Sažetak

Procjena učinka inicijative FuelEU Maritime

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? Koji se problem rješava?

Postojeća kombinacija goriva u pomorskom prometu gotovo u potpunosti ovisi o tekućim fosilnim gorivima ili ukapljenom prirodnom plinu. Povećanje uporabe obnovljivih i niskougljičnih goriva (koja uključuju tekuća biogoriva, e-tekućine, dekarbonizirani plin (uključujući ukapljeni prirodni bioplin i e-plin), dekarbonizirani vodik, dekarbonizirana goriva dobivena iz vodika (uključujući metanol i amonijak) i električnu energiju) bit će od ključne važnosti kako bi pomorski promet doprinio klimatskim ciljevima EU-a. U okviru modela koji se provodi kao potpora Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030., obnovljiva i niskougljična goriva trebala bi činiti od 6 do 9 % kombinacije goriva u pomorskom prometu 2030. i od 86 do 88 % do 2050. kako bi se doprinijelo ciljevima klimatske neutralnosti do 2050. Taj problem ima nekoliko uzroka: 1. nedostatak predvidljivosti u regulatornom okruženju koji dovodi do visokih rizika ulaganja, 2. nedovoljna zrelost alternativnih tehnologija i visok rizik ulaganja za predvodnike, 3. viši troškovi alternativa u usporedbi s fosilnim gorivima, 4. međuovisnost potražnje, ponude i distribucije te 5. mogućnost punjenja goriva izvan EU-a, što podrazumijeva rizik od istjecanja ugljika.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Opći je cilj ovog prijedloga osigurati jasan regulatorni okvir kako bi se olakšali planiranje i dugoročna ulaganja u pomorski sektor te kako bi se dopunilo postojeće zakonodavstvo (Direktiva o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora) slanjem jasnog signala tržišnoj potražnji za obnovljivim i niskougljičnim gorivima uz istodobno smanjenje rizika od istjecanja ugljika. Stoga se očekuje da će se prijedlogom poboljšati uporaba obnovljivih i niskougljičnih goriva, olakšati proizvodnja i uporaba zrelih opcija te potaknuti tehnološki razvoj. Time će se dopuniti druge inicijative iz Paketa za ostvarivanje cilja od 55 % („Fit for 55”) za rješavanje problema emisija iz pomorskog prometa (npr. uključivanje pomorskog prometa u sustav EU-a za trgovanje emisijama, revizija Direktive o oporezivanju energije, Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva i Direktive o energiji iz obnovljivih izvora).

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

Prekogranična dimenzija sektora zahtijeva koordinirano djelovanje na razini EU-a. Bez djelovanja na razini EU-a moglo bi nastati mnoštvo nedosljednih regionalnih ili nacionalnih zahtjeva. Utvrđeni problemi i njihovi uzroci ne razlikuju se znatno od jedne države članice do druge, stoga je ta pitanja bolje riješiti na razini EU-a. Ovim bi se prijedlogom doprinijelo postizanju ekonomije razmjera na razini EU-a uporabom obnovljivih i niskougljičnih goriva uz izbjegavanje istjecanja ugljika. Istodobno bi se osigurali jednaki uvjeti za brodare koji pristaju u lukama EU-a i među lukama EU-a.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije razmatrale? Postoji li najpoželjnija opcija? Zašto? 

Razmotrene su tri opcije politike. Zajedničke su im dvije glavne značajke: i. pružanje pravne sigurnosti i usmjerenost na aspekte potražnje kako bi se potaknula proizvodnja te ii. uporaba obnovljivih i niskougljičnih goriva uz rješavanje dvojbe „kokoš ili jaje” kako bi se izbjeglo istjecanje ugljika. Opcije se razlikuju u pristupu odabiru tehnologije i načinu na koji se postiže potrebna učinkovitost.

Prva je opcija preskriptivan pristup kojim se zahtijeva uporaba udjela posebnih goriva. To podrazumijeva da tehnologiju odabire regulator. Druga i treća opcija temelje se na ciljevima i njima se postavljaju maksimalna ograničenja intenziteta stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodu. Time se odabir tehnologije prepušta tržišnim subjektima. Treća opcija sadržava i mehanizme za nagrađivanje iznimnih rezultata (udruživanje i multiplikatori za tehnologije s nultom stopom emisija). U svim se opcijama od brodova koji najviše onečišćuju u lukama (kontejnerski i putnički brodovi) zahtijeva opskrba električnom energijom s kopna (ili uporaba ekvivalentne tehnologije s nultom stopom emisija).

Nakon procjene, treća opcija politike utvrđena je kao najpoželjnija opcija. Njome se postiže najbolja ravnoteža između ciljeva koje treba ostvariti i ukupnih troškova provedbe. Pristupom koji se temelji na ciljevima i koji je tehnološki neutralan odgovara se na potrebu za fleksibilnošću, koju su dionici istaknuli u postupku savjetovanja (osobito brodari i luke). Mehanizmom za nagrađivanje iznimne usklađenosti smanjuje se rizik od ovisnosti o tehnologiji.

Tko podržava koju opciju? 

