EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.7.2021.

COM(2021) 563 final

2021/0213(CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o restrukturiranju sustava Zajednice Unije za oporezivanje energenata i električne energije (preinaka)

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2021) 663 final} - {SWD(2021) 640 final} - {SWD(2021) 641 final} - {SWD(2021) 642 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Oporezivanje energenata i električne energije ima važnu ulogu u klimatskoj i energetskoj politici. Usklađenim pravilima utvrđenima Direktivom 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije („Direktiva o oporezivanju energije” ili „ETD”) želi se osigurati pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Međutim, ETD više nije usklađen s postojećim politikama EU-a jer se od njegova donošenja temeljni okvir klimatske i energetske politike uvelike promijenio. Nadalje, ETD više ne osigurava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Prijedlog preinake dio je europskog zelenog plana i zakonodavnog paketa za ostvarivanje cilja od 55 % („Fit for 55”) jer je usmjeren na pitanja okoliša i klime, čime služi kao potpora radu Komisije na izazovima povezanima s okolišem i postizanju EU-ovih domaćih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka.

Europskim zelenim planom pokrenuta je nova strategija rasta za EU, kojom ga se želi preobraziti u pravednije i prosperitetnije društvo. U njemu se iznova potvrđuje da Komisija želi povećati svoje klimatske ambicije i Europu učiniti prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana postale su to veće s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje i gospodarsko blagostanje građana Unije.

Na temelju strategije iz europskog zelenog plana i sveobuhvatne procjene učinka, u Komunikaciji Komisije iz rujna 2020. o povećanju klimatskih ambicija Europe za 2030. 1 („Plan za postizanje klimatskog cilja do 2030.”) predložena je veća ambicioznost EU-a i predstavljen sveobuhvatan plan za odgovorno povećanje obvezujućeg EU-ova cilja smanjenja neto emisija za najmanje 55 % do 2030. Povećanjem ambicija za 2030. pruža se sigurnost oblikovateljima politika i ulagačima kako se odluke donesene u narednim godinama ne bi vodile razinama emisijama koje nisu u skladu s ciljem EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan. Cilj za 2030. u skladu je s ciljem Pariškog sporazuma da se porast globalne temperature nastoji zadržati na 1,5 °C, a svakako na razini znatno manjoj od 2 °C. Europsko vijeće na sastanku u prosincu 2020. potvrdilo je novi obvezujući cilj EU-a za 2030. 2  

Europski zakon o klimi 3 , kako su ga dogovorili Europski parlament i Europsko vijeće 4 , čini cilj klimatske neutralnosti EU-a pravno obvezujućim te povećava ambicije za 2030. postavljanjem cilja od najmanje 55 % neto smanjenja emisija do 2030. u odnosu na 1990.

Kako bi slijedila put koji je predložen u Europskom zakonu o klimi i ostvarila tu povećanu razinu ambicije za 2030., Komisija je preispitala postojeće zakonodavstvo u području klime i energetike. Zakonodavni paket za ostvarivanje cilja od 55 %, najavljen u Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030., najsveobuhvatniji je sastavni dio postizanja ambicioznog novog klimatskog cilja do 2030. Doprinos će trebati doći iz svih gospodarskih sektora i politika.

Komisija se europskim zelenim planom obvezala preispitati ETD s naglaskom na pitanjima zaštite okoliša kako bi oporezivanje energije bilo u skladu s klimatskim ciljevima. Oporezivanje ima izravnu ulogu u podupiranju prelaska na zeleno gospodarstvo, i to slanjem željenih cjenovnih signala i odgovarajućim poticajima za održivu potrošnju i proizvodnju.  

U tom je kontekstu, uz druge regulatorne mjere, potrebno djelotvorno oporezivanje radi zaštite okoliša i ukidanje poticaja za potrošnju fosilnih goriva u EU-u kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.

Prvo, ETD nije u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima EU-a. Njime se ne promiču na odgovarajući način smanjenja emisija stakleničkih plinova, energetska učinkovitost ni povećanje upotrebe električne energije i alternativnih goriva (vodik iz obnovljivih izvora, sintetička goriva, napredna biogoriva itd.). Razlog tome je, naime, to što se nova goriva s manje emisija ugljika oporezuju kao njihovi fosilni ekvivalenti ako su se pojavila nakon donošenja zadnjeg ETD-a 2003., što znači da za njih nije izričito navedena stopa. Biogoriva su u nepovoljnom položaju zbog oporezivanja na temelju količine (stope izražene po litri). To je zbog toga što je energetski sadržaj litre biogoriva obično manji nego litre konkurentskog fosilnog goriva, a porezna stopa je jednaka. Kao rezultat toga, ETD-om se ne osiguravaju dostatni poticaji za ulaganja u čiste tehnologije.

Drugo, ETD de facto pogoduje upotrebi fosilnih goriva. Vrlo različite nacionalne stope primjenjuju se u kombinaciji sa širokim rasponom oslobođenja od poreza i smanjenja poreza. Taj širok raspon izvor je poticaja za fosilna goriva, što nije u skladu s ciljevima europskog zelenog plana. Novim prijedlogom dvojako bi se pridonijelo smanjenju upotrebe fosilnih goriva. Prvo, utvrđivanjem viših stopa za fosilna goriva, a nižih za proizvode iz obnovljivih izvora, čime se smanjuje cjenovna prednost fosilnih goriva u odnosu na alternative koje manje onečišćuju. To bi odvraćalo od upotrebe fosilnih goriva. I drugo, preispitivanjem mogućnosti smanjenja poreza i oslobođenja od poreza, što je trenutačno način smanjenja oporezivanja fosilnih goriva. To uključuje plinsko ulje u poljoprivredi, plinsko ulje i ugljen koje kućanstva upotrebljavaju za grijanje (i dalje bi postojala mogućnost izuzimanja ugroženih kućanstava) i fosilna goriva koja se upotrebljavaju u energetski intenzivnim industrijama. Nadalje, prijedlogom bi se ukinulo dosadašnje obvezno oslobođenje zrakoplovstva, plovidbe i ribarstva od poreza.

Treće, ETD više ne pridonosi pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta jer je nestao konvergirajući učinak najnižih poreznih stopa na nacionalne porezne stope. Najniže stope niske su jer nisu ažurirane od 2003. premda su nacionalne stope u većini slučajeva danas znatno više od njih. U svakom slučaju, najniže stope iz ETD-a više ne sprečavaju „utrku prema dnu” niti predstavljaju donju granicu za oporezivanje. Sve to zajedno s oslobođenjima od poreza i smanjenjima poreza povećava rascjepkanost unutarnjeg tržišta, a posebno narušava jednake uvjete tržišnog natjecanja u uključenim sektorima gospodarstva.

Osim toga, neki aspekti ETD-a nisu dovoljno jasni, relevantni ni dosljedni, što stvara pravnu nesigurnost. To uključuje, među ostalim, definiciju oporezivih proizvoda i upotrebe koje nisu obuhvaćene područjem primjene ETD-a te tumačenje oslobođenja od poreza za pogonska goriva u zrakoplovstvu i plovidbi. Stoga su ciljevi ovog prijedloga sljedeći:

(1)Uspostavljanje prilagođenog okvira koji doprinosi postizanju ciljeva EU-a za 2030. i klimatskoj neutralnosti do 2050. u kontekstu europskog zelenog plana. To bi uključivalo usklađivanje oporezivanja energenata i električne energije s energetskim, okolišnim i klimatskim politikama EU-a, što bi doprinijelo radu EU-a na smanjenju emisija.

(2)Uspostavljanje okvira kojim se unutarnje tržište EU-a štiti i poboljšava ažuriranjem područja primjene i strukture stopa te racionalizacijom primjene oslobođenja od poreza i smanjenja poreza u državama članicama.

(3)Očuvanje kapaciteta za ostvarivanje prihoda proračuna država članica.

Kako je navedeno, ti će se ciljevi postići prelaskom s oporezivanja na temelju količine na oporezivanje na temelju energetskog sadržaja tako što će se ukinuti poticaji za upotrebu fosilnih goriva i uvesti rangiranje stopa u skladu s njihovom okolišnom učinkovitošću. Osim toga, postojeća porezna struktura pojednostavnit će se kategoriziranjem energenata (koji se upotrebljavaju kao pogonska goriva ili goriva za grijanje) i električne energije te njihovim rangiranjem prema okolišnoj učinkovitosti. „Okolišna učinkovitost” definirana je u odnosu na druge politike EU-a u okviru europskog zelenog plana, a posebno u odnosu na ostale prijedloge iz paketa za ostvarivanje cilja od 55 %. Prema tom rangiranju, konvencionalna fosilna goriva, kao što su plinsko ulje i benzin, oporezivat će se po najvišoj stopi. Sljedeća kategorija stopa primjenjuje se na goriva koja se temelje na fosilnim izvorima, ali su manje štetna i još uvijek imaju određeni potencijal za doprinos dekarbonizaciji u kratkom i srednjem roku. Dvije trećine referentne stope primjenjuju se, primjerice, na prirodni plin, ukapljeni naftni plin i vodik fosilnog podrijetla tijekom prijelaznog razdoblja od deset godina. Nakon toga će se primjenjivati puna referentna stopa. U sljedećoj su kategoriji biogoriva koja su održiva, ali nisu napredna. Kako bi se odrazio njihov doprinos dekarbonizaciji, primjenjuje se polovina referentne stope. Najniža stopa primjenjuje se na električnu energiju (bez obzira na njezinu upotrebu), napredna biogoriva, tekuća biogoriva, bioplinove i vodik iz obnovljivih izvora. Stopa primjenjiva na tu skupinu znatno je niža od referentne jer električna energija i ta goriva mogu bitno pomoći u prelasku EU-a na čistu energiju i ispunjenju ciljeva europskog zelenog plana te u konačnici i ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050.

U nekim sektorima, uglavnom onima koji su danas u cijelosti oslobođeni od poreza, a to su npr. zrakoplovstvo i goriva za grijanje za neugrožena kućanstva, primjenjivat će se prijelazna razdoblja kako bi se ublažili gospodarski i socijalni troškovi uvođenja oporezivanja.

U prijedlogu se uzima u obzir i socijalna dimenzija, i to uvođenjem mogućnosti da se ugrožena kućanstva izuzmu od oporezivanja goriva za grijanje na razdoblje od deset godina te uvođenjem prijelaznog razdoblja od deset godina za postizanje najniže stope oporezivanja.

Države članice mogu usto odobriti smanjenja poreza, ali ne ispod najnižih razina za goriva za grijanje za sva kućanstva. Države članice same odlučuju o upotrebi poreznih prihoda i mogu dodatno osigurati pravednost usmjeravanjem tih prihoda na ublažavanje socijalnih učinaka.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Inicijative povezane s klimatskim ciljevima EU-a u okviru europskog zelenog plana, posebno klimatski cilj do 2030., predstavljene su u paketu za ostvarivanje cilja od 55 %. Tim će paketom posebno biti obuhvaćeno preispitivanje sektorskog zakonodavstva u području klime, energetike, prometa i oporezivanja 7 .

Ovaj prijedlog preinake ETD-a dio je tog usklađenog paketa. Dopunjuje druge prijedloge iz paketa i pridonosi klimatskim ciljevima EU-a tako što zahvaća pitanja oslobođenja energije od poreza i smanjenja njezina oporezivanja, a riječ je o de facto poticajima za fosilna goriva, uz promicanje energetske učinkovitosti i upotrebe čišćih goriva. Stoga se prijedlog preinake ETD-a i prijedlog revizije ETS-a EU-a, uključujući uvođenje trgovanja emisijama za zgrade i cestovni promet, međusobno nadopunjuju.

Ostale inicijative iz paketa za ostvarivanje cilja od 55 % uključuju nove prijedloge i preispitivanje postojeće pravne stečevine u području klimatske, energetske i prometne politike:

·sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS) 8 kako bi ga se prilagodilo novom klimatskom cilju i njime zahvatilo trgovanje emisijama iz zgrada te u pomorskom i cestovnom prometu te kako bi se promijenio tretman sektora zrakoplovstva, koji je već obuhvaćen ETS-om,

·Uredbu o raspodjeli tereta (ESR) 9 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030.,

·Uredbu o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za automobile i laka gospodarska vozila 10 ,

·Direktivu o energiji iz obnovljivih izvora (RED) 11 ,

·inicijativu „ReFuelEU Aviation”, usmjerenu na poticanje proizvodnje i upotrebe održivih zrakoplovnih goriva u sektoru zračnog prometa,

·inicijativu „FuelEU Maritime”, usmjerenu na povećanje potražnje za gorivima iz obnovljivih izvora i niskougljičnim gorivima u sektoru pomorskog prometa,

·Direktivu o energetskoj učinkovitosti kako bi se postigao novi klimatski cilj do 2030. (EED) i doprinijelo pravednoj tranziciji,

·novi mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama,

·Uredbu o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) 12 ,

·Direktivu o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva 13 ,

·Uredbu o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (taksonomija) 14 .

Nadalje, preinakom ETD-a podupiru se postizanje nulte stope onečišćenja iz europskog zelenog plana i politike istraživanja i inovacija u području klime, energije i mobilnosti unutar Obzora 2020. – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije za razdoblje 2021.–2027.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim se EU-u dopušta da utvrdi usklađena pravila kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Osim toga, u skladu s člankom 192. stavkom 2. prvim podstavkom UFEU‑a mogu se donijeti odgovarajuće odredbe fiskalne prirode namijenjene, među ostalim, očuvanju i zaštiti okoliša.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

(1)Sadašnje najniže stope mogle bi ograničiti razinu ambicije koju države članice mogu oporezivanjem energije ostvariti u zaštiti okoliša, posebno zato što to oporezivanje izravno utječe na troškove poduzeća.

(2)Usklađivanje oporezivanja energije u okviru ETD-a trebalo bi doprinijeti smanjenju štetnih učinaka natjecanja u području oporezivanja energije među državama članicama, koji proizlaze, primjerice, iz mogućeg premještanja poduzeća u države članice s povoljnijim poreznim režimima.

(3)Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS) pokazao se djelotvornim alatom za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz postrojenja koja obuhvaća. Njegovo proširenje na pomorski sektor i uvođenje trgovanja emisijama za cestovni promet i zgrade predlažu se u okviru paketa za ostvarivanje cilja od 55 %. Međutim, usporedno uz oporezivanje energije u državama članicama odvija se trgovanje emisijama na razini EU-a pa ETD-om treba osigurati da iz najnižih poreznih stopa utvrđenih na razini EU-a proizlaze poticaji usklađeni s energetskim, klimatskim i okolišnim ciljevima EU-a. U tom se kontekstu djelovanjem na razini EU-a može osigurati usklađenost primjene ETS-a EU-a i oporezivanja energenata i električne energije, kao i zajednički pristup oporezivanju energenata na razini EU-a.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva 15

ETD je u početku općenito pozitivno doprinosio svojem glavnom cilju osiguravanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, sprečavanja dvostrukog oporezivanja i bilo kakvog narušavanja trgovine i tržišnog natjecanja između izvora energije te potrošača i dobavljača energije.

Međutim, s obzirom na to da su se tehnologije, nacionalne porezne stope i energetska tržišta promijenili proteklih 15 godina, ETD u sadašnjem obliku više ne daje isti pozitivan doprinos. Nadalje, zakonodavni okvir i ciljevi politike EU-a znatno su se promijenili od donošenja ETD-a 2003., zbog čega su na vidjelo izašla određena pitanja relevantnosti i dosljednosti. Kao rezultat toga, ukupna dodana vrijednost EU-a koja se ostvaruje ETD-om znatno se smanjila, posebno zbog izostanka indeksacije najnižih stopa, raširene i vrlo različite primjene neobveznih oslobođenja od poreza u državama članicama te stalnih promjena politika.

Postojeći ETD samo u vrlo ograničenoj mjeri doprinosi širim gospodarskim, socijalnim i okolišnim ciljevima politike EU-a. ETD jest makar djelomično usklađen s radom na politikama za promicanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora i povećane energetske učinkovitosti, ali manje u pogledu smanjenja emisija stakleničkih i drugih plinova, kao i energetske diversifikacije ili energetske neovisnosti i sigurnosti. Glavni razlozi za taj nedostatak usklađenosti uključuju zanemarivanje energetskog sadržaja energenata te električne energije i emisija CO2 koje im se pripisuju, (pre)niske najniže razine oporezivanja i (isuviše) brojna oslobođenja od poreza. Iz istih razloga ETD ne doprinosi dekarbonizaciji prometa ni smanjenju onečišćenja zraka. Stoga je doprinos ETD-a ispunjavanju ciljeva utvrđenih u međunarodnim sporazumima (kao što je Pariški sporazum iz 2015.) ograničen. Nadalje, u ETD-u se ne pravi razlika između obnovljivih izvora električne energije i izvora električne energije s visokim emisijama ugljika niti se uzima u obzir okolišna učinkovitost biogoriva. Odredbe ETD-a o oporezivanju biogoriva stoga nisu u skladu s politikama EU-a u području energije, klimatskih promjena i okoliša.

ETD obuhvaća sve manji udio kombinacije izvora energije EU-a jer se nove tehnologije i proizvodi (npr. pretvaranje energije u plin, goriva nebiološkog podrijetla) neprestano pojavljuju ili postaju važni. Stoga se postojećim sustavom oporezivanja energije ne može osigurati povlašten tretman okolišno održivih novih tehnologija ni proizvoda. Na primjer, unatoč sve većoj tržišnoj važnosti goriva iz obnovljivih izvora, njihov porezni tretman propisan ETD‑om i dalje se oslanja na pravila koja potječu iz vremena kad su ta goriva pripadala alternativnoj tržišnoj niši.

Prema sadašnjem ETD-u najniža stopa za dizel viša je nego za benzin, čime se potonji stavlja u nepovoljniji položaj. Time raste potražnja za dizelskim gorivom. Osim toga, u nepovoljnom su položaju i nova goriva. Ako nisu izričito navedena u sadašnjem ETD-u, na njih se primjenjuje porezna stopa na goriva istovjetne namjene. Energetski sadržaj po litri tih goriva obično je niži nego kod ekvivalentnih goriva, što znači da se za njih po litri primjenjuje viša porezna stopa. Nadalje, obvezno oslobođenje međunarodnog zračnog prometa i plovidbe od poreza posebno je problematično jer nije u skladu s klimatskim izazovima i politikama današnjice.  

Kad je riječ o zrakoplovstvu, EU je u ime Unije i država članica u pregovorima dogovarao horizontalne sporazume o uslugama u zračnom prometu i sveobuhvatne sporazume o zračnom prometu s trećim zemljama. Osim toga, države članice s trećim su zemljama sklapale bilateralne sporazume o uslugama u zračnom prometu. Horizontalni sporazumi o uslugama u zračnom prometu omogućuju EU-u da izmijeni niz odredaba u bilateralnim sporazumima država članica. Sveobuhvatni sporazumi o zračnom prometu zamjenjuju bilateralne sporazume koje su države članice pojedinačno sklopile s trećim zemljama. U većini slučajeva tim se sporazumima omogućuje oporezivanje goriva koje je na državnom području država članica isporučeno za upotrebu u zrakoplovu koji leti unutar EU-a.

U pogledu prijevoza vodnim putovima, revidiranom Konvencijom iz Mannheima od 17. listopada 1868. za plovidbu Rajnom uređuje se prijevoz Rajnom. Osim toga, Sporazumom o carinskom i poreznom režimu za plinsko ulje za opskrbu brodova u plovidbi Rajnom 16 sklopljenim u Strasbourgu 16. svibnja 1952. („Sporazum iz Strasbourga”) predviđa se oslobođenje od poreza za plinsko ulje koje se upotrebljava na Rajni te njezinim pritocima i drugim plovnim putovima. Budući da bi se gorivo koje se upotrebljava za prijevoz vodnim putovima trebalo jednako oporezivati u EU-u, države članice potpisnice Sporazuma iz Strasbourga moraju poduzeti sve odgovarajuće korake kako bi se djelotvorno uklonile neusklađenosti. U skladu s člankom 351. stavkom 2. UFEU-a, ako ugovori koje su države članice EU-a sklopile s trećim zemljama nisu u skladu s pravom EU-a, dotične države članice moraju poduzeti sve odgovarajuće korake za otklanjanje utvrđenih neusklađenosti.

Najniže stope za goriva za grijanje preniske su pa ne pridonose neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta jer im je udio u cijeni tih goriva zanemariv. Nadalje, primjenom neobveznih oslobođenja od poreza i smanjenja poreza odobrenih kućanstvima i poslovnim korisnicima dodatno se povećavaju razlike, zbog čega je stopa efektivnog oporezivanja u nekim državama članicama znatno niža nego u drugima.

Vrlo različite stope na električnu energiju i prirodni plin primjenjuju se u kombinaciji sa širokim rasponom oslobođenja od poreza i smanjenja poreza kojima se pridonosi rascjepkanosti unutarnjeg tržišta.

S obzirom na to da razine oporezivanja iz ETD-a ne slijede nikakvu posebnu logiku (na primjer, ne uzimaju se u obzir energetski sadržaj ni vanjski učinci), državama članicama dopušteno je odrediti nacionalne stope kako žele, a da pritom ne moraju slijediti nikakvu naznaku ni omjer među proizvodima. Stoga trenutačni ETD može proizvesti neprikladne cjenovne signale korisnicima čime ih se odvraća od zelenijih i učinkovitijih izvora energije, a isto tako se ni na nacionalnoj razini ne osigurava dosljedan tretman izvora energije.

Ni države članice ni gospodarski subjekti nisu zbog ETD-a imali znatno regulatorno opterećenje ni trošak usklađivanja. Velik dio troškova i opterećenja proizlazi iz horizontalnog zakonodavstva ili nacionalnih provedbenih mjera koje nisu propisane ETD-om i znatno se razlikuju među državama članicama i gospodarskim djelatnostima.

•Savjetovanja s dionicima

Pri sastavljanju ovog prijedloga zaprimljen je širok raspon vanjskih doprinosa. S dionicima je savjetovanje prvo provedeno u okviru mehanizma za prikupljanje povratnih informacija o početnoj procjeni učinka i posebnog javnog savjetovanja.

Javno savjetovanje trajalo je od 22. srpnja 2020. do 14. listopada 2020. Zaprimljena su bila 563 odgovora iz 25 država članica i 5 trećih zemalja te 129 dokumenata o stajalištu. Velika većina ispitanika slaže se s EU-ovim općim ciljevima borbe protiv klimatskih promjena i onečišćenja te s tim da se ti ciljevi odraze u reviziji ETD-a. Kad je riječ o prioritetima preispitivanja ETD-a, većina ispitanika složila se da bi se pri reviziji ETD-a u definiciji stopa (koje bi trebale biti izražene u energetskom sadržaju, a ne količini) trebale uzeti u obzir emisije stakleničkih plinova te da bi se trebali uvesti poticaji za alternativne izvore energije kao što su čisti vodik i održiva biogoriva. Općenito, ispitanici su izrazili neslaganje s oporezivanjem sektora izloženih riziku od istjecanja ugljika. Javno savjetovanje pokazalo je da postoji određena potpora izjednačavanju poreza za različite oblike prijevoza kako bi si konkurirali pod jednakim uvjetima te razvoju energetski učinkovitijih oblika prijevoza s niskom razinom emisija ugljika. Kad je riječ o popratnim socijalnim mjerama, većina ispitanika podržala je preusmjeravanje oporezivanja s oporezivanja rada i doprinosa za socijalno osiguranje, kao i programe socijalne skrbi namijenjene siromašnim kućanstvima.

