Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora „Provjera konkurentnosti radi izgradnje snažnijeg i otpornijeg gospodarstva EU-a”

(razmatračko mišljenje)

(2023/C 100/11)

Izvjestitelj:	Christian ARDHE
Suizvjestitelj/ica:	Giuseppe GUERINI

Zahtjev za savjetovanje:	Predsjedništvo Vijeća Europske unije, 30.6.2022.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	10.11.2022.
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	54/1/2
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	14.12.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	574
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	150/4/11

1.   Zaključci i preporuke

1.1

EGSO smatra da je zahtjev češkog predsjedništva za pripremu razmatračkog mišljenja o provjeri konkurentnosti vrlo aktualan. S obzirom na trenutačne i predviđene buduće izazove, EGSO smatra da je povećanje konkurentnosti gospodarstva EU-a od ključne važnosti. Uzimajući u obzir činjenicu da su jedinstveno tržište i socijalno tržišno gospodarstvo EU-a najveća prednost EU-a za postizanje gospodarskog rasta i socijalne dobrobiti, EGSO poziva na provjeru konkurentnosti kako bi se pružila potpora poduzećima, otvaranju radnih mjesta i poboljšanim radnim uvjetima, kao i održivom gospodarskom rastu i socijalnoj koheziji.

1.2

EGSO smatra da je provjera konkurentnosti pristup kojim se osigurava da se aspekti konkurentnosti na odgovarajući način uzimaju u obzir pri donošenju odluka. Za to je potrebno odgovarajuće znanje o učincima inicijativa na konkurentnost, kao i način razmišljanja kojim se uzima u obzir konkurentnost pri donošenju odluka.

1.3

EGSO naglašava da bi provjera konkurentnosti trebala biti ključni dio uravnoteženog donošenja odluka u EU-u i da bi se trebala primjenjivati u kontekstu svakog postupka donošenja politika i zakonodavstva EU-a. Trebala bi obuhvaćati zakonodavne inicijative, sekundarno zakonodavstvo, fiskalne mjere, strategije i programe, kao i međunarodne sporazume. Trebalo bi je uključiti i u postupak europskog semestra jer su politike država članica u tom pogledu ključne.

1.4

Budući da je pouzdana procjena učinka činjenična osnova za provjeru konkurentnosti, ključno je osigurati da procjena učinka na konkurentnost bude zaista obvezna, djelotvorna i u potpunosti provedena u svakoj fazi postupka donošenja odluka. EGSO cijeni postojeće smjernice i paket instrumenata za bolju regulativu, ali ističe da, kao što je istaknuo Odbor za nadzor regulative, postoji očita potreba za poboljšanjima, posebno u pogledu provedbe instrumenata.

1.5

EGSO smatra da bi provjera konkurentnosti trebala obuhvatiti i učinak na poduzeća, zapošljavanje, radne uvjete na različitim razinama, uključujući troškove usklađivanja i druge izravne učinke, multiplikacijski učinak na lance vrijednosti i njihove posljedične makroekonomske učinke. U tom pogledu posebnu pozornost treba posvetiti konkurentnom položaju najrazličitijih poduzeća u smislu sektora, veličine i poslovnog modela, uključujući poduzeća socijalne ekonomije.

1.6

EGSO smatra da je važno obuhvatiti i pozitivne i negativne učinke na konkurentnost kako bi se izbjegao gubitak konkurentnosti, ali i poboljšala konkurentnost, pridajući posebnu pozornost konkurentnosti u odnosu na razvoj proizvoda i usluga EU-a koji su konkurentni na svjetskom tržištu. Pri provjeri konkurentnosti treba uzeti u obzir veliku raznolikost poduzeća, koja bi mogla biti pogođena na različite načine.

1.7

Iako je glavni naglasak provjere konkurentnosti na inicijativama čiji primarni ciljevi nisu poboljšanje konkurentnosti, EGSO poziva Komisiju da pripremi i poseban program konkurentnosti, s glavnim dugoročnim ciljem jačanja konkurentnosti EU-a.

