Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, izmjeni Uredbe (EU) 2021/1153 i Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1315/2013

(COM(2021) 812 final – 2021/0420 (COD))

(2022/C 290/19)

Izvjestitelj:

Stefan BACK

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće Europske unije, 17.2.2022. Europski parlament, 7.3.2022.
Pravna osnova:	članak 172. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Plenarne skupštine:	25.10.2021.
Nadležna Stručna skupina:	Promet, energija, infrastruktura i informacijsko društvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	10.3.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	23.3.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	568
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	222/1/7

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja Prijedlog s obzirom na to da je aktualna Uredba o mreži TEN-T donesena 2013. i da je stoga krajnje vrijeme za prijedlog novog ažuriranog okvira koji bi bio prilagođen trenutačnom kontekstu politike i oslanjao se na iskustva stečena u kontekstu aktualne Uredbe. Na primjer, ažurirana Uredba o TEN-T-u čini temeljnu infrastrukturu potrebnu za uspješnu provedbu ciljeva Komisije uključenih u zeleni plan, strategiju za održivu i pametnu mobilnost i Akcijski plan za željeznice. Nadalje, provedba mreže TEN-T unutar postojećeg okvira nije bila zadovoljavajuća i odvijala se uz značajna kašnjenja te EGSO stoga pozdravlja stroža pravila za provedbu.

1.2.

EGSO se slaže s mjerom sve većeg usklađivanja zahtjeva osnovne i sveobuhvatne mreže i njihova razlikovanja isključivo na temelju vremena.

1.3.

EGSO isto tako podržava stavljanje naglaska na europske koridore kao sredstvo promicanja učinkovitog prijevoza i multimodalnosti, kao i snažan mehanizam praćenja i pojačanu ulogu europskih koordinatora.

1.4.

EGSO također pozdravlja dodanu vrijednost u obliku sinergijskih učinaka koji proizlaze iz poboljšane koordinacije europskih koridora sa željezničkim teretnim koridorima.

1.5.

EGSO pozdravlja to što se u Prijedlogu pridaje važnost koheziji u provedbi mreže i prima na znanje da to podrazumijeva osiguravanje dostupnosti i povezanosti za sve regije Unije kako za putnički tako i za teretni promet, kao i učinkovitu koordinaciju i međusobnu povezanost prometa na velike udaljenosti, regionalnog i lokalnog prometa te prijevoza u gradskim čvorištima. EGSO stoga pozdravlja i to što se člankom 58. Prijedloga uvodi obveza za države članice da osiguraju usklađenost nacionalnih prometnih i investicijskih planova s prometnom politikom Unije. Učinkovite veze željezničkog teretnog prijevoza s infrastrukturom koja omogućuje odgovarajuću brzinu za veću točnost omogućit će željeznici da u potpunosti odigra svoju ulogu u intermodalnom prijevoznom lancu s obzirom na to da je nedovoljna točnost željeznice glavna prepreka tome da multimodalnost, uključujući željeznicu, postane privlačna opcija.

1.6.

S obzirom na dvije dodatne funkcije koordinatora u pogledu europskog pomorskog prostora i Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS), EGSO smatra da će brza provedba ERTMS-a iziskivati i znatnu financijsku potporu s obzirom na s time povezane troškove. EGSO stoga pozdravlja prijedlog Komisije da se razmotri izuzimanje javnog financiranja ERTMS-a od obveze prijavljivanja u skladu s pravilima o državnim potporama. Nadalje, EGSO poziva na izradu studije izvedivosti o provedbi ERTMS-a do 2030., uzimajući u obzir i pitanja financiranja. Kad je riječ o europskom pomorskom prostoru, EGSO skreće pozornost na morske mostove s redovitim i učestalim trajektnim linijama, koji bi se mogli smatrati elementima sličnim infrastrukturi i prihvatljivima za sufinanciranje kao projekti od zajedničkog interesa.

