REZOLUCIJA (EU) 2021/1549 EUROPSKOG PARLAMENTA

od 29. travnja 2021.

s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019., dio IV. – Sud Europske unije

EUROPSKI PARLAMENT,

—	uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019., dio IV. – Sud Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0064/2021),

A.

budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice želi istaknuti da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna utemeljenog na uspješnosti kao i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

Upravljanje proračunom i financijama

1.

sa zadovoljstvom prima na znanje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2019. nije utvrdio nikakve bitne manjkavosti u područjima u kojima je bila provedena revizija, a to su upravljanje ljudskim resursima i nabava za Sud Europske unije („Sud”);

2.

pozdravlja činjenicu da je na temelju svojih revizorskih aktivnosti Revizorski sud zaključio da plaćanja u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. za administrativne i druge rashode Suda ne sadrže značajne pogreške te da su ispitani nadzorni i kontrolni sustavi bili djelotvorni;

3.

općenito žali što je 9. poglavlje godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2019. pod naslovom „Administracija” prilično ograničeno kao što su i njegovi zaključci, iako se naslov 5. „Administracija” višegodišnjeg financijskog okvira smatra naslovom niskog rizika; traži da se revizijski rad za to poglavlje više usmjeri na pitanja od velike važnosti ili čak ključne važnosti za Sud;

4.

primjećuje da je proračun Suda iznosio 429 468 936 EUR (410 025 089 EUR 2018. i 399 344 000 EUR 2017.) i da je stopa izvršenja bila 98,7 % (u usporedbi s 99,18 % 2018. i 98,69 % 2017.); prima na znanje visoku stopu izvršenja proračuna za glavu 1. (osobe koje rade za instituciju) i glavu 2. (zgrade, namještaj, oprema i razni poslovni izdaci), pri čemu je stopa izvršenja za glavu 1. iznosila 98,4 % (u usporedbi s 99 % 2018. i 98,6 % 2017.) te 99,6 % za glavu 2. (u usporedbi s 99,8 % 2018. i 98,1 % 2017.);

5.

napominje da je gotovo 75 % proračuna Suda dodijeljeno za rashode za članove i osoblje (glava 1.) te da je gotovo 25 % dodijeljeno za infrastrukturne rashode (glava 2.), prije svega za zgrade i informacijske tehnologije; primjećuje da su odobrena sredstva prenesena iz 2018. u 2019. iznosila 21 092 468 EUR (uglavnom od zgrada, što je iznosilo 15 038 328 EUR), od čega je 87,21 % iskorišteno 2019. u usporedbi s 85,45 % 2018.;

6.

sa zabrinutošću primjećuje da Sud i dalje precjenjuje neke obveze kako je navedeno u rezoluciji o razrješnici iz 2017.; za proračunsku liniju 104. „misije za članove”299 750 EUR za obveze u odnosu na 34 340 EUR za plaćanje; za proračunsku liniju 162. „službene osobe koje rade za instituciju”498 500 EUR za obveze u odnosu na 272 898 EUR za plaćanje; za proračunsku liniju 106. „osposobljavanje članova”277 065 EUR za obveze u odnosu na 164 263 EUR za plaćanje; a za proračunsku liniju 1612. „osposobljavanje osoba koje rade za instituciju”1 528 061 EUR za obveze u odnosu na 706 717 EUR za plaćanje; napominje, međutim, da su 2020. isplaćeni znatni iznosi iz prenesenih obveza; poziva Sud da nastavi ulagati napore u dobro financijsko upravljanje za sve proračunske linije kako bi se izbjegla znatna odstupanja između obveza i plaćanja;

Ljudski potencijali

7.

primjećuje da je Sud 2019. zapošljavao 2 256 osoba (u usporedbi s 2 217 godine 2018. i 2 180 godine 2017.); ističe da je raspodjela radnih mjesta prema sektoru aktivnosti i dalje slična onoj iz proteklih godina te da se barem 85 % radnih mjesta odnosi na sudske i jezične aktivnosti; prima na znanje da je stopa popunjenosti radnih mjesta 2019. i dalje bila na vrlo visokoj razini od oko 97 %, slično onoj 2018.; međutim, primjećuje, određene poteškoće pri zapošljavanju zbog većih ograničenja u pogledu mogućnosti razvoja karijere i niske razine osnovnih plaća za početne razrede u odnosu na visoke troškove života u Luksemburgu; ponavlja svoju zabrinutost zbog sve većeg problema razlike u kupovnoj moći za javne službenike Unije u Luksemburgu;

8.