1.8

Program konkurentnosti trebao bi se temeljiti na socijalnom tržišnom gospodarstvu EU-a i usredotočiti se na osnovna pitanja kao što su jedinstveno tržište i vanjska trgovina, ulaganja i pristup financiranju, porezni sustavi, istraživanje i inovacije, vještine i tržišta rada, kao i mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća i usporedna tranzicija, Pritom treba uzeti u obzir okvir održivog financiranja u kojem su aspekti konkurentnosti usklađeni sa socijalnim i okolišnim ciljevima. Budući da je konkurentnost povezana i sa socijalnim i okolišnim aspektima i pitanje je koje se odnosi na sve, predstavnici socijalnih partnera i drugi akteri civilnog društva moraju biti usko uključeni u pripremu programa, pri čemu socijalni dijalog ima ključnu ulogu, kako je navedeno u europskom stupu socijalnih prava.

2.   Kontekst mišljenja

2.1

Ovo je mišljenje odgovor na zahtjev češkog predsjedništva za razmatračko mišljenje EGSO-a u području konkurentnosti EU-a i regulatornih aspekata zakonodavstva EU-a za poduzeća u EU-u. Njegova je tema provjera konkurentnosti radi izgradnje snažnijeg i otpornijeg gospodarstva EU-a. Predsjedništvo naglašava potrebu za smanjenjem strateške ovisnosti EU-a i osiguravanjem veće otpornosti, kao i za osiguravanjem otvorenosti prema vanjskom svijetu i konkurentnosti poduzeća iz EU-a.

2.2

Švedska vlada navela je također konkurentnost kao jedan od elemenata političkog smjera predstojećeg švedskog predsjedanja EU-om.

2.3

EGSO je već pozvao na provjeru konkurentnosti u svojem mišljenju „Spremni za 55 %” (1), u kojem je naveo da „u tranziciji prema klimatski neutralnom društvu moramo odabrati model koji će rezultirati uspješnim gospodarstvom. Ako želimo da EU bude predvodnik i da ga ostatak svijeta slijedi, trebamo nastojati stvoriti najuspješniji model, pravedan i održiv s gospodarskog, socijalnog i ekološkog stajališta.” EGSO je također naveo da bi „svi zakonodavni prijedlozi izneseni u okviru paketa mjera „Spremni za 55 %” trebali proći provjeru konkurentnosti u skladu s načelima ciljeva održivog razvoja kako bi se dobro shvatile sve implikacije za poduzeća”. Prije toga EGSO je u svojem mišljenju „Unija tržišta kapitala” pozvao na ispitivanje konkurentnosti (2).

2.4

U izvješću Konferencije o budućnosti Europe stoji da nove političke inicijative EU-a trebaju proći „provjeru konkurentnosti” kako bi se analizirao njihov učinak na poduzeća i njihovo poslovno okruženje (trošak poslovanja, inovacijski kapacitet, međunarodna konkurentnost, jednaki uvjeti itd.) te da takva provjera treba biti u skladu s Pariškim sporazumom, ciljevima održivog razvoja, uključujući rodnu ravnopravnost kao i da se njome ne ugrožavaju zaštita ljudskih, socijalnih i radničkih prava ni standardi zaštite okoliša i potrošača.

2.5

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nedavno je u svojem govoru (3) izjavila da ćemo u naše zakonodavstvo uvesti standardnu provjeru konkurentnosti.

3.   Motivi i potreba za provjerom konkurentnosti

3.1

Konkurentnost kao izričit cilj prisutna je u programu EU-a u različitim oblicima još od Lisabonske strategije iz 2000., nakon koje su uslijedile strategija Europa 2020., industrijska strategija kao i niz izvješća o europskoj konkurentnosti i jedinstvenom tržištu. Međutim, tijekom godina međunarodna konkurencija postala je sve žešća i, s obzirom na trenutačne i predviđene buduće izazove, od ključne je važnosti stvoriti novi zamah kako bi EU postao konkurentniji. EU je na pandemiju bolesti COVID-19 odgovorio instrumentom NextGenerationEU, programom masovnog ulaganja kojim se obećava jačanje globalnog konkurentnog položaja gospodarstva EU-a i koji se temelji na zelenijim i digitaliziranijim poduzećima uz potporu učinkovitijih javnih usluga, pojačane infrastrukture i dinamičnog tržišta rada.

