EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.11.2021.

COM(2021) 720 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Unija tržišta kapitala – Rezultati godinu dana nakon akcijskog plana

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Unija tržišta kapitala – Rezultati godinu dana nakon akcijskog plana

Uvod

Tržišta kapitala bitna su da bi se poduzećima u EU-u osigurala financijska sredstva za ulaganja i širenje, a i zato što ste gospodarstvo EU-a postupno oporavlja od krize koju je izazvao COVID-19. Međutim, tržišta kapitala EU-a i dalje su rascjepkana, pa je poduzećima otežano prikupljanje kapitala u EU-u. Integrirano tržište kapitala EU-a znatno bi doprinijelo održivom oporavku, održivom rastu i troškovno učinkovitoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Unija tržišta kapitala prilika je za rješavanje problema rascjepkanosti tržišta u EU-u. Napredak u provedbi akcijskog plana za uniju tržišta kapitala iz 2020. 1 stoga mora ostati prioritet politike EU-a. Zbog toga je predsjednica Ursula von der Leyen u pismu namjere iz rujna 2021. naglasila potrebu da se provede akcijski plan za uniju tržišta kapitala iz 2020. i zato se u programu rada Komisije naglašava potreba za potpuno razvijenim i integriranim europskim tržištima kapitala.

Godinu dana nakon donošenja akcijskog plana za uniju tržišta kapitala iz 2020. Europska komisija sada ispunjava svoje obveze i iznosi četiri zakonodavna prijedloga. Svi ti prijedlozi osmišljeni su tako da pridonesu ostvarenju ciljeva unije tržišta kapitala. Napreduje se u provedbi ostalih mjera za uniju tržišta kapitala i utire se put daljnjim ambicioznim rezultatima u 2022.

1.Još snažniji argumenti za uniju tržišta kapitala

2.Politička važnost unije tržišta kapitala

Gospodarski rast nakon COVID-a. Gospodarski oporavak od krize koju je izazvao COVID-19 najvažniji je prioritet EU-a. Iako je u 2020. zabilježen pad gospodarstva za 6,3 %, predviđa se da će se oporaviti brže nego što se očekivalo, te da će stopa rasta ove godine biti 5,0 %, a 2022. 4,3 % 2 . Zahvaljujući učinkovitim strategijama za suzbijanje virusa i velikom napretku u cijepljenju, države članice uspjele su postupno ponovno otvoriti svoja gospodarstva. 3  Iako će Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) strukturnim reformama i javno financiranim investicijskim projektima znatno pridonijeti oporavku 4 , za budući gospodarski rast ključna će biti snažna i dobro integrirana tržišta kapitala.

Zelena unija tržišta kapitala. Privatno financiranje ključno je za zelenu tranziciju. U okviru europskog zelenog plana EU je postavio pravno obvezujući cilj da do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. 5 Cilj mu je i jačanje otpornosti na klimatske promjene te preokretanje trenda gubitka bioraznolikosti i šire degradacije okoliša. Uz potporu strategije Komisije za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu 6 , EU je globalni predvodnik u razvoju tržišta zelenog kapitala koja bi privatna ulaganja usmjerila prema ambicioznim klimatskim i okolišnim ciljevima. Danas je EU privlačno mjesto za izdavanje zelenih obveznica i u 2020. u njemu je izdano oko 50% svih zelenih obveznica 7 . Nadalje, otprilike polovina zelenih obveznica izdanih u svijetu 2020. denominirana je u eurima 8 , što euro čini vodećom svjetskom valutom zelenog financiranja. Tržištu zelenih obveznica EU-a vjerojatno će dodatan poticaj biti Komisijin cilj da izdavanjem zelenih obveznica do kraja 2026. prikupi i do 30 % sredstava instrumenta NextGenerationEU, odnosno 240 milijardi EUR. Vodeći položaj EU-a u tom području jedinstvena je prilika za izgradnju istinski integriranog tržišta zelenog kapitala – zelene unije tržišta kapitala – koje može dati snažniji poticaj i široj integraciji tržišta kapitala EU-a. Međutim, da bi se zelena unija tržišta kapitala razvila i napredovala, nužno je ukloniti strukturne prepreke koje i dalje fragmentiraju tržišta kapitala po državnim granicama i koče uniju tržišta kapitala općenito.