naglašava važnost rješavanja nedostatka rodne ravnoteže unutar kolegija sudaca; naglašava predanost Odbora Parlamenta za proračunski nadzor rodnoj ravnoteži; međutim, potvrđuje činjenicu da nastojanja u području jednakih mogućnosti postaju sve vidljivija na administrativnoj razini, uz udio žena od 41 % na srednjim rukovodećim položajima i 40 % na višim rukovodećim položajima; primjećuje da općenita raspodjela osoblja uključuje 39 % muškaraca i 61 % žena te da raspodjela osoblja iz skupine AD uključuje 46 % muškaraca i 54 % žena;

9.

naglašava potrebu poboljšanja u pogledu geografske ravnoteže osoblja, posebno u odnosu na rukovodeće položaje u pogledu činjenice da je sredinom 2020. godine 15 od 58 načelnika odjela (25,8 %) i samo 2 od 15 direktora (13,3 %) dolazilo iz država članica koje su pristupile Uniji nakon svibnja 2004. (u usporedbi s 15 od 57 načelnika odjela i 2 od 13 direktora 2018.); snažno potiče Sud da pojača svoje napore u tom pogledu poticanjem prijava kandidata čije državljanstvo nije dovoljno zastupljeno i korištenjem međuinstitucijskih razmjena;

10.

traži od Odjela za jednake mogućnosti i raznolikost Suda da procijeni mogućnosti daljnjeg jačanja i integriranja načela jednakih mogućnosti u zapošljavanje, osposobljavanje, razvoj karijere i radne uvjete te da podigne razinu osviještenosti osoblja o tim aspektima;

11.

sa zabrinutošću primjećuje velik broj slučajeva sindroma izgaranja na poslu (burnout) prijavljen posljednjih godina unutar Suda; pozdravlja činjenicu da je 2019. Sud poduzeo nekoliko mjera kako bi spriječio i riješio slučajeve sindroma izgaranja, kao što su zapošljavanje psihologa, osposobljavanje osoblja i obvezan program osposobljavanja za rukovodeće osoblje uključujući važnu komponentu dobrobiti; smatra da bi sve odluke u pogledu mjera proračunskih rezova i smanjenja broja osoblja trebale biti usklađene s načelom održavanja visoke kvalitete rezultata, poštovanjem dobrobiti i zadovoljstva osoblja i uzeti u obzir stalni porast radnog opterećenja Suda tijekom proteklih godina; potiče Sud da pomno prati učinkovitost novouvedenih mjera protiv sve većeg radnog opterećenja te da uloži veće napore kako bi spriječio sindrom izgaranja na poslu; potiče Sud da dovrši uspostavu postojećih fleksibilnih radnih uvjeta uz zaštitu prava zaposlenika da budu nedostupni;

12.

pozdravlja korake koje je Sud poduzeo kako bi ocijenio je li radno opterećenje razmjerno raspoređeno među različitim timovima i članovima osoblja u cilju smanjenja slučajeva sindroma izgaranja na poslu povećanja učinkovitosti; primjećuje da predsjednici Suda i Općeg suda snose odgovornost za raspodjelu predmeta uzimajući u obzir postojeće i očekivano radno opterećenje; ističe činjenicu da su na raspolaganju bili alati za preciznu procjenu situacije uključujući analizu radnog opterećenja svakih šest tjedana; primjećuje da, kad je riječ o administrativnim službama, uzimajući u obzir stalno povećanje radnog opterećenja i ograničene raspoložive resurse, rukovodeće osoblje kontinuirano prati radno opterećenje i njegovu raspodjelu među različitim članovima osoblja kako bi se mogle provesti odgovarajuće prilagodbe;

13.

izražava zabrinutost zbog činjenice da je 2019. na Sudu bilo samo 48,5 % plaćenih pripravništava; međutim, primjećuje porast tog udjela s 31,7 % 2018.; uviđa da je 2019. bila prijelazna godina prema postupnom uvođenju novog sustava (Odluka Suda od 3. prosinca 2018. kojom se predviđa uzimanje pripravnika koje plaćaju institucije); prima na znanje procjenu da će Sud 2020. platiti 75 % svojih pripravnika; primjećuje da su sva pripravništva otkazana zbog krize izazvane bolešću COVID-19 bila neplaćena pripravništva; hitno poziva Sud da na temelju međuinstitucijskih sporazuma čiji je potpisnik stažistima ponudi plaćene ugovore kojima se pokrivaju barem troškovi života, uz iznimku slučajeva u kojima stažisti primaju isplate iz drugih izvora;

14.

sa zadovoljstvom prima na znanje da se 2019., u okviru treće i završne faze strukturne reforme koja je donesena 2015., Općem sudu pridružilo sedam dodatnih sudaca, što je dovelo do udvostručenja broja sudaca Općeg suda;

15.