1.7.

EGSO izražava žaljenje zbog toga što nije predviđen fiksni rok za izvješća država članica o provedbi sveobuhvatne mreže.

1.8.

EGSO u potpunosti podupire naglasak na opsežnom, primjerenom i pravodobnom savjetovanju o planiranim projektima sa svim relevantnim stranama te podsjeća na svoje mišljenje iz 2012. o potencijalu EGSO-a kao poveznice s civilnim društvom.

1.9.

EGSO ima pozitivan stav o općim prioritetima za sve mreže utvrđenima u članku 12. kojim se predviđa uklanjanje administrativnih, tehničkih i operativnih prepreka i optimizira se upotreba infrastrukture.

1.10.

EGSO poziva da se omogući poduzimanje mjera za sveobuhvatno pospješenje učinkovitosti kako bi se promicala multimodalnost koja podrazumijeva iskorištavanje prednosti svih vrsta prijevoza na najbolji mogući način kako bi se postigli najbolji mogući rezultati, uz istodobno poboljšanje sigurnosti i smanjenje opterećenja za okoliš. EGSO posebno skreće pozornost na važnost povezanosti kopnenog prometa i drugih načina prijevoza, koja omogućuje da unutarnji plovni putovi, pomorski promet na kraćim relacijama i zračni promet u potpunosti doprinesu multimodalnom lancu.

1.11.

Smatramo da je za uspostavu mreže koja stvara dugoročnu vrijednost za građane i poduzeća EU-a ključno povećanje njezine otpornosti na klimatske promjene, prirodne opasnosti i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. Aspekte otpornosti trebalo bi uzeti u obzir što je prije moguće u fazi planiranja projekta.

1.12.

EGSO ističe da bi u slučaju prometnih problema ili kriznih situacija prednost trebalo dati najodrživijem rješenju.

1.13.

EGSO odobrava skretanje pozornosti na sustave IKT-a i njihovu sposobnost da olakšaju razvoj multimodalnog prijevoza. Smatramo važnim da jedan od glavnih prioriteta bude razvoj golemog potencijala digitalizacije za poboljšanje uspješnosti prometa.

1.14.

EGSO također skreće pozornost na mogućnost da se korištenjem digitalnih sredstava poboljša praćenje usklađenosti s propisima o satima rada i satima odmora, osobito u sektoru željezničkog prijevoza, te traži da se razvije takav sustav.

1.15.

EGSO pozdravlja uključivanje gradskih čvorova i multimodalnih terminala kao posebnih elemenata mreže TEN-T jer su i jedni i drugi neophodni za neometano funkcioniranje prometa. EGSO napominje da jedan multimodalni terminal može opsluživati više od jednog gradskog čvora ako su ispunjeni funkcionalni kriteriji utvrđeni u Prijedlogu.

1.16.

EGSO napominje da je željeznička infrastruktura vrlo neravnomjerno raspoređena u odnosu na željezničko osoblje koje se njome koristi. EGSO smatra da infrastruktura za radnike mora uključivati barem sigurne puteve, smještaj za noćenje, opremljene prostorije za pauzu (hlađenje, grijanje, higijena), komunalne usluge i sanitarne objekte.

1.17.

EGSO prima na znanje zahtjeve u pogledu prostorija za odmor iz članka 29. stavka 2. točke (b) te predlaže uvođenje zajedničkih minimalnih standarda i za njih.

1.18.

EGSO isto tako pozdravlja povećani naglasak na veze sa susjednim zemljama, među ostalim partnerskim zemljama kao što su države članice EGP-a i Švicarska te države pristupnice. EGSO prima na znanje da je taj cilj usmjeren na promicanje proširenja politike o mreži TEN-T na treće zemlje, uključujući ciljeve održivosti, kohezije, učinkovitosti i veće koristi za korisnike.

1.19.