Digitalna tranzicija. EU je postavio i ambiciozan cilj digitalizacije svojega gospodarstva. Za tu digitalnu transformaciju potrebna su znatna privatna ulaganja. Veliko, integrirano i učinkovito tržište kapitala – unija tržišta kapitala – ključno je za takva ulaganja. Istovremeno, nove tehnologije imaju potencijala za potporu integraciji tržišta kapitala, poboljšano pružanje financijskih usluga i povećanje njihove učinkovitosti u korist poduzeća i građana. Digitalizacija je, među ostalim i za male ulagače, već omogućila nove poslovne modele distribucije financijskih instrumenata preko posrednika kao što su banke, dopunjene izravnim pristupom putem specijaliziranih platformi ili poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom (FinTechs).

Otvorena strateška autonomija. Snažan, konkurentan i integriran financijski sustav okosnica je snažnog i dinamičnog gospodarstva. Osim što se njime financiraju etablirana poduzeća, neophodan je i za financiranje poduzeća budućnosti, „jednoroga” i novoosnovanih poduzeća u EU-u koja posluju u područjima od ključnog strateškog interesa za EU, kao što su kvantno inženjerstvo, poluvodiči, vodikova energija, farmaceutski i biotehnološki sektor te umjetna inteligencija. Iako otvorena prema globalnim financijskim tržištima, duboka i likvidna tržišta kapitala EU-a, utemeljena na konkurentnim i troškovno učinkovitim tržišnim infrastrukturama, kao što su središnje druge ugovorne strane, ključna su za smanjenje prekomjernog oslanjanja EU-a na pružatelje osnovnih financijskih usluga iz trećih zemalja. Unija tržišta kapitala, zajedno s bankovnom unijom, povećat će otvorenu stratešku autonomiju i globalnu gospodarsku ulogu EU-a te ojačati povjerenje u euro 9 .

3.Ciljevi unije tržišta kapitala

U akcijskom planu za uniju tržišta kapitala iz 2020. utvrđena su njezina tri temeljna cilja kako bi se ostvarile konkretne koristi za poduzeća i građane u EU-u.

Prvi cilj: dostupnije financiranje poduzeća u Uniji

Unija tržišta kapitala potrebna je kako bi se poduzećima u EU-u omogućilo raznovrsnije financiranje i smanjila njihova ovisnost o bankovnom financiranje. Taj je cilj od 2020. sve važniji jer poduzeća na izlasku iz krize koju je izazvao COVID-19 trebaju više kapitala, osobito vlasničkog. Unija tržišta kapitala omogućuje integriranija i razvijenija tržišta kapitala i time poduzećima omogućuje pristup većim i likvidnijim izvorima sredstava izravno od ulagača.

Drugi cilj: učiniti EU još sigurnijim mjestom za dugoročnu osobnu štednju i ulaganja

Štediše bi trebali moći ulagati u financijske proizvode koji najbolje odgovaraju njihovim sklonostima za ulaganje i preuzimanje rizika, a to za sve više njih znači i u proizvode koji zadovoljavaju okolišne, socijalne i upravljačke kriterije. Međutim, mnogi štediše ne koriste tržišta kapitala zato što nemaju povjerenja ili ne znaju što im je sve na raspolaganju, a tako se poduzećima smanjuje mogući dotok sredstava s tržišta kapitala. Zato je važno potaknuti male ulagatelje da iskoriste te mogućnosti uz odgovarajuću razinu zaštite. Predstojeća strategija za male ulagatelje, a donošenje joj je predviđeno za 2022., bavit će se upravo interesima malih ulagatelja.

Treći cilj: integracija nacionalnih tržišta kapitala u istinski jedinstveno tržište

Rascjepkanost EU-ovih tržišta kapitala slabi njegovu globalnu konkurentnost. Mjerama za uniju tržišta kapitala nastoje se ukloniti prepreke prekograničnim ulaganjima, među kojima su i neke duboko ukorijenjene, kao što su različiti i neučinkoviti stečajni okviri i pravila o porezu po odbitku, te ojačati putovnice za pružanje usluga na razini EU-a. To će pak poduzećima omogućiti pristup široj ponudi udruženog kapitala koji drže institucionalni i mali ulagatelji u cijelom EU-u.