•Procjena učinka

Da bi se doznalo kako najbolje ostvariti ciljeve politike, proučen je i s osnovnim scenarijem uspoređen niz pristupa. 

Osnovni scenarij postojeći je zakonodavni okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030., što znači da podrazumijeva dogovorene klimatske i energetske ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 % do 2030. te glavne instrumente politike za njihovo postizanje. Prema ovoj se opciji politike polazi od toga da se ETD ne mijenja.

Opcijom 1. indeksirale bi se najniže stope i djelomično proširila porezna osnovica, dok bi njezina struktura ostala nepromijenjena. Pomorski sektor i zračni promet unutar EU-a uključili bi se u područje primjene s nultom najnižom stopom tako što bi se uklonila sadašnja oslobođenja od poreza.

Opcijom 2. uvodi se sustav pojednostavnjenih stopa. Najniže stope bile bi indeksirane i temeljile bi se na energetskom sadržaju, pri čemu bi se primjenjivalo prijelazno razdoblje (deset godina za opciju 2.a i kraće razdoblje, do 2030., za opciju 2.b). Ova je opcija usmjerena na energetski sadržaj s povećanom razinom oporezivanja (uglavnom goriva za grijanje), a proširenje porezne osnovice na pomorski sektor i zračni promet unutar EU-a ušlo bi u područje primjene ETD-a uz najniže stope, koje bi se linearno povećale tijekom prijelaznog razdoblja od deset godina. Opcijom 2.c uvodi se nova komponenta kako bi se povrh značajki opcije 2.a utvrdile stope kojima se uzimaju u obzir emisije proizvoda koje onečišćuju zrak.

Kad je u rujnu 2020. predložila da se emisije stakleničkih plinova dodatno smanje, za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na 1990., Europska komisija opisala je i mjere u svim sektorima gospodarstva kojima bi se dopunio rad na nacionalnoj razini da se to postigne. Procjene učinka pripremljene su kako bi se poduprle predviđene revizije ključnih zakonodavnih instrumenata u paketu za ostvarivanje cilja od 55 %.

U tom je kontekstu u procjeni učinka za ovaj prijedlog analizirano više opcija na temelju kojih bi se revizijom ETD-a moglo djelotvorno i učinkovito doprinijeti ostvarenju tog ažuriranog cilja u okviru šireg, prethodno navedenog paketa, uz ispunjavanje cilja izbjegavanja pada prihoda na unutarnjem tržištu.

Na temelju usporedbe i analize opcija proizlazi da bi se opcijom 2. i opcijom 3. ciljevi ispunili na poželjan način.

Te opcije doprinose ciljevima klimatske i energetske politike, ali i drugih područja politike.

Kad je riječ o prijelaznom razdoblju, oba razdoblja (deset, odnosno sedam godina) imat će jednak učinak do 2035. u svakoj opciji. Međutim, kad je riječ o socijalnoj dimenziji, rezultati opcija s prijelaznim razdobljem od deset godina (opcije 2.a i 3.a) bolji su nego kod opcija s kraćim prijelaznim razdobljem.

Kad je riječ o komponenti onečišćenja zraka, pozitivan učinak na smanjenje emisija popraćen je negativnim socijalnim učinkom jer znatno raste cijena ugljena i biomase.

S obzirom na to da bi se emisijama ugljika u cestovnom prometu i iz zgrada trebalo početi trgovati, kao što je predloženo u reviziji prijedloga o ETS-u EU-a u okviru paketa za ostvarivanje cilja od 55 %, opcija 2.a smatra se najboljom jer se u tom slučaju ta dva mehanizama ne preklapaju.

Dobro kalibrirano proširenje ETS-a EU-a na pomorski sektor i proširenje trgovanja emisijama na cestovni promet i zgrade bi, zajedno s opcijom 2. za ETD, pomoglo u postizanju EU-ova ambicioznog klimatskog cilja smanjenja emisija za 55 % do 2030. i omogućilo ostvarivanje ostalih ciljeva iz preispitivanja ETD-a.

Procjena učinka pokazala je i da revizijom ETD-a ne bi nastalo nerazmjerno opterećenje za gospodarstvo. Navedeni ciljevi mogu se ostvariti uz vrlo ograničene ekonomske troškove, dapače, revizija potencijalno može donijeti gospodarske koristi, posebno ako bi države članice dodatne prihode od općeg oporezivanja potrošnje energije usmjerile za kompenzaciju neželjenih socijalnih troškova.

Procjena učinka pokazala je da bi povećano oporezivanje fosilnih goriva, posebno onih za grijanje, moglo više utjecati na kućanstva s niskim dohotkom. U tim bi se slučajevima moguća regresivnost poreza na energiju mogla kompenzirati usmjeravanjem ostvarenih prihoda na potporu zelenoj tranziciji, što bi se postiglo financiranjem ulaganja u niskougljične i energetski učinkovite proizvode i uređaje ili jednokratnim prijenosima sredstava. Na primjer, analiza pokazuje da, ako se dodatni prihodi od poreza na energiju prenesu natrag kućanstvima u obliku jednokratnog iznosa, predložene promjene postaju progresivne jer ti prijenosi ukupno povećavaju raspoloživi dohodak siromašnijih kućanstava.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Kad je riječ o troškovima funkcioniranja ETD-a, njegova provedba ovisi o nekoliko drugih čimbenika. To uključuje aspekte kao što su primjena posebnih nacionalnih ili drugih politika EU-a u istom području, nacionalni prioriteti i industrijsko nasljeđe, prevladavajući gospodarski i trgovinski uvjeti ili poslovni modeli pojedinačnih sektora ili poduzeća.

Kako je pokazala (već objavljena) evaluacija trenutačnog ETD-a 17 , zbog velike je fleksibilnosti koju se njime ostavlja državama članicama u primjeni oslobođenja od poreza, smanjenja poreza i povrata poreza bilo komplicirano usklađeno izračunavati efektivne stope diljem EU-a. Konkretno, u vrijeme evaluacije nisu se službeno prikupljali podaci koji bi zahvatili efektivne porezne stope. Stoga je bilo teško izdvojiti i brojčano iskazati neke učinke ETD-a.

Međutim, u trenutačnoj procjeni učinka određeni su ekonomski troškovi utvrđeni u odgovarajućem odjeljku o učincima opcija politike.

Određeni regulatorni troškovi (uglavnom upravljanje odobrenjima i izjavama te ažuriranje informatičkih sustava) nastat će za trgovce onim energentima koji uđu u područje primjene ETD-a, kao i za uprave, jer će se na te proizvode odnositi određene odredbe općih aranžmana za trošarine 18 ; međutim, ti bi troškovi trebali biti ograničeni za trgovce vodikom i krutom biomasom jer će se za vodik dopustiti jednako pojednostavnjenje kontrole kretanja kao za prirodni plin, a za krutu biomasu jednako kao za ugljen. Ukidanje oslobođenja od trošarina za neka goriva ili sektore djelatnosti (npr. zrakoplovstvo i pomorstvo) ne mijenja regulatorne troškove povezane s općim aranžmanima jer su goriva oslobođena od trošarina ionako podlijegala zadržavanju i kontroli kretanja.

Ne očekuje se da će naplata poreza na gorivo u zrakoplovstvu biti problematična s administrativnog stajališta. Države članice već imaju iskustva u naplati poreza na gorivo u drugim oblicima prijevoza (uglavnom cestovnom). Očekuje se da će se porez na zrakoplovno gorivo naplaćivati slično, tj. da će opskrbljivači gorivom naplaćivati porez pri isporuci kerozina u zračnim lukama, a zatim ta sredstva prenijeti nadležnim poreznim tijelima.

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Oporezivanje potrošnje energije redovito se najmanje jednom godišnje prati prikupljanjem informacija od država članica na sastancima Stručne skupine za neizravno oporezivanje (ITEG). Osim toga, GU TAXUD dvaput godišnje s državama članicama ažurira bazu podataka o primjenjivim stopama poreza na energiju (baza podataka o porezima u Europi).

Nadalje, ETD-om se predviđa redovito ispitivanje, i to na temelju izvješća i, prema potrebi, prijedloga Komisije za izmjenu odredaba ETD-a i najnižih razina oporezivanja. U to ispitivanje ulaze pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i širi ciljevi Ugovora. Nakon preispitivanja ETD-a to će se ispitivanje morati posebno usredotočiti na sljedeće:

(a)kako države članice provode novi okvir za oporezivanje energenata i električne energije u nacionalnim sustavima;

(b)kako im je to omogućilo da bolje integriraju pitanja u vezi s okolišem i energetskom učinkovitošću i

(c)koliki je gospodarski učinak uzimajući u obzir način na koji su države članice iskoristile dodatne prihode.

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Oporezivanje na temelju energetskog sadržaja prikladnije je za usporedbu energenata i električne energije, a tako se uklanja i sadašnji potencijalno nepovoljan porezni tretman određenih energenata, primjerice biogoriva.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

2021/0213 (CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o restrukturiranju sustava Zajednice ⌦Unije⌫ za oporezivanje energenata i električne energije (preinaka)

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice ⌦ o funkcioniranju Europske unije ⌫, a posebno njegov članak 93. ⌦ 113. i članak 192. stavak 2. prvi podstavak točku (a)⌫,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

⇩ novo

(1)Direktiva Vijeća 2003/96/EZ 26 značajno je izmijenjena nekoliko puta 27 . S obzirom na daljnje izmjene tu bi direktivu radi jasnoće trebalo preinačiti.

(2)Direktiva 2003/96/EZ donesena je kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta u pogledu oporezivanja energenata i električne energije. Usto, Direktivom 2003/96/EZ integrirani su zahtjevi za zaštitu okoliša, osobito s obzirom na Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 1. (prilagođeno)

Područje primjene Direktive Vijeća 92/81/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju struktura trošarina na mineralna ulja 28 i Direktive Vijeća 92/82/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju stopa trošarina na mineralna ulja 29 , ograničeno je na mineralna ulja.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 2. (prilagođeno)

Nedostatak propisa Zajednice kojima se utvrđuju najniže stope oporezivanja električne energije i energenata, osim mineralnih ulja, mogao bi negativno djelovati na pravilno funkcioniranje unutarnjega tržišta.

⇩ novo

(3)Potrebno je osigurati da jasna pravila oporezivanja energenata i električne energije i dalje doprinose urednom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, a da su ujedno od pomoći u pitanjima klime i okoliša u kontekstu Komunikacije Komisije o europskom zelenom planu 30 . Oporezivanje energije može primjenom načela onečišćivač plaća pridonijeti ostvarenju ambicije smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na 1990. te cilju nulte stope onečišćenja tako što će se osigurati da oporezivanje pogonskih goriva, goriva za grijanje i električne energije bolje odražava njihov utjecaj na okoliš i zdravlje. Doprinos oporezivanja energije tim ciljevima podržan je u Zaključcima Vijeća o okviru EU-a za oporezivanje energije 31 .

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 3. (prilagođeno)

Pravilno funkcioniranje unutarnjega tržišta i ostvarivanje ciljeva ostalih politika Zajednice zahtijeva da se na razini Zajednice utvrde najniže razine oporezivanja većine energenata, uključujući električnu energiju, prirodni plin i ugljen.

⇩ novo

(4)Oporezivanje radi zaštite okoliša može biti troškovno učinkovito sredstvo za ostvarenje ciljanih smanjenja stakleničkih plinova u državama članicama. Za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta potrebna su zajednička pravila o tom oporezivanju.

(5)Međutim, države članice trebale bi pogonska goriva, goriva za grijanje i električnu energiju moći oporezivati i u svrhe koje nisu nužno, izričito ni isključivo povezane sa smanjenjem stakleničkih plinova.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 4.

(6)Značajne razlike u oporezivanju energije, koje države članice primjenjuju na nacionalnoj razini, mogle bi se pokazati štetnima za pravilno funkcioniranje unutarnjega tržišta.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 5. (prilagođeno)

(7)Utvrđivanjem odgovarajućih najnižih stopa oporezivanja na razini Zajednice ⌦ Unije ⌫ omogućit će semoglo bi se omogućiti smanjenje postojećih razlika među nacionalnim stopama oporezivanja.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 6. (prilagođeno)

U skladu s člankom 6. Ugovora, u definiciju i provedbu ostalih politika Zajednice moraju se uključiti kriteriji zaštite okoliša.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 7. (prilagođeno)

(8)Kao potpisnik stranka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, Zajednica ⌦ Unija ⌫ je ratificirala Protokol iz Kyota ⌦ Pariški sporazum ⌫. Oporezivanje energenata i, prema potrebi, električne energije jedan je od instrumenata na raspolaganju za postizanje ciljeva Protokola iz Kyota ⌦ Pariškog sporazuma ⌫.

⇩ novo

(9)Trebalo bi utvrditi pravila za oporezivanje energije na temelju energetskog sadržaja i okolišne učinkovitosti energenata i električne energije. U tu svrhu trebalo bi uputiti na definicije iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća 32 , Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 33 i Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća 34 . Nadalje, u popis energenata trebalo bi uvrstiti određene energente kako bi se s tim gorivima postupalo ujednačeno i standardizirano.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 8. (prilagođeno)

Vijeće treba periodično ispitivati oslobođenja, sniženja i najniže razine oporezivanja, uzimajući u obzir pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, stvarnu vrijednost najnižih razina oporezivanja, konkurentnost poslovanja Zajednice u širim međunarodnim okvirima i opće ciljeve Ugovora.

⇩ novo

(10)U interesu porezne neutralnosti, jednake najniže razine oporezivanja trebale bi se primjenjivati na sve sastavnice oporezivanja energije, na sve energente u određenoj upotrebi. Ako su najniže razine oporezivanja tako utvrđene, države članice trebale bi, također zbog porezne neutralnosti, osigurati jednake razine nacionalnog oporezivanja svih predmetnih proizvoda.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 9. (prilagođeno)

Državama članicama treba omogućiti potrebnu fleksibilnost u definiranju i provedbi politike koja odgovara njihovim nacionalnim okolnostima.

⇩ novo

(11)Države članice usto bi u svakom trenutku trebale replicirati rangiranje najnižih razina oporezivanja kako je utvrđeno u prilogu za svaku upotrebu pojedinih proizvoda kako bi se u strukturi stopa uzeo u obzir okoliš. Najniže stope oporezivanja energije trebale bi se automatski prilagođavati svake godine kako bi se uzela u obzir promjena njihove stvarne vrijednosti te tako očuvala trenutačna razina usklađenosti stopa i time smanjila nestabilnost koja proizlazi iz promjena cijena energije i hrane. To bi se usklađivanje trebalo temeljiti na promjenama harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena na razini Unije (osim energije i neprerađene hrane) kako ga je objavio Eurostat.

(12)Kako bi se određene odredbe koje se odnose na neke proizvode ili upotrebe nesmetano provodile, potrebno je prijelazno razdoblje primjene.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 10. (prilagođeno)

⇨ novo

(13)⇨Opće je načelo da razine oporezivanja koje države članice primjenjuju na energente i električnu energiju ne bi smjele biti ispod najnižih razina oporezivanja propisanih ovom Direktivom.⇦ Države članice žele uvesti ili zadržati različite vrste oporezivanja na energente i električnu energiju. S obzirom na to treba dozvoliti državama članicama Državama članicama trebalo bi dopustiti da se usklade s najnižim razinama oporezivanja Zajednice ⌦ Unije ⌫, uzimajući u obzir ukupna terećenja ukupno opterećenje u vezi sa svim neizravnim porezima koje one odluče primjenjivati (osim PDV-a).

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 11. (prilagođeno)

(14)O poreznim mjerama koje se poduzimaju u vezi s provedbom općeg sustava Zajednice ⌦ Unije ⌫ za oporezivanje energenata i električne energije odlučuje svaka pojedina država članica. S tim u vezi države članice mogu odlučiti ne povećavati sveukupno porezno opterećenje ako smatraju da bi primjena takvog načela porezne neutralnosti mogla doprinijeti restrukturiranju i modernizaciji njihovih poreznih sustava poticanjem ponašanja kojim bi se postizala bolja zaštita okoliša i povećano korištenje radne snage.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 12. (prilagođeno)

(15)Cijene energije ključni su elementi politike politika Zajednice na u području energije, prometa i okoliša ⌦ u Uniji ⌫.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 13.

Udio oporezivanja dijelom određuje cijenu energenata i električne energije.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 14.

Najniže bi se razine oporezivanja trebale odražavati i na konkurentnosti raznih energenata i električne energije. S time u vezi bilo bi uputno da se izračunavanje tih najnižih vrijednosti temelji, koliko je god to moguće, na sadržaju energije u proizvodima. Međutim, ta metoda nije prikladna za primjenu na pogonska goriva.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 15.

Mogućnost primjene diferenciranih nacionalnih stopa oporezivanja za isti proizvod trebala bi se dozvoliti u određenim okolnostima ili čvrstim preduvjetima pod uvjetom da se poštuju najniže razine oporezivanja Zajednice i pravila unutarnjega tržišta i tržišnog natjecanja.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 16. (prilagođeno)

(16)Kako je toplinska energija predmet vrlo ograničene trgovine unutar Zajednice ⌦ Unije ⌫, oporezivanje obujma proizvodnje toplinske energije oporezivanje proizvedene toplinske energije treba ostati izvan djelokruga područja primjene ovog općeg sustava Zajednice ⌦ Unije ⌫.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 17. (prilagođeno)

(17)Potrebno je utvrditi različite najniže razine oporezivanja Zajednice ⌦ Unije ⌫ u skladu s korištenjem upotrebom energenata i električne energije.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 18.

⇨ novo

(18)Energenti koji se koriste upotrebljavaju kao pogonsko gorivo za određene industrijske ili komercijalne potrebe, kao i oni koji se koriste upotrebljavaju kao loživo ulje gorivo za grijanje, obično se oporezuju nižim stopama nego energenti koji se koriste upotrebljavaju kao pogonsko gorivo. ⇨ Električna energija bi uvijek trebala biti među najniže oporezivim izvorima energije kako bi se potaknula njezina upotreba, posebno u sektoru prometa. Stoga bi države članice nakon stupanja na snagu ove Direktive trebale tijekom potrebnog vremena nastojati oporezivati električnu energiju koja se upotrebljava za punjenje električnih vozila u jednakoj visini kao za potrebe grijanja.⇦

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 19.

Za oporezivanje dizelskoga goriva kojim se koriste prijevoznici, pogotovo oni koji se bave poslovanjem unutar Zajednice, potrebno je omogućiti poseban tretman, uključujući mjere koje dopuštaju uvođenje sustava naknade za uporabu cesta s ciljem ograničenja narušavanja konkurencije s kojom bi se poduzetnici mogli suočiti.

⇩ novo

(19)Radi postizanja ciljeva Direktive ne bi trebalo praviti razliku između komercijalnog i nekomercijalnog dizela ni između poslovne i neposlovne upotrebe goriva za grijanje i električne energije.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 20.

Države članice možda će trebati napraviti razliku između komercijalnog ili nekomercijalnog korištenja dizelskoga goriva. Države članice mogu iskoristiti tu mogućnost za smanjivanje jaza između oporezivanja nekomercijalnog plinskog ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo i benzina.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 21.

Za potrebe oporezivanja može se različito tretirati korištenje energenata i električne energije za poslovne i neposlovne potrebe.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 22. (prilagođeno)

(20)Energenti bi trebali u osnovi biti podložni općem sustavu Zajednice ⌦ Unije ⌫ kad se koriste upotrebljavaju kao gorivo za ogrjev grijanje ili pogonsko gorivo. U tom smislu u prirodi je i logici poreznog sustava da se iz područja primjene općega sustava izuzmu energenti koji imaju dvostruku uporabu, oni koji se ne koriste kao pogonsko gorivo i loživa ulja energenti koji imaju dvonamjensku upotrebu te energenti koji se ne upotrebljavaju ni kao gorivo za grijanje ni kao pogonsko gorivo  , kao i oni u mineraloškim procesima. Električna energija koja se koristi upotrebljava na slične načine trebala bi se tretirati na isti način jednako.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 23.

Zbog postojećih međunarodnih obveza i održavanja konkurentnog položaja poduzeća Zajednice, preporučljivo je nastaviti s oslobađanjem od poreza energenata kojima se opskrbljuje zračna i pomorska navigacija, osim u zračnom i pomorskom prometu za privatne rekreacijske potrebe, dok bi trebalo omogućiti državama članicama da ograničavaju ta oslobođenja.

⇩ novo

(21)Unija i države članice sklopile su multilateralne sporazume o zračnom prijevozu i uslugama u zračnom prijevozu ili bilateralne sporazume s trećim zemljama. Ti sporazumi sadržavaju odredbe o oporezivanju zrakoplovnog goriva. Zrakoplovno gorivo tradicionalno odlikuje povlašteni porezni režim. Da bi se ostvarili ciljevi Direktive, ne dovodeći pritom u pitanje te međunarodne sporazume, trebalo bi oporezivati energente i električnu energiju isporučene za zračni promet unutar EU-a, osim isključivo teretnih letova. Gorivo koje se upotrebljava na isključivo teretnim letovima i dalje zbog nepostojanja učinkovitijih alternativa treba biti oslobođeno od poreza.

(22)Kako bi se ova Direktiva uredno provodila, najniže razine oporezivanja pogonskih goriva koja se upotrebljavaju za neposlovne i nerekreativne letove unutar EU-a dosegnule bi se tijekom prijelaznog razdoblja od deset godina, dok bi se za održiva alternativna goriva i električnu energiju deset godina primjenjivala nulta najniža stopa. Energenti i električna energija za poslovne i rekreativne letove unutar EU-a trebali bi podlijegati standardnim razinama oporezivanja pogonskih goriva i električne energije u državama članicama.

(23)Gorivo koje se upotrebljava za plovidbu, uključujući ribolov, također bi trebalo oporezivati, pa države članice stranke međunarodnih sporazuma kojima se predviđa oslobođenje tog goriva od poreza moraju u skladu s tim do datuma primjene ove Direktive osigurati uklanjanje neusklađenosti. Potrebno je dopustiti drukčiju razinu oporezivanja upotrebe energenata i električne energije za prijevoz tereta, ribolov, usluge redovne plovidbe unutar EU-a i povezane aktivnosti na vezu. S obzirom na specifičnost tih upotreba, najniže razine oporezivanja trebale bi biti niže nego za upotrebu pogonskog goriva u opće svrhe. Kako bi se dao poticaj za upotrebu održivih alternativnih goriva i električne energije, ne bi ih trebalo oporezivati deset godina. Energenti i električna energija koji se upotrebljavaju za preostalu plovidbu unutar EU-a trebali bi podlijegati standardnim razinama oporezivanja pogonskih goriva i električne energije u državama članicama. 