EGSO također pozdravlja pozornost koja se pridaje uključivanju trećih zemalja u projekte mreže TEN-T kao pitanju sigurnosti i javnog poretka te obvezu obavješćivanja za države članice kako bi se omogućila procjena učinka i izvan općeg okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u EU-u. Na taj se način također osiguravaju interoperabilnost i standardi EU-a.

1.20.

EGSO također odobrava mogućnost prilagodbe infrastrukturnih elemenata putem delegiranih akata i konfiguraciju koridora.

1.21.

EGSO izražava zadovoljstvo zbog prijedloga da se u Uredbu uključi obveza održavanja infrastrukture mreže TEN-T za države članice. EGSO bi i u tom pogledu cijenio uspostavljanje mehanizma praćenja, kao i odgovarajuće sankcije u slučaju nepridržavanja.

1.22.

EGSO pozdravlja ciljeve u pogledu prometne infrastrukture diljem svijeta utvrđene u Komisijinoj strategiji za povezivost naslovljenoj „Globalni portal”.

2.   Kontekst

2.1.

Komisija je 14. prosinca 2021. podnijela prijedlog nove uredbe kojom će se zamijeniti aktualna Uredba o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže ((EU) 1315/2013) (u daljnjem tekstu: Prijedlog) (COM(2021) 812 – 2021/0420 (COD)) kao ključno djelovanje u okviru europskog zelenog plana i strategije za održivu i pametnu mobilnost.

2.2.

Prijedlogom se zadržava osnovna i sveobuhvatna struktura transeuropske prometne mreže (TEN-T). Rok za osnovnu mrežu i dalje je 2030., uz dodatnu ključnu etapu do 2040. za proširenu osnovnu mrežu, a za sveobuhvatnu mrežu rok je 2050.

2.3.

Četiri posebna cilja postojeće Uredbe o mreži TEN-T (učinkovitost, kohezija, održivost i veće koristi za korisnike) zadržavaju se i dodatno se razrađuju.

2.4.

Prijedlogom se nastoje ispraviti problemi kašnjenja u pripremi i provedbi projekata usklađivanjem nacionalnih interesa, ciljeva i odgovornosti u okviru mreže TEN-T i jačanjem praćenja, osobito u pogledu europskih prometnih koridora i horizontalnih prioriteta ERTMS-a i europskog pomorskog prostora, u kojima je uloga europskog koordinatora ojačana, a provedbenim aktima dana je pravna snaga planovima rada.

2.5.

Prijedlogom se osigurava usklađivanje željezničkih teretnih koridora s europskim koridorima izmjenama Uredbe (EU) br. 913/2010 te se predviđa koordinacija između ta dva instrumenta.

2.6.

Prijedlogom se održavanje mreže TEN-T uvodi kao obveza država članica.

2.7.

U slučaju znatnih kašnjenja u provedbi mreža Komisija može povući sufinanciranje EU-a ako kašnjenje nije objektivno opravdano, a problem nije riješen u roku od šest mjeseci.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja Prijedlog, uzimajući u obzir da je aktualna Uredba o mreži TEN-T usvojena 2013. i da se otad program prometne politike EU-a podosta promijenio s obzirom na to da je Bijela knjiga o prometnoj politici iz 2011. zamijenjena strategijom za održivu i pametnu mobilnost iz 2020. koja je, među ostalim, usmjerena na održivost, digitalizaciju i promicanje željezničkog/multimodalnog prijevoza.

Osim toga, iskustva provedbe mreže TEN-T u skladu s aktualnom Uredbom o mreži TEN-T nisu bila zadovoljavajuća i bilo je značajnih kašnjenja.

Krajnje je vrijeme da se predloži okvir prilagođen trenutačnom kontekstu politike stvaranjem infrastrukture koja je kompatibilna s, primjerice, europskim zelenim planom, strategijom za održivu i pametnu mobilnost i Akcijskim planom za željeznice na temelju iskustava stečenih u kontekstu aktualne Uredbe. EGSO je istaknuo tu potrebu za ažuriranjem u Izvješću o evaluaciji iz 2020. (1).