napominje da je 2019. Sud napustilo pet članova i da su došla četiri nova, dok je Opći sud napustilo osam članova i da je došlo 14 novih; naglašava da sada broj sudaca Općeg suda iznosi 52, u skladu s odlukom o postupnom udvostručenju broja sudaca; podsjeća da kvaliteta sudskih odluka i reforma Općeg suda koja je u tijeku nisu bili obuhvaćeni revizijom Revizorskog suda iz 2017., ali da Sud upućuje na članak 3. stavak 1. Uredbe (EU, Euratom) 2015/2422 u kojem se navodi da „do 26. prosinca 2020. Sud za Europski parlament, Vijeće i Komisiju treba sastaviti izvješće o funkcioniranju Općeg suda, odnosno o učinkovitosti Općeg suda, nužnosti i djelotvornosti povećanja broja sudaca na 56, upotrebi i djelotvornosti resursa te daljnjem osnivanju specijaliziranih vijeća i/ili drugim strukturnim promjenama” (1);

16.

traži od Suda da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o svim poboljšanjima u pogledu učinkovitosti administrativnih procesa koja se čine ključnima s obzirom na sve veće radno opterećenje; ponovno naglašava potrebu za tekućim reformama kako bi se osiguralo da je Sud spreman odgovoriti na buduće izazove i dodatno poboljšalo njegove ukupne rezultate u cilju izbjegavanja neopravdanih kašnjenja u obradi predmeta;

Politika u području etike i integriteta

17.

pozdravlja izmjene unutarnjeg pravnog okvira u vezi s putovanjima zastupnika, posebno u pogledu upotrebe službenih automobila i vozača; primjećuje da je korištenje vozača sada moguće samo u dva konkretna slučaja: prethodno odobrenih poslovnih putovanja na koje odlaze članovi u svrhu vanjskih aktivnosti (pravila kojima se uređuju takva poslovna putovanja ne predviđaju situacije, osim u slučaju iznimnih okolnosti, u kojima bi se od vozača moglo tražiti da putuje u zemlju podrijetla člana ili u bilo koju drugu zemlju a da u vozilu ne vozi člana) i putovanja koja diktiraju posebne okolnosti (zdravstveni ili medicinski razlozi, sigurnosni razlozi i slučajevi više sile);

18.

prima na znanje da je 2019. prijavljen jedan navodni slučaj uznemiravanja i da je zaključeno da navodne činjenice nisu odgovarale uznemiravanju kako je definirano u članku 12.a Pravilnika o osoblju; primjećuje da je 2019. temeljem pritužbi za uznemiravanje od strane članova osoblja zaključena jedna istraga te da je taj predmet rješavan u obliku administrativne istrage koju je vodio bivši sudac Službeničkog suda; prima na znanje da nisu primljene nikakve druge pritužbe i nije bilo rashoda u smislu vođenja predmeta pred sudom ili presuda; sa zadovoljstvom prima na znanje da su pravila i postupci protiv uznemiravanja objavljeni na intranetskim stranicama Suda u cilju promicanja radnog okruženja u kojem se zaposlenici jedni prema drugima odnose s uvažavanjem i sprečavanja svakog oblika uznemiravanja;

19.

primjećuje jedan slučaj prijave zviždača 2019., koji je doveo do prve primjene pravila Suda o zviždačima donesenih 2017.; pozdravlja činjenicu da je taj slučaj pokazao da su pravila „primjerena svrsi”; prima na znanje da se nije smatralo nužnim obavijestiti Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) jer je zahvaljujući informacijama koje su mu bile dostupne Sud mogao donijeti odgovarajuće odluke; ipak traži od Suda da o tom slučaju izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

20.

pozdravlja osposobljavanje pod nazivom „pravila dobrog ponašanja” provedeno 2019. uz sudjelovanje 63 člana osoblja; primjećuje da je to osposobljavanje osmišljeno kako bi se pridošlice i ostale članove osoblja informiralo o njihovim obvezama u skladu s Pravilnikom o osoblju te o Uvjetima zaposlenja ostalih službenika; sa zadovoljstvom prima na znanje da su tečajevima obuhvaćene teme kao što su uznemiravanje, prijave zviždača, sprečavanje sukoba interesa i druga etička pitanja; pozdravlja činjenicu da su prijave zviždača i sukobi interesa uključeni i u sadržaj osposobljavanja u području financija; potiče Sud da nastavi sustavno provoditi to osposobljavanje za nove zaposlenike, a povremeno i za ostatak osoblja; poziva Sud da promiče i druga osposobljavanja slične prirode;

21.

primjećuje da su, kad je riječ o spisima koji se odnose na pritužbe upućene Europskom ombudsmanu, 1. siječnja 2019. bila u tijeku dva predmeta, a jedan je predmet otvoren 2019.; pozdravlja činjenicu da su sva tri predmeta zaključena 2019. a da Europski ombudsman nije utvrdio postojanje nepravilnosti;