4.Današnji paket zakonodavnih mjera – unija tržišta kapitala nakon godinu dana

Danas doneseni zakonodavni prijedlozi važan su korak u provedbi Komisijina akcijskog plana iz 2020. za uniju tržišta kapitala i ostvarenju tih ciljeva. Rješavaju se problemi raznih usluga tržišta kapitala i pridonosi ostvarivanju važnih ciljeva unije tržišta kapitala.

5.Europska jedinstvena pristupna točka (ESAP) omogućit će brojne financijske i poslovne prilike za poduzeća

Trenutačno su financijske informacije o poduzećima i financijskim proizvodima i njihovoj održivosti raspršene po državama članicama, na mnogim pristupnim točkama, na različitim jezicima i u različitim digitalnim formatima. Ta je fragmentacija prepreka ulaganjima, posebno prekograničnima.

Komisija predlaže uredbu o europskoj jedinstvenoj pristupnoj točki (ESAP) koju će osnovati Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). 10  ESAP će biti zajednički izvor javnih i besplatnih 11 informacija o poduzećima i investicijskim proizvodima iz EU-a, bez obzira na to gdje se u EU-u nalaze ili odakle potječu. Postupnim pristupom osigurat će se početak rada ESAP-a od 2024.

Zahvaljujući ESAP-u mogućnosti ulaganja bit će vidljivije i ulagačima iz EU-a i međunarodnim ulagačima. Time će financiranje postati pristupačnije poduzećima iz EU-a, posebno manjima i onima koja se nalaze na manjim tržištima kapitala, što će ulagačima uštedjeti vrijeme i resurse za traženje informacija, a građanima pomoći da lakše i sigurnije ulažu, što je cilj unije tržišta kapitala. Od ESAP-a će koristi imati i poduzetnici jer će im olakšati traženje poslovnih prilika u cijelom EU-u.

ESAP je i temelj Strategije za digitalne financije 12 . ESAP bi s vremenom trebao postati jedinstvena pristupna točka za financijske informacije o poduzećima i proizvodima i njihovoj održivosti, čime bi se riješio problem fragmentacije podataka po državama i omogućila bolja digitalna upotreba i ponovna upotreba informacija.

Važno je naglasiti i ESAP-ov veliki potencijal za poticanje zelene tranzicije. ESAP će omogućiti jednostavniji, centraliziran pristup okolišnim, socijalnim i upravljačkim podacima o poduzećima iz EU-a i informacijama o financijskim proizvodima koji zadovoljavaju okolišne, socijalne i upravljačke kriterije i tako će odgovoriti na sve veću potražnju gospodarskih subjekata i aktera civilnog društva za informacijama o održivosti i doprinijeti pravednom prelasku na održivost.

6.Zalaganje za dugoročna ulaganja putem europskih fondova za dugoročna ulaganja (ELTIF) 13  

Cilj je europskih fondova za dugoročna ulaganja (ELTIF) usmjeriti dugoročno financiranje prema uvrštenim i neuvrštenim malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), kao i dugoročnim infrastrukturnim projektima u raznim sektorima, kao što su energetski učinkovitija prometna infrastruktura, proizvodnja zelene energije, inovativne čiste tehnologije i projekti socijalne infrastrukture. Zato fondovi ELTIF moraju ostvariti svoj puni potencijal. Zasad su fondovi ELTIF i dalje malobrojni: do listopada 2021. u četiri države članice odobreno je samo njih 57. Sudionici na tržištu općenito smatraju da postojeća pravila o odobrenju za rad, politikama ulaganja, uvjetima poslovanja i izlasku ELTIF-a na tržište nisu dovoljno prilagođena dugoročnim ulaganjima. Uz prepreke za ulazak malih ulagača na tržište, to je razlog zašto su fondovi ELTIF manje privlačni i upraviteljima fondova i ulagačima.