3.2

Udio Europe u svjetskom gospodarstvu već se neko vrijeme smanjuje. Procjenjuje se da će 2050. udio EU-a u svjetskom bruto domaćem proizvodu iznositi manje od 10 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u sljedećih nekoliko godina 85 % predviđenog rasta svjetskog BDP-a dolazit će iz trećih zemalja. Loši izgledi za rast u Europi pogoršavaju relativan gospodarski pad. To znači da se glas Europe u svijetu manje cijeni, što slabi globalnu ulogu i utjecaj EU-a u međunarodnoj suradnji (4).

3.3

Kratkoročni izgledi u velikoj su mjeri povezani s ruskom invazijom na Ukrajinu, koja i dalje negativno utječe na gospodarstvo EU-a, te s činjenicom da se EU još uvijek oporavlja od različitih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Rat je uzrokovao dodatan pritisak na rast cijena energije i prehrambenih sirovina, što dovodi do povećanja globalnog inflacijskog pritiska i smanjuje kupovnu moć kućanstava (5). Kao odgovor na visoke stope inflacije, Europska središnja banka povećala je kamatne stope u eurima, slično mjerama koje je poduzela američka središnja banka (Federal Reserve Bank). Osim toga, slabljenje globalnog rasta smanjuje vanjsku potražnju. EU i njegove države članice reagirali su povećanjem potpore poduzećima u vidu nekoliko programa za očuvanje njihove konkurentnosti u nepovoljnim i vrlo nestabilnim gospodarskim izgledima.

3.4

Osim dosad nezabilježene situacije uzrokovane pandemijom i ratom, Europa se suočava s povijesnom strukturnom transformacijom potaknutom geopolitičkim kretanjima, demografskim promjenama, digitalizacijom i prijelazom na klimatski neutralno i kružno gospodarstvo. Time se mijenjaju tržišta i ubrzava tržišno natjecanje u pogledu čimbenika proizvodnje. Uspjeh transformacije u konačnici ovisi o uspješnosti cjelokupnog gospodarstva. Europa će moći biti konkurentna na globalnoj razini i ostvariti potrebno blagostanje samo ako bude svjetski predvodnik u inovacijama i održivosti.

3.5

Potrebno je naglasiti razliku između konkurentnosti na unutarnjem i konkurentnosti na svjetskom tržištu. Prva se odnosi na tržišno natjecanje pod jednakim uvjetima, usklađivanje pravila i uklanjanje prepreka (6). Druga podrazumijeva povoljne uvjete te bolje i pristupačnije proizvode i usluge u tržišnom natjecanju s konkurentima izvan EU-a. Dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta doprinosi i boljim uvjetima za globalnu konkurentnost.

3.6

Važno je postići ravnotežu između različitih ciljeva politike. Međutim, s obzirom na to da konkurentna poduzeća donose koristi gospodarstvu i društvu u cjelini te da zdravo gospodarstvo i stabilno društvo povećavaju otpornost i doprinose konkurentnom poslovnom okruženju, veći naglasak trebalo bi staviti na stvaranje prilika od kojih će svi imati koristi.

3.7

Očito je i da EU treba ojačati svoj međunarodni položaj i utjecaj u digitalnoj i zelenoj tranziciji. Snažniji položaj u razvoju i uvođenju digitalnih tehnologija ne odnosi se samo na gospodarsku konkurentnost, već i na sigurnost i geopolitičku ulogu EU-a. To je preduvjet i da EU može postavljati globalne standarde, primjerice u području pouzdanosti umjetne inteligencije.

3.8

Potreba za snažnijim globalnim utjecajem odnosi se i na borbu protiv klimatskih promjena. To zahtijeva znatan diplomatski utjecaj i snažnu konkurentnost u pogledu troškovne učinkovitosti, inovacija, vještina i ponude niskougljičnih proizvoda, tehnologija i rješenja na globalnim tržištima. Pozitivan je pomak činjenica da niz poduzeća iz EU-a već usklađuje ulaganja s okolišnim i socijalnim ciljevima, što je vidljivo iz sve veće upotrebe ekoloških, socijalnih i upravljačkih proizvoda na globalnim i europskim financijskim tržištima. EU razrađuje cjelovit okvir za održivo financiranje koji mora osigurati veću transparentnost i prostor za ekološke, socijalne i upravljačke proizvode i biti usklađen s općom održivošću.

