni činjenicu da je prijedlogom Komisije zaštita putem sustava osiguranja depozita proširena na depozite javnih subjekata, kao i činjenicu da Komisija radi na boljem usklađivanju instrumenata za zaštitu depozita u cijelom EU-u. Osiguranjem depozita štite se privatni i javni štediše i deponenti iz sektora stanovništva u slučaju propasti banke i time se smanjuje rizik od povlačenja depozita i ublažava rizik od širenja štetnih učinaka. EGSO smatra da bi to osiguranje depozita u određenim slučajevima trebalo prilagoditi kako bi se uzeli u obzir deponenti u nestabilnoj ekonomskoj situaciji, kao što su osobe s invaliditetom ili osobe s kroničnim bolestima. Budući da su pravilno financirani i organizirani fondovi za osiguranje depozita ključni, poboljšano usklađivanje koje je predložila Komisija svakako će biti korisno.

3.8.

 EGSO napominje da je jedan od glavnih ciljeva prijedloga Komisije proširenje područja primjene sanacije ako se zaključi da je to rješenje u skladu s „javnim interesom”. Likvidacija se može provesti samo ako: i. može učinkovitije od sanacije ispuniti ciljeve koji su Direktivom o oporavku i sanaciji banaka utvrđeni za samu sanaciju; i ii. nema potrebe za korištenjem javnih sredstava.

3.9.

 EGSO u potpunosti razumije pristup Komisije, njezinu regulatornu logiku i dugoročne ciljeve. Međutim, EGSO ističe da je potreban pragmatičan pristup, kako su pokazale nedavne krizne situacije banaka u SAD-u, u pogledu regulatornog pristupa, uporabe najdjelotvornijih dostupnih instrumenata, praktičnih posljedica poduzetih mjera, potrebne suradnje među dionicima, brzine izvršenja i, naposljetku, financijskih sredstava koja će se upotrebljavati u provedbi odabranih instrumenata za upravljanje krizama.

3.10.

 EGSO smatra da sanacija možda nije uvijek najpraktičnije rješenje za punu zaštitu gospodarskih ekosustava u kojima posluje problematična banka, posebice kad je riječ o malim ili srednjim bankama. Važno je napomenuti da bi se, kad je riječ o malim i srednjim bankama, sanacija zapravo mogla pokazati skupljom od drugih oblika intervencije, posebno na lokalnoj razini na kojoj banka posluje, koja je često ograničena. U tom pogledu EGSO predlaže da se tržišni udio srednjih, malih i lokalnih banaka koje ne posluju prekogranično ocjenjuje s obzirom na ukupni nacionalni tržišni udio, a ne na regionalnoj razini unutar država članica.

3.11.

 EGSO smatra da bi cijeli paket o upravljanju kriznim situacijama banaka i osiguranju depozita trebalo primjereno uskladiti s očekivanom revizijom Komunikacije o državnim potporama (6) u bankarskom sektoru iz 2013., koja je utjecala na stvaranje trenutačne situacije u kojoj je teško predvidjeti treba li pokrenuti sanaciju ili ne. Donošenje regulatornih prijedloga o upravljanju kriznim situacijama banaka i osiguranju depozita bez poznavanja pravila o državnim potporama moglo bi dovesti do situacije u kojoj se provode prijedlozi koji potencijalno nisu u skladu sa zakonodavstvom o državnim potporama.

3.12.

 EGSO općenito ponavlja koliko je važno poštovati načelo proporcionalnosti kako bi se izradila uredba koja bi bila prikladna za postizanje svojih ciljeva bez nanošenja prekomjerne štete interesima malih, srednjih i lokalnih banaka. Načelo proporcionalnosti trebalo bi uzeti u obzir i pri provedbi procjene javnog interesa, posebno kad je riječ o lokalnim bankama, koje ne predstavljaju rizik za financijsku stabilnost.

4.   Posebne napomene

4.1.

 EGSO se slaže s Komisijom da bi se procjena javnog interesa mogla poboljšati ako bi se usvojio transparentniji i usklađeniji pristup diljem EU-a. Iako priznaje da je postizanje ravnoteže između fleksibilnosti i predvidljivosti doista vrlo teška zadaća za regulatorna tijela, EGSO napominje da se čini da se predmetnim zakonodavnim prijedlozima u potpunosti ne uklanja znatna margina prosudbe koja je prethodno omogućena uključenim tijelima, zbog čega je i dalje prisutna određena pravna nesigurnost.

4.2.