22.

pozdravlja osnivanje Odjela za jednake mogućnosti i raznolikost u Upravi za ljudske resurse i upravljanje osobljem, čiji je cilj razviti i provesti politiku kojom se posebna pozornost posvećuje integraciji načela jednakih mogućnosti i raznolikosti u različite postupke upravljanja ljudskim resursima; te traži od Suda da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o provedbi i rezultatima rada;

23.

izražava zabrinutost zbog činjenice da Sud nije mogao pružiti informacije o svojim unutarnjim postupcima povezanima sa sukobom interesa tipa „rotirajućih vrata” u pogledu starijih članova osoblja; podsjeća na zahtjev Odbora Parlamenta za proračunski nadzor da se u tom pogledu bez odgode uspostave i objave stroga pravila; podsjeća i na inicijativu Europskog ombudsmana iz 2018. o tome kako najbolje provesti odredbe Pravilnika o osoblju o „rotirajućim vratima”;

24.

primjećuje uspostavljena pravila kojima se uređuje zapošljavanje nakon isteka mandata članova Suda; prima na znanje da kodeks ponašanja određuje različite vrste ograničenja kao što su trogodišnje razdoblje čekanja tijekom kojeg bivši članovi ne smiju zastupati strane u predmetima koji se vode pred Sudom; te dodatno prima na znanje da bivši članovi ne smiju ni na koji način biti uključeni u predmete koji su bili u tijeku pred sudom čiji su bili članovi ili u predmete povezane s drugim predmetima, koji su u tijeku ili su zaključeni, na kojima su radili kao članovi suda;

25.

pozdravlja činjenicu da je Sud, u skladu sa zahtjevom Odbora za proračunski nadzor, objavio na svojim internetskim stranicama popis vanjskih aktivnosti svojih članova; apelira da se u cilju transparentnosti u pogledu takvih pitanja objave detaljnije informacije kao što su svrha, datum, mjesto održavanja te troškovi putovanja i boravka u vezi s navedenim aktivnostima te je li te troškove platio Sud ili treća strana; primjećuje da bavljenje vanjskim aktivnostima podliježe prethodnom odobrenju, mora biti obuhvaćeno dužnostima članova u pogledu širenja sudske prakse i mora biti u skladu sa zahtjevima kodeksa ponašanja;

26.

potiče Sud da pojača svoja nastojanja kako bi dovršio opći paket mjera povezan s kodeksom ponašanja za osoblje; podsjeća da je posljednji revidirani kodeks ponašanja za članove stupio na snagu 1. siječnja 2017.; ponovno naglašava potrebu za detaljnim odredbama povezanima s pitanjima kao što su sukob interesa, vanjske aktivnosti, profesionalna djelatnost nakon isteka mandata i plaćeno zaposlenje bračnog druga; primjećuje da je dodatno radno opterećenje uzrokovano trenutačnom zdravstvenom situacijom dovelo do kašnjenja u postupku;

27.

izražava zabrinutost zbog samodostatnosti izjava o financijskim interesima; poziva Sud na ubrzavanje postupka ispitivanja može li se taj mehanizam poboljšati u pogledu načela neovisnosti sudaca i izvješćivanja Odbora za proračunski nadzor; prima na znanje da svaki član podnosi izjavu o financijskim interesima nakon stupanja na dužnost i ažurira je prema potrebi; primjećuje da predsjednik svakog suda pregledava izjave u cilju izbjegavanja sukoba interesa pri dodjeli predmeta različitim sucima izvjestiteljima; međutim, ponovno ističe da bi izjave o financijskim interesima trebala pregledavati neovisna treća strana te procijeniti postojanje sukoba interesa;

28.

pozdravlja spremnost Suda da osigura veću transparentnost; potiče Sud da objavi životopise članova na svojim internetskim stranicama te ga poziva da razmotri pristupe drugih institucija i država članica u tom području;

Zgrade i sigurnost

29.

pozdravlja stavljanje u uporabu petog proširenja Palače Suda, uključujući novi toranj C u srpnju 2019.; primjećuje da njegova ukupna površina iznosi 42 631 m2, od čega približno 14 850 m2 otpada na uredski prostor, što je Sudu omogućilo da otkaže ugovor o najmu za zgradu koju je posljednjih godina unajmljivao u četvrti Kirchberg; prima na znanje da se izmijene odnose na uređenje uredskog prostora, u skladu s anketom o otvorenom uredskom prostoru, da su se pokazale zadovoljavajućima te da su Sudu omogućile da pruži odgovarajuća rješenja za službe i članove osoblja;

30.