(24)Kad je riječ o zračnom prometu izvan EU-a, ne dovodeći u pitanje međunarodne obveze, odnosno o plovidbi izvan EU-a, uključujući ribolov, države članice mogu ih osloboditi od poreza ili oporezivati u jednakoj razini kao zračni promet, odnosno plovidbu unutar EU-a, ovisno o vrsti aktivnosti.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 24.

⇨ novo

(25)Državama članicama treba trebalo bi dozvoliti dopustiti primjenu određenih drugih oslobođenja od poreza ili sniženih smanjenih razina oporezivanja kad to ne utječe ⇨ na ciljeve zaštite okoliša ni ⇦ na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i ne uzrokuje narušavanje konkurentnosti niti narušava konkurentnost.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 25.

⇨ novo

(26)⇨ Visokoučinkovita ⇦ Kombinacija kombinacija proizvodnje topline i energije i, s ciljem promicanja korištenja upotrebe alternativnih izvora energije, obnovljivi oblici energije mogu ispunjavati uvjete za povlašteni tretman.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 26.

Poželjno je ustanoviti opći okvir Zajednice kojim će se državama članicama dopuštati oslobađanje ili snižavanje trošarina radi promicanja korištenja biogoriva, čime bi se pridonijelo boljem funkcioniranju unutarnjeg tržišta, a državama članicama i gospodarskim subjektima pružio zadovoljavajući stupanj pravne sigurnosti. Treba ograničiti narušavanje konkurentnosti, a proizvođačima i prodavateljima biogoriva treba i nadalje davati poticaje snižavanjem osnovnih troškova, između ostalog i prilagodbom trošarina od strane država članica, uzimajući u obzir promjene cijena sirovina.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 27. (prilagođeno)

Ova Direktiva ne dovodi u pitanje primjenu relevantnih odredaba Direktive Vijeća 92/12/EEZ od 25. veljače 1992. o općim aranžmanima za proizvode koji podliježu trošarinama te o držanju i prometu tih proizvoda i njihovom praćenju 35 i Direktive Vijeća 92/83/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića 36 kad je proizvod koji je namijenjen za korištenje, ponuđen na prodaju ili služi kao pogonsko gorivo ili je dodatak gorivu etilni alkohol, kako je predviđeno u Direktivi 92/83/EEZ.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 28.

Određena oslobođenja ili sniženja razine poreza mogu se pokazati nužnima zbog nedovoljne usklađenosti na razini Zajednice zbog rizika da se izgubi međunarodna konkurentnost ili zbog socijalnih ili ekoloških razloga.

⇩ novo

(27)Ciljana smanjenja razine poreza mogu se pokazati potrebnima za postizanje ciljeva zaštite okoliša i povećanje energetske učinkovitosti proizvodnog sektora Unije.

(28)Ciljana smanjenja razine poreza mogla bi se pokazati potrebnima za ublažavanje socijalnog učinka poreza na energiju. Oslobođenje od oporezivanja može se privremeno pokazati potrebnim za zaštitu ugroženih kućanstava.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 29.

Poduzeća koja dobrovoljno sklapaju sporazume s ciljem značajnog povećanja zaštite okoliša ili učinkovitosti energije zaslužuju pozornost; među tim poduzećima poduzeća-veliki potrošači energije zaslužuju poseban tretman.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 30.

Možda će biti potrebna prijelazna razdoblja i mjere kako bi se državama članicama omogućila nesmetana prilagodba novim razinama oporezivanja i time ograničavanje mogućih negativnih popratnih pojava.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 31. (prilagođeno)

⇨ novo

(29)⇨ S obzirom na financijske, gospodarske i okolišne učinke u svakoj državi članici, primjerice potrebu za elektrifikacijom prometnog sektora, ⇦ Ppotrebno je utvrditi postupak kojim se države članice ovlašćujudržavama članicama odobrava da u određenom vremenskom roku ⌦ na određeno razdoblje ⌫ uvedu druga oslobođenja od poreza ili sniženja smanjenja razina oporezivanja. ⇨ Zbog zaštite okoliša i zdravlja ljudi, uključujući smanjenje onečišćenja zraka, potrebno je utvrditi postupak kojim se državama članicama odobrava da na određeno razdoblje uvedu posebne povišene stope. Takvo bi se odobrenje, na obrazložen zahtjev država članica i na prijedlog Komisije, trebalo donijeti provedbenom odlukom Vijeća u skladu s člankom 291. UFEU-a. ⇦ Takva Takve oslobođenja ili sniženja ⇨ mjere ⇦ treba trebale bi se redovito preispitivati.

⇩ novo

(30)Na popisu energenata koji podliježu odredbama o kontroli i kretanju iz Direktive Vijeća 2008/118/EZ 37 trebali bi se nalaziti odabrani energenti kako bi se ti proizvodi jedinstveno i standardizirano tretirali te uzeo u obzir rizik od utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza ili porezne zlouporabe.

(31)Kako bi se osiguralo slobodno kretanje uz istodobno poštovanje sigurnosnih zahtjeva za gospodarska motorna vozila i specijalne kontejnere, definicija standardnih spremnika takvih vozila trebala bi odražavati to da ih u gospodarska vozila ne ugrađuju isključivo njihovi proizvođači.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 32. (prilagođeno)

(32)Treba Trebalo bi predvidjeti da države članice obavješćuju Vijeće o određenim nacionalnim mjerama. Takvo obavješćivanje ne oslobađa države članice od obveze utvrđene člankom 88. ⌦ 108. ⌫ stavkom 3. Ugovora ⌦ UFEU-a ⌫, o obavješćivanju o određenim nacionalnim mjerama. Ova Direktiva ne dovodi u pitanje ishod bilo kojeg⌦ Ovom Direktivom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod nijednog ⌫ budućeg postupka davanja državne potpore koji se može pokrenuti u skladu sa člancima 87. ⌦ 107. ⌫ i 88 ⌦ 108. ⌫ Ugovora ⌦ UFEU-a ⌫.

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 33.

(33)Područje primjene Direktive 92/12/EEZ Direktive 2008/118/EZ treba  trebalo bi proširiti, prema potrebi, na proizvode i neizravne poreze koji su obuhvaćeni ovom Direktivom.

⇩ novo

(34)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje toga trebaju li se odredbe o kontroli i kretanju iz Direktive 2008/118/EZ primjenjivati na proizvode koji dovode do utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza ili porezne zlouporabe. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 38 .

🡻 2003/96/EZ uvodna izjava 34. (prilagođeno)

Mjere koje su potrebne za provedbu ove Direktive treba usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji 39 ,

⇩ novo

(35)Trebalo bi uputiti na verziju kombinirane nomenklature koja se trenutačno primjenjuje. Kako bi se upućivanja na oznake kombinirane nomenklature (KN) u ovoj Direktivi ažurirala kad god je to potrebno i kako bi se u najnižim stopama oporezivanja odražavale promjene cijena, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s ažuriranjem upućivanja na te oznake KN-a i ažuriranjem najnižih poreznih stopa na temelju godišnjih promjena indeksa potrošačkih cijena. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Vijeće prima sve dokumente kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(36)Komisija bi svakih pet godina, a prvi put pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive, trebala Vijeću podnijeti izvješće o njezinoj primjeni, te u njemu posebno ispitati najniže razine oporezivanja, učinak inovacija i tehnološkog razvoja (posebno u pogledu energetske učinkovitosti), upotrebu električne energije u prometu te obrazloženja oslobođenja od poreza, smanjenja poreza i poreznih razlika utvrđenih u ovoj Direktivi. Izvješće bi trebalo zahvatiti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, okolišna i socijalna pitanja, stvarnu vrijednost najnižih razina oporezivanja i šire relevantne ciljeve Ugovorâ.

(37)Obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo trebalo bi ograničiti na one odredbe koje predstavljaju suštinsku izmjenu u usporedbi s prijašnjom direktivom. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredaba proizlazi iz prijašnje direktive.

(38)Ovom Direktivom ne bi se trebale dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo i datumâ početka primjene direktiva, koji su navedeni u dijelu B Priloga II.,

🡻 2003/96/EZ

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.    Države članice uvode poreze na oporezuju energente i električnu energiju u skladu s ovom Direktivom.

⇩ novo

2.    Oporezivanje energije se za potrebe ove Direktive izračunava u EUR/gigadžulima na temelju neto kalorijske vrijednosti energenata i električne energije kako je utvrđeno u Prilogu IV. Direktivi 2012/27/EU, preračunano u gigadžule. Referentne vrijednosti za proizvode dobivene iz biomase utvrđene su u Prilogu III. Direktivi (EU) 2018/2001, preračunano u gigadžule.

Ako Direktiva 2012/27/EU ili Direktiva (EU) 2018/2001, ovisno o slučaju, ne sadržava neto kalorijsku vrijednost za predmetni proizvod, države članice upućuju na relevantni dostupni podatak o toj vrijednosti.

🡻 2003/96/EZ

⇨ novo

Članak 2.

1.    Za potrebe ove Direktive, pojam „energenti” primjenjuje se na proizvode koji su:

(a)obuhvaćeni oznakama KN od 1507 do 1518 ako su namijenjeni za korištenje upotrebu kao gorivo za ogrjev grijanje ili pogonsko gorivo;

(b)obuhvaćeni oznakama ⇨ KN 2207, 2208 90 91 i 2208 90 99 ako su namijenjeni za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo i oslobođeni od usklađenih trošarina na alkohol i alkoholna pića u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (a) ili (b) Direktive 92/83/EZ 40  ⇦  2701 , 2702 i 2704 do 2715;

(c)obuhvaćeni oznakama KN ⇨ od 2701 do 2715 ⇦ 2901 i 2902;

(d)obuhvaćeni oznakom KN ⇨ 2804 10 ⇦ 2905 11 00, koji nisu sintetičkog porijekla, ako su namijenjeni za korištenje upotrebu kao gorivo za ogrjev grijanje ili pogonsko gorivo;

⇩ novo

(e)obuhvaćeni oznakom KN 2814 ako su namijenjeni za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo;

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

(ef)obuhvaćeni oznakom ⌦ oznakama ⌫ KN 3403 ⇨ 2901 i 2902 ⇦ ;

(fg)obuhvaćeni oznakom KN 3811 ⇨ 2905 11 00, koji nisu sintetičkog porijekla, ako su namijenjeni za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo ⇦ ;

(gh)obuhvaćeni oznakom ⌦ oznakama ⌫ KN 3817 ⇨ 2909 19 10 i 2909 19 90, na potonje ako su namijenjeni za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo ⇦ ;

(hi)obuhvaćeni oznakom KN ⇨ 3403; ⇦ 3824 99 86, 3824 99 92 (isključujući pripravke protiv hrđe koji kao aktivne tvari sadržavaju amine, anorganska složena otapala i razrjeđivače za lakove i slične proizvode), 3824 99 93, 3824 99 96 (isključujući pripravke protiv hrđe koji kao aktivne tvari sadržavaju amine, anorganska složena otapala i razrjeđivače za lakove i slične proizvode), 3826 00 10 i 3826 00 90 ako su namijenjeni za korištenje kao gorivo za ogrjev ili pogonsko gorivo. 

⇩ novo

(j)obuhvaćeni oznakom KN 3811;

(k)obuhvaćeni oznakom KN 3814 ako su namijenjeni za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo;

(l)obuhvaćeni oznakom KN 3817;

(m)obuhvaćeni oznakom KN 3823 19 ako su namijenjeni za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo;

(n)obuhvaćeni oznakama KN 3824 99 86, 3824 99 92 (isključujući pripravke protiv hrđe koji kao aktivne tvari sadržavaju amine, anorganska složena otapala i razrjeđivače za lakove i slične proizvode), 3824 99 93, 3824 99 96 (isključujući pripravke protiv hrđe koji kao aktivne tvari sadržavaju amine, anorganska složena otapala i razrjeđivače za lakove i slične proizvode), 3826 00 10 i 3826 00 90 ako su namijenjeni za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo;

(o)obuhvaćeni oznakama KN 4401 i 4402 ako su namijenjeni za upotrebu kao gorivo za grijanje u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage od najmanje 5 MW.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

2.    Ova se Direktiva primjenjuje i na:

električnu energiju obuhvaćenu oznakom KN 2716.

3.    Kad su namijenjeni za uporabuupotrebu, ponuđeni na prodaju ili se koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za ogrjevupotrebljavaju kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje, energenti, osim onih za koje je ⌦ su ⌫ ⇨ najniže ⇦ razina poreza određena ⌦ razine poreza određene ⌫ u ovoj Direktivi, oporezivat će se prema načinu korištenjaupotrebe, po istoj stopi poreza kao ekvivalentno gorivo za ogrjev grijanje ili pogonsko gorivo.

Osim proizvoda podložnih naplati poreza koji su navedeni u stavku 1., svi će se proizvodi namijenjeni za uporabu, ponuđeni na prodaju, koji se koriste kao pogonsko gorivo ili kao aditiv ili punilo u pogonskim gorivima, oporezivati po stopi za ekvivalentno pogonsko gorivo.

Osim proizvoda podložnih naplati poreza koji su navedeni u stavku 1., svi će se ostali ugljikovodici, osim treseta, koji su namijenjeni za uporabu, ponuđeni na prodaju ili se koriste za grijanje, oporezivati po stopi za istovrijedni energent.

⇩ novo

Proizvodi koji nisu energenti, ako su namijenjeni za upotrebu, ponuđeni na prodaju ili se upotrebljavaju kao pogonsko gorivo, oporezuju se po stopi za ekvivalentno pogonsko gorivo.

Aditivi i punila u pogonskim gorivima, osim vode, oporezuju se po stopi za ekvivalentno pogonsko gorivo.

Ugljikovodici koji nisu navedeni u stavku 1., a namijenjeni su za upotrebu, ponuđeni su na prodaju ili se upotrebljavaju za grijanje, oporezuju se po stopi za ekvivalentni energent.

🡻 2003/96/EZ

4.    Ova se Direktiva ne primjenjuje na:

(a)oporezivanje obujma proizvodnje topline ili oporezivanje proizvoda koji su obuhvaćeni oznakama KN 4401 i 4402;

(b)sljedeće uporabe energenata ili električne energije:

–energenti koji se koriste za druge potrebe, osim kao pogonska goriva ili gorivo za ogrjev,

–dvojno korištenje energenata.

Energent ima dvojno korištenje ako se upotrebljava kao loživo ulje i za druge namjene, osim kao pogonsko gorivo ili loživo ulje. Uporaba energenata za kemijske redukcije i u elektrolitskim i metalurgijskim procesima smatra se kao dvojno korištenje,

–električna energija, koja se prvenstveno koristi u svrhu kemijske redukcije i u elektrolitičkim i metalurgijskim procesima,

–električna energija, kada predstavlja više od 50 % troška proizvoda. „Trošak proizvoda” znači ukupan zbroj kupljenih dobara i usluga, plus troškovi osoblja, plus potrošnja fiksnog kapitala na razini poduzeća, kako je predviđeno u članku 11. Taj trošak se izračunava u prosjeku po jedinici. „Trošak električne energije” znači stvarnu nabavnu vrijednost električne energije ili troškove proizvodnje električne energije, ako se proizvodi u poduzeću,

–mineraloški procesi.

„Mineraloški procesi” znači procesi svrstani u nomenklaturu NACE-a pod oznakom DI 26 „prerada ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda” u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3037/90 od 9. listopada 1990. o statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici 41 .

Međutim, na te se energente primjenjuje članak 20.

5.    Upućivanja na oznake kombinirane nomenklature u ovoj Direktivi odnose se na oznake iz Uredbe Komisije (EZ) br. 2031/2001 od 6. kolovoza 2001. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi 42 .

Odluka o ažuriranju oznaka kombinirane nomenklature za proizvode navedene u ovoj Direktivi donosi se jednom godišnje, u skladu s postupkom predviđenim u članku 27. Takva odluka ne smije dovesti do bilo kakvih promjena najnižih poreznih stopa koje se primjenjuju u ovoj Direktivi ili dodavanja ili izbacivanja bilo kojeg energenta ili električne energije.

⇩ novo

4.    Oporezivi proizvodi iz stavaka 1. i 3. koji su proizvedeni ili dobiveni iz biomase podliježu u okviru poreznog nadzora posebnim razinama oporezivanja utvrđenima u skladu s ovom Direktivom, pod uvjetom da za njih vrijedi jedno od sljedećeg:

a)    ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđene u članku 29. Direktive (EU) 2018/2001, isključujući proizvode s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta utvrđene u članku 26. stavku 2. te direktive;

b)    proizvedeni su iz sirovina popisanih u Prilogu IX. Direktivi (EU) 2018/2001.

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive (EU) 2018/2001., točnije, iz njezina članka 2. točke 24. za „biomasu”, točke 28. za „bioplin”, točke 32. za „tekuće biogorivo”, točke 33. za „biogoriva” i 34. za „napredna biogoriva”.

Za potrebe ove Direktive „napredni” bioplin, tekuća biogoriva i proizvodi obuhvaćeni oznakama KN 4401 i 4402 znači proizvodi proizvedeni od sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX. Direktivi (EU) 2018/2001. Biogoriva, bioplin i tekuća biogoriva proizvedeni iz sirovina navedenih u dijelu B Priloga IX. toj direktivi smatraju se ekvivalentnima naprednim proizvodima.

5.    Oporezivi proizvodi iz stavaka 1. i 3. obuhvaćeni definicijom „obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla” ili „niskougljičnih goriva” mogu u okviru poreznog nadzora podlijegati posebnim razinama oporezivanja utvrđenima u skladu s ovom Direktivom, pri čemu:

a)    „obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla” znači goriva koja nisu biogoriva, tekuća biogoriva ni bioplin, a čiji je energetski sadržaj dobiven iz obnovljivih izvora koji nisu biomasa;

b)    „niskougljična goriva” znači niskougljični vodik i sintetička plinovita i tekuća goriva čiji je energetski sadržaj dobiven iz niskougljičnog vodika, kao i sva fosilna goriva, koja ispunjavaju kriterije tehničke provjere za utvrđivanje uvjeta pod kojima se za određenu gospodarsku djelatnost smatra da znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća 43 i Prilogom I. Delegiranoj uredbi (EU) [...]/[...] 44 . „Goriva iz recikliranog ugljika” definirana u članku 2. stavku 35. Direktive (EU) 2018/2001 dio su ove kategorije.

6.    Ako se dio oporezivog proizvoda sastoji od barem jednog proizvoda iz prethodnih stavaka, oporezivanje tih dijelova određuje se na odgovarajući način na temelju ove Direktive, neovisno o oznaci KN pod koju je proizvod u cjelini razvrstan.

7.    Za potrebe stavka 1. točaka (a), (b), (d), (e), (g), (h), (k), (m), (n) i (o) ovog članka te članka 21. stavka 1. točaka (a), (b), (h), (i), (l), (m) i (n), proizvodi namijenjeni za isporuku smatraju se namijenjenima za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo ako dobavljač zna ili bi trebao razumno znati da primatelj namjerava upotrebljavati proizvode kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo. Proizvodi iz stavka 1. točke (a) ovog članka i članka 21. stavka 1. točke (a) ne smatraju se namijenjenima za upotrebu kao gorivo za grijanje ni kao pogonsko gorivo ako se isporučuju proizvođaču robe iz stavka 1. točke (n) ovog članka i članka 21. stavka 1. točke (n).

8.    Upućivanja na oznake kombinirane nomenklature u ovoj Direktivi odnose se na upućivanja na oznake kombinirane nomenklature u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 45 kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1577 46 .

Ako se Uredba iz prvog podstavka zamjenjuje ili ako je zbog izmjene kombinirane nomenklature potrebna izmjena oznaka u ovoj Direktivi, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. kako bi se u ovoj Direktivi ažurirale oznake proizvoda prema kombiniranoj nomenklaturi ili ažuriralo upućivanje iz prvog podstavka te tako ova Direktiva uskladila s primjenjivom verzijom kombinirane nomenklature.

Tim delegiranim aktima ne smiju se ni na koji način promijeniti najniže porezne stope utvrđene u ovoj Direktivi ni dodati ili ukloniti ijedan energent ili električna energija.

🡻 2003/96/EZ

Članak 3.

Upućivanja u Direktivi 92/12/EEZ na „mineralna ulja” i „trošarine”, ako se ta Direktiva primjenjuje na mineralna ulja, tumače se kao da obuhvaćaju sve energente, električnu energiju i sve nacionalne neizravne poreze koji su navedeni u članku 2. i članku 4. stavku 2. ove Direktive.

⇩ novo

Članak 3.

1.    Ova se Direktiva ne primjenjuje na sljedeće:

(a)    oporezivanje proizvedene toplinske energije;

(b)    sljedeće upotrebe energenata ili električne energije:

—    energente koji se ne upotrebljavaju kao pogonska goriva ni kao goriva za grijanje, nego za druge potrebe,

—    dvonamjensku upotrebu energenata.

Energent ima dvonamjensku upotrebu ako se upotrebljava kao gorivo za grijanje i za druge namjene, osim kao pogonsko gorivo i gorivo za grijanje, Upotreba energenata za kemijske redukcije i u elektrolitskim i metalurgijskim procesima u kojima se energenti upotrebljavaju neposredno ili su neposredan izvor energije procesa smatra se dvonamjenskom upotrebom,

—    električnu energiju koja se prije svega upotrebljava za kemijske redukcije i u elektrolitskim i metalurgijskim procesima ako je se upotrebljava neposredno ili kao neposredan izvor energije procesa ili ako je njezina potrošnja povezana s procesom.

2.    Članak 21. primjenjuje se na energente koji se upotrebljavaju kako je predviđeno stavkom 1. točkom (b) ovog članka.

🡻 2003/96/EZ

Članak 4.

1.    Razine oporezivanja koje države članice primjenjuju na energetske proizvodeenergente i električnu energiju, a koje su navedene u članku 2., ne smiju biti ispod najniže razine oporezivanja propisanenajnižih razina oporezivanja propisanih ovom Direktivom.

2.    Za potrebe ove Direktive, „razina oporezivanja” znači ukupno opterećenje u vezi sa svim neizravnim porezima (osim PDV-a) koji se izračunavajuizračunano izravno ili neizravno po količini energenta ili električne energije u trenutku puštanja u slobodnu potrošnju.

Članak 5.

Pod uvjetom da poštuju najniže razine oporezivanja koje su propisane ovom Direktivom i ako su usklađene s pravom Zajednice, države članice mogu uz poreznu kontrolu primjenjivati diferencirane stope poreza u sljedećim slučajevima:

–kad su diferencirane stope izravno povezane s kvalitetom proizvoda,

–kad diferencirane stope izravno ovise o količinskim razinama potrošnje električne energije ili energenta koji se koriste za grijanje,

–za sljedeće uporabe: lokalni javni putnički prijevoz (uključujući taksije), skupljanje otpada, oružane snage i javnu upravu, invalide, sanitetska vozila,

–između korištenja u poslovne i neposlovne svrhe, za energente i električnu energiju, kako je navedeno u člancima 9. i 10.

⇩ novo

Članak 5.

