Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52020XC1208(01)

    Obavijest Komisije Smjernice o transparentnosti rangiranja u skladu s uredbom (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća 2020/C 424/01

    C/2020/8579

    SL C 424, 8.12.2020, p. 1–26 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    8.12.2020   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 424/1

    OBAVIJEST KOMISIJE

    Smjernice o transparentnosti rangiranja u skladu s uredbom (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća

    (2020/C 424/01)

    Sadržaj

    1.

    		 UVOD 3

    1.1.

    		 Svrha smjernica 3

    1.2.

    		 Transparentnost rangiranja – kontekst 4

    1.3.

    		 Ciljevi i opća razmatranja 4

    1.3.1.

    		 Pristup usmjeren na korisnika 4

    1.3.2.

    		 Pojedinačna ocjena i tehnološki neutralan pristup 5

    1.3.3.

    		 Odgovarajuća razina detaljnosti 5

    2.

    		 PRIRODA I PODRUČJE PRIMJENE ZAHTJEVÂ IZ ČLANKA 5. 6

    2.1.

    		 Integrirane usluge 6

    2.1.1.

    		 Plaćeno rangiranje 6

    2.1.2.

    		 Opis rangiranja 7

    2.1.2.1.

    		 Opći pristup 7

    3.

    		 KOJI SU NAJVAŽNIJI PARAMETRI I KAKO IH ODABRATI? 8

    3.1.

    		 Primjeri parametara za određivanje ranga 8

    3.2.

    		 Odabir najvažnijih parametara 8

    3.3.

    		 Posebna razmatranja pri utvrđivanju najvažnijih parametara 9

    3.3.1.

    		 Personalizacija 9

    3.3.2.

    		 Ponašanje i namjera potrošača pri pretraživanju 10

    3.3.3.

    		 Korisnikova povijest 10

    3.3.4.

    		 Zadane postavke, mehanizmi razvrstavanja i filtriranja 10

    3.3.5.

    		 Prisutnost na različitim platformama 11

    3.3.6.

    		 Ostali vanjski čimbenici 11

    3.3.7.

    		 Obavijesti treće strane 11

    3.3.8.

    		 Randomizacija 11

    3.3.9.

    		 Održavanje/čišćenje 12

    3.3.10.

    		 Odnos s pomoćnim uslugama 12

    3.3.11.

    		 Upotreba tehničkih alata pružateljâ 12

    3.3.12.

    		 Učinak strojnog učenja 12

    3.3.13.

    		 Ocjenjivanje internetskih stranica 13

    3.3.14.

    		 Mjere poduzete kako bi se izbjeglo zlonamjerno manipuliranje rezultatima rangiranja koje provode treće strane 13

    3.3.15.

    		 Korisničke recenzije 13

    3.3.16.

    		 Mjere pružateljâ protiv nezakonitog sadržaja 13

    4.

    		 KAKO ODABRATI NAJVAŽNIJE PARAMETRE A DA TO NE DOVEDE DO ZLONAMJERNOG MANIPULIRANJA RANGIRANJEM 13

    5.

    		 ZAHTIJEVANI POSEBNI OPISI – IZRAVNA I NEIZRAVNA NAKNADA 14

    5.1.

    		 Opći pristup 14

    5.2.

    		 Izravna naknada 15

    5.3.

    		 Neizravna naknada 15

    6.

    		 NA KOJI BI NAČIN TREBALO OPISATI NAJVAŽNIJI PARAMETAR? 15

    6.1.

    		 Opći pristup 16

    6.2.

    		 Razina detaljnosti 16

    6.3.

    		 Razina detaljnosti za izravnu i neizravnu naknadu 16

    6.4.

    		 Zahtjev da opis bude napisan jednostavnim i razumljivim jezikom 17

    6.5.

    		 Alati za predstavljanje 17

    7.

    		 GDJE TREBA OPISATI NAJVAŽNIJE PARAMETRE 17

    7.1.

    		 Usluge internetskog posredovanja 17

    7.2.

    		 Tražilice 18

    8.

    		 KADA BI TREBALO IZMIJENITI OPIS NAJVAŽNIJIH PARAMETARA? 18

    8.1.

    		 Ažuriranje opisa 18

    8.2.

    		 Privremene izmjene 19

    8.3.

    		 Pokusi 19

    9.

    		 KORACI KOJE TREBA PODUZETI PRI AŽURIRANJU OPISA NAJVAŽNIJIH PARAMETARA 20

    9.1.

    		 Zahtjev da se u okviru usluga internetskog posredovanja obavijesti o predloženim izmjenama 20

    9.2.

    		 Zahtjev za ažuriranje opisa na internetskim tražilicama 20

    10.

    		 POSEBNE OBVEZE ZA TRAŽILICE KAKO BI SE KORPORATIVNIM KORISNICIMA INTERNETSKIH STRANICA OMOGUĆIO PREGLED SADRŽAJA OBAVIJESTI TREĆIH STRANA 20

    1.   UVOD

    1.1.   Svrha smjernica

    1.

    		 Cilj je ovih Smjernica olakšati izvršenje zahtjeva iz članka 5. Uredbe (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (1) (dalje u tekstu „Uredba”) i usklađenost pružatelja usluga internetskog posredovanja (2) i pružatelja internetskih tražilica (3) s tim zahtjevima. Nadalje, u skladu s člankom 5. stavkom 7. i uvodnom izjavom 28. Uredbe cilj je ovih Smjernica pomoći pružateljima u primjeni zahtjevâ te u optimizaciji načina na koji se najvažniji parametri za određivanje ranga utvrđuju i predstavljaju poslovnim korisnicima i korporativnim korisnicima internetskih stranica (4).

    2.

    		 Člankom 5. stavcima 1. i 2. u suštini se zahtijeva da pružatelji utvrde najvažnije parametre za određivanje ranga i razloge za relativnu važnost tih parametara u odnosu na druge parametre.

    3.

    		 U članku 2. stavku 8. „rang” je definiran kao „relativna vidljivost dana robi ili uslugama ponuđenima putem usluga internetskog posredovanja ili relevantnost dana rezultatima pretraživanja putem internetskih tražilica, kako je pružatelji usluga internetskog posredovanja odnosno pružatelji internetskih tražilica predstavljaju, organiziraju ili o njoj obavješćuju, neovisno o tehnološkim sredstvima upotrijebljenima za takvo predstavljanje, organiziranje ili obavješćivanje”.

    4.

    		 U skladu s člankom 5. stavkom 5. svaki pružatelj treba navesti opis koji korisnicima omogućuje odgovarajuće razumijevanje je li, kako i koliko mehanizmom rangiranja u obzir uzeto sljedeće: (a) značajke robe ili usluga koje se nude putem usluge pružatelja, (b) relevantnost tih značajki za potrošače koji upotrebljavaju tu uslugu, i (c) isključivo u pogledu pružatelja internetskih tražilica, značajke dizajna internetskih stranica koje upotrebljavaju korporativni korisnici internetskih stranica.

    5.

    		 Kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama 24. i 26., opis koji trebaju navesti pružatelji ima za cilj poboljšati predvidljivost i pomoći korisnicima da poboljšaju predstavljanje svoje robe i usluga ili značajku te robe i usluga.

    6.

    		 Uredbom se istodobno nastoji postići taj cilj a da se pritom od pružatelja ne zahtijeva da otkriju algoritme ili informacije za koje se s razumnom sigurnošću može utvrditi da bi omogućile obmanu potrošača ili nanošenje štete potrošačima preko manipulacije rezultatima pretraživanja (članak 5. stavak 6.). Stoga se od pružatelja ne zahtijeva da otkriju detalje funkcioniranja svojih mehanizama rangiranja, uključujući algoritme, te se jednako tako ne bi smjela narušiti njihova sposobnost odgovora na zlonamjerno manipuliranje rangiranjem (uvodna izjava 27.).

    7.

    		 S obzirom na djelomična odstupanja među pravnim zahtjevima iz članka 5. i različitu prirodu predmetnih usluga, sadržaj zahtijevanog opisa najvažnijih parametara za određivanje ranga nužno će se razlikovati između pružatelja usluga internetskog posredovanja s jedne strane i pružatelja internetskih tražilica s druge strane. Nadalje, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 25., sadržaj se, uključujući broj i vrstu najvažnijih parametara, može uvelike razlikovati i među samim pružateljima usluga internetskog posredovanja.

    8.

    		 Upute sadržane u ovim Smjernicama ne bi se trebale primjenjivati mehanički, već uzimajući u obzir relevantne činjenice i okolnosti o kojima je riječ u svakom pojedinom slučaju. Navedeni primjeri služe kao ogledni primjeri za bolje razumijevanje. Iako se njima opisuju određene situacije, ne bi se trebalo tumačiti da je područje primjene predmetne obveze ograničeno na konkretnu opisanu situaciju. Usto, iako se navode primjeri za određeni sektor, koncepti su prenosivi i mogu se smatrati primjenjivima na slične metode/situacije u drugim sektorima.

    9.

    		 Ove smjernice nisu pravno obvezujuće. Njima se ne dovode u pitanje odgovornosti pružatelja da osiguraju usklađenost sa zahtjevima iz članka 5. ni ovlasti i odgovornosti nadležnih tijela i sudova država članica u pogledu izvršenja tih zahtjeva u skladu s odredbama Uredbe i drugim odredbama prava Unije. U konačnici je tumačenje zahtjeva isključivo na Sudu Europske unije.

    10.

    		 Komisija će nastaviti pratiti način na koji se primjenjuju zahtjevi iz članka 5., kako su pojašnjeni u ovim Smjernicama, te može odlučiti revidirati ove Smjernice ako je to potrebno s obzirom na budući razvoj događaja i nove spoznaje.

    1.2.   Transparentnost rangiranja – kontekst

    11.

    		 Rangiranje je definirano u prethodno navedenom članku 2. stavku 8. i u osnovi se može smatrati oblikom algoritamskog odlučivanja koje se temelji na podacima. Pri predstavljanju, organiziranju ili priopćavanju informacija o robi ili uslugama za potrošače ili rezultate pretraživanja pružatelji „rangiraju” rezultate na temelju određenih parametara.

    12.

    		 Kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama 24. i 26., rangiranje robe i usluga koje obavljaju pružatelji ima važan utjecaj na odabir potrošača i, posljedično, na poslovni uspjeh korisnika koji tu robu i usluge nude potrošačima. Budući da se gospodarstvo sve više premješta na internet, rangiranje pri pretraživanju i na uslugama internetskog posredovanja sve je važnije za poduzetništvo, a poslovni uspjeh poduzeća iz EU-a sve je ovisniji o njihovoj vidljivosti i mogućnosti pronalaženja na internetu.

    13.

    		 Pružatelji oblikuju svoje metode rangiranja, među ostalim i vlasničke algoritme, na razne načine. Ti pristupi rangiranju često se prilagođavaju i uglavnom se ne otkrivaju. Kvaliteta rezultata pretraživanja može utjecati na vrednovanje usluga iz perspektive potrošača te stoga detalji o funkcioniranju metoda rangiranja mogu činiti konkurentsku prednost ili poslovnu tajnu pružatelja. Zbog toga poduzeća koja trguju na internetu ne razumiju uvijek razloge svojih rezultata u rangiranju i ne znaju kako ostvariti bolje rezultate, potencijalno s pomoću plaćenog rangiranja, iako njihova sposobnost da dopru do klijenata ovisi o tom znanju.

    14.

    		 Stoga, iako se Uredbom ne ograničava izbor parametara za određivanje ranga koje bi pružatelji možda željeli upotrijebiti, člankom 5. nastoji se poboljšati predvidljivost za korisnike.

    1.3.   Ciljevi i opća razmatranja

    15.

    		 Kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama 24. i 26., opis koji pružatelji trebaju navesti u skladu s člankom 5. ima za cilj poboljšati predvidljivost i pomoći korisnicima da poboljšaju predstavljanje svoje robe i usluga ili značajku te robe i usluga. U uvodnoj izjavi 24. objašnjeno je da predvidljivost podrazumijeva da pružatelji rang utvrđuju neproizvoljno.

    16.

    		 Na temelju tog standarda predvidljivosti može se izvesti niz „općih razmatranja” koja pružateljima mogu pomoći u primjeni zahtjeva iz članka 5. i olakšati njihovo izvršenje:

    1.3.1.   Pristup usmjeren na korisnika

    17.

    		 S obzirom na prethodno navedeni cilj poboljšanja predvidljivosti i zaštite legitimnih interesa korisnikâ te s obzirom na zahtjev da se korisnicima omogući „odgovarajuće razumijevanje” (uvodna izjava 27.) pružatelji bi svoje mehanizme rangiranja, a posebno najvažnije upotrijebljene parametre, trebali suvislo objasniti. Kako bi ih korisnici razumjeli, objašnjenja bi trebalo sastaviti uzimajući u obzir prirodu, tehničke mogućnosti i potrebe „prosječnih” korisnika određene usluge, koje se mogu znatno razlikovati od usluge do usluge.

    18.

    		 U skladu s člankom 5. stavkom 1. pružatelji usluga internetskog posredovanja zahtijevane informacije moraju uvrstiti u svoje uvjete upotrebe. Člankom 3. stavkom 1. točkom (a) zahtijeva se da ti uvjeti upotrebe budu napisani jednostavnim i razumljivim jezikom.

    19.

    		 I od pružatelja internetskih tražilica člankom 5. stavkom 2. zahtijeva se da informacije o najvažnijim parametrima budu napisane jednostavnim i razumljivim jezikom.

    1.3.2.   Pojedinačna ocjena i tehnološki neutralan pristup

    20.