3.2.

EGSO je suglasan s mjerom za sve veće usklađivanje infrastrukturnih zahtjeva osnovne i sveobuhvatne mreže i s time da se u osnovi razlike između tih dviju kategorija odrede utvrđivanjem 2030. kao roka za provedbu osnovne mreže, 2040. za takozvanu proširenu osnovnu mrežu i 2050. za sveobuhvatnu mrežu. Kad je riječ o roku 2030. EGSO ponavlja sumnje u pogledu izvedivosti koje je izrazio u svojem izvješću o evaluaciji iz 2020., no smatra da bi rok trebalo zadržati kao način stvaranja pritiska na države članice.

3.3.

Također pozdravljamo važnost koja se pridaje koheziji, uključujući povezivost i dostupnost za sve diljem EU-a, i za putnike i za robu kako na dugim tako i na kratkim udaljenostima, kao i obvezu država članica da osiguraju usklađenost s prometnom politikom EU-a u svojem nacionalnom djelovanju. Minimalni kriteriji u pogledu željezničke infrastrukture poboljšat će izglede za multimodalnost.

3.4.

EGSO odobrava stavljanje naglaska na europske koridore za promicanje učinkovitog prijevoza i multimodalnosti. Također podupire jačanje uloge europskih koordinatora i čvrst mehanizam praćenja kojim se osigurava odgovarajuća i pravodobna provedba. EGSO izražava svoje zadovoljstvo usklađivanjem konfiguracije i upravljanja željezničkim teretnim koridorima s europskim koridorima, što bi trebalo pružiti znatnu dodanu vrijednost zbog sinergijskih učinaka.

3.5.

EGSO napominje da se europski koordinatori imenuju i za europski pomorski prostor i ERTMS. Kad je riječ o ERTMS-u, EGSO naglašava potrebu za financijskom potporom kako bi se osigurala njegova brza provedba i pozdravlja prijedlog da se državna potpora izuzme iz postupka prijave državnih potpora. Koordinator za europski pomorski prostor osigurava integraciju pomorskih veza u transeuropsku prometnu mrežu i stvaranje i nadogradnju veza pomorskog prometa na kratkim udaljenostima. Posebno ističemo da su zadaće kojima je cilj osigurati neometanu vezu između morskog prometa, unutarnjih plovnih putova i kopnenog prometa vrlo korisne.

3.6.

Europski pomorski prostor zamjenjuje autoceste mora, koje se smatraju previše složenim konceptom. EGSO skreće pozornost na takozvane morske mostove, tj. redovite i učestale linije ro-ro trajektnih linija kad trajekti gotovo ispunjavaju funkciju mosta. EGSO se pita treba li takve morske mostove smatrati vezama sličnima elementu infrastrukture i prihvatljivima za sufinanciranje u smislu projekata od zajedničkog interesa.

3.7.

EGSO izražava žaljenje zbog neutvrđivanja fiksnog roka za države članice za dostavu informacija o napretku u provedbi projekata izvan europskih koridora.

3.8.

EGSO ipak odobrava mehanizam za daljnje postupanje i sankcioniranje predviđen u slučaju kašnjenja u provedbi projekata bez opravdanog obrazloženja. EGSO izražava žaljenje zbog toga što je jedina jasno navedena sankcija ukidanje sufinanciranja i poziva Komisiju da iznese prijedloge, primjerice o dnevnoj novčanoj kazni sve dok se kašnjenje nastavlja zbog nemara.

3.9.