1.    Države članice osiguravaju da se, ako su za određenu upotrebu utvrđene jednake najniže razine oporezivanja u Prilogu I., utvrde jednake razine oporezivanja proizvoda namijenjenih za tu upotrebu. Države članice usto u svakom trenutku repliciraju rangiranje najnižih razina oporezivanja kako je utvrđeno u Prilogu I. za svaku upotrebu pojedinih proizvoda.

Za potrebe prvog podstavka, svaka upotreba za koju je utvrđena najniža razina oporezivanja u tablici A, B ili C Priloga I. smatra se jednonamjenskom upotrebom, osim ako je drukčije određeno ovom Direktivom.

Za potrebe rangiranja iz prvog podstavka, električna energija razmatra se zajedno s drugim pogonskim gorivima i gorivima za grijanje navedenima u tablicama B i C Priloga I., uz iznimku električne energije koja se upotrebljava za punjenje električnih vozila, koja se razmatra zajedno s pogonskim gorivima navedenima u tablici A Priloga I. ako države članice na nju primjenjuju posebnu razinu oporezivanja, osim ako je drukčije navedeno u ovoj Direktivi.

Za potrebe trećeg podstavka ovog stavka, „električno vozilo” znači električno vozilo kako je definirano u članku 2. točki 2. Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća 47 .

2.    Najniže razine oporezivanja utvrđene u ovoj Direktivi prilagođavaju se svake godine s početkom od 1. siječnja 2024. kako bi se u obzir uzele promjene harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena na razini EU-a (osim energije i neprerađene hrane) kako ga je objavio Eurostat. Najniže razine prilagođavaju se automatski povećavanjem ili smanjenjem osnovnog iznosa u eurima za postotnu promjenu navedenog indeksa tijekom prethodne kalendarske godine.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 29. radi izmjene najnižih razina oporezivanja iz prvog podstavka.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

Članak 6.

Države članice mogu slobodno odobravati oslobođenje od poreza oslobođenja od poreza ili snižene smanjene razine oporezivanja, kako je propisano ovom Direktivom:

(a)izravno;

(b)putem diferenciranih stopa;

ili

(c)povratom cijelog ili dijela naplaćenih poreza.

Članak 7.

1.    Od 1. siječnja 2004. i od 1. siječnja 2010., ⇨ 2023. ⇦ najniže razine poreza koji se primjenjuju na pogonska goriva, određuju se kako je predviđeno u Prilogu I. tablici A. oporezivanja pogonskih goriva primjenjuju se kako je utvrđeno u ⌦ tablici A ⌫ Priloga I.

⇩ novo

Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 2., ako se primjenjuje prijelazno razdoblje kako je predviđeno u tablici A Priloga I., najniže razine oporezivanja povećavaju se za desetinu godišnje do 1. siječnja 2033. Kad je riječ o niskougljičnim gorivima, najniža razina oporezivanja utvrđena za prvu godinu prijelaznog razdoblja primjenjuje se do 1. siječnja 2033.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

Najkasnije do 1. siječnja 2012. Vijeće će poslije savjetovanja s Europskim parlamentom i na temelju izvješća i prijedloga Komisije jednoglasno odlučiti o najnižim razinama oporezivanja benzina za sljedeće razdoblje koje počinje od 1. siječnja 2013.

2.    Države članice mogu praviti razliku između korištenja plinskog ulja kao pogonskoga goriva u komercijalne i nekomercijalne svrhe, pod uvjetom da se poštuju najniže razine poreza Zajednice i da stopa za komercijalno plinsko ulje koje se koristi kao pogonsko gorivo nije ispod nacionalne razine poreza na snazi 1. siječnja 2003., bez obzira na odstupanja za takvo korištenje predviđeno u ovoj Direktivi.

3.    „Komercijalna plinska ulja koja se koriste kao pogonsko gorivo” znači plinsko ulje koje se koristi kao pogonsko gorivo za sljedeće potrebe:

(a)prijevoz roba u najmu ili za račun drugih, ili za vlastiti račun, cestovnim vozilima ili kombinacijama zglobnih vozila koja su namijenjena isključivo za cestovni prijevoz roba s najvećom dopuštenom bruto natovarenom težinom od najmanje 7,5 tona;

(b)prijevoz putnika, bilo redoviti ili privremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica 48 .

4.    Bez obzira na stavak 2., države članice koje uvedu sustav naplata cestarina za cestovna vozila ili kombinacije zglobnih vozila koja su namijenjena isključivo za cestovni prijevoz roba, mogu primjenjivati snižene stope za dizelsko gorivo koje takva vozila koriste, koje su ispod nacionalne razine oporezivanja na snazi 1. siječnja 2003., ako ukupno porezno opterećenje ostane više manje jednako, pod uvjetom da se poštuju najniže razine poreza Zajednice i da je razina nacionalnog oporezivanja, koja je na snazi 1. siječnja 2003. za plinska ulja, koja se koriste kao pogonsko gorivo, najmanje dva puta viša od najniže razine poreza koji se primjenjuje 1. siječnja 2004.

Članak 8.

1.    Od 1. siječnja 2004. ⇨ 2023. ⇦, bez obzira na članak 7., najniže će razine oporezivanja koje se primjenjuju na proizvode koji se koriste kao pogonsko gorivo za potrebe iz stavka 2., biti utvrđene kako je određeno u Prilogu I. tablici B.neovisno o članku 7., najniže razine oporezivanja proizvoda koji se upotrebljavaju kao pogonsko gorivo za potrebe iz stavka 2. ⌦ ovog članka ⌫ primjenjuju se kako je utvrđeno u tablici B Priloga I.

⇩ novo

Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 2., ako se primjenjuje prijelazno razdoblje kako je predviđeno u tablici B Priloga I., najniže razine oporezivanja povećavaju se za desetinu godišnje do 1. siječnja 2033. Kad je riječ o niskougljičnim gorivima, najniža razina oporezivanja utvrđena za prvu godinu prijelaznog razdoblja primjenjuje se do 1. siječnja 2033.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

2.    Ovaj se članak ⌦ Stavak 1. ⌫ primjenjuje se naza sljedeće industrijske i komercijalne namjene:

(a)radove u poljoprivredi, vrtlarstvu, uzgoju riba ⌦ akvakulturi ⌫ i u šumarstvu;

(b)nepokretne motore;

(c)pogone i mehanizaciju koja se koristi u niskogradnji i visokogradnji, građevinarstvu i javnim radovima;

(d)vozila namijenjena za upotrebu korištenje izvan javnih putova ili vozila za koja kojima nije izdano odobrenje izdana dozvola za upotrebu uglavnom uporabu posebno na javnim putovima.

Članak 9.

1.    Od 1. siječnja 2004. ⇨ 2023. ⇦ najniže razine oporezivanja koje se primjenjuju na gorivo za ogrjev utvrđuje se kako je navedeno u Prilogu I. tablici C. gorivo za grijanje utvrđuju se kako je navedeno u tablici C Priloga I.

⇩ novo

Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 2., ako se primjenjuje prijelazno razdoblje kako je predviđeno u tablici C Priloga I., najniže razine oporezivanja povećavaju se za desetinu godišnje do 1. siječnja 2033. Kad je riječ o niskougljičnim gorivima, najniža razina oporezivanja utvrđena za prvu godinu prijelaznog razdoblja primjenjuje se do 1. siječnja 2033.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

2.    Države članice koje su 1. siječnja 2003. ovlaštene primjenjivati kontrolnu naknadu za plinska ulja za grijanje mogu nastaviti primjenjivati sniženu stopu od 10 eura na 1000 litara tog proizvoda. To će se ovlaštenje ukinuti 1. siječnja 2007. ako Vijeće jednoglasno tako odluči na temelju izvješća i preporuke Komisije, ako zapazi da je razina snižene stope preniska, da bi se izbjegli problemi u vezi s narušavanjem trgovine između država članica.

Članak 10.

1.    Od 1. siječnja 2004. ⇨ 2023. ⇦ najniže razine oporezivanja koje se primjenjuju na električnu energiju utvrđuju se kako je navedeno u Prilogu I. tablici C. ⌦ tablici D Priloga I. ⌫

2.    Iznad najnižih razina oporezivanja koje su navedene u stavku 1. države članice mogu odabrati koju će poreznu osnovicu primjenjivati, pod uvjetom da poštuju Direktivu 92/12/EEZ.

Članak 11.

1.    U ovoj Direktivi, „poslovna uporaba” znači korištenje, u skladu sa stavkom 2., od strane nekog poslovnog subjekta (poduzeća) koji samostalno na bilo kojemu mjestu obavlja opskrbu robom i pruža usluge, bez obzira na to u koju svrhu ili na ishod takvih gospodarskih aktivnosti.

Gospodarske aktivnosti obuhvaćaju sve aktivnosti proizvođača, trgovaca ili osoba koje pružaju usluge, uključujući aktivnosti u rudarstvu i poljoprivredi, te stručno djelovanje.

Državne, pokrajinske i lokalne uprave i ostale javnopravne institucije ne smatraju se poslovnim subjektima u smislu djelovanja ili obavljanja poslova kojima se bave kao javne ustanove. Međutim, kad se bave takvim aktivnostima ili poslovanjem, smatrat će se poslovnim subjektima u odnosu na te aktivnosti ili poslovanje ako bi njihovo tretiranje kao neposlovnih subjekata dovelo do značajnog narušavanja konkurencije.

2.    U odnosu na ovu Direktivu, poslovnim se subjektom ne može smatrati jedinica manja od dijela poduzeća ili pravnog tijela koje se u organizacijskom smislu sastoji od samostalnog poduzeća, tj. subjekta koji je sposoban samostalno poslovati.

3.    Gdje dolazi do mješovite uporabe, oporezivanje se primjenjuje proporcionalno prema svakoj vrsti korištenja, iako je ili poslovno ili neposlovno korištenje beznačajno, ono se može zanemariti.

4.    Države članice mogu ograničiti područje primjene snižene razine oporezivanja na poslovnu uporabu.

Članak 12.11.

1.    Države članice mogu nacionalne stope oporezivanja izraziti i u drugim valutama  ⌦ jedinicama ⌫ osim onih navedenih u člancima od 7. do 10., pod uvjetom da odgovarajuće razine porezaoporezivanja nakon konverzije u te valute ⌦ jedinice ⌫ nisu ispod najniže razine koja je predviđena u ovoj Direktivi.

2.    Za energente navedene u člancima 7., 8. i 9. kojih se razina oporezivanja temelji na sadržaju, ⇨ Ako se primjenjuju količinske jedinice, ⇦ sadržajkoličina se mjeri pri temperaturi od 15 °C.

Članak 13.12.

1.    Za države članice koje nisu prihvatile euro, tečaj eura koji se primjenjuje za preračunavanje iznosa poreza u nacionalnu valutu, utvrđuje se jednom godišnje.Tečaj eura koji se primjenjuje za preračunavanje razina oporezivanja u nacionalne valute država članica koje nisu uvele euro utvrđuje se jednom godišnje. Stope koje se primjenjuju su one koje su dobivene prvog radnog dana u listopadu i koje su objavljene u Službenom listu Europske unije, a primjenjuju se od 1. siječnja sljedeće kalendarske godine.

2.    Države članice mogu zadržati visinu oporezivanja koja je na snazi u vrijeme godišnjeg usklađivanja, kako je predviđeno stavkom 1., ako preračunavanjem iznosa poreza izraženog u eurima dođe do porasta od manje od 5 % ili 5 eura, ovisno o tome koji je iznos manji, razine oporezivanja izražene u nacionalnoj valuti.nakon preračunavanja iznosa razine oporezivanja izraženih u eurima razina oporezivanja izražena u nacionalnoj valuti poraste za manje od 5 % ili 5 EUR, ovisno o tome koji je iznos manji.

⇩ novo

Članak 13.

1.    Države članice od oporezivanja, uz porezni nadzor, izuzimaju energente i električnu energiju koji se upotrebljavaju za proizvodnju električne energije te električnu energiju koja se upotrebljava za održavanje sposobnosti proizvodnje električne energije.

2.    Odstupajući od stavka 1., države članice mogu zbog politike zaštite okoliša oporezivati proizvode iz stavka 1., a da se pritom nisu dužne pridržavati najnižih razina oporezivanja predviđenih u ovoj Direktivi. U tom slučaju oporezivanje tih proizvoda replicira rangiranje među najnižim razinama oporezivanja iz Priloga I. i ne uzima se u obzir za potrebe pridržavanja najniže razine oporezivanja električne energije utvrđene u članku 10.

🡻 2003/96/EZ

Članak 14.

1.    Osim općih odredaba predviđenih u Direktivi 92/12/EEZ o uporabama oporezivih proizvoda kad se ti proizvodi oslobađaju od poreza te ne dovodeći u pitanje ostale odredbe Zajednice, države članice oslobađaju od poreza pod uvjetima koje same predvide kako bi osigurale pravilnu i dosljednu primjenu tih oslobođenja i spriječile svaku utaju, izbjegavanje i zlouporabu, sljedeće:

(a)energente i električnu energiju, koji se koriste za proizvodnju električne energije te električnu energiju koja se koristi za održavanje sposobnosti proizvodnje električne energije. Međutim, države članice mogu zbog politike zaštite okoliša te proizvode oporezivati a da se ne pridržavaju najnižih razina poreza predviđenih u ovoj Direktivi. U tom slučaju oporezivanje tih proizvoda neće se uzimati u obzir za potrebe zadovoljavanja najnižih razina oporezivanja električne energije koje su predviđene u članku 10.;

(b)energente koji se nabavljaju za korištenje kao gorivo u zračnom prometu, osim za privatne rekreativne letove.

Za potrebe ove Direktive, „privatni rekreativni letovi” znači korištenje zrakoplova od strane vlasnika ili fizičke ili pravne osobe koja se njime koristi najmom ili na neki drugi način za potrebe različite od poslovnih, naročito različite od prijevoza putnika i robe ili usluga uz naknadu, ili za potrebe javnih tijela.

Države članice mogu ograničiti opseg tih oslobođenja na nabave mlaznoga goriva (oznaka KN 27101921);

(c)energente koji se isporučuju za uporabu kao gorivo pri plovidbi unutar vodenih putova Zajednice (uključujući ribolov), osim privatnih plovila za rekreaciju, i električnu energiju proizvedenu na plovilu.

Za potrebe ove Direktive „privatna plovila za rekreaciju” znači sva plovila koja koriste njihovi vlasnici, fizičke ili pravne osobe koje se njima koriste najmom ili na neki drugi način, za potrebe različite od poslovnih, naročito različite od prijevoza putnika ili roba ili usluga uz naknadu, ili za potrebe javnih tijela.

2.    Države članice mogu ograničiti područje primjene oslobođenja koja su navedena u stavku 1. točkama (b) i (c) na međunarodni promet ili promet unutar Zajednice. Osim toga, kad je država članica sklopila bilateralni sporazum s drugom državom članicom, ona također može ukinuti oslobođenja predviđena u stavku 1. točkama (b) i (c). U takvim slučajevima države članice mogu primijeniti visinu oporezivanja ispod najniže razine poreza koji je predviđen u ovoj Direktivi.

⇩ novo

Članak 14.

1.    Ne dovodeći u pitanje međunarodne obveze ni članak 5. ove Direktive, kako je primjenjivo kao jednonamjenska upotreba na zračni promet unutar EU-a osim poslovnih i rekreativnih letova, države članice pod poreznim nadzorom na energente koji se isporučuju za upotrebu kao zrakoplovno gorivo te na električnu energiju koja se upotrebljava izravno za punjenje električnih zrakoplova primjenjuju barem najniže razine oporezivanja propisane ovom Direktivom za potrebe prometovanja tih letova unutar EU-a.

Za potrebe prvog podstavka električna energija rangira se među pogonskim gorivima navedenima u tablici A Priloga I.

Najniže razine oporezivanja iz prvog podstavka počinju od nule i svake se godine povećavaju za desetinu konačnih najnižih stopa, kako je utvrđeno u tablicama A i D Priloga I., tijekom prijelaznog razdoblja od deset godina. Nulta najniža stopa primjenjuje se na održiva biogoriva i bioplin, niskougljična goriva, obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla, napredna održiva biogoriva i bioplin te električnu energiju tijekom tog prijelaznog razdoblja od deset godina.

Za potrebe ovog članka, „zračni promet unutar EU-a” znači letove između dviju zračnih luka u Uniji, uključujući domaće letove.

Za potrebe ovog članka, „poslovni letovi” znači prometovanje ili upotreba zrakoplova od strane poduzeća ili pojedinaca za prijevoz putnika ili robe kao pomoć u njihovu poslovanju, pri čemu se zrakoplovom prometuje u svrhe koje općenito ne spadaju u javni najam, a njima upravljaju osobe koje imaju barem valjanu dozvolu za pilota u komercijalnom zračnom prometu s ovlaštenjem za instrumentalno letenje.

Za potrebe ovog članka, „rekreativni letovi” znači upotreba zrakoplova za osobne ili rekreacijske svrhe koje nisu povezane s poslovnom ni profesionalnom upotrebom.

2.    Za potrebe isključivo teretnih letova unutar EU-a od poreza su oslobođeni energenti isporučeni za upotrebu kao zrakoplovno gorivo i električna energija koja se izravno upotrebljava za punjenje električnih zrakoplova.

Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, države članice mogu na domaće isključivo teretne letove iz prvog podstavka ovog stavka primijeniti razinu oporezivanja utvrđenu u stavku 1.

Ako je država članica sklopila sporazum s drugom ili više drugih država članica, razinu oporezivanja utvrđenu u stavku 1. može primijeniti i na isključivo teretne letove unutar EU-a iz prvog podstavka.

Za potrebe ovog stavka, „isključivo teretni let” znači redovni ili izvanredni zračni prijevoz prihodovnog tereta (ali ne prihodovnih putnika), isključujući letove na kojima se nalazi ijedan prihodovni putnik i letove navedene u objavljenim redovima letenja otvorene za putnike.

3.    Ne dovodeći u pitanje međunarodne obveze, države članice mogu zračni promet izvan EU-a osloboditi od poreza ili oporezivati u jednakoj razini kao zračni promet unutar EU-a, ovisno o vrsti leta.

4.    Pogonska goriva koja se upotrebljavaju u proizvodnji, projektiranju, testiranju i održavanju zrakoplova podložna su razini oporezivanja iz stavka 1.

5.    Države članice mogu, uz porezni nadzor, potpuno ili djelomično od poreza osloboditi električnu energiju kojom se opskrbljuju zrakoplovi u mirovanju.

Za potrebe prvog podstavka, „opskrba zrakoplova u mirovanju električnom energijom” znači opskrba zrakoplova električnom energijom putem standardiziranog nepokretnog ili pokretnog sučelja kad se nalaze na izlazima za ulazak u zrakoplov ili na položajima udaljenima od terminala.

Članak 15.

1.    Ne dovodeći u pitanje članak 5., države članice za jednonamjensku upotrebu pod poreznim nadzorom na energente isporučene za upotrebu kao gorivo plovila i na električnu energiju koja se upotrebljava izravno za punjenje električnih plovila primjenjuju barem najniže razine oporezivanja iz tablica B i D Priloga I. za potrebe prijevoza tereta, ribolova i usluga redovne plovidbe unutar EU-a.

Za potrebe prvog podstavka električna energija rangira se među pogonskim gorivima navedenima u tablici B Priloga I.

Nulte najniže stope primjenjuju se na održiva biogoriva i bioplin, niskougljična goriva, obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla, napredna održiva biogoriva i bioplin te električnu energiju tijekom prijelaznog razdoblja od deset godina.

Za potrebe ovog članka, „plovidba unutar EU-a” znači plovidba između dviju luka u Uniji, uključujući domaću plovidbu.

Za potrebe ovog članka, „usluge redovne plovidbe” znači niz putovanja ro-ro putničkih brodova ili brzih putničkih plovila koji prometuju između dvije ili više istih luka, ili niz plovidaba iz iste i prema istoj luci bez međupostaja, u skladu s objavljenim voznim redom ili s tako redovnim ili učestalim polascima da predstavljaju prepoznatljiv sustavni niz.

Za potrebe ovog članka, „prijevoz tereta” znači redovni ili izvanredni prijevoz prihodovnog tereta (ali ne prihodovnih putnika) plovilom, isključujući putovanja na kojima se nalazi ijedan prihodovni putnik i putovanja navedena u objavljenim voznim redovima otvorena za putnike.

2.    Države članice mogu plovidbu izvan EU-a osloboditi od poreza ili oporezivati u jednakoj razini kao plovidbu unutar EU-a, ovisno o vrsti aktivnosti.

3.    Države članice kako je utvrđeno u prvom stavku oporezuju pogonska goriva i električnu energiju u upotrebi u proizvodnji, projektiranju, testiranju i održavanju plovila te pogonska goriva i električnu energiju u upotrebi za jaružanje na plovnim putovima i u lukama.

4.    Električna energija proizvedena na plovilu oslobođena je od poreza.

5.    Države članice mogu, uz porezni nadzor, potpuno ili djelomično od poreza osloboditi električnu energiju kojom se izravno opskrbljuju plovila na vezu u lukama.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

Članak 15.16.

1.    Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe Zajednice ⌦ Unije ⌫, države članice mogu, uz porezni nadzor, primjenjivati oslobođenja od poreza ili smanjenja razine oporezivanja na, uz poreznu kontrolu, provoditi potpuna ili djelomična oslobađanja ili sniženja visine oporezivanja na:

(a)oporezive proizvode koji se koriste uz poreznu kontroluupotrebljavaju uz porezni nadzor na području oglednih projekata za tehnološki razvoj ekološki prihvatljivijih proizvoda ili u vezi s gorivima iz obnovljivih izvora;

(b)električnu energiju:

–koja se dobiva korištenjem sunčane energijeiz sunčeve energije, snage vjetra, valova, plime ili iz geotermalnih izvora,

–iz vodenih izvora proizvedenehidrološkog podrijetla proizvedenu u hidroelektranama,

–proizvedeneu od ⇨ održive ⇦ biomase ili proizvoda od ⇨ održive ⇦ biomase,

–proizvedeneu od metana koji se stvara u napuštenim rudnicima ugljena,

–proizvedeneu od gorivihiz gorivnih ćelija;

⇩ novo

Države članice usto mogu proizvođaču vratiti dio ili cijeli iznos poreza koji je potrošač platio na električnu energiju proizvedenu iz proizvoda navedenih u ovom stavku;

🡻 2003/96/EZ

⇨ novo

(c)energente i električnu energiju, koji se koriste za kombiniranu proizvodnju topline i snage;

(dc)električnu energiju koja se dobiva pri miješanojkombiniranoj proizvodnji topline i energije, pod uvjetom da ⇨ kogeneracija ⇦ su ta postrojenjau tim postrojenjima za proizvodnju ekološki prihvatljiva ⇨ predstavlja visokoučinkovitu kogeneraciju kako je definirana u članku 2. točki 34. Direktive 2012/27/EU; ⇦ Države članice mogu primjenjivati nacionalne definicije za „ekološki prihvatljivu” (ili visokoučinkovitu) miješanu proizvodnju sve dok Vijeće, na temelju izvješća i prijedloga Komisije, jednoglasno ne usvoji zajedničke definicije;

⇩ novo

(d)obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla, napredna održiva biogoriva, tekuća biogoriva, bioplin i napredne održive energente obuhvaćene oznakama KN 4401 i 4402;

(e)proizvode koji su obuhvaćeni oznakom KN 2705, a koriste se za potrebe grijanja.