traži od Suda da podnese izvješće o rezultatima zaključaka odbora za jednake mogućnosti (Intercopec) u vezi s pitanjem invaliditeta i o mogućim poboljšanjima za osobe sa smanjenom pokretljivošću ili drugim invaliditetom, uključujući hitnu evakuaciju tih osoba, koje će se postići renovacijom zgrada Suda u pogledu pristupa i pružanjem odgovarajuće uredske opreme;

31.

prepoznaje da je Sud uspostavio tijela za krizne situacije, što mu omogućuje učinkovitu reakciju na svaki takav slučaj kako bi zajamčio sigurnost osoblja, zgrada i informacija i osigurao kontinuitet poslovanja te da su upotrebljivost i pravilno funkcioniranje tih tijela dokazani 2020. tijekom krize izazvane bolešću COVID-19; primjećuje da su 2019. dodatni rashodi u okviru proračunske linije 2026. „Zaštita i nadzor zgrada” iznosili približno 500 000 EUR;

Dimenzija okoliša

32.

cijeni kontinuirano nastojanje Suda da poboljša svoju okolišnu učinkovitost primjenom Uredbe (EZ) br. 1221/2009 (2) (EMAS III) kojom se zahtijeva praćenje različitih okolišnih aspekata na temelju pokazatelja; pozdravlja činjenicu da je većina od 11 pokazatelja, u obliku omjera po EPRV-u (ekvivalent punog radnog vremena), pokazala 2019. povoljan trend u usporedbi s 2015., polaznom godinom za sustav EMAS Suda; potiče Sud da nastavi smanjivati svoj ekološki otisak provedbom ugljično neutralnih radnih rješenja i čistih izvora energije;

Komunikacija

33.

sa zanimanjem primjećuje da je jedna od glavnih točaka komunikacijskih aktivnosti Suda 2019. bila povećana upotreba vlastitih društvenih medija kako bi se osiguralo bolje širenje njegovih informacija; primjećuje da je Sud u studenome 2019. počeo aktivno upotrebljavati LinkedIn za daljnje obavješćivanje zainteresiranih strana o njegovu radu; potiče Sud da poveća prisutnost na besplatnim društvenim mrežama otvorenog koda, kao što je Mastodon, kako bi se postigla veća transparentnost i širi doseg; pozdravlja činjenicu da je 2019. na internetskim stranicama Suda zabilježeno ukupno 8 150 232 posjeta (u usporedbi s 8 270 495 posjeta 2018.) i 36 065 064 pregleda stranica (u usporedbi s 32 808 573 pregleda 2018.); prima na znanje da je 2018. i 2019. predviđeno ukupno 60 000 EUR za eksternalizaciju nekih aktivnosti praćenja medija koje se više ne bi mogle obavljati unutar institucije zbog potrebe za preraspodjelom dijela ljudskih resursa na druge zadaće;

34.

potiče Sud da poveća transparentnost i pozdravlja odluku Suda da prenosi donošenje presuda svojega velikog vijeća u živo putem kanala Europe by Satellite (EbS); primjećuje da bi prenošenje samih ročišta u živo bilo kompleksno i skupo jer se odvija na 24 jezika te bi ih bez pristupa simultanom prijevodu većini građana Unije bilo izuzetno teško pratiti; pozdravlja i činjenicu da od studenoga 2019. Sud objavljuje zahtjeve za prethodnu odluku dobivene od nacionalnih sudova, interne bilješke povezane s istraživanjem i nacionalne sudske odluke na internetskim stranicama Pravosudne mreže Europske unije;

35.

ističe razvoj suradnje s nacionalnim sucima, kojih je 2 824 posjetilo Sud 2019. radi seminara, osposobljavanja, posjeta ili stažiranja, dok je 2018. taj broj iznosio 2 292;

36.

cijeni pozitivan zaokret Pravosudne mreže Europske unije i čestita Sudu na poticanju transparentnosti stavljanjem 2019. svima na raspolaganje postupovnih i stručnih dokumenata s platforme Pravosudne mreže Europske unije na internetske stranice Suda EU-a, kao što je predložio Odbor Parlamenta za pravna pitanja u svojem mišljenju upućenom Odboru Parlamenta za proračunski nadzor u okviru postupka davanja razrješnice za 2018.; pozitivno ocjenjuje napredak postignut u digitalnom području, među ostalim u obliku novog alata za pravosudnu dokumentaciju, kojim se olakšava pristup relevantnoj dokumentaciji i informacijama za rješavanje određenih predmeta pokrenutih pred Sudom;

Međuinstitucijska suradnja

37.