 EGSO smatra da je potrebno postići odgovarajuću ravnotežu između boljeg definiranja „kriterija javnog interesa” i proporcionalnosti njegove primjene u odnosu na male i lokalne banke. Proširenje opsega procjene javnog interesa na banke koje imaju važnu ulogu na regionalnoj razini i dalje ostavlja prostora za nesigurnost u postojećem okviru.

4.3.

 Budući da se čini da je opseg procjene javnog interesa širi od područja primjene prethodnih pravila kako bi se obuhvatio veći raspon slučajeva nego ranije, EGSO smatra da je ključno da ispitivanje najnižeg troška (tj. manje opterećenje u preventivnim/alternativnim intervencijama sustava osiguranja depozita u vezi s isplatom) učinkovito funkcionira, kako bi se osiguralo dovoljno manevarskog prostora tamo gdje postoje uvjeti za sprečavanje/ublažavanje krize upotrebom alternativnih instrumenata sanacije.

4.4.

 EGSO ističe nesigurnost koja proizlazi iz zakonodavnih prijedloga u pogledu raspodjele nadležnosti, posebno u pogledu načina raspodjele ovlasti i odgovornosti između nacionalnih i europskih tijela koja će potencijalno sudjelovati u složenom postupku donošenja odluka o upravljanju kriznim situacijama banaka. U tom je kontekstu ključna brzina izvršenja, što se nedavno pokazalo u nekoliko slučajeva u EU-u i SAD-u.

4.5.

 EGSO primjećuje da bi minimalne zahtjeve za regulatorni kapital i prihvatljive obveze trebalo utvrditi i primjenjivati na temelju veličine i specifičnog profila rizičnosti dotičnih banaka, s dvostrukim ciljem stvaranja ravnopravnih uvjeta među važnim bankama usporedive operativnosti s jedne strane i zaštite specifičnog poslovnog modela koji primjenjuju male i lokalne banke, kao i banke koje djeluju u konkretnim i ciljanim sektorima/industrijama s druge strane.

4.6.

 Kad je riječ o minimalnom zahtjevu za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, navodna proporcionalnost u definiciji zahtjeva koji je prihvatila Europska komisija i dalje je nejasna. Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze uvijek bi se sastojao, kao i kad je riječ o bankama koje su već usvojile zahtjev, od dodatne pričuve kapitala koji je potreban za pokrivanje mogućih gubitaka, čemu se dodaje iznos za dokapitalizaciju. EGSO smatra da je minimalne zahtjeve za regulatorni kapital i prihvatljive obveze važno prilagoditi različitim veličinama i poslovnim modelima banaka.

4.7.

 Napominje da bi trebalo ojačati i očuvati ulogu banaka u EU-u, kao i njihove različite značajke i poslovne modele, čime se osigurava snažniji i diversificiran europski bankarski sustav u cijelom EU-u. U regulaciji bankarstva trebalo bi na odgovarajući način razmotriti potrebu za stvarnim gospodarskim rastom i dugoročni učinak na gospodarski rast u Europi, kao i socijalni učinak na zapošljavanje. U tom pogledu EGSO smatra da je mnogo bolje stvoriti uvjete i instrumente za sprečavanje i izbjegavanje krize nego naknadno intervenirati putem operacija spašavanja kad god su takve opcije moguće i dostupne.

4.8.

 Rane intervencije često se mogu pokazati djelotvornima i jeftinijima od sanacije. Postupci za preventivne i alternativne mjere utvrđeni su u Direktivi o sustavima osiguranja depozita i njima upravljaju nacionalni sustavi osiguranja depozita u skladu s usklađenim pravilima i postojećim zaštitnim mjerama u nekoliko država članica EU-a. Treba provesti preispitivanje hijerarhije vjerovnika kako bi se omogućilo provođenje funkcionalnog ispitivanja najnižeg troška, a time i provedba mjera rane intervencije. Također je važno postići usklađenost na razini Europe ili barem izraditi smjernice za izračun na temelju „načela najnižeg troška”.

4.9.

 Nacionalni sustavi osiguranja depozita i sustavi jamstava ključna su sastavnica sigurnosne mreže koju pruža okvir EU-a za zaštitu financijske stabilnosti i jačanje povjerenja u tržište. Zbog toga bi sustavi osiguranja depozita trebali imati veću ulogu, bez obzira na njihovu privatnu ili javnu pravnu prirodu odnosno dobrovoljnu ili obveznu prirodu doprinosa od kojih se sastoje njihova sredstva. Važna je njihova javna funkcija i strogi tržišni pristup koji primjenjuju za donošenje odluka pod nadzorom nadležnih tijela.