Rezultati savjetovanja pokazuju da sve skupine dionika daju prednost pristupu koji se temelji na ciljevima, a ne preskriptivnom pristupu, za brodove tijekom plovidbe i na vezu. Većina dionika prednost daje i tehnološkoj neutralnosti. Brojni dionici, uključujući osobito nevladine organizacije i dobavljače tehnologije, izričito navode da preskriptivne mjere za određenu tehnologiju ne bi bile optimalne zbog visokog rizika od ovisnosti o tehnologiji i neupotrebljive imovine. Treća opcija stoga je prepoznata kao najpoželjnija opcija koju su odabrali dionici.

C. Učinci najpoželjnije opcije

Koje su prednosti najpoželjnije opcije? 

Svi troškovi i koristi izraženi su u odnosu na osnovni scenarij, kao sadašnja vrijednost u razdoblju 2021.–2050. (u stalnim cijenama iz 2015.). Veći udio obnovljivih i niskougljičnih goriva u kombinaciji goriva za pomorski promet dovest će do znatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova i, u manjoj mjeri, emisija onečišćenja zraka. Financijske koristi procijenjene su na 10 milijardi EUR za onečišćenje zraka i 138,6 milijardi EUR za klimatske promjene.

Očekuje se da će zbog smanjenih operativnih troškova (održavanje, posada itd.) brodari ostvariti uštede od 2,3 milijarde EUR. U tim se predviđanjima u obzir uzima i mali pad aktivnosti u pomorskom prometu.

Dodatni se zamjetni učinak odnosi na uporabu naprednih goriva i pogonskih tehnologija te njihov neizravan učinak na inovacije. Očekuje se da će se zahvaljujući tom prijedlogu povećati broj plovila s pogonom na gorivne ćelije (18,9 %) te plovila s električnim pogonom (5,4 %) u floti do 2050. (u usporedbi s neuvođenjem tih tehnologija u osnovnom scenariju). Sve veća uporaba električne energije u lukama i tijekom plovidbe može, primjerice, dodatno koristiti okolišu u smislu smanjenja podvodne buke ili onečišćenja vode zbog taloženja ispušnih plinova u moru, ali te koristi nisu procijenjene.

Koji su troškovi najpoželjnije opcije? 

Operateri brodova snosit će glavni trošak koji proizlazi iz prijedloga i iznosi 89,7 milijardi EUR. Rezultat je povećanja kapitalnih troškova (25,8 milijardi EUR) i troškova goriva (63,9 milijardi EUR). Neizravni troškovi za luke bit će povezani s potrebnom infrastrukturom za punjenje i procjenjuju se na 5,7 milijardi EUR.

Administrativni troškovi za brodare procjenjuju se na 521,7 milijuna EUR, a rezultat su prikupljanja podataka, podnošenja i provjere planova usklađivanja i godišnjeg energetskog izvješća, suradnje tijekom revizija i inspekcijskih pregleda te osposobljavanja posade. Predviđeno je dodatnih 1,8 milijuna EUR za izradu smjernica za luke kako bi se zajamčilo sigurno rukovanje obnovljivim i niskougljičnim gorivima. Posebni troškovi certifikacije goriva nisu se mogli kvantificirati.

Očekuje se da će troškovi provedbe za javna tijela biti ograničeni (1,5 milijuna EUR) i usmjereni na osiguravanje potrebnih informatičkih alata za izvješćivanje.

Najpoželjnijom opcijom osiguravaju se koristi u neto iznosu od 58,4 milijarde EUR tijekom razdoblja obuhvaćenog prijedlogom.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Kako bi se povećala fleksibilnost i prepoznali različiti uvjeti poslovanja, poduzećima, uključujući MSP-ove, omogućit će se fleksibilnost u odabiru obnovljivih i niskougljičnih goriva. Pri razmatranju opcija kojima se omogućuje objedinjavanje usklađenosti, pristup koji se temelji na floti odbačen je kako se ne bi diskriminiralo MSP-ove. Umjesto toga, prednost je dana uprosječivanju dobrovoljnim prijenosom, čime se omogućuje kompenzacija bilanci među brodarima.

Hoće li to bitno utjecati na državne proračune i uprave? 

Učinak na državne proračune i uprave ograničen je s obzirom na to da će usklađenost ocjenjivati verifikatori trećih strana i da će se uglavnom oslanjati na postojeće informatičke alate dostupne na razini EU-a. Budući da je verifikacija preduvjet za izdavanje dokumenta o usklađenosti, smatra se da je potreba za povećanim inspekcijskim pregledima u nadzoru države luke minimalna.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Konkurentnost pomorskog sektora EU-a vjerojatno će se poboljšati zbog boljeg položaja institutâ za istraživanje i inovacije te pružateljâ tehnologija. Očekuje se da će učinak povećanja troškova goriva na troškove vozarine biti relativno skroman. Povećanje troškova mješavine dizela moglo bi dovesti do povećanja vozarine od 0,8 % do 15,1 % do 2050. (od 0,1 % do 2,5 % do 2030.).

D. Daljnje mjere

Kad će se predložene mjere preispitati?

Na temelju podataka prikupljenih u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 i dodatnih obveza obavješćivanja iz ovog prijedloga kako bi se dokazala usklađenost, svake će se godine pomno pratiti stopa uporabe obnovljivih i niskougljičnih goriva. Politika će se preispitati pet godina nakon roka za njezinu provedbu.