    		 Pružatelji bi trebali pojedinačno odrediti koje je mjere potrebno poduzeti kako bi ispunili zahtjeve iz članka 5. Ako pružaju više usluga, u načelu bi to trebali činiti zasebno za svaku uslugu obuhvaćenu Uredbom. Isto tako, korisnici, nadležna tijela i sudovi trebali bi se u svakom pojedinačnom slučaju oslanjati na pojedinačnu ocjenu ispunjenosti zahtjeva. Taj pojedinačni pristup posebno je važan s obzirom na to da određeni pružatelji pružaju više usluga (internetsko posredovanje i/ili internetsko pretraživanje) u sklopu jedinstvene korporativne strukture ili čak jedinstvenog korisničkog sučelja, dok se opis koji je potreban kako bi korisnici na odgovarajući način razumjeli primijenjene mehanizme rangiranja može razlikovati ovisno o predmetnoj usluzi.

    21.

    		 Usto, u članku 2. stavku 8., u kojem je definiran pojam „rang”, ukazuje se na nerelevantnost tehnoloških sredstava koja pružatelji upotrebljavaju za predstavljanje, organiziranje ili obavješćivanje o robama ili uslugama koje korisnici nude putem predmetnih usluga. Stoga bi se pojedinačna ocjena trebala provoditi na tehnološki neutralan način, u smislu da određena tehnologija koja se upotrebljava u postupku rangiranja ne bude odlučujuća.

    1.3.3.   Odgovarajuća razina detaljnosti

    22.

    		 Opisi koje pružatelji navode u skladu s člankom 5. trebali bi korisnicima donijeti stvarnu dodanu vrijednost. Člankom 5. stavcima 1. i 2. od pružatelja se zahtijeva da navedu informacije ne samo o najvažnijim parametrima, već i o razlozima za relativnu važnost tih najvažnijih parametara u odnosu na druge parametre. Usto, u skladu s člankom 5. stavkom 5. korisnicima bi trebalo omogućiti „odgovarajuće razumijevanje” toga jesu li, kako i koliko u obzir uzeta tri posebna čimbenika (5). To znači da opis koji je potrebno navesti ne smije biti tek puko nabrajanje najvažnijih parametara, već da je potrebno navesti barem „drugu razinu” informacija s objašnjenjima (6). Pružatelji bi, primjerice, mogli opisati interni „misaoni postupak” poduzeća koji je primijenjen za utvrđivanje „najvažnijih parametara” te na taj način izvesti i „razloge za njihovu relativnu važnost”.

    23.

    		 U uvodnoj izjavi 27. pojašnjava se da zahtijevani opis može biti općenit, ali da bi se njime korisnicima trebalo omogućiti odgovarajuće razumijevanje te da bi se, osim toga, trebao temeljiti barem na „stvarnim podacima o relevantnosti upotrijebljenih parametara za određivanje ranga”. U toj je uvodnoj izjavi objašnjeno i da, premda nije potrebno otkriti detalje funkcioniranja mehanizama rangiranja, uključujući algoritme, poslovni interesi pružateljâ ne opravdavaju neotkrivanje najvažnijih parametara za određivanje ranga u skladu s člankom 5.

    24.

    		 U skladu s člankom 5. stavcima 1. i 2. opis koji navode pružatelji mora se odnositi na sve najvažnije parametre za određivanje ranga. Stoga se ta obveza primjenjuje i na čimbenike kao što su privremene izmjene, nasumičnost ili personalizacija ako su takvi čimbenici najvažniji parametri.

    25.

    		 No višak informacija može značiti da korisnici zapravo ne dobivaju suvisle informacije. U skladu s tim pružatelji bi trebali s jedne strane utvrditi i na odgovarajući način objasniti najvažnije parametre za određivanje ranga, dok s druge strane ne bi smjeli opteretiti korisnike predugačkim i presloženim opisima ili pak opisima parametara koji nisu najvažniji. Nenavođenje prekomjernih detalja trebalo bi pomoći i da se izbjegne rizik od omogućivanja obmane potrošačâ ili nanošenja štete potrošačima, kao što je navedeno u članku 5. stavku 6.

    2.   PRIRODA I PODRUČJE PRIMJENE ZAHTJEVÂ IZ ČLANKA 5.

    2.1.   Integrirane usluge

    26.

    		 Zahtjevi iz članka 5. primjenjuju se na pružatelje usluga internetskog posredovanja i pružatelje internetskih tražilica. Ako su pružatelji internetskih tražilica integrirani (vertikalno ili horizontalno), njihova ponuda može uključivati i usluge internetskog posredovanja. Slično tomu, pružatelji usluga internetskog posredovanja koji su dio „konglomerata” mogu objediniti više usluga internetskog posredovanja u jedinstvenu korporativnu strukturu. Kao što je prethodno objašnjeno, u takvim će se slučajevima obveze iz članka 5. u načelu primjenjivati zasebno za svaku internetsku tražilicu i za svaku pruženu uslugu internetskog posredovanja jer u protivnom korisnicima uglavnom ne bi bilo moguće dati suvisla objašnjenja. U tom bi se pogledu mogla pojaviti sljedeća pitanja.

    27.

    		 Usluge koje se nude na različitim uređajima. Ako pružatelji nude usluge na različitim uređajima, trebali bi procijeniti jesu li potrebna zasebna objašnjenja za svaki uređaj. Ako se usluga pruža na isti način na svim uređajima i isti se najvažniji parametri primjenjuju na jedinstveni mehanizam rangiranja, u skladu s člankom 5. općenito ne bi bilo potrebno zasebno objašnjenje. Međutim, ako se usluga vrši neovisno i drukčije na različitim uređajima, tako da se upotrebljavaju različiti najvažniji parametri, u načelu bi bilo potrebno zasebno objašnjenje.

    28.

    		 Usluge koje se vrše prekogranično i putem besprijekorno integriranih potrošačkih sučelja. Mogu postojati situacije u kojima pružatelj upravlja trgovinom ugrađenom u tržišnu uslugu (vrsta usluge internetskog posredovanja) i u kojima se usluge internetskog posredovanja ili internetske tražilice vrše na različitim područjima s različitim, pa čak i višestrukim, nazivima domena. Ako pružatelji takvu trgovinu ugrade u svoje tržišne usluge, trebali bi ocijeniti je li ona dio te tržišne usluge ili zasebna aktivnost. To je bitno za utvrđivanje treba li i kako funkcioniranje trgovine uključiti u opis u skladu s člankom 5. Ovisno o situaciji možda će biti potreban jedan ili više takvih opisa, a prisutnost tih trgovina možda će se trebati opisati na različite načine. Isto vrijedi i za upotrebu različitih, pa čak i višestrukih naziva domena.

    29.

    		 Sindiciranje ili podsindiciranje rezultatâ pretraživanja. Mogla bi se pojaviti i situacija u kojoj pružatelj internetske tražilice upotrebljava sindiciranje ili podsindiciranje rezultatâ pretraživanja, uključujući „eksternalizaciju” relevantnih aktivnosti internetskim tražilicama treće strane (7). Ako se rezultati pretraživanja doista dobivaju od trećih pružatelja internetskih tražilica, to ne bi smjelo osloboditi pružatelje predmetnih internetskih tražilica od ispunjavanja obveze iz članka 5. ako je relevantna aktivnost obuhvaćena tom odredbom.

    30.

    		 Integracija ponuda poslovnih korisnika o uslugama internetskog posredovanja treće strane. U praksi bi se mogla pojaviti i situacija da pružatelj usluga internetskog posredovanja integrira ponude poslovnih korisnika o uslugama internetskog posredovanja treće strane, primjerice „metatražilice” u koje su integrirane poveznice na ponude poslovnih korisnika o „internetskim putničkim agencijama”. Ako je to primjenjivo, pružatelji trebaju procijeniti treba li i kako prisutnost tih ponuda uključiti u opis u skladu s člankom 5. Ovisno o situaciji možda će bit potreban jedan ili više takvih opisa, a prisutnost tih ponuda možda će se trebati opisati na različite načine.

    31.

    		 Upotreba „gumbâ za kupnju” na društvenim medijima. Takozvani „gumbi za kupnju” koje upotrebljavaju profesionalni korisnici mogu se integrirati u usluge internetskog posredovanja. U tom slučaju pružatelji trebaju procijeniti jesu li ti „gumbi za kupnju” dio šire usluge internetskog posredovanja ili zasebna djelatnost koja sama po sebi može biti usluga internetskog posredovanja. To je bitno za utvrđivanje treba li i kako funkcioniranje „gumbâ za kupnju” uključiti u opis u skladu s člankom 5. Ovisno o situaciji možda će bit potreban jedan ili više takvih opisa, a prisutnost tih gumba za kupnju možda će se trebati opisati na različite načine.

    2.1.1.   Plaćeno rangiranje

    32.

    		 Kad je riječ o izravnoj ili neizravnoj naknadi koja može biti jedan od najvažnijih parametara za određivanje ranga („plaćeno rangiranje”), članak 5. stavak 3. sadržava izričitu obvezu utvrđivanja opisa svih takvih mogućnosti za plaćeno rangiranje i učinaka takve naknade na rang ako su takve mogućnosti među najvažnijim parametrima za određivanje ranga.

    33.

    		 U skladu s člankom 2. stavkom 8. rangom se mijenja „relativna vidljivost dana robi ili uslugama ponuđenima putem usluga internetskog posredovanja” (8). Natpis ili vizualno oglašavanje mogu u određenim slučajevima aktivno utjecati na „relativnu vidljivost” robe ili usluga koje nude korisnici. U tim slučajevima te ako su ispunjeni i drugi zahtjevi iz članka 2. stavka 8., a relevantnost predmetnog parametra takva je da se on smatra „najvažnijim parametrom”, primjenjuje se članak 5. stavak 3. U ostalim se slučajevima članak 5. stavak 3. ne primjenjuje na takvo oglašavanje. Činjenica da se isti alati za internetsko oglašavanje ili razmjene internetskog oglašavanja, koji su isključeni iz područja primjene Uredbe (9), mogu upotrebljavati za olakšavanje oglašavanja „na platformi” i „izvan platforme” općenito se ne bi smjela smatrati odlučujućim čimbenikom u tom pogledu.

    Ogledni primjer

    Pružatelj mobilnih aplikacija plaća istog pružatelja usluga internetskog oglašavanja (mreže za oglašavanje, alati za posluživanje te razmjene) kako bi poboljšao relativnu vidljivost svoje aplikacije u trgovini mobilnih aplikacija s pomoću „plaćenog rangiranja” i istodobno promovirao tu aplikaciju oglašavanjem putem natpisa na nizu internetskih stranica trećih strana koje su dio iste mreže za oglašavanje pružatelja usluga internetskog oglašavanja. Sama činjenica da se ista tehnologija oglašavanja koja se upotrebljava za takvo oglašavanje putem natpisa na internetskim stranicama trećih strana može upotrebljavati i za promociju aplikacije izravno u okviru usluga internetskog posredovanja ili internetske tražilice ne isključuje „oglašavanje” te aplikacije koje se provodi u okviru potonjih usluga iz područja primjene članka 5. Promocija aplikacije u okviru vlastitih usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica relevantnog pružatelja mogla bi u načelu činiti „plaćeno rangiranje”.

    34.

    		 S obzirom na to da se članak 5. stavak 3. primjenjuje na sve pružatelje o kojima je ovdje riječ, isto vrijedi i za pružatelje internetskih tražilica, u okviru kojih „plaćeno rangiranje” može obuhvaćati mogućnosti oglašavanja koje uključuju plaćenu vidljivost internetskih stranica korporativnih korisnika internetskih stranica ili digitalnih aplikacija na predmetnoj tražilici.

    2.1.2.   Opis rangiranja

    2.1.2.1.   Opći pristup

    35.

    		 Iz članka 2. stavka 8. proizlazi da se pojam „relativna vidljivost” odnosi na način na koji se roba i usluge nude putem usluga internetskog posredovanja u različitim okolnostima (10). To je potvrđeno u uvodnoj izjavi 24., u kojoj se navodi da se „[r]angiranje odnosi na relativnu vidljivost ponuda poslovnih korisnika ili relevantnost rezultata pretraživanja kako su predstavljeni, organizirani ili priopćeni od strane pružatelja usluga internetskog posredovanja […], a rezultat su upotrebe mehanizama algoritamskog sekvenciranja, mehanizama ocjene ili recenzija, vizualnih informacija ili drugih alata za utvrđivanje važnosti ili njihovih kombinacija”.

    36.

    		 Stoga je algoritamsko sekvenciranje rezultatâ kao odgovor na upit za pretraživanje samo jedan primjer načina na koji se roba ili usluge mogu predstaviti, organizirati ili priopćiti u okviru mehanizma rangiranja obuhvaćenog člankom 5. Naime, u tom pogledu roba i usluge mogu se predstaviti, organizirati ili priopćiti potrošačima na brojne načine. Među ostalim, to može biti „zadano” raspoređivanje robe i usluga koje potrošači mogu pregledavati bez upitâ za pretraživanje, neometanom upotrebom različitih usluga internetskog posredovanja putem „gumbâ za kupnju” (vidjeti prethodno navedeno), vizualne izloženosti (među ostalim i u uslugama internetskog posredovanja u obliku karti ili imenikâ), isticanja, stvaranja potencijalnih potrošača i uredničkih intervencija itd.

    37.

    		 Ovisno o tome što potrošači vide dok traže robu i usluge u okviru određene usluge obuhvaćene Uredbom, predstavljene, organizirane ili priopćene informacije mogu biti osnovne ili složene. Na primjer, na najosnovnijoj razini to može biti popis robe bez drugih značajki. Za druge usluge to može biti raznovrsnije te potrošači pri promatranju bilo koje stranice u okviru usluge ili primjenom raznih „filtara”, mogu vidjeti robe ili usluge koje su navedene i grupirane na brojne načine. Pružatelji usluga internetskog posredovanja mogu primjerice kombinirati numerirane popise rezultatâ pretraživanja s rezultatima plaćenog rangiranja i uredničkim značajkama kao što su preporuke, i to sve na jedinstvenom, besprijekorno integriranom sučelju. S druge strane, razliku između tih numeriranih popisa mogu istaknuti primjerice upotrebom različitih oznaka, primjedbi ili naslova, postavljanjem na različita mjesta na stranici (tj. bez obzira na „položaj” predmetnih proizvoda ili usluga na popisu).