4.10.

 Uloga sustavâ osiguranja depozita pokazala se posebno važnom za male i srednje banke (manje značajne institucije) koje imaju ograničen kapacitet za pristup tržištu i izdavanje instrumenata prihvatljivih u pogledu minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze. Valja napomenuti da je nekoliko banaka, uključujući male i lokalne banke, pokazalo da su sposobne djelotvorno provoditi preventivne mjere za djelotvorno suočavanje s krizama.

4.11.

 Kako je prethodno naveo u nizu mišljenja (7), EGSO ponavlja da bi europski financijski i bankarski „ekosustav” trebao biti diversificiran, održiv i u stanju prepoznati ključnu ulogu malih i srednjih banaka na lokalnoj razini, njihovu opću važnost na nacionalnoj razini i dodanu vrijednost koju takve banke stvaraju za lokalne zajednice, kao i pozitivan učinak povećanja nadležnosti u bankarskom sektoru na društvo u cjelini. Uloga kreditnih zadruga (8), „etičkih banaka” i lokalne ili sektorske razine, što obuhvaća i kreditne zadruge i etičke banke za subjekte socijalne ekonomije, u tom je pogledu odlučujuća i u skladu s načelom socijalnog tržišnog gospodarstva sadržanim u Ugovorima EU-a.

4.12.

 S druge strane, trebalo bi prepoznati i ulogu većih prekograničnih bankarskih grupa jer one, kad su organizirane kao društva kćeri, osiguravaju bolju diversifikaciju, manje ovise o matičnim institucijama i omogućuju lakše odvajanje društava kćeri od grupe, čime se smanjuje rizik od širenja štetnih učinaka i povećava stabilnost. Međunarodne europske banke daju ključan doprinos internacionalizaciji europskih poduzeća.

4.13.

 EGSO poziva na primjerenu koordinaciju između pravila bankovne unije o okviru za upravljanje krizama i osiguranje depozita s jedne strane i primjene pravila o državnim potporama iz članka 107. UFEU-a (9) s druge strane. Tom bi se koordinacijom trebala izbjeći pravna nesigurnost i različito pravno postupanje u pogledu banaka koje se nalaze u EU-u. U tom bi pogledu trebalo na odgovarajući način razmotriti načelo koje je utvrdio Sud Europske unije, prema kojem sustavi koji se financiraju iz privatnih sredstava nisu obuhvaćeni područjem primjene članka 107. UFEU-a (predmet Tercas) (10).

Bruxelles, 13. srpnja 2023.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Oliver RÖPKE

(1)  Komunikacija Komisije o primjeni pravila o državnim potporama za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize počevši od 1. kolovoza 2013. („Komunikacija o bankarstvu”) (SL C 216, 30.7.2013., str. 1.).

(2)  COM(2023) 226 final, COM(2023) 227 final, COM(2023) 228 final i COM(2023) 229 final.

(3)  Priopćenje za tisak, 18. travnja 2023., Europska komisija.

(4)  Priopćenje za tisak, 18. travnja 2023., Europska komisija.

(5)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2014/59/EU u pogledu bonitetnog tretmana grupa globalnih sistemski važnih institucija sa strategijom sanacije s višestrukim točkama pristupanja i metodologije za neizravni upis instrumenata prihvatljivih za ispunjenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (COM(2021) 665 final – 2021/0343 (COD)) (SL C 152, 6.4.2022., str. 111.) i Komunikacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o dovršetku bankarske unije (SL C 237, 6.7.2018., str. 46.).

(6)  Komunikacija Komisije o primjeni pravila o državnim potporama za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize počevši od 1. kolovoza 2013. („Komunikacija o bankarstvu”) (SL C 216, 30.7.2013., str. 1.).

(7)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora – Dodatni elementi za razmatranje u vezi s Preporukom za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja (COM(2021) 742 final) (samoinicijativno mišljenje) (SL C 75, 28.2.2023., str. 43.) i Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 radi uspostave Europskog sustava osiguranja depozita (COM(2015) 586 final – 2015/0270 (COD)) (SL C 177, 18.5.2016., str. 21.).

(8)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Promicanje uključivije i održivije bankovne unije poboljšanjem doprinosa banaka u zajednici lokalnom razvoju i izgradnji društveno odgovornog međunarodnog i europskog financijskog sustava” (samoinicijativno mišljenje) (SL C 364, 28.10.2020., str. 14.).

(9)   SL C 115, 9.5.2008., str. 91.

(10)  Presuda u predmetu C-425/19 P.

Top