pozdravlja činjenicu da je Sud uvijek u potpunosti surađivao s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i da je odlučan nastaviti ovu dobru suradnju; ističe da je 2019. poduzeta disciplinska mjera nakon istrage koju je OLAF proveo 2018. i prima na znanje da je OLAF bio obaviješten o tome; nadalje primjećuje da je istraga OLAF-a pokrenuta 2019. te da je još uvijek u tijeku, što je dovelo do razdoblja intenzivne suradnje s OLAF-om;

38.

cijeni novo poglavlje u godišnjem izvješću o radu Suda koje se bavi naknadama, uslugama i povezanim pitanjima u vezi sa sporazumima o razini usluga s drugim institucijama i tijelima Unije, kako je zatraženo u rezoluciji o razrješnici za 2018.; prima na znanje da je Sud nastavio razvijati višedimenzionalnu strategiju za međuinstitucijsku suradnju, pri čemu je ukupna vrijednost međuinstitucijskih sporazuma o razini usluga 2019. iznosila 7 852 221 EUR; primjećuje organiziranje međuinstitucijskih poziva za podnošenje ponuda, u kojima Sud sudjeluje kao partner ili voditelj, kako bi se ostvarila korist od boljih tržišnih cijena i optimizirali povezani troškovi upravljanja; primjećuje suradnju u području pismenog i usmenog prevođenja unutar okvira Međuinstitucijskog odbora za pismeno i usmeno prevođenje;

39.

pozdravlja sudjelovanje Suda u međuinstitucijskim skupinama ili mrežama u raznim područjima kao što su zgrade i sigurnost, zaštita okoliša, pravna informatika, strukovno osposobljavanje, biblioteke, informacije i komunikacija; prima na znanje da zajedničke aplikacije Suda i drugih institucija obuhvaćaju glavna područja administrativnog upravljanja kao što su ljudski resursi, obračun plaća, proračun te financijsko i računovodstveno upravljanje; primjećuje da Sud aktivno radi s Komisijom na poboljšanju alata za prevođenje e-Translation; prima na znanje sudjelovanje Suda u međuinstitucijskoj skupini za praćenje s irskim javnim tijelima i drugim institucijama Unije kako bi se obavile pripreme za ukidanje odstupanja za irski jezik 1. siječnja 2022.;

40.

potvrđuje da je Sud pažljivo razmotrio preporuke Odbora za proračunski nadzor navedene u njegovoj rezoluciji o razrješnici; ističe važnost tih povratnih informacija navedenih u popratnom dokumentu koji je Sud podnio tijelu nadležnom za davanje razrješnice;

Digitalizacija i kibersigurnost

41.

ističe i pozdravlja činjenicu da je Sud tijekom 2019., u skladu sa svojom digitalnom strategijom, nastavio raditi na programu integriranog sustava upravljanja predmetima (program SIGA) u cilju izgradnje integriranog sustava kojim će se zamijeniti većina postojećih pravosudnih aplikacija kojima se koriste Sud i Opći sud; prima na znanje da je program SIGA započeo s djelovanjem sredinom 2018., u skladu s preporukom Revizorskog suda; pozdravlja činjenicu da je Sud nastavio poboljšavati svoju situaciju u pogledu informacijskih tehnologija; primjećuje da je 2019. ulaganje u projekte i opremu naraslo za 1,3 milijuna EUR u usporedbi s 2018.;

42.

priznaje da je Sud nastavio brinuti za sigurnost svojih informatičkih operacija blisko surađujući s timom za hitne računalne intervencije europskih institucija, tijela i agencija; primjećuje da je tijekom 2019. Sud bio u mogućnosti riješiti sve kibernapade s kojima se suočavao i osigurati zaštitu cijelog informatičkog okruženja bez većeg incidenta; pozdravlja činjenicu da je, osim tehničkih i operativnih mjera koje su poduzete kako bi se pružila zaštita od kibernapada, Sud 2019. pokrenuo važne inicijative za informiranje;

43.

pozdravlja činjenicu da je Sud ojačao svoj unutarnji pravni okvir u području zaštite podataka kako bi uspostavio neovisna nadzorna tijela odgovorna za praćenje obrade osobnih podataka koju provode Sud i Opći sud kada djeluju u okviru svoje sudske nadležnosti;

44.

prima na znanje da je Sud uspostavio laboratorij za inovacije kako bi istražio upotrebu umjetne inteligencije za pravosudne sustave; zabrinut je zbog učinka upotrebe umjetne inteligencije na ljudska prava u pravosudnim sustavima; traži od Suda da Parlamentu pruža više informacija o aktivnostima laboratorija za inovacije;

45.