    38.

    		 S obzirom na različite stupnjeve složenosti rangiranja i potencijalno široko područje primjene tehnološki neutralnog pojma „relativne vidljivosti” pružatelji bi trebali uzeti u obzir sve relevantne značajke rangiranja pri utvrđivanju „najvažnijih parametara” za svaku svoju pojedinačnu uslugu.

    3.   KOJI SU NAJVAŽNIJI PARAMETRI I KAKO IH ODABRATI?

    3.1.   Primjeri parametara za određivanje ranga

    39.

    		 Nakon što pružatelji pojedinačno ocijene koji su parametri za određivanje „ranga” kako je definiran u članku 2. stavku 8., trebat će utvrditi „najvažnije parametre”, kako je navedeno u članku 5. stavcima 1. i 2. Primjeri vrsta parametara za određivanje ranga navedeni su u Prilogu A.

    3.2.   Odabir najvažnijih parametara

    40.

    		 Za neke usluge može postojati velik broj parametara za određivanje ranga. Za druge broj parametara može biti ograničeniji. Pružatelj će trebati odabrati one koji su najrelevantniji (vidjeti uvodnu izjavu 24.), posebice ako postoji velik skup parametara. Točnije, u skladu s člankom 5. stavkom 1., koji se odnosi na usluge internetskog posredovanja, predmetni pružatelji moraju utvrditi „najvažnije parametre za određivanje ranga” te „razloge za relativnu važnost tih najvažnijih parametara”. U skladu s člankom 5. stavkom 2., koji se odnosi na internetske tražilice, predmetni pružatelji trebaju utvrditi „najvažnije parametre koji su pojedinačno ili kolektivno najvažniji za određivanje ranga” te „relativnu važnost tih najvažnijih parametara”.

    41.

    		 Kako bi utvrdili koji je skup parametara „za određivanje” (članak 5. stavak 1.) ili „najvažniji za određivanje” (članak 5. stavak 2.) ranga te koje parametre treba smatrati „najvažnijima”, pružatelji bi mogli razmotriti zašto je algoritam oblikovan na način na koji je oblikovan. Na primjer, je li se njime htjelo osigurati da potrošači pronađu robu ili usluge koje su lokalne, jeftine, visoke kvalitete itd. Taj pristup odražava jedan od ciljeva članka 5., koji je objašnjen u uvodnoj izjavi 24.: „pomoći poslovnim korisnicima da poboljšaju predstavljanje svoje robe i usluga ili neke značajke svojstvene toj robi ili uslugama”. Najbolja bi praksa bila da se to interno razmatranje poduzeća kombinira s promišljanjem o tome što pružatelj smatra najboljom vrstom rezultata u okviru njegove usluge. Slično tomu, pružatelj bi mogao razmotriti što bi potrošače usluga najviše zadovoljilo. To se može odnositi na ono što pružatelj čini kako bi zadovoljio interese potrošačâ u okviru svoje usluge, primjerice razmatranjem razloga zbog kojih je odabrao filtre koji se potrošačima nude za razvrstavanje rezultatâ u okviru svojih usluga ili druge slične tehnike.

    42.

    		 Ako pružatelj utvrdi velik broj parametara za određivanje ranga, mogao bi ih podijeliti u više opsežnih kategorija i zatim razmotriti koje su potkategorije ili nijanse njima obuhvaćene. Ako je riječ o brojnim kategorijama parametara, pružatelji bi mogli razmotriti mogućnost da na deduktivni način otklone parametre koji imaju samo perifernu ulogu u određivanju ranga. Tada bi ostali samo najvažniji parametri, koje bi zatim trebalo razvrstati u kategorije i potkategorije prema potrebi. To bi pružatelju moglo omogućiti da odredi i objasni „relativnu važnost” utvrđenih „najvažnijih parametara”.

    43.

    		 Najbolja je praksa ispitivanje neočekivanih elemenata koji određuju rang, što korisnicima može pomoći u razumijevanju načina na koji rangiranje funkcionira. To mogu biti i čimbenici za koje korisnik može pretpostaviti da nisu relevantni jer nisu povezani s kvalitetom robe ili usluge koju nudi putem usluge.

    44.

    		 Najbolja je praksa i poboljšanje razumijevanja korisnikâ uključivanjem općeg opisa internog postupka poduzeća koji provodi predmetni pružatelj, a koji ga je doveo do zaključka o tome koji su parametri „najvažniji”. To bi moglo pomoći pružateljima i u ispunjavanju zahtjeva iz članka 5. stavka 5., tj. da korisnicima omoguće „odgovarajuće razumijevanje” određenih čimbenika povezanih s rangiranjem (vidjeti odjeljak 6.2. u nastavku).

    45.

    		 Na sličan bi način pri donošenju odluke o tome koji su parametri najvažniji pružatelji mogli razmotriti koje bi informacije bile najkorisnije predmetnim korisnicima. Za poslovne korisnike transparentnost u pogledu rangiranja služi za poboljšanje predvidljivosti i pomaže im da unaprijede predstavljanje svoje robe i usluga ili nekih značajki svojstvenih toj robi ili uslugama. Korporativni korisnici internetskih stranica tako mogu steći odgovarajuće razumijevanje o tome jesu li, kako i koliko u obzir uzete određene značajke dizajna internetskih stranica koje se upotrebljavaju, kao što je njihova optimizacija za prikaz na mobilnim telekomunikacijskim uređajima.

    46.

    		 Važno je napomenuti da „relativna važnost” ne zahtijeva otkrivanje točnog ponderiranja najvažnijih parametara ni algoritama pružatelja (vidjeti članak 5. stavak 6. i uvodnu izjavu 27.). Međutim, pružatelji bi trebali u statičnom opisu u određenoj mjeri obuhvatiti svojstveno dinamičnu prirodu rangiranja (koje se obično temelji na algoritmima). Privremene izmjene koje mogu biti predvidljive i redovite, kao što su unapređenje prodaje ili utjecaj vremenskih uvjeta, mogle bi se stoga, u načelu, općenito opisati a da pritom ne stvore potrebu za prilagodbom opisa rangiranja pri svakoj privremenoj izmjeni. Veće izmjene mehanizama rangiranja koje dovode do izmjene „najvažnijih parametara”, uključujući „evolucijske” promjene do kojih dolazi tijekom vremena uslijed određenog stupnja dubokog učenja, dovele bi do potrebe za prilagodbom navedenog opisa (11).

    47.

    		 Općenitije, utvrđeni najvažniji parametri trebali bi ispravno odražavati elemente koji određuje rang u okviru predmetnog mehanizma. Elementi opisani kao najvažniji parametri trebali bi uistinu i biti najvažniji pri određivanju ranga. Stoga nije bitno jesu li ti parametri čimbenici na koje korisnici mogu utjecati. Isto tako, pružatelji se ne mogu samo pozivati na činjenicu da je rang određen algoritmima koji upotrebljavaju umjetnu inteligenciju. Za bolje razumijevanje odnosa između strojnog učenja i obveze otkrivanja najvažnijih parametara vidjeti odjeljak 3.3.12. u nastavku.

    3.3.   Posebna razmatranja pri utvrđivanju najvažnijih parametara

    48.

    		 Pri provedbi potrebne ocjene radi utvrđivanja najvažnijih parametara za određivanje ranga, u skladu s prethodno navedenim općim načelima, pružatelji i druge strane mogli bi posebno uzeti u obzir sljedeća razmatranja.

    3.3.1.   Personalizacija

    49.

    		 Značajka personaliziranog rangiranja ponuda u širokoj je upotrebi. Iako se rezultati rangiranja hipotetski mogu razlikovati za svakog pojedinačnog potrošača, parametri koji se upotrebljavaju za personalizaciju rezultata (koji mogu biti višestruki) obično se primjenjuju na isti način na sve ponude robe ili usluga korisnikâ u okviru predmetnih usluga. Drugim riječima, parametri kojima se personaliziraju rezultati unaprijed su objektivno određeni čak i ako njihova primjena dovodi do toga da jedan potrošač vidi drukčije rangiranje u odnosu na drugog potrošača koji upotrebljava iste usluge internetskog posredovanja ili internetsku tražilicu.

    50.

    		 Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 24., predvidljivost podrazumijeva da pružatelji usluga utvrđuju rang na neproizvoljan način. Ako je riječ o jednom od najvažnijih parametara, predvidljivost bi se mogla poboljšati, a rizik od proizvoljnog određivanja ranga izbjeći ako se objasni upotreba personalizacije, njezinih ključnih značajki i učinka na rangiranje, uključujući volatilnost (tj. opseg razlike u rangiranju za različite potrošače) (12). Pružatelji će stoga možda morati razmisliti o tome kako i koliko personalizacija utječe na rangiranje u slučaju njihovih konkretnih usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica.

    51.

    		 Pritom bi se moglo dogoditi da će pružatelji morati analizirati potencijalno vrlo dugačak popis čimbenika predmetne personalizacije, kao što su osobni profili potrošača, njihovi interesi, ponašanje pri pretraživanju, stvarni zemljopisni položaj, vrijeme pretraživanja, upotreba blokatora kolačića ili drugih tehničkih alata te, općenitije, brojnost podataka o određenom potrošaču te način na koji potrošači koriste zadane postavke (tj. sposobnost potrošača da ponište zadane postavke ili primijene mehanizme filtriranja (vidjeti odjeljak 3.3.4 below. u nastavku)).

    52.

    		 S obzirom na to da pojedini pružatelji mogu pokušati obuhvatiti jedinstvenu publiku u jedinstvene svrhe kako bi razlikovali svoje poslovne modele (13), pri razmatranju učinka personalizacije na rangiranje mogli bi razmotriti i sastav potrošača koji upotrebljavaju te usluge.

    53.

    		 Pružatelji bi trebali razmotriti mogu li i kako potrošači upotrebljavati postavke zaštite privatnosti u okviru pruženih usluga s obzirom na to da upotreba tih postavki može ograničiti mogućnost personalizacije rangiranja.

    Ogledni primjer

    Internetska trgovina „personalizira” rangiranje tako što pojedinačnim potrošačima dodjeljuje do 10 000 unaprijed definiranih „značajki”. Pružatelj smatra da to može biti vrlo učinkovito u raspoređivanju ponuda svojih poslovnih korisnika (tj. u rangiranju) iako postavke privatnosti koje upotrebljavaju njegovi potrošači uvelike utječu na učinkovitost njegova mehanizma personalizacije. Ovisno o broju, heterogenosti i preferiranim postavkama privatnosti potrošača koji aktivno upotrebljavaju određenu uslugu, rezultati određivanja ranga mogu se stoga znatno razlikovati. Isto tako, pružatelj je možda strukturirao svoj mehanizam rangiranja tako da se ponderiraju drugi čimbenici, kao što je plaćeno rangiranje pogotovo u slučajevima ili u trenucima u kojima je personalizacija manje učinkovita. U takvoj će situaciji pružatelj možda morati uključiti te činjenice u opis svojih najvažnijih parametara za određivanje ranga i razloga za njihovu relativnu važnost kako bi se poslovnim korisnicima omogućilo da pravilno razumiju mehanizam rangiranja a da ih se pritom ne preoptereti ni ne zbuni navođenjem mnoštva pojedinačnih značajki upotrijebljenog mehanizma.

    3.3.2.   Ponašanje i namjera potrošača pri pretraživanju

    54.

    		 Ako je to relevantno za ispunjavanje zahtjeva iz članka 5., posebno u pogledu zahtijevanog opisa najvažnijih parametara, pružatelji bi mogli razmotriti kako i koliko ponašanje potrošača pri pretraživanju utječe na rangiranje, potencijalno kao element personaliziranog rangiranja (vidjeti prethodni odjeljak 3.3.1 above.).

    3.3.3.   Korisnikova povijest

    55.

    		 Ako je to relevantno za ispunjavanje zahtjevâ iz članka 5., posebno u pogledu zahtijevanog opisa najvažnijih parametara, pružatelji bi mogli razmotriti kako i koliko određeni čimbenici koji nisu izravno povezani s robom ili uslugama koje korisnik nudi putem predmetnih usluga, kao što su korisnikova povijest ili prethodni rezultati, utječu na rangiranje.

    Ogledni primjer

    U trgovinama mobilnih aplikacija razvojni inženjeri ili izdavači mogu se ocjenjivati odvojeno od njihovih aplikacija tako da, na primjer, novopokrenuta aplikacija iskusnog razvojnog inženjera s postojećom ponudom u toj određenoj trgovini aplikacija može biti bolje rangirana od aplikacije manje iskusnog razvojnog inženjera. U tom slučaju, ako su takvi čimbenici najvažniji parametri za određivanje ranga, predmetni će se pružatelj morati pobrinuti da poslovni korisnici budu o tome obaviješteni. Prema potrebi pružatelj može obavijestiti poslovne korisnike i o mogućim mehanizmima „ispravka”, kao što je privremeno poboljšanje ranga aplikacija manje iskusnih inženjera.

    3.3.4.   Zadane postavke, mehanizmi razvrstavanja i filtriranja

    56.