🡻 2003/96/EZ

(e)energente i električnu energiju, koji se koriste za prijevoz robe i putnika vlakom, podzemnom željeznicom, tramvajem ili trolejbusom;

(f)energente koji se koriste kao gorivo u plovidbi na unutrašnjim vodenim putovima (uključujući ribarstvo) osim za privatna plovila za rekreaciju, i električnu energiju koja se proizvodi na plovilima;

(g)prirodni plin u državama članicama u kojima je udio prirodnog plina u krajnjoj potrošnji energije bio 2000. godine manji od 15 %;

Potpuna ili djelomična oslobođenja ili sniženja mogu se primjenjivati za razdoblje od najdulje deset godina od stupanja na snagu ove Direktive ili dok nacionalni udio prirodnog (zemnog) plina ne dostigne 25 % ukupne potrošnje energije, ako se to dogodi prije. Međutim, čim nacionalni udio prirodnog plina dostigne 20 % krajnje potrošnje energije, države članice na koje se to odnosi će primijeniti samo pozitivnu razinu oporezivanja koja će se povećavati na godišnjoj osnovi, s ciljem dostizanja barem najniže stope na kraju gore navedenog razdoblja.

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske može primjenjivati potpuno ili djelomično oslobođenje ili sniženje za prirodni plin, zasebno za Sjevernu Irsku;

(h)električnu energiju, prirodni plin, ugljen i čvrsta goriva koja se koriste u kućanstvima i/ili organizacijama, koje dotična država članica priznaje kao dobrotvorne. U slučaju takvih dobrotvornih organizacija, države članice mogu ograničiti oslobođenja ili sniženja na uporabu u neposlovnim aktivnostima. Kod mješovitih korištenja primjenjuje se oporezivanje razmjerno svakoj vrsti korištenja. Ako je korištenje beznačajno, može se tretirati kao nepostojeće.

(i)prirodni plin i tekući naftni plin (LPG) koji se koriste kao pogonska goriva;

(j)pogonska goriva koja se koriste u preradi, razvoju, za testiranja i održavanja zračnih letjelica ili brodova;

(k)pogonska goriva koja se koriste pri jaružanju bagerom na plovnim putovima i u lukama;

(l)proizvode koji su obuhvaćeni oznakom KN 2705, a koriste se za potrebe grijanja.

2.    Države članice također mogu proizvođaču refundirati dio ili cijeli iznos poreza koji potrošači plaćaju na električnu energiju proizvedenu iz proizvoda navedenih u stavku 1. točki (b).

3.    Države članice mogu primjenjivati stopu oporezivanja čak i do nule za energente i električnu energiju koji se koriste kod radova u poljoprivredi, vrtlarstvu ili ribogojstvu i šumarstvu.

Na temelju prijedloga Komisije Vijeće prije 1. siječnja 2008. ispituje mogućnost ukidanja primjene nulte stope oporezivanja.

Članak 16.

1.    Ne dovodeći u pitanje stavak 5., države članice mogu uz poreznu kontrolu primjenjivati oslobođenje ili sniženu stopu oporezivanja na oporezive proizvode na koje se odnosi članak 2. kad su ti proizvodi proizvedeni od, ili sadrže jedan ili više od sljedećih proizvoda:

–proizvode koji su obuhvaćeni oznakama KN 1507 do 1518,

–proizvode koji su obuhvaćeni oznakama KN 38249955 i 38249980, 38249985, 38249986, 38249992 (isključujući pripravke protiv hrđe koji kao aktivne tvari sadržavaju amine, anorganska složena otapala i razrjeđivače za lakove i slične proizvode), 38249993, 38249996 (isključujući pripravke protiv hrđe koji kao aktivne tvari sadržavaju amine, anorganska složena otapala i razrjeđivače za lakove i slične proizvode), 38260010 i 38260090 za njihove sastojke dobivene od biomase,

–proizvode koji su obuhvaćeni oznakama KN 22072000 i 29051100, koji nisu sintetičkog porijekla,

–proizvode proizvedene od biomase, uključujući i proizvode koji su obuhvaćeni oznakama KN 4401 i 4402.

Države članice mogu uz poreznu kontrolu primjenjivati snižene stope i na proizvode podložne porezu na koje se odnosi članak 2, kad takvi proizvodi sadrže vodu (oznaka KN 2201 i 28539010).

„Biomasa” znači biorazgradive dijelove proizvoda, otpada i poljoprivrednih ostataka (uključujući biljne i životinjske tvari), ostataka u šumarstvu i za šumarstvo vezanih industrijskih grana, kao i biorazgradive dijelove industrijskog i kućnog otpada.

2.    Oslobođenje ili sniženje poreza koje proizlazi iz primjene snižene stope predviđene stavkom 1. ne smije biti veće od iznosa poreza koji se plaća na količinu proizvoda navedenih u stavku 1., a koje sadrže proizvodi na koje se ima pravo primijeniti sniženje.

Razine poreza koje države članice primjenjuju na proizvode koji su proizvedeni od, ili koji sadrže proizvode na koje se odnosi stavak 1., mogu biti ispod najnižih razina, kako je navedeno u članku 4.

3.    Oslobođenje ili sniženje poreza koje primjenjuju države članice će se prilagođavati, uzimajući u obzir promjene cijena sirovina, radi izbjegavanja pretjeranih nadoknada za dodatne troškove u vezi s proizvodnjom proizvoda navedenih u stavku 1.

4.    Do 31. prosinca 2003. države članice mogu oslobađati ili nastaviti s oslobađanjem od poreza proizvoda koji su potpuno, ili gotovo potpuno, napravljeni od proizvoda navedenih u stavku 1.

5.    Oslobođenje ili sniženje predviđeno za proizvode navedene u stavku 1. može se odobravati u okviru višegodišnjeg programa na temelju odgovarajućeg ovlaštenja koje upravno tijelo izdaje gospodarskom subjektu na više od jedne kalendarske godine. Takva se ovlaštenja za oslobođenje ili sniženje smiju primjenjivati za razdoblje od najviše šest uzastopnih godina. To se razdoblje može i obnavljati.

U okviru višegodišnjeg programa koji je neko upravno tijelo odobrilo do 31. prosinca 2012. države članice mogu primjenjivati oslobođenje ili sniženje poreza u skladu sa stavkom 1. i poslije 31. prosinca 2012. sve do okončanja tog višegodišnjeg programa. To se razdoblje ne može produljiti.

6.    Ako se od država članica zatraži da u skladu s pravom Zajednice zadovolje pravno obvezujuće obveze i na svoja tržišta stave minimalni udio proizvoda koji su navedeni u stavku 1., prestat će se primjenjivati stavci 1. do 5. od dana kad takve obveze za države članice postanu obvezujuće.

7.    Države članice do 31. prosinca 2004., a potom svakih 12 mjeseci, dostavljaju Komisiji plan poreznih sniženja ili oslobođenja koja primjenjuju u skladu s ovim člankom.

8.    Najkasnije do 31. prosinca 2009. Komisija obavješćuje Vijeće o poreznim, gospodarskim, poljoprivrednim, energetskim, industrijskim i ekološkim aspektima sniženja odobravanih u skladu s ovim člankom.

⇩ novo

Članak 17.

Ne dovodeći u pitanje članak 5., kako je primjenjivo kao jednonamjenska upotreba, države članice mogu uz porezni nadzor:

(a)    smanjiti razinu oporezivanja energenata i električne energije koji se upotrebljavaju za kogeneraciju, ali ne ispod najnižih razina utvrđenih u tablicama C i D Priloga I., ne dovodeći u pitanje članak 13.;

(b)    smanjiti razinu oporezivanja energenata i električne energije koji se upotrebljavaju za prijevoz robe i putnika željeznicom, podzemnom željeznicom, tramvajem i trolejbusom te za lokalni javni prijevoz putnika, prikupljanje otpada, oružane snage i javnu upravu, osobe s invaliditetom i vozila hitne pomoći, ali ne ispod najnižih razina utvrđenih u tablicama B i D Priloga I.;

za potrebe točke (b) električna energija rangira se među pogonskim gorivima navedenima u tablici B Priloga I.;

(c)    smanjiti razinu oporezivanja energenata koji se upotrebljavaju kao gorivo za grijanje i električne energije ako ih se upotrebljava u kućanstvima i/ili organizacijama koje predmetna država članica prepoznaje kao dobrotvorne, ali ne ispod najnižih razina utvrđenih u tablicama C i D Priloga I. U slučaju takvih dobrotvornih organizacija, države članice ograničavaju smanjenja samo na upotrebu u neposlovnim aktivnostima. Ako je riječ o kombinaciji upotreba, primjenjuje se oporezivanje razmjerno svakoj vrsti upotrebe. Ako je upotreba beznačajna, može se smatrati da ne postoji.

Za potrebe točke (c), najniže razine oporezivanja iz tablica C i D Priloga I. počinju od nule i povećavaju se tijekom prijelaznog razdoblja od deset godina za desetinu konačnih najnižih stopa godišnje.

Za potrebe točke (c), energenti i električna energija koje upotrebljavaju kućanstva koja su prepoznana kao ugrožena mogli bi biti oslobođeni od poreza najviše deset godina nakon stupanja na snagu ove Direktive. Za potrebe ovog stavka „ugrožena kućanstva” znači kućanstva na koja se znatno odražavaju učinci ove Direktive, što za potrebe ove Direktive znači da su ispod praga „rizika siromaštva”, definiranog kao 60 % nacionalnog medijana ekvivalentnog raspoloživog dohotka;

(d)    smanjiti razinu oporezivanja energenata koji se upotrebljavaju za grijanje i električne energije u upotrebi za radove u poljoprivredi, vrtlarstvu, akvakulturi i u šumarstvu, ali ne ispod najnižih razina utvrđenih u tablicama C i D Priloga I.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

Članak 17.18.

1.    Pod uvjetom da se najniže razine poreza utvrđene ovom Direktivom poštuju u prosjeku za sva poduzeća, ⇨ Ne dovodeći u pitanje članak 5., kako je primjenjivo kao jednonamjenska upotreba,⇦ države članice mogu ⇨ , ali ne ispod odgovarajućih najnižih razina utvrđenih u tablicama B, C i D Priloga I., ⇦ primjenjivati sniženjasmanjenja poreza na potrošnju energenata koji se koriste upotrebljavaju za grijanje ili za potrebe članka 8. stavka 2. točaka (b) i (c), te na potrošnju električne energije, u sljedećim slučajevima:

(a)za velike potrošače energijepoduzeća koja su veliki potrošači energije;

„Poduzeća-veliki potrošači energije”„poduzeće koje je veliki potrošači energije” znači poslovnu jedinicuposlovni subjekt, kako je navedeno u članku 19., u kojoj nabava energenata i električne energije iznosikojem se na kupnju energenata i električne energije odnosi najmanje 3,0 % vrijednosti proizvodnje ili za koji nacionalni energetski porezporez na energiju koji se naplaćuje iznosi najmanje 0,5 % dodane vrijednosti.; U okviru tih definicija države članice mogu primjenjivati i restriktivnija načela, uključujući prodajnu vrijednost, kao i definicije u vezi s procesima i granama.

„Dobavakupnja energenata i električne energije” znači stvarnu cijenustvarna cijena energije nabavljene kupljene ili proizvedene unutar poduzeća. U to su uključeni samo električna energija, ogrjev toplina i energenti koji se koriste upotrebljavaju za potrebe grijanja ili za potrebe iz članka 8. stavka 2. točaka (b) i (c). Uključeni su svi porezi, osim PDV-a ⌦ koji se može odbiti ⌫ .;

„Pproizvodna vrijednost” znači promet, uključujući dotacije izravno povezane s cijenom proizvoda, plus ili minusuvećano ili umanjeno za promjene zaliha gotovih proizvoda, nedovršenu proizvodnju u toku te robu i usluge nabavljene kupljene za preprodaju, minus kupovina robe i usluga za preprodaju.umanjeno za kupljenu robu i usluge za preprodaju;

„D⌦ dodana vrijednost ⌫” znači ukupan promet koji je podložan PDV-una koji se obračunava PDV, uključujući izvozne prodaje umanjeno za ukupne kupovine koje su podložne PDV-una koje se obračunava PDV, uključujući sav uvoz.;

🡻 2003/96/EZ

⇨ novo

Državama članicama koje već primjenjuju nacionalne sustave oporezivanja energije u kojima se poduzeća-veliki potrošači energije definiraju prema drugačijim kriterijima, a ne odnosom cijene energije u usporedbi s proizvodnom vrijednošću, odnosno nacionalnim porezom na energiju koji se naplaćuje, u usporedbi s dodanom vrijednosti, odobrava se prijelazno razdoblje do najkasnije 1. siječnja 2007. da se prilagode definiciji koja je navedena u točki (a) prvog podstavka;

(b)kad se sklapaju sporazumi s tvrtkama ⇨ poslovnim subjektima iz članka 19. ⇦ ili ⇨ njihovim ⇦ grupacijama tvrtki, ili kad se primjenjuju sustavi utrživih dozvola ili slične mjere, sve dok su one usmjerene na ciljeve zaštite okoliša ili poboljšanja učinkovitosti energijeenergetske učinkovitosti.

⇩ novo

Za potrebe prvog stavka, „sustavi utrživih dozvola” znači sustavi utrživih dozvola koji nisu sustav Unije u smislu Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 49 .

🡻 2003/96/EZ

2.    Bez obzira na članak 4. stavak 1., države članice mogu primjenjivati razinu poreza sniženu do nule za energente ili električnu energiju, kako je predviđeno u članku 2., ako se njima koriste poduzeća-veliki potrošači energije, kako je predviđeno u stavku 1. ovog članka.

3.    Bez obzira na članak 4. stavak 1., države članice mogu primjenjivati razinu oporezivanja sniženu do 50 % najnižih razina predviđenih u ovoj Direktivi za energente ili električnu energiju, kako je utvrđeno u članku 2., kad se koriste u poslovnim jedinicama, kako je utvrđeno u članku 11., a koja nisu veliki potrošači energije, kako je definirano u stavku 1. ovog članka.

4.    Poduzeća koja se koriste mogućnostima navedenima u stavcima 2. i 3. sklapat će ugovore, primjenjivati sustave utrživih dozvola ili istovjetne mjere, kako je predviđeno u stavku 1. točki (b). Sporazumima, sustavima utrživih dozvola i sličnim mjerama moraju se postizati istovjetni ciljevi očuvanja okoliša ili poboljšanja učinkovitosti energije u približno jednakoj mjeri kao što bi se postiglo da su se poštivale standardne najniže stope Zajednice.

Članak 18.

1.    Odstupajući od odredaba ove Direktive, državama članicama navedenima u Prilogu II. odobrava se da nastave primjenjivati snižene razine oporezivanja ili oslobođenja navedena u tom Prilogu.

Ovisno o prethodnom preispitivanju od strane Vijeća, na temelju prijedloga Komisije, ovo ovlaštenje prestaje vrijediti 31. prosinca 2006. ili na dan kako je navedeno u Prilogu II.

2.    Bez obzira na razdoblja predviđena u stavcima od 3. do 13. i pod uvjetom da to značajnije ne narušava tržišno natjecanje, odobrava se državama članicama s poteškoćama u primjeni novih najnižih razina oporezivanja prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2007., posebno zato da se ne ugrozi stabilnost cijena.

3.    Kraljevina Španjolska može primijeniti prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2007. za usklađivanje svoje nacionalne razine oporezivanja plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo, na novu najnižu razinu od EUR 302, a do 1. siječnja 2012. da dostigne razinu od EUR 330. Štoviše, ona može do 31. prosinca 2009. primjenjivati specijalnu sniženu poreznu stopu za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo pod uvjetom da to ne rezultira porezom nižim od EUR 287 na 1000 l i da se ne snize nacionalne razine oporezivanja koje su na snazi 1. siječnja 2003. Od 1. siječnja 2010. do 1. siječnja 2012. ona može primjenjivati diferencirane stope za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo, pod uvjetom da to ne rezultira porezom nižim od EUR 302 na 1000 l i da se ne snize nacionalne razine oporezivanja na snazi 1. siječnja 2010. Specijalna snižena stopa za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo također se može do 1. siječnja 2012. primjenjivati i na taksije. U odnosu na članak 7. stavak 3. točku (a), ona može primjenjivati do 1. siječnja 2008. najveću dopuštenu ukupnu težinu u natovarenom stanju od najmanje 3,5 tona za definiciju komercijalne uporabe.

4.    Republika Austrija može primjenjivati prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2007. za usklađivanje svoje nacionalne razine oporezivanja plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo, na novu najnižu razinu od EUR 302, a do 1. siječnja 2012. da dostigne razinu od EUR 330. Štoviše, ona može do 31. prosinca 2009. primjenjivati specijalnu sniženu poreznu stopu za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo pod uvjetom da to ne rezultira porezom nižim od EUR 287 na 1000 l i da se ne snize nacionalne razine oporezivanja koje su na snazi 1. siječnja 2003. Od 1. siječnja 2010. do 1. siječnja 2012. ona može primjenjivati diferencirane stope za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo, pod uvjetom da to ne rezultira porezom nižim od EUR 302 na 1000 l i da se ne snize nacionalne razine oporezivanja na snazi 1. siječnja 2010.

5.    Kraljevina Belgija može primjenjivati prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2007. za usklađivanje svoje nacionalne razine oporezivanja plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo na novu najnižu razinu od EUR 302, a do 1. siječnja 2012. da dostigne razinu od EUR 330. Štoviše, ona može do 31. prosinca 2009. primjenjivati specijalnu sniženu poreznu stopu za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo pod uvjetom da to ne rezultira porezom nižim od EUR 287 na 1000 l i da se ne snize nacionalne razine oporezivanja koje su na snazi 1. siječnja 2003. Od 1. siječnja 2010. do 1. siječnja 2012. ona može primjenjivati diferencirane stope za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo, pod uvjetom da to ne rezultira porezom nižim od EUR 302 na 1000 l i da se ne snize nacionalne razine oporezivanja na snazi 1. siječnja 2010.

6.    Veliko Vojvodstvo Luksemburg može primjenjivati prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2009. za usklađivanje svoje nacionalne razine oporezivanja plinskog ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo na novu najnižu razinu od EUR 302, a do 1. siječnja 2012. da dostigne razinu od EUR 330. Štoviše, ona može do 31. prosinca 2009. primjenjivati specijalnu sniženu poreznu stopu za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo pod uvjetom da to ne rezultira porezom nižim od EUR 272 na 1000 l i da se ne snize nacionalne razine oporezivanja koje su na snazi 1. siječnja 2003. Od 1. siječnja 2010. do 1. siječnja 2012. ona može primjenjivati diferencirane stope za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo pod uvjetom da to ne rezultira porezom nižim od EUR 302 na 1000 l i da se ne snize nacionalne razine oporezivanja na snazi 1. siječnja 2010.

7.    Portugalska Republika može primjenjivati niže razine oporezivanja na energente i električnu energiju koji se troše u autonomnim područjima Azora i Madeire od najnižih razina oporezivanja kako je predviđeno u ovoj Direktivi, kako bi se nadoknadili troškovi prijevoza nastali zbog otočne i raspršene prirode ovog područja.

Portugalska Republika može primjenjivati prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2009. za usklađivanje svoje nacionalne razine oporezivanja plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo, na novu najnižu razinu od EUR 302, a do 1. siječnja 2012. da postigne razinu od EUR 330. Štoviše, ona može do 31. prosinca 2009. primjenjivati diferenciranu poreznu stopu za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo pod uvjetom da to ne rezultira porezom nižim od EUR 272 na 1000 l i da se ne snize nacionalne razine oporezivanja koje su na snazi 1. siječnja 2003. Od 1. siječnja 2010. do 1. siječnja 2012. ona može primjenjivati diferencirane stope za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo pod uvjetom da to ne rezultira porezom nižim od EUR 302 na 1000 l i da se ne snize nacionalne razine oporezivanja na snazi 1. siječnja 2010. Diferencirana stopa za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo, može se do 1. siječnja 2012. također primjenjivati i na taksije. U odnosu na članak 7. stavak 3. točku (a) ona može do 1. siječnja 2008. primjenjivati najveću dopuštenu ukupnu težinu u natovarenom stanju od najmanje 3,5 tona za definiciju komercijalne uporabe.

Portugalska Republika može primjenjivati potpuna ili djelomična oslobađanja od oporezivanja električne energije do 1. siječnja 2010.

8.    Helenska Republika može primjenjivati razine oporezivanja do EUR 22 na 1 000 l ispod najnižih stopa koje su predviđene u ovoj Direktivi, na plinsko ulje koje se koristi kao pogonsko gorivo i na benzin, a troši u departmanima Lezbos, Hios, Samos, Dodekanskom otočju i Cikladima i na sljedećim otocima u Egejskome moru: Thasos, Sjeverni Sporadi, Samothraka i Skiros.

Helenska Republika može primjenjivati prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2010. za preuređivanje svojega sustava postojećega oporezivanja električne energije po proizvodnji u sustav oporezivanja po potrošnji te da postigne novu najnižu razinu poreza na benzin.

Helenska Republika može primjenjivati prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2010. za usklađivanje svoje nacionalne razine oporezivanja plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo, na novu najnižu razinu od EUR 302 na 1000 l, a do 1. siječnja 2012. da dostigne razinu od EUR 330. Štoviše, ona može do 31. prosinca 2009. primjenjivati diferenciranu poreznu stopu za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo pod uvjetom da to ne rezultira porezom nižim od EUR 264 na 1000 l i da se ne snize nacionalne razine oporezivanja koje su na snazi 1. siječnja 2003. Od 1. siječnja 2010. do 1. siječnja 2012. ona može primjenjivati diferencirane stope za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo pod uvjetom da to ne rezultira porezom nižim od EUR 302 na 1000 l i da se ne snize nacionalne razine oporezivanja na snazi 1. siječnja 2010. Diferencirana stopa za komercijalno korištenje plinskoga ulja koje se koristi kao pogonsko gorivo, može se do 1. siječnja 2012. također primjenjivati i na taksije. U odnosu na članak 7. stavak 3. točku (a) ona može do 1. siječnja 2008. primjenjivati najveću dopuštenu ukupnu težinu u natovarenom stanju od najmanje 3,5 tona za definiciju komercijalne uporabe.

9.    Irska može primjenjivati potpuna ili djelomična oslobođenja ili sniženja oporezivanja električne energije do 1. siječnja 2008.

10.    Francuska Republika može do 1. siječnja 2009. primjenjivati potpuna ili djelomična oslobođenja ili sniženja poreza za energente i električnu energiju koju koriste državna, regionalna i lokalna vladina tijela ili druge javnopravne institucije kad se bave aktivnostima ili poslovanjem u okviru obavljanja dužnosti javne vlasti.