3.9

S obzirom na važnost uspješnog gospodarstva s konkurentnim poduzećima za stvaranje blagostanja i dobrobiti u Europi, kao i održivih rješenja za klimatske i okolišne probleme, ključno je da se poduzećima iz EU-a osigura povoljno okruženje za inovacije, ulaganja i trgovinu. Budući da su mnogi elementi poslovnog okruženja određeni političkim, regulatornim i fiskalnim okvirom, oblikovatelji politika moraju osigurati da se tim okvirom podupire konkurentnost poduzeća, a time i cjelokupno gospodarstvo i društvo.

4.   Elementi provjere konkurentnosti

4.1

Budući da ne postoji jedinstvena ili univerzalna definicija konkurentnosti, sadržaj provjere konkurentnosti ovisi o području primjene i perspektivi koju će trebati uzeti u obzir. U zahtjevu češkog predsjedništva izričito se upućuje na konkurentnost poduzeća iz EU-a s ciljem izgradnje snažnijeg i otpornijeg gospodarstva EU-a.

4.2

Konkurentnost poduzeća može se opisati kao njihova sposobnost da na profitabilan način budu uspješni na tržištu, stvarajući vrijednost za sebe i za društvo u cjelini. To, pak, ovisi o dostupnosti čimbenika proizvodnje (kvalificirane radne snage, energije i sirovina, kapitala, podataka), ukupnim troškovima proizvodnje, potražnji i tržištima proizvoda te kapacitetu poduzeća za inovacije i iskorištavanje prilika uz istodobno jačanje gospodarskog modela socijalnog tržišta EU-a.

4.3

Jedinstveno socijalno tržišno gospodarstvo EU-a, zajedno s dobrim makroekonomskim upravljanjem, istraživanjem i inovacijama, socijalnim dijalogom, uključenošću civilnog društva, kao i sveobuhvatnim obrazovnim sustavom, motiviranom radnom snagom sa stabilnim radnim mjestima, zdravstvenim i socijalnim sustavima, uspješnim sektorom socijalne ekonomije i održivim ulagačima, ključna su sredstva za nadogradnju u nastojanju da se ostvari bolja konkurentnost. S obzirom na trenutačne i predviđene buduće izazove, EGSO poziva na provjeru konkurentnosti kako bi se pružila potpora poduzećima, otvaranju radnih mjesta i poboljšanim radnim uvjetima, održivom gospodarskom rastu i socijalnoj koheziji.

4.4

EGSO smatra da je provjera konkurentnosti pristup kojim se osigurava da se aspekti konkurentnosti na odgovarajući način uzimaju u obzir pri donošenju odluka. Za to je potrebno razumjeti kako će inicijative utjecati na konkurentnost, kao i način razmišljanja kojim se uzima u obzir konkurentnost pri donošenju odluka. Provjera konkurentnosti stoga se sastoji od dvije razine: — razine procjene učinka („tehnička” razina), na kojoj treba procijeniti različite načine na koje političke i regulatorne inicijative utječu na konkurentnost; — razine donošenja odluka (politička razina), na kojoj dužnu pozornost treba posvetiti konkurentnosti i dati joj odgovarajuću važnost pri oblikovanju novih inicijativa, nadovezujući se na europski model socijalnog tržišnog gospodarstva.

4.5

EGSO smatra da je važno da provjera konkurentnosti bude što sveobuhvatnija, uzimajući u obzir učinke na poduzeća i lance opskrbe, kao i njihove posljedične makroekonomske učinke. Pouzdana provjera konkurentnosti za sve nove inicijative trebala bi poslužiti kao kontrolna mjera kako bi se osiguralo da se prijedlozima podupiru veća konkurentnost, više radnih mjesta i održivi rast.