    		 Kao vrsta personalizacije, zadane postavke koje potrošači koji upotrebljavaju alate za razvrstavanje ili filtriranje mogu drukčije rasporediti, poništiti ili „nadjačati” mogu imati važan učinak na rangiranje ponuda robe i usluga poslovnih korisnika. Ti bi mehanizmi sami po sebi mogli biti „najvažniji parametri”, primjerice ako ih potrošači često upotrebljavaju i posebno su relevantni za određivanje ranga. Ako je tako, poslovnim korisnicima može biti važno razumjeti primjerice temelji li se rangiranje nakon primjene filtra na svim ponudama, tj. ovisi li rangiranje o tome ispunjava li ponuda robe ili usluga određene kriterije za uključivanje, kao što je minimalan broj recenzija kako bi se roba ili usluge koje su navedene u zadanim postavkama prikazale pod filtrom „kvalitete”. Isto vrijedi i za veličinu mogućeg učinka filtara na rangiranje.

    57.

    		 Osim toga, s obzirom na logično povećanu važnost upotrijebljenog parametra (tj. filtra) u posebnim mehanizmima filtriranja (npr. cijena ili ocjena), drugi parametri koji se primjenjuju uz taj filtar mogli bi dobiti na važnosti, u smislu ponderiranja koje se na njih primjenjuje, u odnosu na situaciju u kojoj se filtar ne primjenjuje. To snažnije ponderiranje može biti potrebno kako bi se omogućilo djelotvorno rangiranje velikog broja ponuda koje se možda bitno ne razlikuju u elementima kao što su cijena ili ocjena (tj. filtar). Takvi drugi parametri tada mogu, ovisno o slučaju, biti „najvažniji parametri” u skladu s člankom 5. Osim tih situacija, poslovnim korisnicima može biti važno razumjeti moguće posljedice koje upotreba filtara ima na relativno ponderiranje parametara osim upotrjebljenog filtra.

    3.3.5.   Prisutnost na različitim platformama

    58.

    		 Poslovni korisnici često istodobno na više platformi nude svoju robu ili usluge u okviru različitih usluga internetskog posredovanja kako bi maksimalno povećali prodaju („višestruka prisutnost”). Usto, postoje neovisni treći pružatelji koji prikupljaju korisničke recenzije poduzećâ. U praksi neki pružatelji mogu smatrati da su aktivnosti ili prisutnost poslovnih korisnika u okviru usluga treće strane pokazatelj kvalitete ili relevantnosti poslovnih korisnika na predmetnim uslugama internetskog posredovanja. Ako je tome tako, a važnost tog čimbenika za rangiranje takva je da ga treba smatrati „najvažnijim parametrom”, ti bi pružatelji trebali obavijestiti korisnike o tome da se taj čimbenik uzima u obzir pri rangiranju te kako se to čini.

    3.3.6.   Ostali vanjski čimbenici

    59.

    		 Korisnici te njihova roba i usluge koje nude mogu se ocijeniti i na temelju drugih čimbenika koji se ne odnose na predmetne usluge internetskog posredovanja ili internetske tražilice. Čimbenici kao što su hotelske zvjezdice, „privlačnost robne marke” izmjerena anketiranjem modnih stručnjaka, znakovi pouzdanosti treće strane koji su dodijeljeni maloprodajnoj internetskoj trgovini poslovnih korisnika (npr. „pouzdana trgovina”), sektorske nagrade (npr. „najbolji kafić u x”) ili pojavljivanje u medijima treće strane (npr. novinski članci ili prilog u časopisu) mogli bi biti relevantni za rangiranje kao „najvažniji parametri”. Ako je tako, potrebno je opisati i te čimbenike.

    60.

    		 S druge strane, ne može se isključiti mogućnost da bi u određenim slučajevima moglo biti „iznenađujuće” za neke poslovne korisnike ili korporativne korisnike internetskih stranica da se pri određivanju ranga ne uzimaju u obzir određeni vanjski čimbenici koji bi se s obzirom na prirodu usluge mogli činiti vrlo važnima. Na primjer, ako se ne uzme u obzir ocjena privatnosti koja se dodjeljuje internetskim stranicama na internetskoj tražilici usmjerenoj na privatnost ili se ne uzme u obzir oznaka hrane na tržištu hrane usmjerenom na zdravlje, to bi korisnici mogli smatrati iznenađujućim. Opis razloga za relativnu važnost najvažnijih parametara ili najvažnijih parametara koji su zajednički najvažniji za određivanje ranga i relativne važnosti tih parametara trebao bi biti dovoljno jasan da korisnici razumiju da se ti drugi čimbenici ne uzimaju u obzir pri rangiranju.

    61.

    		 Najbolja bi praksa za pružatelje usluga internetskog posredovanja i internetskih tražilica mogla biti da se razmotri bi li opis trebao upućivati na sektorska pravila koja bi mogla izravno ili neizravno utjecati na utvrđivanje parametara za određivanja ranga. To uključuje i pravo EU-a i nacionalno pravo u kojem se odražavaju razni ciljevi od javnog interesa u raznim sektorima.

    3.3.7.   Obavijesti treće strane

    62.

    		 Ako su obavijesti treće strane o ponudama robe i usluga relevantne za rangiranje kao „najvažniji parametri”, u opisima predmetnih pružatelja mora se uzeti u obzir i taj čimbenik. Ta bi se relevantnost mogla opisati u smislu njezine potencijalne važnosti u pojedinačnim slučajevima te u smislu stalnih učinaka koji mogu proizaći primjerice iz velikog broja obavijesti ili iz pružateljevih politika povezanih s vrstom nezakonitog sadržaja na koje se mogu odnositi obavijesti treće strane. Za posebnu obvezu da se na internetskim tražilicama omogući pregled sadržaja obavijesti u skladu s člankom 5. stavkom 4. vidjeti odjeljak 10.

    3.3.8.   Randomizacija

    63.

    		 U praksi određeni pružatelji mogu upotrebljavati tehnike za reorganizaciju relativne vidljivosti koja se (djelomično) nasumično dodjeljuje ponudama robe i usluga, primjerice, kako bi osvježili izgled odredišne stranice. Randomizacija se može primijeniti i, na primjer, kako bi rangiranje bilo dinamičnije, kako bi se relevantne usluge internetskog posredovanja ili internetske tražilice razlikovale od drugih. Ako su takvi čimbenici „najvažniji parametri”, predmetni pružatelji to moraju uzeti u obzir u svojim opisima. Mogli bi, primjerice, objasniti kako se takve tehnike primjenjuju (navesti kada se upotrebljavaju, koliko se dugo upotrebljavaju, koliko je važna njihova upotreba itd.) te njihov učinak. Takva objašnjenja mogla bi poslužiti kao činjenični pokazatelji„opsega”, tj. veličine mogućeg učinka randomizacije na rangiranje, što bi korisnicima pomoglo da razumiju važnost usvajanja tehnika optimizacije rangiranja za različite usluge internetskog posredovanja i internetske tražilice na kojima mogu biti prisutni.

    3.3.9.   Održavanje/čišćenje

    64.

    		 Neki pružatelji mogu urediti ili „očistiti” način na koji su ponude robe i usluga korisnika predstavljene, organizirane ili priopćene u okviru njihovih usluga. Na primjer, mogu „tretirati” ili kvalificirati ponude robe koje su se prikazivale u okviru njihovih usluga internetskog posredovanja u e-trgovini, a koje nisu kupljene tijekom duljeg razdoblja, kao „stare” i stoga ih prikazivati niže u rangiranju. Ako su takvi čimbenici „najvažniji parametri”, potrebno je navesti opis relevantnih praksi. To bi moglo biti važno za predvidljivost, posebno s obzirom na potencijalno velik učinak praksi na rangiranje, a time i na poslovni uspjeh korisnikâ.

    3.3.10.   Odnos s pomoćnim uslugama

    65.

    		 U praksi određeni pružatelji mogu upotrebljavati tehnike za reorganizaciju relativne vidljivosti koja se (djelomično) nasumično dodjeljuje ponudama robe i usluga, primjerice, kako bi osvježili izgled odredišne stranice. Ta situacija može biti primjer neizravne naknade za koju je potreban dodatan opis u skladu s člankom 5. stavkom 3. Međutim, čak i neovisno o tome, upotreba pomoćnih usluga može biti i jedan od najvažnijih parametara koji se upotrebljavaju za određivanje ranga kao što je navedeno u članku 5. stavcima 1. i 2. U tom slučaju pružatelji to moraju dovoljno detaljno objasniti kako bi korisnici mogli odlučiti hoće li upotrebljavati takve pomoćne usluge, znajući da primjerice da bi, uz to što nude jednostavnost (tj. činjenicu da su sve usluge dostupne na jednom mjestu kod istog pružatelja), njihova upotreba mogla biti važna i za optimizaciju prodaje. Na primjer, to može biti slučaj ako se usluge provođenja narudžbi koje nudi relevantni pružatelj izvršavaju brže od redovite isporuke ili poštanskih usluga, pri čemu je brzina isporuke „najvažniji parametar” za određivanje ranga. Razumijevanje važnosti upotrebe i učinka pomoćnih usluga kao „najvažnijih parametara” stoga može biti važno za poboljšanje predvidljivosti za korisnike.

    3.3.11.   Upotreba tehničkih alata pružateljâ

    66.

    		 Kao i u slučaju pomoćnih usluga, neki pružatelji korisnicima mogu ponuditi tehničke alate uz moguću naknadu te su stoga obuhvaćeni člankom 5. stavkom 3. Upotreba ili učinak takvih alata može isto tako utjecati na rangiranje te će se stoga, ako je relevantnost tog čimbenika takva da je on „najvažniji parametar” u smislu članka 5. stavaka 1. i 2., trebati primijeniti pristup koji je opisan u prethodnom odjeljku.

    67.

    		 Na primjer, u određenim okolnostima upotrebom alata za analizu podataka dostupnog u okviru usluga internetskog posredovanja ili internetske tražilice korisnicima se može omogućiti znatno poboljšanje njihova rangiranja. U tom slučaju, ako je predmetni čimbenik „najvažniji parametar”, bitno je da pružatelji objasne je li učinak na rangiranje posljedica samo spoznaja koje su korisnici stekli i potom primijenili ili se uzima u obzir i sama činjenica da upotrebljavaju alat za analizu. U potonjem slučaju upotreba alata za analizu mogla bi činiti oblik neizravne naknade, pri čemu se primjenjuju i posebni zahtjevi iz članka 5. stavka 3. Važnost takvog alata za analizu može, primjerice, proizlaziti iz činjenice da bi ponuđene spoznaje bile jedinstvene i omogućile korisnicima da poboljšaju svoju robu ili usluge izvan okvira onoga što bi ti korisnici mogli učiniti na temelju vlastitog istraživanja ili drugih tržišnih rješenja ili zbog toga što bi alat mogao pomoći u optimizaciji njihove prisutnosti na internetu, na platformi ili izvan nje.

    3.3.12.   Učinak strojnog učenja

    68.

    		 Pružatelji će morati odrediti je li strojno učenje „najvažniji parametar”. U tom slučaju, čak i ako je dinamično, ono moglo bi biti opisano „statički”. U skladu s vodećim načelima za usvajanje pristupa usmjerenog na korisnika, kojim se pruža odgovarajuća razina detaljnosti, pružatelji bi se mogli usredotočiti na objašnjenje očekivanog „opsega”, tj. veličine učinka strojnog učenja na rangiranje. Ono može uključivati informacije o tome utječe li ono jednako na sve najvažnije parametre i može, primjerice, ukazivati na to koliko brzo i često strojno učenje može dovesti do izmjene „najvažnijih parametara”. Ako se takvi najvažniji parametri izmijene kao rezultat strojnog učenja, pružatelji moraju prilagoditi opis koji se zahtijeva u skladu s člankom 5.

    3.3.13.   Ocjenjivanje internetskih stranica

    69.

    		 Pružatelj internetske tražilice može uzeti u obzir određene značajke internetskih stranica kako bi ocijenio koliko ih korisnici smatraju pouzdanima ili njihovu sigurnost, autentičnost, popularnost ili tehnološke značajke. Ako pružatelj to učini, trebao bi razmotriti i objasniti koliko njegova ocjena značajki internetskih stranica utječe na rangiranje ako su takvi čimbenici „najvažniji parametri”.

    70.

    		 To podrazumijeva da pružatelji na pojedinačnoj osnovi ocjenjuju svoje postupke ocjenjivanja internetskih stranica i njihov učinak na rangiranje. To može uključivati, primjerice, način na koji pružatelji dolaze do izračuna ocjena internetskih stranica na temelju više varijabli, kao što su razina pouzdanosti internetskih stranica prema mišljenju korisnika te postojanje povijesti dijeljenja poveznica ili dezinformacija. Stoga kvaliteta sadržaja ili pouzdanost internetskih stranica mogu biti relevantni za njihove rezultate u rangiranju. Druga je mogućnost da naglasak bude na popularnosti internetskih stranica koja se mjeri, na primjer, brojem jedinstvenih posjetitelja i prikaza stranice u određenom razdoblju. Slično tomu, mogu se uzeti u obzir određeni tehnički aspekti, kao na primjer brzina učitavanja, prilagođenost mobilnim uređajima, starost domene ili sigurnost i pristupačnost internetskih stranica.

    71.

    		 Ako su određene značajke internetskih stranica važnije od drugih, a ocjena tih aspekata odražava se u rangiranju toliko da se smatra „najvažnijim parametrom”, bitno je da korisnici to razumiju. To bi se trebalo odražavati i u razini detaljnosti opisa kako bi korisnicima bio dovoljno jasan.

    3.3.14.   Mjere poduzete kako bi se izbjeglo zlonamjerno manipuliranje rezultatima rangiranja koje provode treće strane

    72.

    		 Pružatelji obično upotrebljavaju sofisticirane mehanizme za suzbijanje prijevara, koji mogu biti „najvažniji parametri” u skladu s člankom 5.

    73.