Francuska Republika može primjenjivati prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2009. za prilagodbu sadašnjeg sustava oporezivanja električne energije odredbama predviđenima u ovoj Direktivi. U tom razdoblju treba uzimati u obzir ukupnu prosječnu razinu sadašnjeg lokalnog oporezivanja električne energije kad se procjenjuje poštuju li se najniže stope predviđene u ovoj Direktivi.

11.    Talijanska Republika može do 1. siječnja 2008. primjenjivati najveću dopuštenu ukupnu težinu u natovarenom stanju od najmanje 3,5 tona za definiciju komercijalne uporabe, kako je utvrđeno člankom 7. stavkom 3. točkom (a).

12.    Savezna Republika Njemačka može do 1. siječnja 2008. primjenjivati najveću dopuštenu ukupnu težinu u natovarenom stanju od 12 tona za definiciju komercijalne uporabe, kako je utvrđeno člankom 7. stavkom 3. točkom (a).

13.    Kraljevina Nizozemska može do 1. siječnja 2008. primjenjivati najveću dopuštenu ukupnu težinu u natovarenom stanju od 12 tona za definiciju komercijalne uporabe, kako je utvrđeno člankom 7. stavkom 3. točkom (a).

14.    Unutar utvrđenog prijelaznog razdoblja, države članice postupno smanjuju svoje razlike u odnosu na nove najniže razine oporezivanja. Međutim, kad razlika između nacionalne razine i najniže razine ne prelazi 3 % od te najniže razine, države članice na koje se to odnosi mogu pričekati kraj toga razdoblja za prilagodbu svoje nacionalne razine.

⇩ novo

Članak 19.

1.    Za potrebe članka 18., „poslovni subjekt” znači subjekt utvrđen u skladu sa stavkom 2. ovog članka koji samostalno na bilo kojemu mjestu obavlja opskrbu robom i pruža usluge, bez obzira na svrhu ili ishod takvih gospodarskih djelatnosti.

Gospodarske djelatnosti obuhvaćaju sve djelatnosti proizvođača, trgovaca ili osoba koje pružaju usluge, uključujući rudarstvo i poljoprivredu te stručno djelovanje.

Državne, regionalne i lokalne uprave i ostale javnopravne institucije ne smatraju se poslovnim subjektima u smislu djelovanja i obavljanja poslova kojima se bave kao javne ustanove. Međutim, kad se bave takvim djelovanjima ili poslovanjem, smatraju se poslovnim subjektima s obzirom na ta djelovanja i poslovanje ako bi njihovo tretiranje kao neposlovnih subjekata znatno narušilo tržišno natjecanje.

2.    Za potrebe stavka 1., poslovni subjekt ne može biti manji od dijela poduzeća ili pravnog tijela koji je u organizacijskom smislu samostalno poduzeće, tj. subjekt koji je sposoban samostalno poslovati.

🡻 Članak 1. stavak 2. Direktive Vijeća 2004/74/EZ izmijenjen ispravkom, SL L 195, 2.6.2004., str. 26.

Članak 18.a

1.    Odstupajući od odredaba ove Direktive, državama članicama navedenima u Prilogu III. odobrava se da nastave primjenjivati snižene razine oporezivanja ili oslobođenja navedena u tom Prilogu.

Po prethodnom preispitivanju od strane Vijeća, ovo odobrenje na prijedlog Komisije prestaje važiti 31. prosinca 2006. ili na dan naveden u Prilogu III.

2.    Neovisno o razdobljima utvrđenima u stavcima od 3. do 11. i pod uvjetom da to značajno ne narušava tržišno natjecanje, državama članicama s teškoćama u provedbi novih najnižih razina oporezivanja dozvoljava se prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2007., posebno kako bi se izbjeglo ugrožavanje stabilnosti cijena.

3.    Republika Češka može u cijelosti ili djelomično primjenjivati oslobođenja ili snižene razine oporezivanja električne energije, čvrstih goriva i prirodnog plina do 1. siječnja 2008.

4.    Republika Estonija može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2010. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja plinskog ulja koje se upotrebljava kao pogonsko gorivo s novom najnižom razinom od 330 EUR za 1000 l. Međutim, od 1. svibnja 2004. razina oporezivanja plinskog ulja koje se upotrebljava kao pogonsko gorivo ne smije biti manja od 245 EUR za 1000 l.

Republika Estonija može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2010. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja bezolovnog benzina koji se upotrebljava kao pogonsko gorivo s novom najnižom razinom od 359 EUR za 1000 l. Međutim, od 1. svibnja 2004. razina oporezivanja bezolovnog benzina koji se upotrebljava kao pogonsko gorivo ne smije biti manja od 287 EUR za 1000 l.

Republika Estonija može primjenjivati potpuno oslobođenje od oporezivanja nafte iz škriljevca do 1. siječnja 2009. Nadalje, do 1. siječnja 2013. može primjenjivati sniženu stopu oporezivanja nafte iz škriljevca pod uvjetom da to ne rezultira oporezivanjem ispod 50 % odgovarajuće najniže stope Zajednice počevši od 1. siječnja 2011.

Republika Estonija može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2010. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja nafte iz škriljevca koji se upotrebljava za komunalno grijanje s najnižom razinom oporezivanja.

Republika Estonija može prijelazno razdoblje primijeniti do 1. siječnja 2010. za pretvorbu svojeg sadašnjeg sustava oporezivanja ulazne električne energije u sustav oporezivanja izlazne električne energije.

5.    Republika Latvija može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2011. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja plinskog ulja i kerozina koji se upotrebljavaju kao goriva s novom najnižom razinom od 302 EUR za 1000 l koja do 1. siječnja 2013. mora dostići 330 EUR. Međutim, od 1. svibnja 2004. razina oporezivanja plinskog ulja i kerozina ne smije biti manja od 245 EUR za 1000 l, a od 1. siječnja 2008. ne smije biti manja od 274 EUR za 1000 l.

Republika Latvija može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2011. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja bezolovnog benzina koji se upotrebljava kao pogonsko gorivo s novom najnižom razinom od 359 EUR za 1000 l. Međutim, od 1. svibnja 2004. razina oporezivanja bezolovnog benzina ne smije biti manja od 287 EUR za 1000 l, a od 1. siječnja 2008. ne smije biti manja od 323 EUR za 1000 l.

Republika Latvija može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2010. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja teškoga loživog ulja koje se upotrebljava za komunalno grijanje s najnižom razinom oporezivanja.

Republika Latvija može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2010. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja električne energije s odgovarajućim najnižim razinama oporezivanja. Međutim, od 1. siječnja 2007. razina oporezivanja električne energije ne smije biti manja od 50 % odgovarajućih razina oporezivanja Zajednice.

Republika Latvija može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2009. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja ugljena i koksa s odgovarajućim najnižim razinama oporezivanja. Međutim, od 1. siječnja 2007. razina oporezivanja ugljena i koksa ne smije biti manja od 50 % odgovarajućih razina oporezivanja Zajednice.

6.    Republika Litva može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2011. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja plinskog ulja i kerozina koji se upotrebljavaju kao pogonsko gorivo, s novom najnižom razinom od 302 EUR za 1000 l koja do 1. siječnja 2013. mora dostići 330 EUR. Međutim, od 1. svibnja 2004. razina oporezivanja plinskog ulja i kerozina ne smije biti manja od 245 EUR za 1000 l, a od 1. siječnja 2008. ne smije biti manja od 274 EUR za 1000 l.

Republika Litva može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2011. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja bezolovnog benzina koji se upotrebljava kao pogonsko gorivo s novom najnižom razinom od 359 EUR za 1000 l. Međutim, od 1. svibnja 2004. razina oporezivanja bezolovnog benzina ne smije biti manja od 287 EUR za 1000 l, a od 1. siječnja 2008. ne smije biti manja od 323 EUR za 1000 l.

7.    Republika Mađarska može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2010. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja električne energije, prirodnog plina, ugljena i koksa koji se upotrebljavaju za komunalno grijanje, s odgovarajućim najnižim razinama oporezivanja.

8.    Republika Malta može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2010. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja električne energije. Međutim, od 1. siječnja 2007. razine oporezivanja električne energije ne smiju biti manje od 50 % odgovarajućih razina oporezivanja Zajednice.

Republika Malta može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2010. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja plinskog ulja i kerozina koji se upotrebljavaju kao pogonsko gorivo s najnižom razinom od 330 EUR za 1000 l. Međutim, od 1. svibnja 2004. razine oporezivanja plinskog ulja i kerozina koji se upotrebljavaju kao pogonsko gorivo ne smiju biti manje od 245 EUR za 1000 l.

Republika Malta može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2010. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja bezolovnog i olovnog benzina koji se upotrebljavaju kao pogonsko gorivo s odgovarajućim najnižim razinama. Međutim, od 1. svibnja 2004. razine oporezivanja bezolovnog i olovnog benzina ne smiju biti manje od 287 EUR odnosno 337 EUR za 1000 l.

Republika Malta može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2010. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja prirodnog plina koji se upotrebljava kao gorivo za ogrjev s odgovarajućim najnižim razinama oporezivanja. Međutim, od 1. siječnja 2007. stvarne porezne stope na prirodni plin ne smiju biti manje od 50 % odgovarajućih najnižih stopa Zajednice.

Republika Malta može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2009. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja čvrstoga goriva s odgovarajućim najnižim razinama oporezivanja. Međutim, od 1. siječnja 2007. stvarne porezne stope koje se primjenjuju na predmetne energente ne smiju biti manje od 50 % odgovarajućih stopa Zajednice.

9.    Republika Poljska može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2009. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja bezolovnog benzina koji se upotrebljava kao pogonsko gorivo s odgovarajućom najnižom razinom od 359 EUR za 1000 l. Međutim, od 1. svibnja 2004. razina oporezivanja bezolovnog benzina ne smije biti manja od 287 EUR.

Republika Poljska može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2010. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja plinskog ulja koje se upotrebljava kao pogonsko gorivo s novom najnižom razinom od 302 EUR za 1000 l i do 1. siječnja 2012. mora dosegnuti 330 EUR. Međutim, od 1. svibnja 2004. razina oporezivanja plinskog ulja ne smije biti manja od 245 EUR za 1000 l, a od 1. siječnja 2008. ne smije biti manja od 274 EUR za 1000 l.

Republika Poljska može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2008. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja teškog loživog ulja s novom najnižom razinom od 15 EUR za 1000 kg. Međutim, od 1. svibnja 2004. razina oporezivanja teškog loživog ulja ne smije biti manja od 13 EUR za 1000 kg.

Republika Poljska može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2012. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja ugljena i koksa koji se upotrebljavaju za komunalno grijanje s odgovarajućom najnižom razinom oporezivanja.

Republika Poljska može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2012. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja ugljena i koksa koji se upotrebljavaju za grijanje, osim komunalnoga grijanja, s odgovarajućim najnižim razinama oporezivanja.

Republika Poljska može do 1. siječnja 2008. primjenjivati potpuna ili djelomična oslobođenja ili sniženja za plinsko ulje koje se upotrebljava za grijanje škola, dječjih vrtića i drugih komunalnih službi za djelatnosti ili poslove kojima se oni bave kao javna tijela.

Republika Poljska može primjenjivati prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2006. za prilagođavanje sustava oporezivanja električne energije okviru Zajednice.

10.    Republika Slovenija može, uz fiskalni nadzor, primjenjivati potpuno ili djelomično oslobođenje ili sniženje razine oporezivanja prirodnog plina. Potpuno ili djelomično oslobođenje ili sniženje se može primjenjivati do svibnja 2014. ili dok nacionalni udio prirodnog plina u finalnoj energetskoj potrošnji ne dostigne 25 %, koji god se stekne ranije. Međutim, čim nacionalni udio prirodnog plina u finalnoj energetskoj potrošnji dosegne 20 %, primijenit će pozitivnu razinu oporezivanja koja će se uvećavati na godišnjoj osnovi kako bi dostigla barem najnižu stopu na kraju gore navedenog razdoblja.

11.    Slovačka Republika može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2010. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja električne energije i prirodnog plina koji se upotrebljavaju kao gorivo za grijanje, s odgovarajućim najnižim razinama oporezivanja. Međutim, od 1. siječnja 2007. razina oporezivanja električne energije i prirodnog plina koji se upotrebljavaju kao gorivo za grijanje ne smije biti manja od 50 % odgovarajućih najnižih stopa Zajednice.

Slovačka Republika može prijelazno razdoblje primjenjivati do 1. siječnja 2009. za usklađivanje nacionalne razine oporezivanja čvrstih goriva s odgovarajućim najnižim razinama oporezivanja. Međutim, od 1. siječnja 2007. razina oporezivanja čvrstih goriva ne smije biti manja od 50 % odgovarajućih najnižih stopa Zajednice.

12.    Unutar utvrđenih prijelaznih razdoblja, države članice će postupno smanjivati svoje odgovarajuće razlike u odnosu na nove najniže razine oporezivanja. Međutim, ako razlika između nacionalne razine i najniže razine ne premašuje 3 % te najniže razine, odnosne države članice mogu čekati kraj razdoblja za usklađivanje nacionalne razine.

🡻 Članak 1. stavak 1. Direktive Vijeća 2004/75/EZ izmijenjen ispravkom, SL L 195, 2.6.2004., str. 31.

Članak 18b.

1.    Neovisno o razdobljima predviđenim stavkom 2., i pod uvjetom da to značajno ne narušava tržišno natjecanje, državama se članicama s teškoćama u provedbi najnižih razina oporezivanja dozvoljava prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2007., posebno kako bi se izbjeglo ugrožavanje stabilnosti cijena.

2.    Republika Cipar može primijeniti prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2008. kako bi uskladila nacionalne razine oporezivanja plinskog ulja i kerozina koji se upotrebljavaju kao pogonsko gorivo s novom najnižom razinom od 302 eura za 1000 l, te dostigla 330 eura do 1. siječnja 2010. Međutim, od 1. svibnja 2004. razina oporezivanja plinskog ulja i kerozina koji se upotrebljavaju kao pogonsko gorivo ne smije biti niža od 245 eura za 1000 l.

Republika Cipar može prijelazno razdoblje primijeniti do 1. siječnja 2010. kako bi uskladila razinu oporezivanja bezolovnog benzina koji se upotrebljava kao pogonsko gorivo s novom najnižom razinom od 359 eura za 1000 l. Međutim, počevši od 1. svibnja 2004., razina oporezivanja bezolovnog benzina ne smije biti niža od 287 eura za 1000 l.

3.    Unutar utvrđenog prijelaznog razdoblja, države članice postupno smanjuju svoje razlike u odnosu na nove najniže razine oporezivanja. Međutim, ako razlika između nacionalne razine i najniže razine ne premašuje 3 % te najniže razine, odnosne države članice mogu čekati kraj razdoblja za usklađivanje nacionalne razine.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

Članak 19.20.

1.    Dodatno odredbama u prethodnim člancimaprethodnih članaka, posebno člancimačlanaka 5. ⌦ 14. ⌫ , ⌦ 15. ⌫ , 15.16., ⌦ 17. ⌫ i 17.18., djelujućiodlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije, Vijeće može ⇨ donositi provedbene akte i njima ⇦ ovlastiti bilo koju državu članicu bilo kojoj državi članici odobriti da uvede daljnja oslobođenja ili sniženjaoslobođenja od poreza ili smanjenja poreza radi provođenja pojedinih politika. ⇨ Ako je to potrebno radi zaštite okoliša i ljudskog zdravlja, uključujući smanjenje onečišćenja zraka, Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije, može donositi provedbene akte i njima bilo kojoj državi članici odobriti da uvede posebne povećane stope koje odstupaju od međusobnog rangiranja najnižih razina oporezivanja kako je utvrđeno u Prilogu I. ⇦

Država članica koja želi uvesti takve ⌦ te ⌫ mjere o tome obavješćuje Komisiju te dostavlja Komisijijoj dostavlja sve relevantne i potrebne podatke.

Komisija preispituje zahtjev uzimajući u obzir, između ostalogmeđu ostalim, i ispravnopravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, potrebu osiguranja pravednogpoštenog tržišnog natjecanja, kao i aspekte politike Zajednice⌦ Unije ⌫ u vezi sa zdravstvom, okolišem, energetikom i prometom.

U roku od tri mjeseca od prijma zaprimanja relevantnih i potrebnih podataka Komisija će predložiti Vijeću izdavanje ovlasti za takve mjere ili će alternativno obavijestiti Vijeće o razlozima zašto nije predložila davanje ovlaštenja za takve mjereVijeću predlaže da odobri takvu mjeru ili ga, alternativno, obavješćuje o tome zašto nije predložila odobrenje takve mjere.

2.    Ovlasti navedeneOdobrenja navedena u stavku 1. odobravaju se na rok odvrijede najdulje 6šest godina, s mogućnošću obnavljanja u skladu s postupkom koji je predviđen u stavku 1.

3.    Ako Komisija smatra da oslobođenja ili sniženja ⇨ mjere ⇦ predviđenapredviđene u stavku 1. više nisu održivaodržive, posebno u vezi s pravednim poštenim tržišnim natjecanjem ili zbog narušavanja funkcioniranja unutarnjeg tržišta, ili u vezi s politikom Zajednice ⌦ Unije ⌫ nau području zdravstva, zaštite okoliša, energetike i prometa, ona će podnijeti Vijeću odgovarajuće prijedlogeVijeću podnosi odgovarajuće prijedloge. Vijeće donosi jednoglasne odluke o tim prijedlozimaVijeće o tim prijedlozima odlučuje jednoglasno.

Članak 20.21.

1.    Samo sljedeći energenti podložni su odredbama o nadzoru kontroli i kretanju Direktive 92/12/EEZiz Direktive 2008/118/EZ:

(a)proizvodi obuhvaćeni oznakama KN od 1507 do 1518 ako su namijenjeni za ogrjev ili motorno gorivoza upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo;

⇩ novo

(b)proizvodi obuhvaćeni oznakama KN 2207, 2208 90 91 i 2208 90 99 ako su namijenjeni za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo i oslobođeni od usklađenih trošarina na alkohol i alkoholna pića u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (a) ili (b) Direktive 92/83/EZ 50 ;

🡻 2003/96/EZ

🡺1 2018/552 članak 1. stavak 3. točka (a)

🡺2 2018/552 članak 1. stavak 3. točka (b)

🡺3 2018/552 članak 1. stavak 3. točka (c)

🡺4 2018/552 članak 1. stavak 3. točka (d)

⇨ novo

(bc)proizvodi obuhvaćeni oznakama KN 2707 10, 2707 20, 2707 30 i 2707 50;

(cd)proizvodi obuhvaćeni oznakama 🡺1 od 2710 12 do 2710 19 68 ⇨ , od 2710 19 71 do 2710 19 99 ⇦i, od 2710 20 do 2710 20 39 i 2710 20 90 (samo za proizvode od kojih se manje od 90 % vol. (uključujući gubitke) destilira na temperaturi od 210 °Ci, a najmanje 65 % vol. (uključujući gubitke) destilira na temperaturi od 250 °C po metodi ISO 3405 metodi (ekvivalent metodametodi ASTM D 86)) 🡸. Međutim, za proizvode obuhvaćene oznakama KN 🡺2 2710 12 21 🡸, 🡺3 2710 12 25 🡸, 🡺4 2710 19 29 i 2710 20 90 (samo za proizvode od kojih se manje od 90 % vol. (uključujući gubitke) destilira na temperaturi od 210 °C i, a najmanje 65 % vol. (uključujući gubitke) destilira na temperaturi od 250 °C po metodi ISO 3405 metodi (ekvivalent metodametodi ASTM D 86))  🡸⇨ te od 2710 19 71 do 2710 19 99 ⇦ odredbe o nadzorukontroli i kretanju primjenjuju se samo na komercijalni prijevoz u rasutom stanju;

(de)proizvodi obuhvaćeni oznakama oznakom KN 2711 (osim 2711 11, 2711 21 i 2711 29);

(ef)proizvodi obuhvaćeni oznakama oznakom KN 2901 10;

(fg)proizvodi obuhvaćeni oznakama KN 2902 20, 2902 30, 2902 41, 2902 42, 2902 43 i 2902 44;

(gh)proizvodi obuhvaćeni oznakom KN 2905 11 00 koji nisu sintetičkog porijekla, a namijenjeni su za ogrjevnamijenjeni su za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo;

⇩ novo

(i)proizvodi obuhvaćeni oznakama KN 2909 19 10 i 2909 19 90, potonji ako su namijenjeni za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo;

(j)proizvodi obuhvaćeni oznakom KN 3403. Odredbe o kontroli i kretanju primjenjuju se samo na komercijalni prijevoz u rasutom stanju;

(k)proizvodi obuhvaćeni oznakom KN 3811;

(l)proizvodi obuhvaćeni oznakom KN 3814 ako su namijenjeni za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo. Odredbe o kontroli i kretanju primjenjuju se samo na komercijalni prijevoz u rasutom stanju;

(m)proizvodi obuhvaćeni oznakom KN 3823 19 ako su namijenjeni za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo.

🡻 2003/96/EZ

(hn)proizvodi obuhvaćeni oznakom oznakama KN 3824 99 86, 3824 99 92 (isključujući pripravke protiv hrđe koji kao aktivne tvari sadržavaju amine, anorganska složena otapala i razrjeđivače za lakove i slične proizvode), 3824 99 93, 3824 99 96 (isključujući pripravke protiv hrđe koji kao aktivne tvari sadržavaju amine, anorganska složena otapala i razrjeđivače za lakove i slične proizvode), 3826 00 10 i 3826 00 90 ako su namijenjeni kao ogrjev ili pogonsko gorivo.za upotrebu kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo;

⇩ novo

Za potrebe stavka 1., „komercijalni prijevoz u rasutom stanju” znači nepakirani proizvod koji se prevozi u kontejnerima koji su sastavni dio prijevoznog sredstva (kao što su cestovne cisterne, vagoni, željeznički vagoni s cisternama, tankerska plovila) ili u ISO-spremnicima. Pojam uključuje i nepakirane proizvode koji se prevoze u drugim kontejnerima zapremnine veće od 210 litara.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

2.    Ako država članica utvrdi da se i drugi energenti, osim onih navedenih u stavku 1., namjenjuju korištenju, nude na prodaju ili se koriste kao ogrjev, pogonsko gorivo ili na neki drugi način daju povoda za utaje, izbjegavanja ili zloporabe, ona će o tome odmah obavijestiti Komisiju.za upotrebu, nude na prodaju ili upotrebljavaju kao gorivo za grijanje, pogonsko gorivo ili na drugi način daju povoda za utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza ili porezne zlouporabe, o tome odmah obavješćuje Komisiju. Ta odredba vrijedi i za električnu energiju. Komisija će o tome prenijeti obavijest ostalim državama članicama u roku od mjesec dana od primitkaprenosi obavijest ostalim državama članicama u roku od mjesec dana od primitka. ⇨ U roku od dva mjeseca od te obavijesti države članice Komisiji dostavljaju svoja stajališta o otkrivenoj praksi utaje, izbjegavanja ili zlouporabe u vezi s tim energentima i električnom energijom. Na temelju primljenih stajališta država članica i u slučaju postojanja rizika za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ili za okoliš, Komisija donosi provedbene akte ⇦ Odluka ⇨ kojima utvrđuje da predmetni proizvodi postaju podložni ⇦ trebaju li proizvodi u pitanju postati odredbama o kontroli i prijevozu kretanju iz Direktive 92/12/EEZ Direktive 2008/118/EZ. ⇨ Ti se provedbeni akti donose ⇦ donosi se u skladu s postupkom ⌦ ispitivanja ⌫ utvrđenim u ⌦ iz ⌫ članka 28. stavka 2.