primjećuje da je Sud 2019. bio predmet dviju istraga Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS); ističe da se prva istraga, pokrenuta 2018., odnosila na upotrebu internetskih usluga na internetskim stranicama Suda; pozdravlja činjenicu da su internetske stranice prilagođene u skladu s preporukama Europskog nadzornika za zaštitu podataka i s obzirom na presudu Suda (3); prima na znanje da je još uvijek u tijeku druga istraga povezana s upotrebom Microsoftovih proizvoda u Sudu; primjećuje da politika Suda uključuje fleksibilan pristup kojim se, ovisno o potrebama Suda, u obzir uzimaju kako tehnologije otvorenog koda tako i standardni komercijalni softver i hardver;

46.

potiče Sud da slijedi preporuke Europskog nadzornika za zaštitu podataka o ponovnom pregovaranju o međuinstitucijskom sporazumu o licenciranju i ugovoru o provedbi, potpisanom između institucija Unije i Microsofta 2018., s ciljem postizanja digitalnog suvereniteta, izbjegavanja ovisnosti o pružatelju usluga i nedostatka kontrole te jamčenja zaštite osobnih podataka;

47.

pozdravlja povećanje stope korištenja e-Curije 2019. u okviru Suda (80 % svih postupovnih akata koji su 2019. podneseni Sudu, podneseni su putem ovog kanala) te se taj postotak dodatno povećao 2020. tijekom krize izazvane bolešću COVID-19; potiče Sud da nastavi povećavati korištenje digitalnih alata u svojim postupcima u mjeri u kojoj je to moguće; u potpunosti razumije zabrinutost Suda da bi nametanje upotrebe e-Curije u svim okolnostima moglo biti nerazmjerno i dovesti do mogućih ograničenja u pristupu pravosuđu;

48.

naglašava činjenicu da je uvođenje e-Curije u studenome 2011. imalo znatan utjecaj na smanjenje troškova poštanskih usluga (pri čemu su ti troškovi 2011. iznosili 720 598 EUR, a 2019. 89 954 EUR, što je smanjenje od više od 87 % u osam godina); dodatno potiče Sud u uspostavi integriranog sustava upravljanja predmetima koji podrazumijeva digitalizaciju svih faza sudskog postupka u mjeri u kojoj je to moguće;

49.

pozdravlja stalno povećanje broja prijavljivanja na aplikaciju e-Curia (6 588 prijavljivanja 2019. u usporedbi s 4 865 prijavljivanja 2018.) i njezino korištenje u svim državama članicama, što pokazuje da je platforma učinkovita i da je javnost postala svjesnija postojanja, učinkovitosti, brzine i prednosti te aplikacije; nadalje pozdravlja činjenicu da se postotak postupovnih akata podnesenih putem aplikacije e-Curia povećava i da je dosegnuo udio od 93 % na Općem sudu (u usporedbi s 85 % 2018.) i 80 % na Sudu (u usporedbi sa 75 % 2018.);

Unutarnje upravljanje, unutarnja kontrola, uspješnost

50.

pozdravlja dovršenje treće faze strukturne reforme 2019., koja je donijela znatne strukturne promjene na Općem sudu, posebno uspostavu specijaliziranih vijeća za intelektualno vlasništvo i predmete koji se odnose na osoblje, veću uključenost predsjednika i potpredsjednika u pravosudne aktivnosti, modernizaciju sustava za statističko praćenje rezultata vijeća i srednjoročno planiranje Općeg suda;

51.

napominje da su 2019., ukupno gledajući, dva tijela koja čine Sud zaključila 1 739 predmeta, što predstavlja znatnu produktivnost unatoč blagom smanjenju u odnosu na 2018. (1 769 predmeta); nadalje primjećuje da je ukupan broj predmeta pokrenutih pred obama sudovima 2019. dosegnuo rekordnu razinu s 1 905 predmeta u odnosu na 1 683 predmeta 2018. te s tim u vezi pozdravlja uvođenje mehanizma prethodnog dopuštanja žalbi od 1. svibnja 2020., čime bi se trebalo smanjiti opterećenje Suda;

52.

naglašava da je Sud zabilježio velik broj od 966 novih predmeta pokrenutih 2019., što je povećanje od 13,78 % u odnosu na 2018.; ističe da je 2019. Općem sudu upućen velik broj novih predmeta, odnosno 939, u usporedbi s 834 predmeta 2018.; pozdravlja rekordan broj od 865 zaključenih predmeta na Sudu, što je povećanje od 13,8 % u odnosu na 2018.; sa zabrinutošću napominje da se 2019. broj predmeta riješenih na Općem sudu (874) znatno smanjio u odnosu na 2018. (1 009);

53.

izražava zabrinutost zbog povećanja broja predmeta u tijeku od oko 7 % u odnosu na 2018. (31. prosinca 2019. bilo je 2 500 predmeta u tijeku u usporedbi s 2 334 predmeta 31. prosinca 2018.);