    		 Pružatelji bi stoga trebali pažljivo ocijeniti trebaju li opisati sastavne dijelove svojih mehanizama za suzbijanje prijevara. Iako se ti mehanizmi po definiciji ne mogu detaljno otkriti bez ugrožavanja njihove svrhe i učinkovitosti, pružatelji bi trebali barem informirati o njihovu postojanju i navesti opće informacije o tome kako mogu utjecati na rangiranje ako su oni „najvažniji parametri”.

    3.3.15.   Korisničke recenzije

    74.

    		 Ako su recenzije potrošača „najvažniji parametar” određenog mehanizma rangiranja, predmetni pružatelji trebali bi taj čimbenik uključiti u svoje opise koji se zahtijevaju u skladu s člankom 5. uz dovoljnu razinu detaljnosti i jasnoće. Na primjer, moglo bi se objasniti da su recenzije generirane u okviru relevantne usluge internetskog posredovanja ili u internetskoj tražilici ili pak da je riječ o recenzijama koje su smještene izvan tih usluga. U takvim slučajevima može biti važno da korisnici znaju koji se koraci, ako postoje, poduzimaju kako bi se provjerila istinitost takvih recenzija.

    3.3.16.   Mjere pružateljâ protiv nezakonitog sadržaja

    75.

    		 Ako pružatelji poduzimaju mjere za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, moraju uzeti u obzir učinak koji te mjere mogu imati na rangiranje i što će možda biti potrebno uključiti u opis „najvažnijih parametara” koji se zahtijevaju u skladu s člankom 5. Učinak na rangiranje može se razlikovati od pružatelja do pružatelja, ali općenito prisutnost, makar i privremena, nezakonitog sadržaja te njegovo uklanjanje mogu izravno utjecati na vidljivost legitimnih ponuda poslovnih korisnika. Ako su takve mjere „najvažniji parametri”, pružatelji bi pri odlučivanju o tome što će opisati trebali razmotriti koje bi informacije i transparentnost u pogledu, primjerice, vrsta i rasprostranjenosti nezakonitog sadržaja u okviru određene usluge mogle pomoći poslovnim korisnicima da bolje razumiju funkcioniranje predmetnih mehanizama rangiranja.

    4.   KAKO ODABRATI NAJVAŽNIJE PARAMETRE A DA TO NE DOVEDE DO ZLONAMJERNOG MANIPULIRANJA RANGIRANJEM

    76.

    		 U članku 5. stavku 6. potvrđeno je da se od pružateljâ „ne zahtijeva otkrivanje algoritama ili informacija za koje se s razumnom sigurnošću može utvrditi da bi omogućile obmanu potrošača ili nanošenje štete potrošačima preko manipulacije rezultatima pretraživanja”.

    77.

    		 Tu bi odredbu trebalo tumačiti u vezi s uvodnom izjavom 27., u kojoj se navodi da „[k]ako bi se osiguralo ostvarenje cilja ove Uredbe, uzimanje u obzir poslovnih interesa pružatelja usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica ne bi stoga nikad smjelo dovesti do odbijanja otkrivanja najvažnijih parametara za određivanje ranga” (14).

    78.

    		 U skladu s tim postoje određena ograničenja zahtjevâ za otkrivanje u pogledu rangiranja iz članka 5. Međutim, ta se ograničenja ne odnose na poslovne interese pružateljâ kao takve, već na moguće negativne učinke na potrošače. Usprkos tomu, pružatelji za zaštitu svojih „poslovnih interesa” imaju na raspolaganju više zaštitnih mjera.

    79.

    		 Prvo, zahtjev iz članka 5. odnosi se samo na opis najvažnijih parametara (i razloga za njihovu relativnu važnost) pri čemu se od pružateljâ ne zahtijeva da otkriju detalje funkcioniranja svojih mehanizama rangiranja (uvodna izjava 27.).

    80.

    		 Drugo, kao što je utvrđeno u njezinu članku 1. stavku 5 i članku 5. stavku 6., Uredba općenito, a posebno njezin članak 5., ne dovodi u pitanje Direktivu (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća (15) („Direktiva o poslovnim tajnama”).

    81.

    		 Kako bi se objasnila ta druga točka, važno je napomenuti da se u članku 2. stavku 1. Direktive o poslovnim tajnama „poslovna tajna” definira kao informacija koja ispunjava sve sljedeće zahtjeve: (a) tajne su u smislu da nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ni lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave dotičnom vrstom informacija; (b) imaju komercijalnu vrijednost zbog toga što su tajne; (c) u odnosu na njih je osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.

    82.

    		 Pružatelji stoga ne mogu odbiti otkrivanje, primjerice, najvažnijih parametara isključivo na temelju argumenta da u prošlosti nikad nisu otkrili nijedan od svojih parametara ili da su predmetne informacije poslovno osjetljive.

    83.

    		 Treće, pružatelji mogu poduzeti korake kako bi riješili problem zlonamjernog manipuliranja rangiranjem koje provode treće strane, uključujući rizik od obmane potrošača (vidjeti uvodnu izjavu 27.).

    84.

    		 S tim u vezi treba napomenuti da se ta mogućnost odnosi na zlonamjerno manipuliranje, kao što je u članku 5. stavku 6. navedeno da se od pružatelja ne zahtijeva da „s razumnom sigurnošću” otkriju informacije koje bi dovele do takve obmane potrošača ili nanošenja štete potrošačima. Stoga je potrebno uspostaviti ravnotežu između suzbijanja manipulativnog i štetnog ponašanja s jedne strane i transparentnosti koja se zahtijeva u skladu s člankom 5. s druge strane.

    5.   ZAHTIJEVANI POSEBNI OPISI – IZRAVNA I NEIZRAVNA NAKNADA

    85.

    		 Člankom 5. stavkom 3., objašnjenim u uvodnoj izjavi 25., od pružatelja se izričito zahtijeva da opišu mogućnost korisnika da utječu na rangiranje u zamjenu za izravnu ili neizravnu naknadu ako je takva mogućnost „najvažniji parametar”.

    86.

    		 Kao što je navedeno u članku 5. stavku 3., u tim slučajevima pružatelji, u skladu sa zahtjevima iz članka 5. stavka 1. ili 2. ovisno o tome koji se primjenjuje na predmetnog pružatelja, u svoj opis moraju uključiti:

    a.

    objašnjenje mogućnosti poslovnih korisnika da aktivno utječu na rang u zamjenu za naknadu; te

    b.

    objašnjenje relativnih učinaka takve naknade na rang.

    5.1.   Opći pristup

    87.

    		 U procjeni učinka koju je provela Komisija za potrebe prijedloga Uredbe utvrđeno je da nedostaje bitna odgovornost i predvidljivost za poslovne korisnike i korporativne korisnike internetskih stranica s obzirom na mehanizme rangiranja koje upotrebljavaju pružatelji. Kad je riječ o plaćenom rangiranju, prepoznato je da poduzeća, a posebno mala poduzeća, mogu imati koristi od razumijevanja načina na koji te mogućnosti funkcioniraju. To bi im moglo omogućiti da odluče ne sudjelovati jer je vjerojatno da rezultati rangiranja neće biti zadovoljavajući, čime bi izbjegli trošak sudjelovanja, ili pak sudjelovati i time povećati svoju izloženost (16).

    88.

    		 U tom pogledu pojam „naknada” treba tumačiti u širem smislu. U uvodnoj izjavi 25. ona se opisuje kao „plaćanja izvršena s glavnim ili isključivim ciljem poboljšanja ranga, kao i … neizravn[a] naknad[a] u obliku prihvaćanja dodatnih obveza bilo koje vrste od strane poslovnog korisnika koje bi mogle imati takav praktični učinak, primjerice korištenje usluga koje su pomoćne ili bilo kakvih premium značajki”. Nadalje, u uvodnoj izjavi 25. naveden je primjer onoga što bi moglo biti obuhvaćeno objašnjenjem relativnih učinaka naknade, točnije „opseg učinka naknade na rangiranje”.

    89.

    		 Najbolja praksa pri navođenju informacija koje se zahtijevaju u skladu s člankom 5. stavkom 3. mogla bi uključivati kombiniranu upotrebu pisanog objašnjenja i tehnoloških alata kao što je, na primjer, dinamički simulator očekivanih učinaka naknade na rangiranje.

    5.2.   Izravna naknada

    90.

    		 Izravna naknada opisana je kao „plaćanja izvršena s glavnim ili isključivim ciljem poboljšanja ranga” (17). Pružatelji bi stoga trebali razmotriti koje se mogućnosti nude korisnicima za plaćanje poboljšanja njihova rangiranja i na koji način takve mogućnosti funkcioniraju. Primjeri mogućih vrsta izravnih naknada navedeni su u Prilogu B.

    5.3.   Neizravna naknada

    91.

    		 Neizravna naknada opisana je kao „naknad[a] u obliku prihvaćanja dodatnih obveza bilo koje vrste od strane poslovnog korisnika koje bi mogle imati takav praktični učinak [poboljšani rang]” (18). Pružatelji bi stoga trebali razmotriti koje se mogućnosti nude korisnicima, a mogle bi imati praktičan učinak poboljšanja rangiranja i na koji način takve mogućnosti funkcioniraju.

    92.

    		 Korisnikova upotreba pomoćnih usluga kao što su plaćanje, čuvanje pologa, provođenje narudžbi itd. mogla bi utjecati na rangiranje njegove robe ili usluga iz različitih razloga. Opis koji se zahtijeva u skladu s člankom 5. trebao bi uključivati te moguće upotrebe pomoćnih usluga ako one uključuju neizravnu naknadu u smislu članka 5. stavka 3. i ako su „najvažniji parametri”. Posebno se mogu primjenjivati dodatne obveze iz članka 5. stavka 3. ako su neki ili svi od tih učinaka na rezultate rangiranja posljedica samog sudjelovanja poslovnog korisnika u određenoj pomoćnoj usluzi, neovisno o neizravnim učincima koje dodatna usluga može imati na korisnikove rezultate mjerene drugim parametrima. Drugi primjeri mogućih vrsta neizravne naknade navedeni su u Prilogu B.

    6.   NA KOJI BI NAČIN TREBALO OPISATI NAJVAŽNIJI PARAMETAR?

    93.

    		 Člankom 5. stavkom 5. zahtijeva se da opisi „najvažnijih parametara” iz članka 5. stavaka 1., 2. i 3. budu „dostatni da se poslovnim korisnicima ili korporativnim korisnicima internetskih stranica omogući odgovarajuće razumijevanje toga je li, kako i u kojoj mjeri mehanizmom rangiranja u obzir uzeto sljedeće:

    a.

    značajke robe i usluga koje se nude potrošačima putem usluga internetskog posredovanja ili internetske tražilice;

    b.

    relevantnost tih značajki za te potrošače;

    c.

    u pogledu internetskih tražilica, značajke dizajna internetskih stranica koje upotrebljavaju korporativni korisnici internetskih stranica.” (19)

    94.

    		 Općenito, važno je naglasiti da će se, ako steknu odgovarajuće razumijevanje o funkcioniranju rangiranja, korisnici moći natjecati po ravnopravnijim uvjetima pri odlučivanju o svojim prodajnim strategijama. Te strategije potencijalno obuhvaćaju optimizaciju robe i usluga te ulaganje u vidljivost na internetu, uključujući optimizaciju tražilica i plaćeno rangiranje. Korisnici bi u razumnoj mjeri trebali moći odlučiti hoće li uložiti više u određene elemente svoje robe i usluga i bolje odrediti hoće li i na koji način uložiti u „strategije rangiranja”.

    6.1.   Opći pristup

    95.

    		 Pružatelji usluga internetskog posredovanja moraju, u skladu s člankom 5. stavkom 1. utvrditi „razloge za relativnu važnost tih najvažnijih parametara u odnosu na druge parametre”. Isto tako, u skladu s člankom 5. stavkom 2. pružatelji internetskih tražilica moraju utvrditi „relativnu važnost tih najvažnijih parametara” (20).

    96.

    		 To podrazumijeva da pružatelji opišu zašto su ti konkretni parametri odabrani kao najvažniji parametri (vidjeti prethodni odjeljak 3.2.). Najbolja praksa mogla bi biti da pružatelji objasne kako su odlučili odrediti „relativnu važnost” svojih usluga i koji su „najvažniji parametri” te što ih je u njihovoj pojedinačnoj procjeni navelo na tu odluku.

    6.2.   Razina detaljnosti

    97.

    		 Pružatelji bi trebali odrediti odgovarajuću razinu detaljnosti uzimajući u obzir cilj obveze iz članka 5. i uključiti onoliko detalja koliko je potrebno i primjereno za njihovu konkretnu bazu profesionalnih korisnika a da ih pritom ne preopterete ni ne zbune. Razina detaljnosti trebala bi nadilaziti tek puko nabrajanje najvažnijih parametara i uključivati barem „drugu razinu” informacija s objašnjenjima.

    98.

    		 Pružatelji ne bi smjeli navoditi prekratke opise ili opise koji bi mogli dovesti u zabludu. Na primjer, ako pružatelj utvrdi da je „kvaliteta” najvažniji parametar i zna da je ono što čini „kvalitetu” složena analiza višestrukih čimbenika, opis koji navodi trebao bi odražavati tu činjenicu i biti napisan jednostavnim i razumljivim jezikom. Slično tomu, puko opisivanje da „povijest pretraživanja” može imati učinak na najvažniji parametar može se smatrati nedovoljno specifičnim, osobito ako pružatelj zna da se u obzir uzimaju samo određeni elementi povijesti pretraživanja.

    99.