Predložene izmjene okvira za fondove ELTIF učinit će ih privlačnijima. Ojačat će ulogu ELTIF-a kao dopunskog izvora financiranja za realno gospodarstvo i omogućiti im da bolje usmjere dugoročnu štednju u dugoročne investicijske projekte. Kad budu donesena, revidirana pravila proširit će kategorije imovine prihvatljive za ulaganja ELTIF-a, upraviteljima ELTIF-a omogućiti dodatnu fleksibilnost pri osnivanju, radu i izlasku ELTIF-a na tržište, a fondovi ELTIF će postati privlačniji jer će se ublažiti neki kriteriji za fondove ELTIF namijenjene samo profesionalnim ulagateljima. U skladu s ciljem unije tržišta kapitala da se poveća uloga malih ulagatelja, predloženim izmjenama i dalje se pruža zaštita ulagateljima, ali će se ukloniti i neki pragovi koji otežavaju pristup malih ulagatelja fondovima ELTIF.

Izmijenjena pravila pridonijet će izgradnji integriranije unije tržišta kapitala pa će gospodarstvo EU-a biti konkurentnije i otpornije. Tako će se pomoći i europskom zelenom planu i europskoj energetskoj uniji, jer će se privući dugoročna ulaganja potrebna za zelene i energetske infrastrukturne projekte. Fondovi ELTIF pogodni su i za financiranje tehnoloških inovacija i podršku digitalnoj tranziciji. Budući da se EU suočava s demografskim izazovima, fondovi ELTIF bi mogli pomoći i u financiranju projekata socijalne infrastrukture, kao što su bolnice ili socijalno stanovanje.

7.Diversifikacija financiranja za poduzeća preispitivanjem Direktive o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (AIFMD) 14

Sve se više ulaganja usmjerava putem financijskih posrednika na tržištima kapitala. Osobito alternativni investicijski fondovi (AIF-ovi) imaju sve važniju ulogu u financijskom posredovanju. Direktiva o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova od svojeg donošenja 2011. pridonosi stvaranju funkcionalnog jedinstvenog tržišta za alternativne investicijske fondove i omogućila je snažan regulatorni i nadzorni okvir za njihove upravitelje u EU-u.

Komisija predlaže ciljane izmjene okvira Direktive o UAIF-ima kako bi tržište AIF-ova postalo funkcionalnije i bolje integrirano. Izmjenama će se uskladiti regulatorni okvir za fondove koji odobravaju zajmove poduzećima, čime će se poduzećima iz EU-a olakšati pristup financiranju. Fondovi koji odobravaju zajmove osiguravaju financiranje za poduzeća iz EU-a kao održivu alternativu bankovnom kreditiranju, posebno ako se tradicionalni kreditori povuku zbog poteškoća na tržištu. Ti fondovi posluju prema različitim nacionalnim pravilima. Tako se jedinstveno tržište fragmentira, a tržišno natjecanje među sudionicima na tržištu ograničava. Nova će pravila proširiti mogućnosti financiranja za poduzeća te će im omogućiti rast, financiranje inovacija i ostvarivanje zelenih i digitalnih ciljeva u svim tržišnim uvjetima.

Revidirana će pravila ulagačima pružiti bolju zaštitu. Kao prvo, njihovi će interesi biti bolje zaštićeni jer će se upravitelji fondova koji svoje funkcije delegiraju trećim stranama pridržavati istih visokih standarda koji se primjenjuju u EU-u. Taj prijedlog objašnjava postojeća pravila i pridonosi konvergenciji nadzora, a istodobno potvrđuje da se delegiranjem omogućuje učinkovito upravljanje investicijskim portfeljima i stjecanje potrebnog stručnog znanja na određenom zemljopisnom tržištu ili o kategoriji imovine. Revidirana će pravila pridonijeti ukupnom uspjehu sektora investicijskih fondova u EU-u. Drugo, izmijenjena pravila potaknut će upravitelje otvorenih AIF-ova ili subjekata za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) da pravilno upotrebljavaju usklađene alate za upravljanje likvidnošću, što će im pomoći da učinkovito upravljaju likvidnosnim rizicima kako bi očuvali vrijednost ulaganja u razdoblju tržišnog stresa. To bi trebalo pridonijeti povjerenju ulagača u te instrumente ulaganja i povećati izglede za ulaganja malih ulagatelja.