EGSO u potpunosti podupire stavljanje naglaska na odgovarajuće savjetovanje s uključenim dionicima, kako tijelima na različitim razinama tako i civilnim društvom, te na razmjenu informacija o najboljim praksama u tom pogledu koju će omogućiti Komisija. U tom kontekstu EGSO podsjeća na svoje mišljenje iz 2012. „Bijela knjiga o prijevozu: uključivanje civilnog društva” i na nacrt smjernica za sudjelovanje građana i civilnog društva u prometnim politikama i projektima EU-a o kojima se raspravljalo na konferenciji koju je organizirala EGSO-ova Stalna studijska skupina za promet u Milanu 24. i 25. listopada 2016. EGSO to ističe i u prethodno navedenoj evaluaciji iz 2020. EGSO ustraje u tome da je nužno što prije započeti opsežna savjetovanja, uz poseban naglasak na organiziranom civilnom društvu i uzimanju u obzir primljenih povratnih informacija.

3.10.

EGSO cijeni dodatne preduvjete za infrastrukturu utvrđene radi promicanja ostvarenja cilja zelenog plana za smanjenje emisija CO2 za 90 % do 2050. i naglasak na okolišne aspekte, uključujući vanjske troškove, tijekom osmišljavanja projekta.

3.11.

EGSO prima na znanje općenite prioritete za sve mreže istaknute u članku 12. kojim se predviđa uklanjanje administrativnih, tehničkih i operativnih prepreka i optimizira se upotreba infrastrukture (članak 12. stavak 2. točke (c) i (d)). To je također u skladu s općenito povoljnim stavom prema učinkovitosti resursa i inovacijama utvrđenom u članku 43. o uslugama održivog teretnog prijevoza. U tom kontekstu EGSO naglašava važnost poboljšane otpornosti mreže na katastrofe, što bi trebalo razmotriti u fazi planiranja. Pri rješavanju problema izazvanih pritiskom na otpornost mreže prednost bi trebalo dati održivim rješenjima.

3.12.

EGSO stoga smatra da bi cilj trebala biti povećana učinkovitost na svim razinama, imajući na umu da će poboljšana učinkovitost u svim vrstama prijevoza doprinijeti boljoj okolišnoj učinkovitosti, kako je pokazano u nedavnoj studiji Švedske agencije za zaštitu okoliša (2).

3.13.

EGSO cijeni činjenicu da u pogledu i sveobuhvatne i osnovne mreže države članice moraju osigurati da željeznička infrastruktura omogućuje duljinu vlaka od 740 m bez posebnih dozvola i da bi trebalo razmotriti razvoj infrastrukture za vlakove duljine od 740 m pa do 1 500 m uz osovinsko opterećenje od 25,0 t, u skladu sa socioekonomskim analizama troškova i koristi. Odredba o vlakovima duljine 740 m na industrijskim kolosijecima primjenjuje se i u pogledu infrastrukture multimodalnog prijevoza.

3.14.

EGSO poziva da se omogući poduzimanje mjera za sveobuhvatno pospješenje učinkovitosti kako bi se promicala multimodalnost koja podrazumijeva iskorištavanje prednosti svih vrsta prijevoza na najbolji mogući način kako bi se postigli najbolji mogući rezultati, uz istodobno poboljšanje sigurnosti i smanjenje opterećenja za okoliš. EGSO posebno skreće pozornost na važnost povezanosti kopnenog prometa i drugih načina prijevoza koja omogućuje da unutarnji plovni putovi, pomorski promet na kraćim relacijama i zračni promet u potpunosti doprinesu multimodalnom lancu.

3.15.

Uzimajući u obzir odredbu iz prethodne točke, iznenađuje i to što se maksimalno vrijeme zadržavanja za vlakove na graničnim prijelazima predviđeno za europske prometne koridore ne primjenjuje i na osnovnu i sveobuhvatnu mrežu.

3.16.

EGSO ima pozitivan stav o pozornosti posvećenoj sustavima IKT-a za promet kako bi se olakšali, među ostalim, upravljanje prometom i razmjena informacija između vrsta prometa radi omogućivanja razvoja multimodalnog prijevoza, što je jedan od prioriteta utvrđenih za razvoj održivog teretnog prijevoza. EGSO smatra da bi što prije trebalo razviti golemi potencijal digitalizacije za poboljšanje učinkovitosti, usklađenosti i održivosti prometa.