5.   Procjena učinka kao temelj provjere konkurentnosti

5.1

Provjera konkurentnosti trebala bi se temeljiti na pouzdanim informacijama o učincima političkih i regulatornih inicijativa na različitim razinama, uključujući troškove usklađivanja, jednostavnost pristupa tržištima i druge izravne učinke na poduzeća. Od posebne su važnosti multiplikacijski učinci u lancima vrijednosti, kao što su učinci na dostupnost energije i sirovina. Provjerom konkurentnosti trebali bi se obuhvatiti i povezani učinci na radna mjesta, ulaganja, inovacije, produktivnost, pravne aspekte, funkcioniranje jedinstvenog tržišta, vanjsku trgovinu te ukupni europski socijalni model i ukupni održivi rast.

5.2

Postojećim smjernicama i paketom instrumenata za bolju regulativu uspostavljenima u kontekstu agende Europske komisije za bolju regulativu već se zahtijeva da inicijative za koje se očekuje da će imati znatne gospodarske, socijalne ili okolišne učinke budu popraćene procjenama učinka. Izvješće o procjeni učinka mora sadržavati opis okolišnih, socijalnih i gospodarskih učinaka, uključujući učinke na mala i srednja poduzeća te konkurentnost. EGSO poziva na sveobuhvatno izvješćivanje o učincima konkurentnosti na niz raznolikih poduzeća u smislu sektora, veličine i poslovnog modela, uključujući poduzeća socijalne ekonomije.

5.3

EGSO cijeni sadržaj postojećeg paketa instrumenata i napominje da se u radnom dokumentu OECD-a alat Europske komisije za konkurentnost navodi kao najsveobuhvatniji postojeći dokument za procjenu regulatornih učinaka na konkurentnost (7). Međutim, postoji i očita potreba za poboljšanjima, posebno u pogledu primjene i provedbe instrumenata.

5.4

Prema Odboru za nadzor regulative, analiza učinka često je nedovoljno razvijena, a određeni znatni učinci nisu bili dostatno procijenjeni. Kako je opisano u godišnjem izvješću za 2021 (8)., Odbor za nadzor regulative često je tražio daljnju analizu učinaka na potrošače, konkurentnost, inovacije, države članice i MSP-ove. Također je često tražio daljnju kvantifikaciju, posebno administrativnih troškova i ušteda. U svojem godišnjem izvješću za 2020 (9). Odbor za nadzor regulative najčešće upućuje na nedostatak analize konkurentnosti (često povezan s nedostatnom analizom troškova), učinaka na MSP-ove i društvenih učinaka.

5.5

EGSO stoga naglašava potrebu da se procjene učinka više usredotoče na konkurentnost kako bi se osigurala njihova odgovarajuća uravnoteženost. Odbor također smatra važnim da se različiti dijelovi paketa instrumenata povezani s konkurentnošću, uključujući one koji se odnose na sektorsku konkurentnost, MSP-ove, inovacije, tržišno natjecanje, unutarnje tržište, trgovinu i ulaganja, razmotre na integrirani način.

5.6

Pri provjeri konkurentnosti treba uzeti u obzir veliku raznolikost poduzeća, koja bi mogla biti pogođena na potpuno različite načine. EGSO stoga poziva na odgovarajuću procjenu učinaka na različite poslovne sektore i ekosustave, na poduzeća različitih veličina (uključujući mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća), na poduzeća koja posluju u različitim dijelovima lanaca vrijednosti i na različitim tržištima i geografskim lokacijama te na poduzeća s različitim poslovnim modelima, uključujući korporacije, zadruge i poduzeća socijalne ekonomije.

5.7

EGSO poziva na to da se posebna pozornost posveti međunarodnoj konkurentnosti poduzeća iz EU-a, što je posebno važno s obzirom na otvorenu stratešku autonomiju EU-a i mogućnosti izvoza.