8.Poboljšanje transparentnosti tržišta preispitivanjem Uredbe o tržištima financijskih instrumenata (MiFIR) 15   16

Učinkovita tržišna infrastruktura okosnica je pravilnog funkcioniranja jedinstvenog tržišta kapitala. Uredbom o tržištima financijskih instrumenata (MiFIR) uređuje se način trgovanja u EU-u. MiFIR je zadnjih desetak godina dorađen, a današnji će prijedlog dodatno pridonijeti konkurentnijem, transparentnijem, integriranijem trgovanju pod pravednijim uvjetima. Taj prijedlog pridonijet će nastavku procvata financijskih tržišta EU-a u promjenjivim globalnim trgovinskim okolnostima.

Financijska tržišta ovise o visokokvalitetnim tržišnim podacima. Zato su bitni dobro prilagođeni zahtjevi o transparentnosti, koji se odnose na informacije kao što su cijene i volumen transakcija, i pridonose formiranju cijena. Predloženim izmijenjenim pravilima povećat će se transparentnost tržišta jer se ograničava primjena izuzeća od objavljivanja podataka o trgovanju.

Trgovanje se neprestano razvija, a burze se sada natječu s investicijskim bankama 17 . Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za burze i investicijske banke, predloženim izmjenama dodatno će se uskladiti zahtjevi o transparentnosti i prakse trgovanja različitih aktera. Nastojat će i zaustaviti kontroverznu praksu sudionika u trgovanju koji brokerima nude poticaje ako upravo njima usmjere naloge klijenata, bez obzira na to je li to u najboljem interesu klijenata („plaćanje za dotok naloga”).

Kad budu donesena, revidirana pravila omogućit će i sveobuhvatan i brz pregled uvjeta trgovanja na burzama u EU-u i na drugim mjestima trgovanja 18 . Ta će pravila pridonijeti uspostavi konsolidiranog sustava objave podataka, uz odgovarajuće naknade burzama, posebno manjima, za prikupljanje podataka o dionicama. Svi ulagatelji, bili veliki ili mali, moći će pristupiti tržišnim podacima kako bi dobili konsolidirani pregled uvjeta trgovanja na tržištima EU-a i različitim financijskim instrumentima, kao što su dionice, fondovi čijim se udjelima trguje na burzi i obveznice. Time će se smanjiti informativna prednost koju najveći akteri na tržištu imaju u odnosu na druge, posebno na manje upravitelje imovine, banke i privatne brokere koji si možda ne mogu priuštiti skupe usluge prodavača podataka. Transparentnijim uvjetima trgovanja među sudionicima u trgovanju smanjit će se i rizici izvršenja transakcija. Taj će sustav biti dostupan i malim ulagateljima, što će pridonijeti demokratizaciji trgovanja u EU-u.

9.Unija tržišta kapitala u budućnosti – očekivani rezultati za 2022.

Zakonodavni prijedlozi koji su danas doneseni, uz zakonodavne prijedloge o preispitivanju Direktive Solventnost II 19 i paketu o bankarstvu 20 koji su već doneseni ove godine 21 , važni su koraci na putu prema stvaranju unije tržišta kapitala. No Komisija ne staje na tome. U tijeku je rad na drugim mjerama iz akcijskog plana za uniju tržišta kapitala iz 2020., koje bi trebale biti dovršene u ovom mandatu Komisije. U ovom se odjeljku navode određene mjere za uniju tržišta kapitala planirane za 2022. Stanje provedbe ostalih mjera opisano je u Prilogu ovoj Komunikaciji.

3.1. Preispitivanje pravila za uvrštenje na burzu kako bi se poduzećima omogućilo prikupljanje sredstva na javnim tržištima

Prikupljanje kapitala na javnim tržištima EU-a i dalje je skupo i nepraktično, posebno za MSP-ove. Zbog toga je u akcijskom planu za uniju tržišta kapitala iz 2020. najavljeno da će Komisija pojednostavniti pravila EU-a o uvrštavanju na burzu. U svibnju 2021. stručna skupina za MSP-ove objavila je 12 preporuka o tome kako MSP-ovima olakšati pristup javnim tržištima 22 . Na temelju tih preporuka i na temelju akta o uvrštenju MSP-ova 23 te mjera koje su suzakonodavci donijeli u okviru paketa za oporavak tržišta kapitala 24 , Komisija sada planira u drugoj polovini 2022. donijeti zakonodavni prijedlog kojim će se uz očuvanje integriteta tržišta i zaštite ulagača smanjiti birokratske prepreke za poduzeća koja žele prikupljati sredstva na javnim tržištima EU-a. Tim će se prijedlogom kritički ocijeniti pravila koja se primjenjuju na poduzeća koja prolaze kroz postupak uvrštenja na burzu 25 i poduzeća koja su već uvrštena na javna tržišta EU-a. Ta će inicijativa pridonijeti rastu javnih tržišta u EU-u, njihovoj učinkovitosti i likvidnosti pa će postati globalno konkurentnija, a omogućit će i bolju dodjelu kapitala održivim i inovativnim poduzećima.