54.

ističe da su se 2019. pitanja kojima se bavio Sud u prvom redu odnosila na tržišno natjecanje i državne potpore te na područje slobode, sigurnosti i pravde, dok se Opći sud uglavnom bavio pitanjima državne potpore te intelektualnog i industrijskog vlasništva; napominje da su na Općem sudu glavna pitanja ostala nepromijenjena od 2018. do 2019., dok su 2018. glavna pitanja kojima se bavio Sud, uz pitanja iz područja slobode, sigurnosti i pravde, obuhvaćala i slobodu kretanja i poslovnog nastana, unutarnje tržište te intelektualno i industrijsko vlasništvo;

55.

podsjeća na važnost izvješćivanja o glavnim ključnim pokazateljima uspješnosti koji su uspostavljeni u skladu s procesom strukturne reforme kako bi se mjerila postignuća u odnosu na strateške ciljeve; traži od Suda da dostavi sažetak u okviru sljedećeg godišnjeg izvješća o radu;

56.

pozdravlja promjenu u strukturi ovogodišnjeg izvješća o upravljanju Suda, u kojem su informacije predstavljene na jasniji i razumljiviji način;

57.

pozdravlja smanjenje prosječnog trajanja postupaka pred Sudom i Općim sudom i primjećuje da je 2019. došlo do znatnog povećanja broja novih predmeta podnesenih Sudu (povećanje od 14 % u odnosu na 2018.), što se u velikoj mjeri može pripisati znatnom porastu broja žalbi;

58.

podsjeća da djelotvorno i učinkovito funkcioniranje sustava unutarnje kontrole mora biti prioritet Suda; primjećuje da se okvir unutarnje kontrole od 29. siječnja 2019. uglavnom temelji na načelima autonomije i odgovornosti na svim razinama upravljanja; pozdravlja činjenicu da je 2019. izrađen vodič za unutarnju kontrolu u svrhu pružanja pomoći službama pri provedbi i praćenju novog okvira; primjećuje da okvir postoji među drugim instrumentima centralizirane službe za ex ante provjeru, visoko učinkovitog integriranog sustava računovodstvenog i proračunskog upravljanja i neovisne službe za unutarnju reviziju;

59.

primjećuje da su, kako je navedeno u godišnjem izvješću službe za unutarnju reviziju (IAS), 2019. završene revizije u područjima „preispitivanja sudjelovanja u međuinstitucijskim tijelima” i „analize primjera dobre prakse u nadzoru vanjskih dobavljača internih usluga”; prima na znanje da je IAS 2019. nastavio nuditi savjete u nekoliko područja djelatnosti u kontekstu reforme pravosudne strukture i povećanja radnog opterećenja u nekim službama Suda;

60.

pozdravlja činjenicu da IAS redovito nadzire mjere poduzete u smislu odgovora na preporuke proizašle iz revizija provedenih prethodnih godina; primjećuje da je jedna od glavnih preporuka u kontekstu „preispitivanja strategije Suda za borbu protiv prijevare, korupcije i svih nezakonitih aktivnosti koje štete interesima Europske unije” periodično ponovno ocjenjivanje registara rizika; nadalje, primjećuje vrijednost poboljšanja razmjene informacija; cijeni činjenicu da su intranetske stranice dopunjene odjeljkom koji je posvećen etici i profesionalnom ponašanju; nadalje, pozdravlja obvezni program uvodnog osposobljavanja koji uključuje obuku posvećenu fizičkoj sigurnosti, zaštiti podataka i sigurnosti informacija;

Višejezičnost

61.

prima na znanje da je Sud nastavio ulagati napore u vezi s projektom „Optimizacija ulaznih podataka vanjskog prevođenja” koji je započeo 2015.; prima na znanje da je ukupna stopa eksternalizacije u području prevođenja pravnih tekstova narasla s 31,2 % 2015. na 40,6 % 2019.; međutim, ističe da eksternalizacija ima svoja ograničenja zbog povjerljivosti i nedostatne ponude; svjestan je da su svi prijevodi Suda tehničke i pravne prirode te da su vrlo složeni, što znači da vanjski prevoditelji moraju, u mjeri u kojoj je to moguće, biti pravnici ili imati iskustvo u prevođenju pravnih tekstova.

---

(1)  Tematsko izvješće br. 14/2017: „Pregled uspješnosti upravljanja predmetima na Sudu Europske unije”.

(2)  Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i Odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009., str. 1.).

(3)  Presuda Suda od 1. listopada 2019., Bundesverband der Verbraucherzentralen und Verbraucherverbände - Verbraucherzentrale Bundesverband e.V. protiv Planet49 GmbH, C-673/17, ECLI:EU:C:2019:801.