3.    Države članice mogu u skladu s bilateralnim sporazumima izostaviti neke ili sve mjere kontrole predviđene Direktivom 92/12/EEZDirektivom 2008/118/EZ u odnosu na neke ili sve proizvode koji su navedeni u stavku 1. ⌦ ovog članka ⌫ ako nisu obuhvaćeni člancima od 7. do 9. ove Direktive. Takvi sporazumi nemaju neće imati utjecaja na ostale države članice koje u njima nisu stranka. Svi takvi bilateralni sporazumi moraju se prijaviti Komisiji, koja o tomekoja o tom obavješćuje ostale države članice.

Članak 21.22.

1.    Osim općih odredaba kojima se utvrđuje činjenično stanje oporezivostiutvrđuju oporezivi događaj i odredbe o naplati , predviđene uiz Direktivi 92/12/EEZDirektive 2008/118/EZ, iznos poreza na energente postaje plativ kad dođe do jednog od činjeničnih stanja oporezivosti, koja su navedenaoporezivih događaja navedenih u članku 2. stavku 3. ⌦ ove Direktive ⌫.

2.    Za potrebe ove Direktive smatra se da pojam „proizvodnja” u članku 4. stavku (c) i članku 5. stavku 1. Direktive 92/12/EEZ uključuje i „ekstrakciju”, prema potrebi.

32.    Potrošnja energenata na poslovnom prostoru nekog poduzeća za proizvodnju energenata ne smatra se činjeničnim stanjem oporezivostioporezivim događajem kojim nastaje obveza plaćanja poreza ako se potrošnja sastoji od energenata koji su proizvedeni unutar poslovnoga prostora poduzeća. Države članice mogu smatrati i potrošnju električne energije ili ostalih energenata koji nisu proizvedeni unutar poslovnoga prostora takvog poduzeća te potrošnju energenata i električne energije unutar poslovnog prostora poduzeća za proizvodnju goriva koja se koriste za proizvodnju električne energije, kao činjenično stanje oporezivosti, kad se ne naplaćuje porezda oporezivi događaj ne nastaje ni potrošnjom električne energije ni ostalih energenata koji nisu proizvedeni unutar poslovnoga prostora takvog poduzeća, kao ni potrošnjom energenata ni električne energije unutar poslovnog prostora poduzeća za proizvodnju goriva koja se upotrebljavaju za proizvodnju električne energije. Kad je to potrošnjariječ o potrošnji za potrebe koje nisu u vezi s proizvodnjom energenta, a pogotovo ako se koriste za pogonako je riječ o potrošnji za pogon vozila, to se smatra oporezivim slučajem koji je razlogom naplate poreza.događajem i razlogom za oporezivanje.

43.    Države članice mogu također predvidjeti da energenti i električna energija postaju podložni plaćanju poreza kad se utvrdi da se ne zadovoljavaju, ili više ne zadovoljavaju, uvjeti krajnje uporabeupotrebe utvrđeni nacionalnim pravilima za potrebe sniženja smanjenja razine oporezivanja ili oslobođenja od poreza.

54.    Za potrebe primjene članaka 5.2. i 6.7. Direktive 92/12/EEZ Direktive 2008/118/EZ, električna energija, i prirodni plin ⇨ i vodik ⇦ podložni su porezu koji postaje plativ u trenutku isporuke od strane distributera ili preprodavačakad ih isporuči distributer ili preprodavač. Ako se isporuka za potrošnju obavlja u državi članici u kojoj distributer ili preprodavač nemajunema sjedište, porez države članice isporuke plaćadužno je platiti poduzeće koje mora biti registrirano u državi članici isporuke. Porez se u svim slučajevima tereti i naplaćuje u skladu s postupkom koji utvrđuje svaka pojedina država članica.

⇩ novo

Za potrebe prvog podstavka, postrojenja za skladištenje električne energije i transformatori električne energije mogu se smatrati preprodavačima kad isporučuju električnu energiju.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

Bez obzira na prvi podstavak, države članice imaju pravo odrediti kad nastaje činjenično stanje oporezivosti kadoporezivi događaj ako njihovi plinovodi nisu povezani s onima drugih država članica.

Subjekt koji proizvodi električnu energiju za vlastitu uporabu smatra se distributerom. Bez obzira naNe dovodeći u pitanje članak 14. stavak 1. točku (a) ⌦ 13. ⌫, države članice mogu osloboditi od poreza osloboditi male proizvođače električne energije pod uvjetom da oporezuju energente koji se koriste upotrebljavaju za proizvodnju te električne energije.

Za potrebe primjene članaka 5.2. i 6.7. Direktive 92/12/EEZ ⌦ Direktive 2008/118/EZ ⌫, ugljen, koks, i lignit ⇨ i proizvodi obuhvaćeni oznakama KN 2703, 4401 i 4402 ⇦ postaju podložni oporezivanju i naplati poreza u trenutku kad ih isporučuju poduzeća, koja u tu svrhu moraju biti registrirana pri relevantnim državnim tijelima. Ta državna tijela mogu dozvoliti proizvođaču, trgovcu, uvozniku ili poreznom zastupniku da preuzme porezne obveze registriranog poduzeća. Porez se tereti i naplaćuje u skladu s postupkom koji utvrđuje svaka pojedina država članica.

65.    Države članice ne moraju tretirati kao „proizvodnju energentaenergenata”:

(a)radne procese pri kojima se slučajno dobivaju manje količine energijeenergenata;

(b)radne procese pri kojima korisnik energenta omogućuje njegovu ponovnu uporabu u svomupotrebu u svojem vlastitom poduzeću, pod uvjetom da iznos poreza koji je već plaćen zana takav proizvod nije niži od poreza koji bi bio plativ da je ponovno upotrijebljeni energent opet podložan oporezivanju;

(c)postupak koji se sastoji od miješanja energenata s drugim energentima ili drugim materijalima izvan proizvodnih pogona ili skladišta neoporezovane robe uz uvjetda:

i.da je prethodno već plaćen porez na pojedine sastavne dijelove; i

ii.da plaćeni iznos nije ispod iznosa poreza koji bi bio plativ na mješavinu.

Uvjet pod kojim se ne primjenjuje podtočka i. je kad je mješavina oslobođena od oporezivanja zbog specifične uporabeupotrebe.

Članak 22.23.

Pri promjeni poreznih stopa, zalihe energenata koje su već puštene u slobodnu potrošnju , mogu biti predmetommogu biti predmet povećanja ili smanjenja poreza.

Članak 23.24.

Države članice mogu refundirati iznose poreza već plaćene na zagađenekontaminirane ili slučajno pomiješane energente koji su vraćeni u skladište neoporezovane robe radi recikliranja.

Članak 24.25.

1.    Energenti koji su pušteni u slobodnu potrošnju u jednoj državi članici, a nalaze se u standardnim spremnicima komercijalnih vozila i namijenjeni su za korištenjeupotrebu kao gorivo u tim istim vozilima, kao i oni u specijalnim spremnicimakontejnerima namijenjeni za održavanje, za vrijeme prijevoza, rada sustava koji je opremljen tim istim spremnicimakojima su ti isti kontejneri opremljeni, oslobođeni su trošarine  ⌦ oporezivanja ⌫ u drugim državama članicama.

2.    Za potrebe ovog članka, „standardni spremnik” znači:

–spremnik koji proizvođač ugrađuje u sva motorna vozila istoga tipa kao dotično vozilo, čija trajna ugradnja omogućuje da se gorivo izravno koristi kao pogonsko gorivo i, prema potrebi, za rad sustava hlađenja ili drugih sustava za vrijeme prijevoza. Plinski spremnici ugrađeni u motorna vozila namijenjeni za izravnu uporabu plina kao goriva i spremnici ugrađeni u ostale sustave, kojima vozilo može biti opremljeno, također se smatraju standardnim spremnicima,

–spremnici koje proizvođač čvrsto ugrađuje u sve kontejnere istoga tipa kao dotični kontejneri i čija trajna ugradnja omogućuje da se gorivo izravno koristi za rad sustava hlađenja ili drugih sustava za vrijeme prijevoza, kojima su opremljeni specijalni kontejneri.

„Specijalni kontejner” znači svaki uređaj opremljen specijalno namijenjenom napravom za sustav hlađenja, dovoda kisika, sustav toplinske izolacije ili druge sustave. 

⇩ novo

(a) spremnici koje je proizvođač ili treća strana trajno ugradila u motorno vozilo, a koji su, prema dokumentima o registraciji ili certifikatu o tehničkoj ispravnosti vozila, u skladu s primjenjivim tehničkim i sigurnosnim zahtjevima i čija trajna ugradnja omogućuje izravnu upotrebu goriva u svrhe pogona i, prema potrebi, za rad rashladnih i drugih sustava tijekom prijevoza, uključujući plinske spremnike ugrađene u motorna vozila i projektirane za izravnu upotrebu plina kao goriva i spremnike pričvršćene uz druge sustave kojima vozilo može biti opremljeno;

(b) spremnici koje je proizvođač trajno pričvrstio uz specijalni kontejner, a koji su prema dokumentima o registraciji kontejnera u skladu s primjenjivim tehničkim i sigurnosnim zahtjevima i čije trajno pričvršćivanje omogućuje izravnu upotrebu goriva tijekom prijevoza za rad rashladnih i drugih sustava kojima su specijalni kontejneri opremljeni.

Za potrebe ovog članka, „specijalni kontejner” znači svaki kontejner opremljen specijalnom napravom za sustave hlađenja, dovoda kisika, sustave toplinske izolacije ili druge sustave.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

Članak 25.26.

1.    Države članice obavješćuju Komisiju o razinama oporezivanja koje primjenjuju na proizvode navedene u članku 2. ⇨ i o povezanim količinama ⇦, 1. siječnja svake godine i poslije svake promjene nacionalnog prava.

2.    Ako su razine oporezivanja koje države članice primjenjuju izražene u drugim mjernim jedinicama od onih koje su navedene za svaki proizvod u člancima od 7. do 10., države članice će obavijestitiobavješćuju o odgovarajućim razinama oporezivanja poslije njihove konverzije u te jedinice.

Članak 26.27.

1.    Države članice obavješćuju Komisiju o mjerama poduzetima u skladu ⌦ s člancima od 13. do 18. ⌫ sa člankom 5., člankom 14. stavkom 2. te člancima 15. i 17. 

2.    Mjere kao što su oslobođenje od poreza, smanjenje poreza, diferencirani porez i povrati poreza u smislu ove Direktive mogu biti državna subvencija i u tim slučajevima moraju se dojavitipredstavljati državnu potporu, a ako je to slučaj, moraju se prijaviti Komisiji u skladu sa člankom 88. ⌦ 108. ⌫ stavkom 3. Ugovora ⌦ o funkcioniranju Europske unije ⌫.

Informacije dostavljene Komisiji na temelju ove Direktive ne oslobađaju države članice od obveze obavješćivanja u skladu sa člankom 88. ⌦ 108. ⌫ stavkom 3. Ugovora ⌦ o funkcioniranju Europske unije ⌫.

3.    Obveza obavješćivanja Komisije u skladu sa člankom 1. o mjerama poduzetima u skladu sa člankom 5. ne oslobađa države članice od obaveza obavješćivanja u skladu s Direktivom 83/189/EEZ.

Članak 27.28.

1.    Komisiji pomaže Odbor za trošarine uspostavljen člankom 24. stavkom 1.43. Direktive 92/12/EEZDirektive 2008/118/EZ. ⇨ Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. ⇦

2.    Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članciPri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ Uredbe (EU) 182/2011 51 .

Razdoblje propisano člankom 5. stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3.    Odbor donosi svoj poslovnik.

⇩ novo

Članak 29.

1.    Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.    Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 8. i članka 5. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 1. siječnja 2023.

3.    Vijeće može u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 8. i članka 5. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.    Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 52

5.    Čim donese delegirani akt, Komisija ga priopćuje Vijeću.

6.    Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 8. i članka 5. stavka 2. stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne uloži nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Vijeća.

7. Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima ili o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

Članak 28.30.

1.    Države članice ⌦ do⌫ ⇨[31. prosinca 2022.]⇦ donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje ⌦ s člankom 1. stavkom 2., člankom 2. stavkom 1. točkama od (b) do (o), člankom 2. stavkom 3. drugim, trećim i četvrtim podstavkom, člankom 2. stavcima od 4. do 8., člankom 3., člankom 5., člankom 7., člankom 8. stavkom 1., člankom 9. stavkom 1., člankom 13., člancima 14. i 15., člankom 16. točkom (b) posljednjom rečenicom, člankom 16. točkama (c), (d) i (e), člankom 17., člankom 18., člankom 19., člankom 21. stavkom 1. točkom (b), člankom 21. stavkom 1. točkom (d), člankom 21. stavkom 1. točkama od (i) do (m), člankom 21. stavkom 1. drugim podstavkom, člankom 21. stavkom 2., člankom 22. stavkom 1., člankom 22. stavkom 4., člankom 25. stavkom 2., člankom 26. stavkom 1., člankom 28., člankom 29., člankom 30., člankom 31. i Prilogom I. ⌫ s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2003. One o tome odmah obavješćuju Komisiju ⌦ odmah Komisiji dostavljaju tekst tih mjera ⌫.

2.One primjenjuju te odredbe ⌦ mjere ⌫ od ⇨[1. siječnja 2023.]⇦ od 1. siječnja 2004., osim odredaba utvrđenih člankom 16. i člankom 18. stavkom 1., koje države članice mogu primjenjivati od 1. siječnja 2003. 

3.Kada države članice donose ove ⌦ te ⌫mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputaone sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. ⌦ One sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktive stavljene izvan snage ovom Direktivom smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave ⌫ Načine tog upućivanja određuju države članice.

42.    Države članice Komisiju dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnoga prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 29.

Na temelju izvještaja i, prema potrebi, prijedloga Komisije Vijeće povremeno preispituje oslobođenja i sniženja, kao i najniže razine oporezivanja predviđene ovom Direktivom, te djelujući jednoglasno, poslije konzultacija s Europskim parlamentom, donosi potrebne mjere. Izvještaj Komisije i razmatranje Vijeća vodi računa o pravilnom funkcioniranju unutarnjega tržišta, stvarnoj vrijednosti stopa poreza i općim ciljevima Ugovora.

⇩ novo

Članak 31.

Komisija Vijeću svakih pet godina, a prvi put pet godina nakon 1. siječnja 2023., podnosi izvješće o primjeni ove Direktive.

U izvješću Komisije ispituju se, među ostalim, najniže razine oporezivanja, učinak inovacija i tehnološkog razvoja (posebno u pogledu energetske učinkovitosti), upotreba električne energije u prometu te obrazloženja oslobođenja od poreza, smanjenja poreza i poreznih razlika utvrđenih u ovoj Direktivi. Izvješće mora zahvatiti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, okolišna i socijalna pitanja, stvarnu vrijednost najnižih razina oporezivanja i relevantne šire ciljeve Ugovorâ.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

⇨ novo

Članak 30.32.

Neovisno o članku 28. stavku 2., direktive Direktiva ⌦ 2003/96/EZ ⌫ 92/81/EEZ i 92/82/EEZ ⌦ , kako je izmijenjena aktima navedenima u dijelu A Priloga II.,  ⌫ stavljaju se ⌦ stavlja ⌫ se izvan snage ⌦ s učinkom ⌫ od od ⇨ 1. siječnja 2023.  ⇦ 31. prosinca 2003., ⌦ ne dovodeći u pitanje obveze država članica u vezi s rokovima za prenošenje u nacionalno pravo i datumima primjene direktiva kako je utvrđeno u dijelu B Priloga II ⌫.

🡻 Članak 1. stavak 2. Direktive Vijeća 2004/75/EZ izmijenjen ispravkom, SL L 195, 2.6.2004., str. 31. (prilagođeno)

Upućivanja na direktive stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu ⌦ i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga III ⌫.

🡻 2003/96/EZ (prilagođeno)

Članak 31.33.

Ova Direktiva stupa na snagu ⌦ dvadesetog dana od dana ⌫ na dan objave u Službenom listu Europske unije.

⌦ Članak 1. stavak 1., članak 2. stavak 1. točka (a), članak 2. stavak 2., članak 2. stavak 3. prvi podstavak, članak 4., članak 6., članak 8. stavak 2., članak 10., članak 11., članak 12., članak 16. točka (a), članak 16. točka (b), članak 20., članak 21. stavak 1. točka (a), članak 21. stavak 1. točka (c), članak 21. stavak 1. točke od (e) do (h), članak 21. stavak 1. točka (n), članak 21. stavak 3., članak 22. stavci 2. i 3., članak 22. stavak 5., članak 23. članak 24., članak 25. stavak 1., članak 26. stavak 2. i članak 27. nisu promijenjeni u odnosu na Direktivu stavljenu izvan snage i primjenjuju se od 1. siječnja 2023. ⌫

Članak 32.34.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    COM (2020) 562 final.

(2)    Zaključci Europskog vijeća od 10. i 11. prosinca 2020., EUCO 22/20 CO EUR 17 CONCL 8.

(3)    Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi), COM/2020/80 final.

(4)    Vidjeti priopćenje za medije „ Komisija pozdravlja privremeni dogovor o europskom propisu o klimi ”, IP/21/1828 od 21.4.2021.

(5)    SWD(2019) 329 final.

(6)    Zaključci Vijeća od 29. studenoga 2019., 14608/19 FISC 458.

(7)    Europska komisija, 2020. Program rada Komisije za 2021.: u Prilogu I. navedeni su svi instrumenti koji će se predložiti, među ostalim, preispitivanje oporezivanja energije (ETD).

(8)    Direktiva 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(9)    Uredba (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma.

(10)    Uredba (EU) 2019/631 o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila.

(11)    Direktiva (EU) 2018/2001, kojom se utvrđuje obveza opskrbljivača gorivom da osiguraju minimalni obvezni udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije u sektoru prometa do 2030.

(12)    Uredba (EU) 2018/841 od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir klimatske i energetske politike do 2030.

(13)    Direktiva 2014/94/EU od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva.

(14)    Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(15)    Izvješće – Evaluacija Direktive o oporezivanju energije, 2019.

(16)    Accord relatif au régime douanier et fiscal du gasoil consommé comme ravitaillement de bord dans la navigation rhénane Conclu à Strasbourg le 16 mai 1952.

(17)    Vidjeti Izvješće Komisije: evaluacija Direktive o oporezivanju energije , SWD(2019) 329 final, 11.9.2019.

(18)    Direktiva Vijeća 2008/118/EZ od 16. prosinca 2008. o općim aranžmanima za trošarine i o stavljanju izvan snage Direktive 92/12/EEZ.

(19)    Vidjeti Delft et al. (2012.), „An inventory of measures for internalising external costs in transport” (Inventar mjera za internalizaciju vanjskih troškova u prometu), Bruxelles: Europska komisija.

(20)    Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(21)    Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(22)    Provedbena Uredba Komisije (EU) 2020/1577 od 21. rujna 2020. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 361, 30.10.2020., str. 1.).

(23)    „Zračni promet unutar EU-a” značio bi letove između dviju zračnih luka u EU-u, uključujući domaće letove.

(24)    „Plovidba unutar EU-a” značila bi plovidbu između dviju luka u EU-u, uključujući domaću plovidbu.

(25)    „Poslovni letovi” znači prometovanje ili upotreba zrakoplova od strane poduzeća za prijevoz putnika ili robe kao pomoć u njihovu poslovanju, pri čemu se zrakoplovom prometuje u svrhe koje općenito ne spadaju u javni najam, a njima upravljaju osobe koje imaju barem valjanu dozvolu za pilota u komercijalnom zračnom prometu s ovlaštenjem za instrumentalno letenje.„Rekreativni letovi” znači upotreba zrakoplova za osobne ili rekreacijske svrhe koje nisu povezane s poslovnom ni profesionalnom upotrebom.

(26)    Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.).

(27)    Vidjeti dio A Priloga II.

(28)    SL L 316, 31.10.1992., str. 12. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 94/74/EZ (SL L 365, 31.12.1994., str. 46.).

(29)    SL L 316, 31.10.1992., str. 19. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 94/74/EZ.

(30)

   COM(2019) 640 final od 11. prosinca 2019.

(31)    14861/19 od 5. prosinca 2019.

(32)    Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(33)    Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(34)    Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(35)    SL L 76, 23.3.1992., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2000/47/EZ (SL L 193, 29.7.2000., str. 73.).

(36)    SL L 316, 31.10.1992., str. 21.

(37)

   Direktiva Vijeća 2008/118/EZ od 16. prosinca 2008. o općim aranžmanima za trošarine i o stavljanju izvan snage Direktive 92/12/EEZ (SL L 9, 14.1.2009., str. 12.).

(38)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(39)    SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(40)    Direktiva Vijeća 92/83/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (SL L 316, 31.10.1992., str. 21.).

(41)    SL L 293, 24.10.1990., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 29/2002 (SL L 6, 10.1.2002., str. 3.).

(42)    SL L 279, 23.10.2001., str. 1.

(43)    Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(44)    Delegirana uredba Komisije (EU) […]/[...] o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju, C/2021/2800 final (SL […], str. […]).

(45)    Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).

(46)    Provedbena Uredba Komisije (EU) 2020/1577 od 21. rujna 2020. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 361, 30.10.2020., str. 1.).

(47)    Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).

(48)    SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

(49)    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(50)    Direktiva Vijeća 92/83/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (SL L 316, 31.10.1992., str. 21.).

(51)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(52)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.7.2021.

COM(2021) 563 final

PRILOZI

PRIJEDLOGU DIREKTIVE VIJEĆA

o restrukturiranju sustava Zajednice Unije za oporezivanje energenata i električne energije (preinaka)

(tekst značajan za EGP)

{SEC(2021) 663 final} - {SWD(2021) 640 final} - {SWD(2021) 641 final} - {SWD(2021) 642 final}

🡻 2003/96/EZ

PRILOG I.

PRILOG II.

Snižene stope poreza i oslobađanja od takvog oporezivanja, kako je navedeno u članku 18. stavku 1.

1.BELGIJA:

–za tekući naftni plin (LPG), prirodni plin i metan,

–za vozila lokalnog javnog putničkog prijevoza,

–za zračnu navigaciju osim one obuhvaćene člankom 14. stavkom 1. točkom (b) ove Direktive,

–za navigaciju privatnih plovila za rekreaciju,

–za sniženje stope poreza na teško ulje kao poticaj za korištenje ekološki prihvatljivijih goriva. Takvo sniženje mora biti izričito povezano sa sadržajem sumpora, a ni u kom slučaju snižena stopa ne može biti ispod EUR 6,5 po toni,

–za otpadna ulja koja se ponovo koriste kao gorivo, bilo izravno poslije prikupljanja ili nakon što prođu proces recikliranja otpadnih ulja, i kad je ponovno korištenje podložno porezu,

–za diferencirane stope trošarina na niskosumporni (50 ppm — dijelova na milijun) i niskoaromatski (35 %) bezolovni benzin,

–za diferencirane stope trošarina na niskosumporni (50 ppm — dijelova na milijun) dizel.