3.2. Otvoreni financijski okvir za potporu tržištima kapitala i stvaranje dodane vrijednosti za potrošače i poduzeća

Nakon akcijskog plana za uniju tržišta kapitala iz 2020. i strategije za digitalno financiranje 26 , Komisija će ubrzano raditi na tome da podatkovno gospodarstvo bude što korisnije za tržišta kapitala, potrošače i poduzeća u EU-u. U skladu s predstojećim prijedlogom akta o podacima i na temelju evaluacije Direktive o platnim uslugama II 27 , cilj je „okvira otvorenog financiranja” omogućiti da financijske institucije dijele i ponovno upotrebljavaju podatke za stvaranje novih usluga, uz suglasnost klijenata i u skladu s pravilima o zaštiti podataka 28 i jasnim sigurnosnim mjerama. Tako će za inovativne financijske usluge biti dostupno više podataka, a potrošačima će se omogućiti veći izbor i olakšati traženje proizvoda koji najbolje odgovaraju njihovim sklonostima za ulaganja, među ostalim u pogledu održivosti, a omogućit će im se i da zadrže kontrolu nad svojim podacima, što se odnosi i na osobe koje im mogu pristupiti. To bi trebalo izravno doprinijeti većem sudjelovanju malih ulagatelja. Otvoreno financiranje može pozitivno utjecati i na pristup financiranju za MSP-ove. Za njih bi bilo korisno da različiti pružatelji financijskih usluga procijene njihov gospodarski profil i ponude rješenja za financiranje koja najbolje odgovaraju njihovim potrebama.

Okvir „otvorenog financiranja” temeljit će se na načelu jednakih uvjeta za postojeće i nove sudionike. Koristi od razmjene podataka nisu ograničene na financiranje. Otvorenim financiranjem stoga će se dopuniti Komisijine šire inicijative o podacima.

Kako bi izgradila otvoreno financiranje izvan područja primjene Direktive o platnim uslugama II, Komisija će usvojiti pristup odozdo prema gore, nadovezati se na svoj rad s dionicima na prvom skupu konkretnih slučajeva upotrebe i prikupljati informacije od nedavno osnovane stručne skupine za europski prostor za financijske podatke. Drugi korak bit će predstavljanje zakonodavnog prijedloga novog okvira za otvoreno financiranje koji će se temeljiti na inicijativama za širi pristup podacima i biti potpuno usklađen s njima, kako je najavljeno u Strategiji za digitalne financije.

Osim toga, Komisija će donijeti strategiju za nadzorne podatke koja će poboljšati standardizaciju i dijeljenje podataka u skladu s pravilima o zaštiti podataka i tako financijskim nadzornim tijelima u EU-u omogućiti učinkovito prikupljanje i upotrebu podataka potrebnih za rad. Ciljevi te strategije bit će modernizacija nadzornog izvješćivanja u EU-u i smanjenje opterećenja i troškova izvještajnih subjekata kao što su banke, osiguravajuća društva i druge financijske institucije.

3.3. Financijska pismenost

Ulagateljima na tržištima kapitala potrebna je dobra financijska pismenost. Financijska pismenost može pomoći pojedincima da odgovorno ulažu na tržištima kapitala i da bolje razumiju rizike, među ostalim u pogledu održivosti. Osim toga, dok digitalizacija financijskih usluga i sve veća ponuda održivih financijskih proizvoda i usluga otvaraju nove mogućnosti za potrošače, za pojedince nastaju i nove potrebe za učenjem. Naposljetku, i demografske promjene u EU-u, ponajviše starenje stanovništva, stvaraju pritisak na sustave socijalne skrbi. Od pojedinaca se sve više očekuje da preuzmu odgovornost za pripremu za vlastito umirovljenje. Međutim, različite skupine stanovništva imaju različitu razinu financijske pismenosti, a manje likvidne skupine ne znaju uvijek kako najbolje iskoristiti svoj novac.