    		 Pri sastavljanju opisa najvažnijih parametara, uključujući osnovne razloge za njihovu relativnu važnost, bitno je da pružatelji budu jasni i da se izbjegne zabuna. Na primjer, ako je jedan od najvažnijih parametara „kvaliteta”, pružatelji bi trebali razmotriti mogućnost da u opisu navedu što je točno „kvaliteta” za potrebe njihovih mehanizama rangiranja jer je vjerojatno da će se ona tumačiti i mjeriti različito ovisno o usluzi. U slučaju da se parametar temelji na dobivenoj ocjeni, pružatelji bi trebali razmotriti mogućnost da opišu čimbenike koji se uzimaju u obzir pri dodjeli ocjene. Ti bi se opisi, kad god je to moguće, trebali odnositi na objektivne čimbenike, na primjer kategorije proizvoda ili jedinične cijene/raspone cijena. Slično tome, kad je riječ o recenzijama, ponderiranje raznovrsnih recenzija u ukupnom rezultatu i rangu korisnika može se razlikovati ovisno o, primjerice, posebnom proizvodu ili usluzi koju potrošač traži. Primjerice, restorani mogu nuditi i poslugu u restoranu i „za van”, pri čemu za svaku od tih usluga pojedini čimbenici mogu biti više ili manje važni. Ako je to primjenjivo, to bi trebalo razjasniti na način koji nadilazi bude puko navođenje činjenica. Isto vrijedi i za scenarij u kojem se novijim recenzijama pridaje veća važnost u odnosu na starije recenzije.

    100.

    		 Ako je to relevantno za ispunjavanje zahtjevâ iz članka 5., pružatelji bi mogli uključiti i objašnjenja o tome kako interna strategija poduzeća može utjecati na ono što potrošači vide u okviru usluge, na primjer, kako na najvažnije parametre može utjecati poboljšanje ranga ponuda određene robe na temelju vlastite procjene pružateljâ o tome što bi mogao postati sljedeći veliki potrošački trend. Dostavljeni opis trebao bi sadržavati dovoljno detalja o tome što se uzima u obzir pri donošenju takvih odluka kako bi se korisnicima pružila suvisla objašnjenja najvažnijih parametara.

    6.3.   Razina detaljnosti za izravnu i neizravnu naknadu

    101.

    		 Ako upotrijebljeni najvažniji parametri uključuju mogućnost utjecanja na rangiranje u zamjenu za naknadu, predmetni bi pružatelji trebali razmotriti način na koji su oblikovali te mogućnosti. U takvim bi slučajevima najbolja praksa mogla biti da se uz opis mogućnosti „plaćenog rangiranja” i opsega njihova učinka popratno objasni poslovno načelo na kojem se temelji predmetna mogućnost i njezin potencijalni učinak.

    102.

    		 Ako je to primjenjivo, u opisu mogućnosti plaćenog rangiranja najbolja bi praksa mogla biti uvrštenje upućivanja na opise o različitom postupanju navedene u skladu s člankom 7. stavkom 3. točkama (c) i (d). Različito postupanje može biti „najvažniji parametar” u skladu s člankom 5. Osim na njegov opis na temelju predmetne odredbe, korisnike će se uputiti na „glavne ekonomske, komercijalne ili pravne razloge” na kojima se temelji različito postupanje koje se primjenjuje na vlastite usluge ili robu pružatelja, a koje pružatelji moraju navesti u skladu s člankom 7. stavkom 1.

    6.4.   Zahtjev da opis bude napisan jednostavnim i razumljivim jezikom

    103.

    		 Kao što je prethodno navedeno, u skladu s člankom 5. stavcima 1. i 2. u vezi s člankom 3. stavkom 1., opisi najvažnijih parametara za određivanje ranga moraju biti napisani jednostavnim i razumljivim jezikom.

    104.

    		 Svaki pružatelj trebao bi procijeniti ispunjava li njegov opis taj zahtjev. Pažljivo utvrđivanje načina na koji je opis predstavljen općenito će pridonijeti jasnoći i čitljivosti opisa.

    105.

    		 Pružatelji bi pri sastavljanju opisa usto trebali razmotriti tko je njihova publika. U određenim slučajevima mogu biti primjereni i potrebni pretežno tehnički opisi, imajući na umu da su ti opisi namijenjeni profesionalnim korisnicima. Ne dovodeći u pitanje zahtjev za upotrebu jednostavnog i razumljivog jezika, u načelu se može pretpostaviti da poslovni korisnici, za razliku od potrošača, zahtijevaju i razumiju detaljnije informacije pretežno tehničke prirode.

    6.5.   Alati za predstavljanje

    106.

    		 Svaki pružatelj treba sam odlučiti na koji je način najbolje prilagoditi opis najvažnijih parametara za određivanje ranga svojih usluga. Pritom će možda morati razmotriti tehnike koje nadilaze pisani opis i uključiti dodatne mjere kojima se korisnicima može pomoći da steknu odgovarajuće razumijevanje funkcioniranja predmetnog mehanizma rangiranja. Te se dodatne mjere mogu prilagoditi raznim potrebama raznih korisnika.

    107.

    		 Kako bi se objasnio učinak „izravne i neizravne naknade” na rangiranje u situacijama u kojima je ona „najvažniji parametar”, pisano objašnjenje moglo bi se primjerice kombinirati s tehnološkim alatima kao što je dinamični simulator očekivanih učinaka naknade na rangiranje i opsega njegova učinka. U obrazloženju bi u načelu trebalo jasno objasniti koji su učinci upotrebe drukčije tehnike pojedinačno ili u kombinaciji s drugim tehnikama ili s uobičajenim mehanizmom rangiranja ako je to način funkcioniranja opcija u okviru predmetne usluge. Pružateljima može biti korisno razmotriti može li se to učiniti usporedbom s osnovnom vrijednosti.

    108.

    		 Osnovne tehnike mogu pomoći korisnicima pri navigaciji kroz navedene informacije. To može biti neko jednostavno rješenje kao što je upotreba jasne strukture, s naslovima i podnaslovima koji mogu poslužiti kao poveznice na prethodno opisane dodatne mjere.

    109.

    		 Pružatelji bi mogli upotrijebiti dostupne alate ili testirati mogući pristup na skupini korisnika kako bi osigurali da opis bude shvaćen na predviđeni način ili pak predvidjeti način dobivanja povratnih informacija od korisnikâ o tome je li opis koristan i dovoljno detaljan. Te se povratne informacije mogu dobiti i testiranjem opisa na reprezentativnoj skupini korisnika. Iako nisu izričito potrebne, takve mjere mogu pomoći osigurati da pružatelji ispunjavaju zahtjeve iz članka 5.

    7.   GDJE TREBA OPISATI NAJVAŽNIJE PARAMETRE

    7.1.   Usluge internetskog posredovanja

    110.

    		 Člankom 5. stavkom 1. od pružatelja usluga internetskog posredovanja zahtijeva se da u svojim uvjetima upotrebe utvrde opis najvažnijih parametara, uključujući razloge za relativnu važnost tih najvažnijih parametara.

    111.

    		 Treba napomenuti da su „uvjeti upotrebe” širok pojam. U članku 2. stavku 10. definirano je da obuhvaća: „sve uvjete upotrebe ili specifikacije, neovisno o njihovu nazivu ili obliku, kojima se uređuje ugovorni odnos” između pružatelja takvih usluga i korisnika koje je taj pružatelj jednostrano odredio. Drugim riječima, opis može biti u raznim oblicima a da se i dalje smatra utvrđenim u uvjetima upotrebe pružatelja u skladu s člankom 5. stavkom 1.

    112.

    		 Iako opis najvažnijih parametara za određivanje ranga mora biti dijelom uvjeta upotrebe, pružatelji usluga internetskog posredovanja mogu odlučiti kako ih najbolje priopćiti svojim poslovnim korisnicima i istaknuti zahtijevani opis. Na primjer, mogli bi poduzeti korake kojima bi se poslovne korisnike usmjerilo na točnu lokaciju opisa i/ili bi ga mogli uključiti u odjeljke za pitanja i odgovore, upute, smjernice, u skočnim prozorima, videoporukama ili drugim oblicima. Međutim, informacije ne bi smjele biti nedosljedne niti raspoređene po raznim alatima ili medijima ako bi to umanjilo njihovu dostupnost, jednostavnost i razumljivost.

    113.

    		 Ne dovodeći u pitanje rješenja za pojedinačne slučajeve koje pružatelji mogu upotrijebiti, pružatelji bi mogli razmotriti uspostavu jedinstvene kontaktne točke (na primjer na korisničkoj „nadzornoj ploči”) na kojoj bi se mogao nalaziti popis ili indeks svih relevantnih dostupnih informacijskih alata za objašnjenje transparentnosti rangiranja. Druga je mogućnost da se iste informacije ponavljaju u raznim informacijskim alatima, pod uvjetom da su ispunjeni pravni zahtjevi iz članaka 3. i 5.

    114.

    		 U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) uvjeti upotrebe pružatelja usluga internetskog posredovanja moraju biti lako dostupni poslovnim korisnicima u svim fazama njihova odnosa, uključujući razdoblje prije sklapanja ugovora s tim pružateljima. Stoga bi sve te informacije trebale biti dostupne i potencijalnim poslovnim korisnicima.

    7.2.   Tražilice

    115.

    		 Člankom 5. stavkom 2. od pružatelja internetskih tražilica traži se navođenje „lako i javno dostupnog opisa [...] na internetskim tražilicama tih pružatelja”.

    116.

    		 To podrazumijeva da se opis nalazi na lako dostupnoj lokaciji na internetskoj stranici tražilice. To može biti u dijelu u koji se korisnici ne moraju prijaviti ili registrirati kako bi mogli pročitati opis.

    117.

    		 U okviru ograničenja iz članka 5. stavka 2. pružatelj internetske tražilice dužan je ocijeniti i odlučiti gdje će navesti zahtijevani opis rangiranja. Pri donošenju te odluke pružatelj bi mogao razmotriti ponašanje korisnika svoje usluge kako bi pronašao rješenje koje odgovara takvom ponašanju. Na primjer, ako korisnici upotrebljavaju uslugu jer pruža rezultate pri jednom kliku, isto bi se načelo moglo primijeniti i na opis. To bi moglo značiti da bi, ako se opisu pristupa putem poveznice, ta poveznica trebala dovesti izravno do opisa i ne bi trebalo biti potrebno poduzeti daljnje korake da bi ga se pronašlo.

    118.

    		 Slično tomu, pružatelj internetske tražilice mogao bi razmotriti i metode koje se uspješno upotrebljavaju u okviru njegove usluge za privlačenje pozornosti korisnikâ na već postojeće posebne značajke. To može biti, primjerice, upotreba ikona, kartica ili natpisa. Upotrebom slične metode stoga bi se moglo osigurati da opis bude lako dostupan i postavljen na način koji korisnici usluge očekuju ili na koji su naviknuti.

    119.

    		 Pružatelji internetskih tražilica mogli bi razmotriti i način na koji korisnici pristupaju njihovim uslugama. Ako to čine primjerice s pomoću glasovnih asistenata, pružatelji bi mogli razmotriti na koji način korisnici njihove usluge pronalaze rješenje za pristup drugim informacijama o usluzi. Ako je taj način učinkovit, pružatelji će ga možda htjeti ponovno primijeniti kako bi korporativni korisnici internetskih stranica mogli pronaći opis na isti način.

    8.   KADA BI TREBALO IZMIJENITI OPIS NAJVAŽNIJIH PARAMETARA?

    8.1.   Ažuriranje opisa

    120.

    		 Iako je zahtjev za ažuriranost opisa najvažnijih parametara za određivanje ranga izričito sadržan samo u članku 5. stavku 2., sličan zahtjev implicitno je sadržan i u članku 5. stavku 1. Naime, potonjom se odredbom zahtijeva opis najvažnijih parametara za određivanje ranga, a ne najvažnijih parametara koji su odredili rang. Nadalje, u tom slučaju opis treba navesti u uvjetima upotrebe usluge, koje će pružatelj održavati ažuriranima. U suprotnom se cilj poboljšanja predvidljivosti ne bi mogao ostvariti i opis se ne bi temeljio na stvarnim podacima, što bi bilo suprotno svrsi objašnjenoj u uvodnoj izjavi 27.

    121.

    		 U skladu s tim pružatelji moraju zahtijevane opise održavati ažuriranima. U tu će svrhu možda morati redovito razmatrati ispunjavaju li još uvijek taj pravni zahtjev ili je potrebno ažurirati opise. Pružatelji mogu osmisliti vlastite sustave za utvrđivanje mogu li, kada i kako to učiniti, uzimajući u obzir elemente kao što su učestalost izmjena, učinci takvih izmjena i slučajevi da bi pokusi (npr. A/B testiranje) i druge tehnike (npr. strojno učenje) koje se upotrebljavaju u njihovim uslugama mogli uzrokovati izmjene „najvažnijih parametara” za određivanje ranga.

    122.

    		 Ako ishod pojedinačne ocjene pokaže da je opis najvažnijih parametara za određivanje ranga treba ažurirati, pružatelji usluga internetskog posredovanja dužni su o tim izmjenama unaprijed obavijestiti poslovne korisnike u skladu s člankom 3. (vidjeti odjeljak 9.1. u nastavku). Takav zahtjev ne postoji za pružatelje internetskih tražilica jer oni moraju osigurati javnu dostupnost svojih opisa (članak 5. stavak 2.).

    8.2.   Privremene izmjene

    123.

    		 Pružatelji bi trebali za svaki pojedinačni slučaj utvrditi dovode li izmjene njihovih mehanizama rangiranja, uključujući izmjene privremene prirode, do izmjene „najvažnijih parametara” i treba li zbog njih izmijeniti njihove opise kako bi se osigurala usklađenost s člankom 5.

    124.