2.DANSKA:

–za diferencirane stope trošarina, od 1. veljače 2002. do 31. siječnja 2008., na teško loživo ulje i loživo ulje, koja koriste poduzeća — veliki potrošači energije za proizvodnju toplinske energije ili tople vode. Najveći iznos dopuštenog diferenciranja trošarine smije biti 0,0095 eura po kg na teško loživo ulje i 0,008 eura po litri za loživo ulje. Sniženje trošarina mora biti u skladu s uvjetima ove Direktive, a pogotovo najnižih stopa,

–za sniženje stope trošarine na dizel, kao poticaj za korištenje ekološki prihvatljivijih goriva, pod uvjetom da su takvi poticaji povezani s utvrđenim tehničkim svojstvima uključujući specifičnu težinu, sadržaj sumpora, točku destilacije, oktanski broj i indeks, te pod uvjetom da su te stope u skladu s obvezama predviđenima u ovoj Direktivi,

–za primjenu diferenciranih stopa trošarina za benzin koji distribuiraju benzinske crpke opremljene sustavom povratnog vođenja benzinskih para i za benzin koji isporučuju ostale benzinske crpke, pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama predviđenima u ovoj Direktivi, a pogotovo s najnižim stopama trošarina,

–za diferencirane stope trošarina na benzin, pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama predviđenima u ovoj Direktivi, a pogotovo s najnižim razinama oporezivanja koje su utvrđene njezinim člankom 7.,

–za vozila lokalnog javnog putničkog prijevoza,

–za diferencirane stope trošarina na plinsko ulje, pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama predviđenima u ovoj Direktivi, a pogotovo s najnižim razinama oporezivanja koje su utvrđene njezinim člankom 7.,

–za djelomičan povrat poreza komercijalnom sektoru, pod uvjetom da su dotični porezi u skladu s pravom Zajednice i pod uvjetom da iznos naplaćenog poreza i nerefundiranog poreza ni u koje vrijeme nije ispod najnižih stopa poreza ili kontrolnih naknada za mineralna ulja, kako je predviđeno pravom Zajednice,

–za zračnu navigaciju osim one obuhvaćene člankom 14. stavkom 1. točkom (b) ove Direktive,

–za primjenu snižene stope trošarine od najviše DKK 0,03 po litri benzina koji distribuiraju benzinske crpke sa strožim standardima opremljenosti i kojih je način rada usmjeren smanjenju izlijevanja metil-tetra-butil-etera u podzemne vode, pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama koje su predviđene u ovoj Direktivi, a pogotovo s najnižim stopama trošarina.

3.NJEMAČKA:

–za diferencirane stope trošarina na goriva s najvećim sadržajem sumpora od 10 ppm od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2005.,

–za korištenje otpadnih ugljikovodičnih plinova kao goriva za ogrjev,

–za diferencirane stope trošarina na mineralna ulja koja se koriste kao gorivo u vozilima lokalnoga javnog putničkog prijevoza, pod uvjetom da su u skladu s obvezama predviđenima u Direktivi 92/82/EEZ,

–za uzorke mineralnih ulja namijenjenih za analize, pokusnu proizvodnju ili za ostale znanstvene potrebe,

–za diferenciranu stopu trošarine na ulja za loženje koja se koriste u prerađivačkoj industriji, pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama koje su predviđene u ovoj Direktivi,

–za otpadna ulja koja se ponovno koriste kao gorivo, bilo izravno poslije prikupljanja ili nakon što prođu proces recikliranja otpadnih ulja, i kad je ponovno korištenje podložno porezu.

4.GRČKA:

–za potrebe nacionalnih oružanih snaga,

–za davanje olakšica od trošarina na mineralna ulja kao goriva namijenjena uporabi za pogon službenih vozila ministarstva predsjedništva nacionalnih policijskih snaga,

–za vozila lokalnog javnog putničkog prijevoza,

–za diferencirane stope poreza na bezolovni benzin koje odražavaju različite ekološke kategorije, pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama predviđenima u ovoj Direktivi, a posebno s najnižim stopama oporezivanja utvrđenim njezinim člankom 7.,

–za LPG i metan koji se upotrebljavaju za industrijske potrebe.

5.ŠPANJOLSKA:

–za tekući naftni plin (LPG) koji se koristi kao gorivo u vozilima lokalnoga javnog putničkog prijevoza,

–za LPG koji se koristi kao gorivo u taksijima,

–za diferencirane stope poreza na bezolovni benzin koje odražavaju različite ekološke kategorije, pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama predviđenima u ovoj Direktivi, a posebno s najnižim stopama oporezivanja utvrđenim njezinim člankom 7.,

–za otpadna ulja koja se ponovno koriste kao gorivo, bilo izravno poslije prikupljanja ili nakon što prođu proces recikliranja otpadnih ulja, i kad je ponovno korištenje podložno porezu.

6.FRANCUSKA:

–za različite stope poreza na dizel koji se koristi u komercijalnim vozilima, koje ne mogu biti niže od 380 eura za 1000 l od 1. ožujka 2003. do 1. siječnja 2005.,

–u okviru provođenja određenih politika s ciljem da se pomogne područjima koja su izložena smanjenju broja stanovnika,

–za potrošnju na otoku Korzici, pod uvjetom da snižene stope poreza uvijek poštuju najniže stope utvrđene pravom Zajednice,

–za diferencirane stope trošarina na nova goriva sastavljena od emulzije vode i antifriza/dizela, stabilizirane tenzidima (surfaktantima), pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama koje su predviđene u ovoj Direktivi, a pogotovo s najnižim stopama trošarina,

–za diferencirane stope trošarina na visokooktanski bezolovni benzin koji sadrži aditiv na bazi kalija, kojim se poboljšava otpornost na pregorijevanje ventila (ili koji drugi dodatak s istovjetnim učinkom),

–za goriva koja se koriste u taksijima, uz ograničenu godišnju kvotu,

–za oslobođenje od trošarina za plinove koji se koriste kao gorivo u javnom prijevozu, podložno godišnjim kvotama,

–za oslobođenje od trošarina na plinove koji se koriste kao pogonska goriva u vozilima za skupljanje otpada na plinski pogon,

–za sniženje stope poreza na teško loživo ulje kao poticaj za korištenje ekološki prihvatljivijih goriva; to sniženje mora biti izričito povezano sa sadržajem sumpora, a stopa poreza kojom se tereti teško loživo ulje mora se podudarati s najnižom stopom poreza na teško ulje, kako je utvrđeno pravom Zajednice,

–za oslobođenje teškog ulja koje se koristi u proizvodnji aluminij-oksida u regiji Gardanne,

–za zračnu navigaciju osim one obuhvaćene člankom 14. stavkom 1. točkom (b) ove Direktive,

–za benzin koji se isporučuje u lukama Korzike privatnim plovilima za rekreaciju,

–za otpadna ulja koja se ponovo koriste kao gorivo, bilo izravno poslije prikupljanja ili nakon što prođu proces recikliranja otpadnih ulja, i kad je ponovno korištenje podložno porezu,

–za vozila lokalnoga javnog putničkog prijevoza do 31. prosinca 2005.,

–za odobravanje dozvola za primjenu diferenciranih stopa trošarina na mješavinu goriva „benzina/derivata etilnog alkohola, čija je alkoholna komponenta poljoprivrednog porijekla” i za primjenu diferencirane stope trošarine na mješavinu goriva „dizel/estera biljnih ulja”. Da bi odobrila sniženje trošarine na mješavine koje sadrže estere biljnih ulja i derivate etilnog alkohola, koje se koriste kao gorivo u smislu ove Direktive, francuske državne vlasti moraju najkasnije do 31. prosinca 2003. izdati potrebne dozvole subjektima koji proizvode biološko gorivo. Dozvole će vrijediti najviše šest godina od datuma izdavanja. Sniženje navedeno u dozvoli može se primjenjivati od 1. siječnja 2004. do datuma prestanka važenja dozvole. Sniženja trošarina ne smiju biti veća od 35,06 eura/hl ili 396,64 eura/t za estere biljnih ulja i 50,23 eura/hl ili 297,35 eura/t za derivate etilnog alkohola, koji se koriste u spomenutim mješavinama. Sniženja trošarina će se prilagođavati, uzimajući u obzir promjene cijena sirovina, radi izbjegavanja pretjeranih nadoknada za dodatne troškove u vezi s proizvodnjom biogoriva. Odluka se primjenjuje s pravnim učinkom od 1. studenoga 1997. Prestaje važiti 31. prosinca 2003.,

–za izdavanje dozvola za primjenu diferencirane stope trošarine na mješavinu „gorivo za ogrjev za domaćinstvo/esteri biljnih ulja”. Da bi odobrila sniženje trošarine na mješavine koje sadrže estere biljnih ulja, koje se koriste kao gorivo u smislu ove Direktive, francuske državne vlasti moraju najkasnije do 31. prosinca 2003. izdati potrebne dozvole subjektima koji proizvode biološko gorivo. Dozvole će vrijediti najviše šest godina od datuma izdavanja. Sniženje navedeno u dozvoli može se primjenjivati od 1. siječnja 2004. do datuma prestanka važenja dozvole i ne može se produljiti. Sniženja trošarina ne smiju biti veća od 35,06 eura/hl ili 396,64 eura/t za estere biljnih ulja koja se koriste u spomenutim mješavinama. Sniženja trošarina će se prilagođavati, uzimajući u obzir promjene cijena sirovina, radi izbjegavanja pretjeranih nadoknada za dodatne troškove u vezi s proizvodnjom bio-goriva. Odluka se primjenjuje s pravnim učinkom od 1. studenoga 1997. Prestaje važiti 31. prosinca 2003.

7.IRSKA:

–za tekući naftni plin (LPG), prirodni plin i metan koji se koriste kao pogonsko gorivo,

–u motornim vozilima koja koriste invalidi,

–za vozila lokalnog javnog putničkog prijevoza,

–za diferencirane stope poreza na bezolovni benzin koje odražavaju različite ekološke kategorije, pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama predviđenima u ovoj Direktivi, a posebno s najnižim stopama oporezivanja utvrđenim njezinim člankom 7.,

–za diferencirane stope trošarina na dizel s niskim sadržajem sumpora,

–za proizvodnju aluminij-oksida u regiji Shannon,

–za zračnu navigaciju osim one obuhvaćene člankom 14. stavkom 1. točkom (b) ove Direktive,

–za navigaciju privatnih plovila za rekreaciju,

–za otpadna ulja koja se ponovno koriste kao gorivo, bilo izravno poslije prikupljanja ili nakon što prođu proces recikliranja otpadnih ulja, i kad je ponovno korištenje podložno porezu.

8.ITALIJA:

–za diferencirane stope trošarine na mješavine koje se koriste kao pogonsko gorivo, sa sadržajem 5 % ili 25 % biodizela, do 30. lipnja 2004. Sniženje trošarine ne može biti veće od iznosa trošarine koja je plativa na masu biogoriva koju sadrži proizvod koji zadovoljava uvjete za sniženje. Sniženje trošarine će se prilagođavati, uzimajući u obzir promjene cijena sirovina, radi izbjegavanja pretjeranih nadoknada za dodatne troškove u vezi s proizvodnjom bio-goriva,

–za sniženje stope trošarine na gorivo koje koriste cestovni prijevoznici, koja ne može biti ispod 370 eura na 1000 l, od 1. siječnja 2004. do 1. siječnja 2005.,

–za otpadne ugljikovodične plinove koji se koriste kao gorivo,

–za sniženu stopu trošarine na emulzije voda/dizel i voda/teško loživo ulje od 1. listopada 2000. do 31. prosinca 2005., pod uvjetom da je snižena stopa u skladu s obvezama koje su predviđene u ovoj Direktivi, a pogotovo s najnižim stopama trošarina,

–za metan koji se koristi kao gorivo u motornim vozilima,

–za nacionalne oružane snage,

–za vozila prve pomoći,

–za vozila lokalnog javnog putničkog prijevoza,

–za gorivo koje se koristi u taksijima,

–u nekim naročito nepovoljnim zemljopisnim područjima, za snižene stope trošarine na gorivo za domaćinstva i tekući plin koji se koristi za grijanje i distribuira kroz cjevovode u tim područjima, pod uvjetom da su stope u skladu s obvezama koje su predviđene u ovoj Direktivi, posebno s najnižim stopama trošarine,

–za potrošnju u regijama Val d’Aosta i Gorizia,

–za sniženje stope trošarine na benzin koji se troši na području Friuli-Venezia Giulia, pod uvjetom da su stope u skladu s obvezama koje su predviđene u ovoj Direktivi, posebno s najnižim stopama trošarine,

–za sniženje stope trošarine na mineralna ulja koja se troše u regijama Udine i Trst, pod uvjetom da su stope u skladu s obvezama koje su predviđene u ovoj Direktivi,

–za oslobođenje od trošarine na mineralna ulja za proizvodnju aluminij-oksida na Sardiniji,

–za sniženje stope trošarine na loživo ulje, za proizvodnju pare, i na plinsko ulje koje se koristi u pećima za sušenje i „aktiviranje” molekularnih sita u Reggio di Calabria, pod uvjetom da su stope u skladu s obvezama koje su predviđene u ovoj Direktivi,

–za zračnu navigaciju osim one obuhvaćene člankom 14. stavkom 1. točkom (b) ove Direktive,

–za otpadna ulja koja se ponovno koriste kao gorivo, bilo izravno poslije prikupljanja ili nakon što prođu proces recikliranja otpadnih ulja, i kad je ponovno korištenje podložno porezu.

9.LUKSEMBURG:

–za tekući naftni plin (LPG), prirodni plin i metan,

–za vozila lokalnog javnog putničkog prijevoza,

–za sniženje stope poreza na teško ulje kao poticaj za korištenje ekološki prihvatljivijih goriva. Takvo sniženje mora biti izričito povezano sa sadržajem sumpora, a ni u kom slučaju snižena stopa ne može biti ispod EUR 6,5 po toni,

–za otpadna ulja koja se ponovno koriste kao gorivo, bilo izravno poslije prikupljanja ili nakon što prođu proces recikliranja otpadnih ulja, i kad je ponovno korištenje podložno porezu.

10.NIZOZEMSKA:

–za tekući naftni plin (LPG), prirodni plin i metan,

–za uzorke mineralnih ulja namijenjenih za analize, pokusnu proizvodnju ili za ostale znanstvene potrebe,

–za uporabu u nacionalnim oružanim snagama,

–za primjenu diferenciranih stopa trošarine na LPG koji se koristi kao gorivo u javnom prijevozu,

–za diferencirane stope trošarine na LPG koji se koristi kao gorivo pri skupljanju otpada, čišćenju kanalizacije i u vozilima za čišćenje ulica,

–za diferencirane stope trošarine na dizel s niskim sadržajem sumpora (50 ppm – dijelova na milijun) do 31. prosinca 2004.,

–za diferencirane stope trošarine na benzin s niskim sadržajem sumpora (50 ppm – dijelova na milijun) do 31. prosinca 2004.

11.AUSTRIJA:

–za prirodni plin i metan,

–za tekući naftni plin (LPG) koji se koristi kao gorivo za vozila javnog prijevoza,

–za otpadna ulja koja se ponovno koriste kao gorivo, bilo izravno poslije prikupljanja ili nakon što prođu proces recikliranja otpadnih ulja, i kad je ponovno korištenje podložno porezu.

12.PORTUGAL:

–za diferencirane stope poreza na bezolovni benzin koje odražavaju različite ekološke kategorije, pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama predviđenima u ovoj Direktivi, a posebno s najnižim stopama oporezivanja utvrđenim njezinim člankom 7.,

–za oslobođenje od trošarina na tekući naftni plin (LPG), prirodni plin i metan koji se koriste kao gorivo u lokalnom javnom putničkom prijevozu,

–za sniženje stope trošarine na loživo ulje koje se troši na području Madeire; to sniženje ne smije biti iznad iznosa dodatnih troškova koji nastaju zbog prijevoza goriva u tu regiju,

–za sniženje stope poreza na teška goriva kao poticaj za korištenje ekološki prihvatljivijih goriva; to sniženje mora biti izričito povezano sa sadržajem sumpora, a stopa poreza kojom se tereti teško ulje mora se podudarati s najnižom stopom poreza na teško ulje, kako je utvrđeno pravom Zajednice,

–za zračnu navigaciju osim one obuhvaćene člankom 14. stavkom 1. točkom (b) ove Direktive,

–za otpadna ulja koja se ponovno koriste kao gorivo, bilo izravno poslije prikupljanja ili nakon što prođu proces recikliranja otpadnih ulja, i kad je ponovno korištenje podložno porezu.

13.FINSKA:

–za prirodni plin koji se koristi kao gorivo,

–za oslobođenje od trošarine na metan i tekući naftni plin za sve potrebe,

–za snižene stope trošarina na dizelsko gorivo i loživo ulje, pod uvjetom da su stope u skladu obvezama utvrđenim u ovoj Direktivi, a posebno s najnižim razinama oporezivanja propisanim člancima od 7. do 9.;

–za snižene stope trošarina na reformulirani bezolovni i olovni benzin, pod uvjetom da su stope u skladu obvezama utvrđenim u ovoj Direktivi, a posebno s najnižim razinama oporezivanja propisanim njezinim člankom 7.;

–za zračnu navigaciju osim one obuhvaćene člankom 14. stavkom 1. točkom (b) ove Direktive,

–za navigaciju privatnih plovila za rekreaciju,

–za otpadna ulja koja se ponovno koriste kao gorivo, bilo izravno poslije prikupljanja ili nakon što prođu proces recikliranja otpadnih ulja, i kad je ponovno korištenje podložno porezu.

14.ŠVEDSKA:

–za snižene stope poreza na dizel u skladu s ekološkim klasifikacijama,

–za diferencirane stope poreza na bezolovni benzin koje odražavaju različite ekološke kategorije, pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama predviđenima u ovoj Direktivi, a posebno s najnižim stopama trošarina,

–za diferenciranu stopu poreza na energiju na alkilatni benzin za dvotaktne motore, do 30. lipnja 2008., pod uvjetom da je ukupna trošarina koja se tereti u skladu s uvjetima ove Direktive,

–za oslobođenje od trošarine za biološki proizvedeni metan i ostale otpadne plinove,

–za sniženu stopu trošarine na mineralna ulja koja se koriste za industrijske potrebe, pod uvjetom da su stope u skladu s obvezama predviđenima u ovoj Direktivi,

–za sniženu stopu trošarine na mineralna ulja koja se koriste za industrijske potrebe, uz uvođenje stope koja je niža od standardne stope i snižene stope za velike potrošače energije, pod uvjetom da su te stope u skladu s obvezama koje su predviđene u ovoj Direktivi i ne uzrokuju narušavanje tržišnog natjecanja,

–za zračnu navigaciju osim one obuhvaćene člankom 14. stavkom 1. točkom (b) ove Direktive.

15.UJEDINJENA KRALJEVINA:

–za diferencirane stope trošarine za pogonsko gorivo u cestovnom prometu koje sadrži biodizel, te biodizel koji se čist koristi kao pogonsko gorivo u cestovnom prometu, do 31. ožujka 2007. Najniže stope Zajednice moraju se poštovati i ne smije biti pretjeranih nadoknada za posebne troškove proizvodnje biogoriva,

–za tekući naftni plin (LPG), prirodni plin i metan koji se koriste kao pogonsko gorivo,

–za snižene stope trošarine na dizel, kao poticaj za uporabu ekološki prihvatljivijih goriva,

–za diferencirane stope poreza na bezolovni benzin koje odražavaju različite ekološke kategorije, pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama predviđenima u ovoj Direktivi, a posebno s najnižim stopama oporezivanja utvrđenim njezinim člankom 7.,

–za vozila lokalnog javnog putničkog prijevoza,

–za diferenciranu stopu trošarine na emulzije voda/dizel, pod uvjetom da su diferencirane stope u skladu s obvezama koje su previđene u ovoj Direktivi, a posebno s najnižim stopama trošarine,

–za zračnu navigaciju osim one obuhvaćene člankom 14. stavkom 1. točkom (b) ove Direktive,

–za navigaciju privatnih plovila za rekreaciju,

–za otpadna ulja koja se ponovno koriste kao gorivo, bilo izravno poslije prikupljanja ili nakon što prođu proces recikliranja otpadnih ulja, i kad je ponovno korištenje podložno porezu.

🡻 2004/74/EZ članak 1. stavak 3. i Prilog kako je izmijenjeno ispravkom, SL L 195, 2.6.2004., str. 26.

PRILOG III.

Snižene stope oporezivanja i oslobođenja od takvih oporezivanja navedeni u članku 18.a stavku 1.:

1.Latvija

–za energente i električnu energiju koja se upotrebljava u lokalnim javnim putničkim prijevoznim vozilima;

2.Litva

–za ugljen, koks i lignit do 1. siječnja 2007.,

–za prirodni plin i električnu energiju do 1. siječnja 2010.,

–za orimulziju koja se upotrebljava za druge namjene osim za proizvodnju električne energije ili grijanje do 1. siječnja 2010.;

3.Mađarska

–za ugljen i koks do 1. siječnja 2009.;

4.Malta

–za plovidbu privatnim plovilima za rekreaciju,

–za zračnu plovidbu, osim one obuhvaćene člankom 14. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2003/96/EZ:

5.Poljska

–za gorivo za zrakoplove i goriva za motore s turbo izgaranjem i motorna ulja za motore zrakoplova, koje prodaje proizvođač tih goriva po nalogu ministra obrane ili nadležnog ministra unutarnjih poslova, za potrebe zrakoplovne industrije ili agencije za materijalne rezerve kako bi dopunila državne rezerve ili organizacijske jedinice zdravstvenog zrakoplovstva za potrebe tih jedinica,

–plinsko ulje za brodske motore i motore za pomorsku tehnologiju i motorna ulja za brodske motore i za pomorsku tehnologiju, koje prodaje proizvođač tih goriva po nalogu agencije za rezerve kako bi dopunila državne rezerve ili po nalogu ministra obrane za upotrebu u mornarici ili po nalogu nadležnog ministra unutarnjih poslova za upotrebu u pomorskoj tehnologiji,

–gorivo za zrakoplove i gorivo za motore s turbo izgaranjem i plinsko ulje za brodske motore i motore za pomorsku tehnologiju i ulja za motore zrakoplova, brodske motore i motore za pomorsku tehnologiju koje agencija za rezerve prodaje po nalogu ministra obrane ili nadležnog ministra unutarnjih poslova.

⇩ novo

PRILOG I.

🡹

PRILOG II.

Dio A

Direktiva stavljena izvan snage i popis njezinih naknadnih izmjena 
(iz članka 32.)

Dio B

Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo 
(iz članka 32.)

_____________

PRILOG III.

Korelacijska tablica

_____________