Na temelju zaključaka procjene izvedivosti 29 najavljenih u akcijskom planu za uniju tržišta kapitala iz 2020. Komisija u suradnji s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj i s državama članicama priprema okvir financijskih kompetencija za odrasle koji bi trebao biti spreman do kraja ove godine. Zatim počinje priprema okvira financijskih kompetencija za mlade. Tim će se okvirima definirati kompetencije potrebne ljudima u EU-u za donošenje razumnih odluka o osobnim financijama. Okviri će poticati razmjenu najboljih primjera iz prakse u financijskom obrazovanju među državama članicama i privatnim dionicima.

3.4. Nesolventnost trgovačkih društava: predvidljiviji ishod za poduzeća i ulagatelje 

Na integriranim tržištima kapitala pružatelji financijskih sredstava trebali bi pri odobravanju kredita imati sličnu razinu povjerenja u poduzeća preko granice kao i u ona na domaćem tržištu. Za to je bitan visok stupanj pravne sigurnosti u pogledu posljedica u slučaju financijskih poteškoća poduzeća. Međutim, propisi država članica o nesolventnosti trenutačno se znatno razlikuju. Sličniji propisi o nesolventnosti u cijelom EU-u pridonijet će integraciji nacionalnih tržišta kapitala. To je dugoročni pothvat jer su propisi o nesolventnosti složeni i odražavaju nacionalne političke odluke o tome kako najbolje zaštititi osjetljive dionike u slučaju nesolventnosti poduzeća.

Komisija će do trećeg tromjesečja 2022. predložiti inicijativu kojom će nastojati uskladiti ciljane aspekte okvira i postupaka u slučaju nesolventnosti poduzeća. Ovisno o procjeni učinka, Komisija će predložiti direktivu. Točno područje primjene tog prijedloga direktive bit će predmet daljnje rasprave s državama članicama i Europskim parlamentom. Taj prijedlog direktive mogao bi se dopuniti preporukom Komisije.

Zaključak

COVID-19 ubrzao je strukturne promjene koje su već trajale u EU-u. Te strukturne promjene odnose se na demografiju, geopolitički položaj, digitalizaciju – ne samo u financijama – te put prema ugljičnoj neutralnosti i široj održivosti. Snažna i integrirana tržišta kapitala omogućit će EU-u da upravlja tim promjenama, a svojim građanima i poduzećima osigura otpornu i konkurentnu budućnost.

Zato je toliko važno održati politički zamah koji je potaknuo stvaranje unije tržišta kapitala. Komisija danas ispunjava četiri obveze koje je 2020. preuzela akcijskim planom za uniju tržišta kapitala, a u punom je zamahu i priprema ostalih mjera.

Od 2015., kad je pokrenuta inicijativa o uniji tržišta kapitala, Europski parlament i države članice neprestano naglašavaju potrebu da EU ima velika, snažna i integrirana tržišta kapitala. Sada je vrijeme da pokažu svoju predanost uniji tržišta kapitala, ubrzaju zakonodavni postupak i zadrže razinu ambicioznosti prijedloga.

(1)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Unija tržišta kapitala, akcijski plan iz 2020.: Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća, COM(2020) 590 24.9.2020.

(2)

Europska komisija, Europska ekonomska prognoza, jesen 2021.

(3)

Međutim, COVID-19 još nije poražen, što se vidi iz nedavnog naglog rasta broja slučajeva zaraze COVID-om 19.

(4)

Zato Europska komisija u okviru Instrumenta za tehničku potporu nastavlja državama članicama pružati tehničku potporu u pripremi i provedbi reformi, među kojima su i reforme radi daljnjeg razvoja tržišta kapitala.

(5)

Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”), SL L 243, 9.7.2021., str. 1.

(6)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu, COM(2021) 390, 6.7.2021.

(7)

Procjena učinka priložena Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskim zelenim obveznicama, SWD/2021/181, 6. 7.2021.