    		 Pružatelji ne bi smjeli pretpostaviti da privremena priroda izmjena parametara, ponderiranja ili drugih značajki rangiranja nužno znači da nije potrebno izmijeniti opis najvažnijih parametara. Na primjer, jednokratni događaji kao što su sportski događaji mogu dovesti do znatnog povećanja potražnje potrošača, što može dovesti do privremenih izmjena najvažnijih parametara za određivanje ranga. Isto vrijedi i za promotivne događaje kao što su „crni petak”, razdoblje praznika ili razdoblje sezonskih rasprodaja kao što je razdoblje prije Božića. Ako pružatelji izmijene svoje „standardne” metode rangiranja u takvim slučajevima, primjerice davanjem veće važnosti određenim parametrima (npr. „brzina isporuke”, „cijena” ili drugi koncepti kao što su „privlačnost robne marke” ili „kvaliteta”, možda i kombinacija više čimbenika), dodavanjem novih ili ukidanjem nekih drugih a da pritom te izmjene utječu na najvažnije parametre, pružatelji bi trebali prilagoditi njihov opis.

    125.

    		 Dobra praksa može biti i da pružatelji u svoj opis najvažnijih parametara za određivanje ranga pokušaju uključiti sve „redovite” dinamičke značajke svojih mehanizama rangiranja. Činjenica da su to „redovite” značajke može značiti da je riječ o „najvažnijim parametrima” ili razlogu za relativnu važnost najvažnijih parametara. Na primjer, pružatelj internetskog tržišta e-trgovine možda želi strukturno povećati ponderiranje parametra „cijena” tijekom određenog prodajnog događaja koji se ponavlja.

    8.3.   Pokusi

    126.

    		 Ako pružatelji upotrebljavaju pokuse, uključujući A/B testiranje izmjena ili razvoj mehanizama za suzbijanje prijevara, za svaki pojedinačni slučaj moraju razmotriti utječe li to i na koji način na rangiranje njihovih usluga, a posebno treba li zbog toga izmijeniti opis najvažnijih parametara za određivanje ranga koji se zahtijevaju u skladu s člankom 5. Opće je pravilo da bi pružatelji u tom kontekstu mogli razmotriti elemente kao što su učestalost i učinak pokusâ te veličina testne publike ili zemljopisnog područja na koje se testiranje odnosi.

    127.

    		 U slučaju da se pokusi vrše „uživo” (što znači da se „testna publika” ne može nužno razlikovati od „ostatka” baze korisnika), moguće je da se pokusima može utjecati na relativnu vidljivost proizvoda i usluga koje nude svi korisnici. U skladu s tim, pružatelji će prvo možda morati razmisliti o tome provodi li se njihov pokus u okruženju za testiranje koje je doista izolirano. Ako pojedinačni pokusi nisu izolirani, pružatelji će možda morati posebno razmotriti (a) utječe li sam pokus na rangiranje i, ako da, je li parametar koji se testira „najvažniji parametar” koji treba opisati te (b) hoće li i kada potpuna aktivacija pokusa za sve korisnike značiti da će parametar koji se testira izmijeniti njihov mehanizam rangiranja i postati „najvažniji parametar” koji treba opisati.

    9.   KORACI KOJE TREBA PODUZETI PRI AŽURIRANJU OPISA NAJVAŽNIJIH PARAMETARA

    9.1.   Zahtjev da se u okviru usluga internetskog posredovanja obavijesti o predloženim izmjenama

    128.

    		 Opis najvažnijih parametara za određivanje ranga mora biti uključen u uvjete upotrebe pružatelja usluga internetskog posredovanja (članak 5. stavak 1.). U skladu s člankom 3. stavkom 2., ako ti pružatelji namjeravaju izmijeniti svoje uvjete upotrebe, dužni su obavijestiti svoje poslovne korisnike o predloženim izmjenama najmanje 15 dana prije njihove primjene. Taj se obavijesni rok ne primjenjuje jedino ako pružatelj usluga internetskog posredovanja: (a) podliježe zakonskoj ili regulatornoj obvezi u skladu s kojom je dužan izmijeniti svoje uvjete upotrebe na način koji mu ne dopušta da poštuje obavijesni rok, ili (b) mora iznimno izmijeniti svoje uvjete upotrebe radi rješavanja nepredviđene i neposredne opasnosti povezane s obranom usluga internetskog posredovanja, potrošača ili poslovnih korisnika od prijevara, zlonamjernih programa, neželjene pošte, povreda podataka ili drugih kibersigurnosnih rizika. Osim toga, obavijesni se rok ne primjenjuje na izmjene koje su isključivo uredničke prirode (tj. izmjene kojima se ne mijenjaju sadržaj ni značenje uvjeta upotrebe). Pojam „uredničke izmjene” nužno isključuje izmjene „najvažnijih parametara” jer se njima mijenja sadržaj ili značenje uvjeta upotrebe.

    129.

    		 To znači da se, ako se opis najvažnijih parametara u načelu izmijeni, poslovne korisnike mora o tome obavijestiti najmanje 15 dana prije nego što izmjene stupe na snagu. Važno je napomenuti da je rok od 15 dana za prethodnu obavijest minimalni pravni zahtjev. U skladu s člankom 3. stavkom 2. duži obavijesni rokovi zahtijevaju se ako je to potrebno kako bi se poslovnim korisnicima omogućilo da izvrše tehničke ili poslovne prilagodbe radi usklađivanja s predmetnim izmjenama.

    130.

    		 Nadalje, u skladu s člankom 3. stavkom 2. pružatelji usluga internetskog posredovanja dužni su obavijestiti poslovne korisnike na trajnom nosaču podataka o svim takvim predloženim izmjenama. „Trajni nosač podataka” definiran je u Uredbi kao „svako sredstvo koje poslovnim korisnicima omogućuje da informacije koje su im osobno upućene pohrani tako da im mogu naknadno pristupati tijekom razdoblja koje odgovara svrhama za koje su te informacije namijenjene i koje omogućuje nepromijenjeno reproduciranje pohranjenih informacija” (21).

    131.

    		 Kako bi se poboljšala jasnoća, pružatelji usluga internetskog posredovanja možda će htjeti osigurati da se izmjene opisa najvažnijih parametara mogu lako utvrditi. Najbolja praksa u tom pogledu mogla bi uključivati posebnu stranicu putem koje se može pristupiti prethodnim inačicama opisa ili vođenje evidencije o izmjenama uvrštenima tijekom vremena. Kad je riječ o stjecanju odgovarajućeg razumijevanja poslovnih korisnika, najbolja praksa mogla bi biti objašnjavanje praktičnih posljedica izmjena.

    9.2.   Zahtjev za ažuriranje opisa na internetskim tražilicama

    132.

    		 U skladu s člankom 5. stavkom 2. pružatelji internetskih tražilica moraju osigurati da opis najvažnijih parametara za određivanje ranga bude ažuriran.

    133.

    		 U tom pogledu upućuje se na najbolje prakse iz prethodnog odjeljka 9.1.

    10.   POSEBNE OBVEZE ZA TRAŽILICE KAKO BI SE KORPORATIVNIM KORISNICIMA INTERNETSKIH STRANICA OMOGUĆIO PREGLED SADRŽAJA OBAVIJESTI TREĆIH STRANA

    134.

    		 U skladu s člankom 5. stavkom 4. pružatelji internetskih tražilica moraju korporativnim korisnicima internetskih stranica ponuditi mogućnost da pregledaju obavijesti trećih strana ako se zbog njih pružatelju izmijenio rang ili je uklonjen iz rezultata pretraživanja relevantnih internetskih stranica.

    135.

    		 U uvodnoj izjavi 26. objašnjeno je da će ta obveza pomoći u ublažavanju mogućih zlouporaba u obliku obavijesti kojima se narušava tržišno natjecanje te da odražava moguće poteškoće s kojima bi se, u slučaju nepostojanja ugovornih odnosa, pružatelji internetskih tražilica mogli suočiti pri obavješćivanju svih relevantnih korporativnih korisnika internetskih stranica.

    (1)  SL L 186, 11.7.2019., str. 57.

    (2)  „Pružatelji usluga internetskog posredovanja” definirani su u članku 2. stavku 3. Uredbe kao „svaka fizička ili pravna osoba koja poslovnim korisnicima pruža ili nudi pružanje usluga internetskog posredovanja”. „Usluge internetskog posredovanja” definirane su u članku 2. stavku 2. kao „usluge koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve: (a) predstavljaju usluge informacijskog društva u smislu članka 1. stavka 1. točke (b) Direktive (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća; omogućuju poslovnim korisnicima da potrošačima nude robu ili usluge u svrhu olakšavanja pokretanja izravnih transakcija između tih poslovnih korisnika i potrošača, neovisno o tome gdje se te transakcije u konačnici zaključuju; (c) pružaju se poslovnim korisnicima na temelju ugovornih odnosa između pružatelja tih usluga i poslovnih korisnika koji nude robu ili usluge potrošačima”.

    (3)  „Pružatelji internetskih tražilica” definirani su u članku 6. Uredbe kao „svaka fizička ili pravna osoba koja potrošačima pruža ili nudi pružanje internetskih tražilica”. „Internetske tražilice” definirane su u članku 2. stavku 5 kao „digitalna usluga koja korisnicima omogućuje da unose upite u svrhu pretraživanja, u načelu, svih internetskih stranica ili svih internetskih stranica na određenom jeziku na temelju upita o bilo kojoj temi koji je u obliku ključne riječi, glasovnog zahtjeva, rečenice ili nekog drugog unosa, te vraća rezultate u bilo kojem formatu u kojima se mogu pronaći informacije koje su povezane sa zatraženim sadržajem”.

    (4)  U ovim se Smjernicama radi sažetosti pojam „pružatelji” upotrebljava za upućivanje na pružatelje usluga internetskog posredovanja i pružatelje internetskih tražilica, osim ako je navedeno drukčije. Isto tako, pojam „korisnici” odnosi se i na poslovne korisnike i na korporativne korisnike internetskih stranica, kako su definirani u članku 2. stavcima 1. i 7. Uredbe, osim ako je navedeno drukčije. Ako nije drukčije naznačeno, članci i uvodne izjave na koje se upućuje u ovim Smjernicama jesu članci i uvodne izjave iz Uredbe.

    (5)  U uvodnoj izjavi 25. ističu se učinci koje treba postići referentnom vrijednošću „odgovarajućeg razumijevanja”: „Sadržaj opisa, uključujući broj i vrstu najvažnijih parametara, može se u skladu s tim uvelike razlikovati ovisno o pojedinim uslugama internetskog posredovanja, ali bi poslovnim korisnicima trebao omogućiti odgovarajuće razumijevanje načina na koji se mehanizmom rangiranja u obzir uzimaju značajke stvarne robe ili usluga koje nudi poslovni korisnik te njihova relevantnost za potrošače određenih usluga internetskog posredovanja”.

    (6)  U uvodnoj izjavi 25. u tom se pogledu navodi više primjera strukturnih elemenata mehanizma rangiranja koji bi trebali pomoći poslovnim korisnicima u stjecanju zahtijevanog odgovarajućeg razumijevanja, uključujući: „pokazatelje koji se upotrebljavaju za mjerenje kvalitete robe ili usluga poslovnih korisnika”, „upotrebu uređivača i njihovu sposobnost utjecanja na rang te robe ili usluga”, „opseg učinka naknade na rangiranje” kao i „elemente koji se ne odnose ili se samo u maloj mjeri odnose na samu robu ili uslugu, kao što su prezentacijske značajke internetske ponude”.

    (7)  Više informacija može se pronaći primjerice na ovoj stranici: https://en.wikipedia.org/wiki/Search_syndication.

    (8)  Naknadno podcrtano.

    (9)  Članak 1. stavak 3. Uredbe.

    (10)  U okviru obveze transparentnosti rangiranja pružatelji su dužni opisati i „relativnu vidljivost” najvažnijih parametara; to je obrađeno u odjeljku 6.2.

    (11)  Kao što je prethodno navedeno, u slučaju pružatelja usluga internetskog posredovanja, koji u svoje uvjete trebaju uključiti najvažnije parametre i povezane razloge, zahtjevi iz članka 3. primjenjuju se na sve takve izmjene uvjeta.

    (12)  Primjerice, razlika može dovesti do tek neznatne promjene relativne vidljivosti samo nekoliko proizvoda ili usluga u ograničenom broju slučajeva ili pak do toga da se različitim potrošačima redovito nude potpuno različiti proizvodi ili usluge.

    (13)  Vidjeti i Radni dokument službi Komisije – Procjena učinka uz Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja, SWD/2018/138 final, odjeljke 1.6., 2.2. i 7.1.

    (14)  Naknadno podcrtano.

    (15)  Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).

    (16)  Ibid 5.

    (17)  Uvodna izjava 25. Uredbe.

    (18)  Uvodna izjava 25. Uredbe, umetanje dodano radi jasnoće.

    (19)  Naknadno podcrtano.

    (20)  Naknadno podcrtano.

    (21)  Članak 2. stavak 13. Uredbe.

    PRILOG I.

    Ogledni primjeri parametara za određivanje ranga

    Kvaliteta karte internetskih stranica

    Brzina učitavanja stranice

    Sigurnost (npr. protokol HTTPS)

    Slike (npr. vrsta, broj, kvaliteta)

    Potrošačke recenzije (npr. broj, ocjena, aktualnost)

    Interakcija između trgovca i potrošača (npr. odgovoreni upiti, brzina odgovaranja)

    Povijest rješavanja sporova (npr. broj potrošačkih pritužbi, pronađenih rješenja)

    Dovršene prodaje (npr. broj, aktualnost)

    Cijena

    Internetski promet, učinkovitost pri pretraživanju

    Pokazatelji kvalitete usluge izvan mreže (npr. hotelske zvjezdice, učinkovitost isporuke, mjera u kojoj su mjesta, robne marke itd. poznate ili općepoznate u društvu)

    Mjere pouzdanosti (npr. sudjelovanje u uslugama čuvanja pologa na platformi, registrirani identitet, programi/ikone certificiranja industrije, pečati/certifikati za zaštitu podataka)

    Ocjena zaštite podataka, na temelju pregleda politika zaštite privatnosti aplikacija u trgovini aplikacija

    Dostupnost na internetu

    Prilagodljivost uređaju (različitim uređajima)

    Kvaliteta sadržaja (npr. na temelju povezivanja internetskih stranica, zasićenosti, kvalitete jezika, broja jezika itd.)