5.8

EGSO naglašava da procjena učinaka na konkurentnost ne bi trebala biti ograničena na učinke pojedinačne inicijative zasebno, već bi se u obzir trebalo uzeti i kumulativno opterećenje, posebno troškovi usklađivanja zakonodavstva ili drugih mjera koje utječu na iste aktere. Osim toga, procjena bi trebala obuhvaćati kratkoročne i dugoročne učinke, među ostalim u različitim prognostičkim scenarijima. Kako bi se pronašla najbolja moguća politika, potrebno je procijeniti i učinak alternativnih opcija na konkurentnost te ih sveobuhvatno razraditi. Važno je i da se u procjeni učinka na konkurentnost više usmjeri na kvantitativne podatke te da ih se detaljno razradi.

5.9

EGSO poziva da se izradi pouzdana procjena o pozitivnim i negativnim učincima na konkurentnost i da se podnesu dokazi. Cilj ne bi trebao biti samo izbjegavanje gubitka konkurentnosti, već i postizanje ambicioznijeg cilja poboljšanja ukupne konkurentnosti europskog socijalnog tržišnog gospodarstva kako bi se potaknuo snažan, održiv i uključiv rast.

5.10

EGSO usto smatra da je važno na sveobuhvatan način sagledati konkurentnost u pogledu održivosti. Okolišna održivost povezana je s konkurentnošću poduzeća, ne samo kao troškovni čimbenik, nego i zato što više sudionika na tržištu, uključujući klijente, ulagače i financijere, očekuje dobru okolišnu učinkovitost. Isto vrijedi i za socijalnu održivost, uključujući poštovanje ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i radničkih prava. Pritom je potrebno uskladiti više aspekata, uključujući, među ostalim, tehnološke napretke, troškove i društvenu prihvaćenost.

5.11

Budući da procjena učinaka na konkurentnost predstavlja činjeničnu osnovu za provjeru konkurentnosti, EGSO smatra da je ključno osigurati da procjena učinka na konkurentnost bude zaista obvezna, učinkovita te da se u potpunosti primjenjuje i provodi. Trebalo bi je ažurirati i tijekom zakonodavnog postupka ako dođe do znatnih promjena. EGSO istodobno naglašava da su za provedbu procjena potrebni adekvatni resursi i prave vještine. EGSO preporučuje i redovito uspoređivanje praksi konkurentskih zemalja.

5.12

Pri provjeri konkurentnosti trebali bi se u potpunosti iskoristiti i drugi postojeći instrumenti kao što su provjere primjerenosti, program REFIT i platforma „Fit for Future”. Oni su posebno važni za procjenu kumulativnih učinaka različitih inicijativa.

6.   Provjera konkurentnosti kao dio donošenja odluka

6.1

EGSO smatra da bi provjera konkurentnosti trebala biti ključan dio uravnoteženog donošenja odluka i da bi se trebala primjenjivati u kontekstu svih vrsta postupaka donošenja politika i zakonodavstva EU-a, uključujući strategije i programe EU-a, proračunske i fiskalne odredbe, sekundarno zakonodavstvo i međunarodne sporazume. Osim toga, trebale bi se primjenjivati na postupak europskog semestra jer su politike država članica u tom pogledu ključne.

6.2

Iako je glavni naglasak provjere konkurentnosti na inicijativama čiji primarni ciljevi nisu poboljšanje konkurentnosti, EGSO poziva Komisiju da pripremi i poseban program konkurentnosti, s dugoročnim ciljem jačanja konkurentnosti EU-a.

6.3

Program konkurentnosti trebao bi se usredotočiti na dugoročnu perspektivu i obratiti pozornost na osnovna pitanja kao što su razvoj jedinstvenog tržišta i smanjenje tržišnih prepreka, povećanje ulaganja i pristupa financiranju, uključujući strategije ulaganja s rodnom dimenzijom, olakšavanje vanjske trgovine i vanjske suradnje, promicanje inovacija, talenata na visokoj razini i istraživačke izvrsnosti, unapređenje vještina putem obrazovanja, strukovnog osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, povećanje uključivosti tržišta rada i poboljšanje uvjeta rada, ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola, smanjenje birokracije i troškova usklađivanja i razvoj poreznih sustava kako bi bili poticajniji. Njime bi se također trebali osnažiti poslovni modeli kojima se konkurentnost usklađuje sa socijalnim i okolišnim ciljevima, što je primjerice slučaj kod poduzeća i organizacija koji za svoja ulaganja primjenjuju okolišne, socijalne i upravljačke kriterije.