(8)

Izvješće o europskoj financijskoj stabilnosti i integraciji 2021. (EFSIR), SWD(2021) 113, 25.5.2021. 

(9)

 Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti, COM(2021) 32 final, 19.1.2021.

Strateško izvješće o predviđanjima za 2021. – kapaciteti i sloboda djelovanja EU-a, COM(2021) 750 final, 8.9.2021.

(10)

Uredbu o osnivanju ESAP-a prate direktiva i uredba u kojima se navode informacije u relevantnim propisima EU-a koje trebaju postati dostupne u ESAP-u, kao i određene značajke tih informacija koje se odnose na format.

(11)

ESMA može ponuditi dodatne usluge uz naknadu.

(12)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji za digitalne financije za EU, COM(2020) 591, 24. 9.2020. 

(13)

Uredba (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja, SL L 123, 19.5.2015., str. 98.

(14)

Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010, SL L 174, 1.7.2011., str. 1.

(15)

Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, SL L 173, 12.6.2014., str. 84.

(16)

 Preispitivanje uredbe o MiFIR-u popraćeno je i ograničenim prilagodbama Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU, SL L 173, 12.6.2014., str. 349. (MiFID).

(17)

Otkad se MiFID I počeo primjenjivati, ukupni broj multilateralnih mjesta trgovanja i sistematskih internalizatora u EGP-u povećao se za 344, pa sada postoji 476 mjesta trgovanja.

(18)

Informacije o trgovanju trenutačno se objavljuju uz zakašnjenje od 15 minuta.

(19)

Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/138/EZ u pogledu proporcionalnosti, kvalitete nadzora, izvješćivanja, mjera dugoročnih jamstava, makrobonitetnih alata, rizika za održivost, nadzora grupe i prekograničnog nadzora, COM(2021) 581 final. Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju društava za osiguranje i društava za reosiguranje i o izmjeni direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2009/138/EZ, (EU) 2017/1132 i uredaba (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 648/2012, COM(2021) 582.

(20)

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu zahtjeva za kreditni rizik, za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, operativni rizik, tržišni rizik i najnižu ukupnu vrijednost rizika, COM(2021) 664 final. Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja i okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika te o izmjeni Direktive 2014/59/EU, COM(2021) 663 final, 27.10.2021. Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2014/59/EU u pogledu bonitetnog tretmana grupa globalnih sistemski važnih institucija sa strategijom sanacije s višestrukim točkama pristupanja i metodologije za neizravni upis instrumenata prihvatljivih za ispunjenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, COM(2021)665 final, 27.10.2021. .

(21)

 Vidjeti mjeru 4. iz akcijskog plana za uniju tržišta kapitala iz 2020.

(22)

Završno izvješće tehničke stručne skupine dionika (TESG) o MSP-ovima: Empowering EU capital markets – Making listing cool again (Jačanje tržišta kapitala u EU-u – Jednostavnije uvrštenje na burzu), 25. 5.2021.

(23)

Uredba (EU) 2019/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive 2014/65/EU te uredaba (EU) br. 596/2014 i (EU) 2017/1129 u pogledu promicanja upotrebe rastućih tržišta MSP-ova, SL L 320/1, str. 1.

(24)

 Direktiva (EU) 2021/338 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2021. o izmjeni Direktive 2014/65/EU u pogledu zahtjeva za informacije, upravljanja proizvodima i ograničenja pozicija, i direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/878 u pogledu njihove primjene na investicijska društva, radi potpore oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19, SL L 68, 26.2.2021., str. 14.

(25)

Među ostalim i putem alternativnih subjekata, kao što su trgovačka društva posebne namjene (SPAC-ovi).

(26)

  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji za digitalne financije za EU, COM(2020) 591 , 24.9.2020.

(27)

 Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ, SL L 337, 23.12.2015., str. 35..

(28)

Trebalo bi postupati u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (EU)2016/679 (GDPR).

(29)

 Report on the results of the feasibility assessment for the development of a financial competence framework in the EU (Izvješće o rezultatima procjene izvedivosti za razvoj okvira financijskih kompetencija u EU-u (europa.eu)), 8. 4.2021.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.11.2021.

COM(2021) 720 final

PRILOZI

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Unija tržišta kapitala - rezultati godinu dana nakon akcijskog plana