3.17.

EGSO također odobrava uključivanje gradskih čvorova i multimodalnih terminala kao posebnih elemenata mreže TEN-T. I jedni i drugi neophodni su za neometano funkcioniranje prometa, prvi jer su ključni za prvi i posljednji kilometar, a potonji zbog njihove ključne uloge za dobro funkcioniranje multimodalnog prijevoza. EGSO napominje da predloženi kriteriji u pogledu lokacije terminala omogućuju da jedan terminal opslužuje nekoliko gradskih čvorišta.

3.18.

U tom kontekstu EGSO upućuje na svoje mišljenje o multimodalnom prijevozu i intermodalnoj logistici, čime se ističe važnost digitalizacije i multimodalnih terminala za razvoj multimodalnosti (3).

3.19.

EGSO pozdravlja pridavanje veće pozornosti vezama sa susjednim zemljama, među ostalim s partnerskim zemljama kao što su države članice EES-a i Švicarska i sa zemljama pristupnicama, posebno zemljama zapadnog Balkana, kako je dodatno razrađeno u komunikaciji Komisije o proširenju transeuropske prometne mreže (TEN-T) na susjedne treće zemlje.

3.20.

U tom kontekstu EGSO također skreće pozornost na važnost provedbe Komisijine strategije za povezivost naslovljene „Globalni portal” (JOIN(2021) 30) kako bi se diljem svijeta promicala ulaganja u održiv, pametan, otporan i siguran prijevoz u svim vrstama prijevoza te sve vrste prijevoza objedinile u okviru multimodalnog sustava.

3.21.

EGSO nadalje pozdravlja pozornost posvećenu uključivanju subjekata iz trećih zemalja u projekte TEN-T-a i obvezu država članica da o takvom uključivanju obavješćuju Komisiju kako bi mogla procijeniti njegov učinak na sigurnost i javni red u Uniji u svim slučajevima koji ne podliježu Uredbi (EU) 2019/452 o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji.

3.22.

EGSO cijeni mogućnost prilagodbe infrastrukturnih elemenata i konfiguracije koridora putem delegiranih akata. Prometni tokovi se mijenjaju, a uz tu mogućnost prilagodbe lakše je osigurati da mrežna infrastruktura i konfiguracija koridora odgovaraju stvarnom stanju prometnih tokova.

3.23.

Naposljetku, EGSO bi želio izraziti zadovoljstvo zbog toga što je pitanje održavanja TEN-T-a kao obveze država članica sad uključeno u Prijedlog, u skladu s prijedlogom EGSO-a iz prethodno navedenog izvješća o evaluaciji.

4.   Posebne napomene

4.1.

EGSO prima na znanje potrebu za osiguravanjem odgovarajućih infrastrukturnih objekata kako bi se osoblje moglo odmoriti na željezničkim kolodvorima.

4.2.

EGSO na temelju opće napomene o digitalizaciji napominje da bi se digitalizacija mogla koristiti za praćenje usklađenosti sa socijalnim zakonodavstvom, primjerice u željezničkom sektoru.

4.3.

Kad je riječ o cestovnom prometu, EGSO smatra da bi trebalo utvrditi minimalne kriterije ne samo za sigurna parkirališta (članak 29. stavak 2. točka (c)) već i za prostorije za odmor (članak 29. stavak 2. točka (b)).

---

(1)  Evaluacija transeuropske mreže – Smjernice za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) 2013. – 2020.

(2)  Modal shift for an environmental lift (Prelazak na druge vrste prijevoza radi očuvanja okoliša) – izvješće 7003., kolovoz 2021., uz sažetak na engleskom jeziku.

(3)  SL C 374, 16.9.2021., str. 1.