6.4

Jačanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća te poboljšanje digitalne i zelene tranzicije također bi trebali biti ključni dijelovi programa. Nadalje, potrebno je posvetiti odgovarajuću pozornost kapacitetima država članica, razlikama i potrebnoj suradnji među državama članicama, kao i provedivosti inicijativa te redovitom praćenju rezultata programa. EGSO također naglašava ključnu ulogu socijalnog dijaloga kako je navedeno u europskom stupu socijalnih prava.

6.5

Kad je riječ o kratkoročnim mjerama, EGSO cijeni brzu prilagodbu politike tržišnog natjecanja EU-a pandemiji bolesti COVID-19 i ratu u Ukrajini te njihovim gospodarskim posljedicama (10). Fleksibilnost u primjeni pravila o državnim potporama, iako je iznimna i privremena, ključna je za omogućavanje opstanka poduzeća iz EU-a u vrlo teškim vremenima, čime se čuva konkurentnost koju europska poduzeća ostvaruju inovacijama i produktivnošću.

6.6

Osim toga, iznimno je važno i pouzdano i pošteno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu i u odnosu na strane konkurente. Odbor cijeni aktualni rad na povećanju učinkovitosti pravila o državnim potporama za zdravstvene i socijalne usluge od općeg gospodarskog interesa (SGEI) kako bi se poboljšale kvaliteta i dostupnost takvih usluga za građane na lokalnoj razini (11).

6.7

EGSO ujedno općenito pozdravlja inicijativu Komisije o uredbi o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište s obzirom na to da je njezin cilj izbjegavanje narušavanja funkcioniranja jedinstvenog tržišta, odnosno osiguravanje jednakih uvjeta u pogledu stranih konkurenata (12).

6.8

Program konkurentnosti bio bi sljedeći korak u odgovaranju na osnovni cilj zahtjeva češkog predsjedništva, a to je izgradnja snažnijeg i otpornijeg gospodarstva EU-a. Time bi se pridonijelo dobrobiti građana EU-a te postizanju klimatski neutralnog i kružnog gospodarstva. Budući da je konkurentnost pitanje koje se odnosi na sve, predstavnici socijalnih partnera i drugi akteri civilnog društva moraju biti usko uključeni u pripremu programa.

---

(1)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – „Spremni za 55 %”: ostvarivanje klimatskog cilja EU-a za 2030. na putu ka klimatskoj neutralnosti (COM(2021) 550 final) (SL C 275, 18.7.2022., str. 101.).

(2)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan (COM(2020) 590 final) (SL C 155, 30.4.2021., str. 20.).

(3)  Govor predsjednice von der Leyen na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta o pripremi sastanka Europskog vijeća 20. i 21. listopada 2022..

(4)  Achtung Europa, ECIPE 2021.

(5)  Ljetna gospodarska prognoza 2022..

(6)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Cijena nedjelovanja na europskoj razini – koristi koje donosi jedinstveno tržište” (razmatračko mišljenje) (SL C 443, 22.11.2022., str. 51.).

(7)  How do laws and regulations affect competitiveness (Kako zakoni i propisi utječu na konkurentnost), OECD, 2021.

(8)  Odbor za nadzor regulative, godišnje izvješće, 2021.

(9)  Odbor za nadzor regulative, godišnje izvješće, 2020.

(10)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Politika tržišnog natjecanja spremna za nove izazove (COM(2021) 713 final) (SL C 323, 26.8.2022., str. 34.).

(11)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Pravilima o državnim potporama koja se primjenjuju na usluge od općeg gospodarskog interesa u području zdravstva i socijalnih usluga nakon pandemije. Promišljanja i prijedlozi o evaluaciji Komisije za izmjenu zakonodavnog paketa iz 2012. (samoinicijativno mišljenje) (SL C 323, 26.8.2022., str. 8.).

(12)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište (COM(2021) 223 final – 2021/0114 (COD)) (SL C 105, 4.3.2022., str. 87.).