    Označavanje ključnim riječima (pozitivno – broj, razina detaljnosti i negativno – „punjenje”)

    Točnost i relevantnost naziva (npr. robna marka, tehničke specifikacije itd.)

    Datum ulaska na tržište

    Sažeti odgovori, na primjer povezani s ponuđenim proizvodima ili uslugama, ili kao odgovor na često postavljana pitanja

    Plaćeno rangiranje (uključujući usluge internetskog posredovanja na internetskim tražilicama)

    —

    ponuda

    —

    kvaliteta oglasa, kontekst

    —

    pouzdanost oglašivača

    Veličina ponude (npr. opseg ponude proizvoda ili usluga ili kupnja unutar aplikacije koja se prikazuje zasebno u rangiranju trgovina aplikacijama)

    Urednički postupci i posebni kriteriji odabira (npr. aplikacije ili umjetnički projekti s recenzijom na platformi)

    Algoritmi prilagodbe (u pogledu, na primjer, neželjene pošte, svježine, kvalitete)

    Stopa deinstalacije mobilne aplikacije

    Stopa napuštanja stranice

    A/B testiranje (na učinak mogu utjecati određeni elementi kao što su vremenski raspored – vršna potražnja, trajanje i veličina uzorka)

    Randomizacija

    Personalizacija

    —

    opseg personalizacije (broj i vrste značajki koje se pojavljuju), može li i kako ovisiti o postavkama privatnosti korisnikâ itd.

    —

    zemljopisni položaj, vrijeme pretraživanja

    —

    korisnikova povijest pretraživanja, povijest kupnji

    —

    poništavanje zadanih postavki

    —

    učinak filtara (i preostalih parametara)

    Prisutnost na različitim platformama (npr. negativan učinak nižih cijena na konkurentnoj platformi na rangiranje, ocjenjivanje na društvenim medijima, stopa upućivanja/povezivanja lokacije, učestalost upućivanja, ugled referentnih stranica ili blogova)

    „Privlačnost robne marke” novih poslovnih korisnika koja se mjeri primjenom čimbenika koji se ne odnose na predmetne usluge internetskog posredovanja (npr. anketiranje specijalizirane zajednice)

    Jačina ponude, npr.:

    —

    usporediva konkurentnost (npr. ocjene, potrošačke recenzije),

    —

    relevantnost,

    —

    raspoloživost,

    —

    alat za praćenje odbijanja,

    —

    odustajanja,

    —

    dvostruke rezervacije (specifične za pojedini sektor).

    Stopa izvršenih kupnji po posjetitelju

    Zemljopisna blizina

    Razina plaćene provizije

    Nesudjelovanje u određenim programima (što dovodi do pogoršanja rangiranja) ili sudjelovanje u određenom programu/kupnja dodatnih usluga (što dovodi do poboljšanja rangiranja)

    Dubina zaliha poslovnog korisnika

    Sezonska i privremena odstupanja (npr. jednodnevni prodajni događaj)

    Nacionalni pristup (prekogranične kulturne razlike)

    Posebna metodologija za ponderiranje korisničkih recenzija (npr. upotreba pouzdanih recenzenata)

    Pokusi (npr. platforme koje proaktivno promiču nove poslovne korisnike)

    Prilagođenost internetskih stranica mobilnim uređajima

    Uredničke intervencije („najbolje ponude” po izboru urednika, „ponude dana”, ispravci rezultata pretraživanja koji su specifični za pojedinačnog poslovnog korisnika ili korporativnog korisnika internetskih stranica, neovisno o tome jesu li „ručni/ljudski” ili „algoritamski” itd.)

    Prakse održavanja (npr. brisanje starih aplikacija)

    Stope klikanja na oglas

    Pravila pristupa

    Mehanizmi za suzbijanje prijevara

    Paketi usluga poslovnih korisnika ili korporativnih korisnika internetskih stranica (npr. besplatna dostava, jednostavna politika povrata itd.)

    Kvaliteta opisa ponude (pisani opis, upotreba slika itd.)

    Upotreba mogućnosti za premium vidljivost/privremeno poboljšanje vidljivosti (npr. za ostvarivanje dodatnih prihoda i/ili olakšavanje plasiranja proizvoda/usluga ili ulaska na tržište), moguće u kombinaciji s mehanizmima ili mjerama (ili u obliku mehanizama ili mjera) kojima se smanjuje važnost relativne vidljivosti „inače primjenjivih” parametara

    Važnost ugleda/pouzdanosti na temelju npr. korisničkih recenzija ili ocjena

    Kvaliteta sadržaja, uključujući redovito ažuriranje sadržaja

    Upotreba jasnih i kratkih naziva

    Brzina i lakoća upotrebe na svim uređajima

    Broj rezultata koji odgovaraju upitu kupca

    Starost domene

    Jedinstvenost sadržaja

    Ulazni podaci korisnika (napisane ili izgovorene riječi, spol, dob, kultura, jezik, adresa, prethodne interakcije itd.)

    „Objektivni” podaci koji se ne odnose na platformu (datum, vrijeme, vremenski uvjeti itd.)

    Osobni podaci povezani s drugim korisnicima (sviđanja, najtraženije riječi, najprodavaniji proizvodi itd.)

    Broj „dijeljenja”/broj prikaza/broj „spremanja” i „favorita”

    Tehnološko sredstvo/medij (tj. način na koji potrošač pristupa rangiranju)

    Višestruke poveznice

    Naknada

    Poslovni odnos s poslovnim korisnikom (dosadašnje trajanje odnosa, povlašteni poslovni odnos, ulaganja povezana s platformom itd.)

    Kvaliteta korisničke službe

    Omjer otkazivanja

    Značajke povezane s tržištem (opća potražnja, konkurentne cijene, konkurentna dostupnost itd.)

    Negativni kriteriji kao što su rezultati učestalosti pritužbi potrošačâ ili pretpostavke da se potrošačima ne sviđaju određene značajke

    Ocjene za rješavanje problema potrošačâ

    Paritet (npr. usporedba posredničkih cijena s cijenama u drugim distribucijskim kanalima)

    Stopa konverzije u trgovini

    Aplikacija ne reagira (ANR)

    Zadržavanje

    Instaliranja i povratne poveznice na vanjske internetske stranice

    Raspoloživost zaliha

    Kvaliteta i značajke proizvoda

    Relevantnost proizvoda za asortiman

    Filtri koje potrošači primjenjuju kako bi suzili pretraživanje

    Unosi povezani s pretraživanjem (sadržaj pojedinačnog rezultata, atributi pojedinačnog rezultata, ključne riječi/oznake)

    Relevantnost na temelju podudarnosti ulaznih podataka krajnjih korisnika i poslovnih korisnika

    Popularnost ponuda

    Prikaz preferiranog redoslijeda rangiranja krajnjih korisnika (najnoviji, najrelevantniji, najbolje ocijenjeni itd.)

    Pravni zahtjevi (uključujući pitanja povezana s prijevarama/borbom protiv krivotvorenja)

    Novouvršteni

    Davanje prednosti poslovnim korisnicima koji se odluče za mogućnost primjene klauzula o najpovlaštenijoj državi (engl. most-favoured nation, MFN), npr. ako se one ne primjenjuju općenito

    Ponude koje uskoro istječu

    Prvo najbliži

    Dražba ili izravna kupnja

    Robna marka

    Stanje artikla (nov ili rabljen)

    Primjer posebnih parametara koji se mogu upotrebljavati u sektoru smještaja

    Minimalna raspoloživost koju je naveo smještaj

    Količina ostvarenog smještaja

    Usluge i sadržaji (npr. blagovaonica, parkiralište, prostori za vježbanje, recepcija i posluga, WiFi i poslovni centri, blizina prijevoza i lokalne atrakcije)

    Broj rezervacija u odnosu na broj posjeta odgovarajućoj stranici smještaja na platformi (stopa konverzije)

    Kvaliteta hotela u usporedbi s oglašenom kvalitetom

    Potvrda rezervacije hotela ili restorana

    Udaljenost restorana od kupca ili prethodni korisnički uzorci

    Politike (povezane npr. s ranom prijavom, kašnjenjem pri odlasku i pravima otkazivanja)

    Pitanja povezana s nekretninom (broj i kvaliteta potrošačkih recenzija, razina provizije, pravodobno plaćanje računa, promocije, sudjelovanje u povlaštenim programima itd.)

    Svrha putovanja (posao/odmor)

    PRILOG II.

    Ogledni primjeri izravne i neizravne naknade

    Veći iznos provizije koji poslovni korisnik plaća za povećanje relativne vidljivosti, na primjer na dražbama koje se provode u okviru premium/partnerskih programa

    Periodične obveze poslovnih korisnika ili korporativnih korisnika internetskih stranica za plaćeno rangiranje ili zajedničko promicanje unutar ili u okviru predmetnih usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica

    Izravno plaćanje relevantnom pružatelju usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica u zamjenu za preporuku ili željeni položaj

    Izravna plaćanja za poboljšanje vidljivosti poslovnih stranica na društvenim medijima, uslugama internetskog imenika ili drugim uslugama internetskog posredovanja

    (Jednokratno) izravno plaćanje za povećanu vidljivost tijekom određenih razdoblja

    (Redovito) izravno plaćanje za isticanje proizvoda u rangiranju

    Programi vjernosti ili premium programi

    Poslovni korisnici mogu za određene premium značajke plaćati u okviru programa vjernosti ili premium programa koje platforme nude. Sama činjenica da su članovi takvih programa, a ne potencijalno objektivni učinci tog članstva na uspješnost mjerenu prema različitim najvažnijim parametrima (npr. brzina isporuke u e-trgovini), može neizravno poboljšati rangiranje poslovnih korisnika zbog konfiguracije mehanizama rangiranja koji mogu pogodovati poduzećima koja su članovi.

    Kupnja unutar aplikacije

    Kupnja unutar aplikacije dodatni je sadržaj ili pretplata unutar aplikacija na mobilnim uređajima ili računalima koji su dostupni nakon prvobitnog preuzimanja. Ne nude sve aplikacije kupnju unutar aplikacije, no da bi pristupio nekim ili svim značajkama aplikacije, korisnik će možda morati obaviti jednokratnu kupnju unutar aplikacije ili se prijaviti na (plaćenu) pretplatu. To se na primjer može tražiti za dodatne funkcije aplikacija, premium inačicu aplikacije i inačicu aplikacije bez oglasa itd.

    Poslovni korisnici koji nude aplikacije s kupnjom unutar aplikacije obično za takve kupnje plaćaju proviziju platformi. To može poboljšati vidljivost njihovih aplikacija u rezultatima pretraživanja. U nekim slučajevima operateri trgovine aplikacijama mogu čak kupnje unutar aplikacije rangirati odvojeno od aplikacije i istodobno ih uzeti u obzir u određivanju ranga same aplikacije, što isto tako povećava ukupnu „relativnu vidljivost” predmetne aplikacije.

    Pomoćne usluge

    Slično programima vjernosti ili premium programima, sama činjenica da se upotrebljavaju pomoćne usluge relevantnog pružatelja usluga internetskog posredovanja, kao što su plaćanje unaprijed, čuvanje pologa, provođenje narudžbi, usluge u oblaku, rabati, logistika, osiguranje itd., mogla bi utjecati na rangiranje.

    Strukture nagrada/poticaja

    Nagradni programi kojima se odobravaju bodovi za besplatno oglašavanje na platformi, što utječe na relativnu vidljivost, u zamjenu za, primjerice, proširenje ponude proizvoda ili usluga poslovnih korisnika u okviru predmetnih usluga internetskog posredovanja, u smislu opsega i/ili razmjera, ili, ako je cijena jedan od najvažnijih parametara, u zamjenu za obvezivanje na sniženja tijekom određenog razdoblja u kojem posljedična povećana relativna vidljivost ne proizlazi samo iz razlika u relativnoj cijeni.

    Znakovi pouzdanosti

    Licencijske naknade za znakove pouzdanosti ako je relevantni pružatelj usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica na neki način uključen u konkretni znak pouzdanosti

    Isključivost

    Dogovori o isključivosti ako mogu dovesti do boljeg rangiranja. To bi mogao biti slučaj ako su takvi dogovori dobrovoljni, za razliku od jednostrano nametnutih dogovora s poslovnim korisnicima usluga internetskog posredovanja, i ako ih je prihvatio samo podskup poslovnih korisnika.

    Podjela dobiti

    Neizravna naknada može se pojaviti u situaciji podjele dobiti ako se, na primjer, naknada isplaćuje kao postotak poveznica na koje se kliknulo na upućujućoj internetskoj tražilici. Na primjer, poduzeće može biti bolje rangirano na popisu rezultata pretraživanja ako pristane dopustiti pružatelju internetske tražilice prikazivanje sadržaja poduzeća u okviru usluge prikupljanja vijesti ili usluge podcasta koju nudi isti pružatelj.

    Pristup podacima i njihova upotreba

    Poslovni korisnici mogu se dogovoriti da pružateljima usluga internetskog posredovanja odobre poboljšani pristup ili druga ugovorna/zakonska prava u pogledu podataka koje generiraju upotrebom tih usluga. Takva ugovorna obveza u pogledu podataka, ako je preuzima samo podskup poslovnih korisnika, mogla bi utjecati na rangiranje na razne načine, među ostalim kao rezultat boljih savjeta/uvida o optimizaciji rangiranja koje im u zamjenu daje pružatelj. Ti su podaci vrijedne informacije koje uslugama internetskog posredovanja mogu dati i snažnu poslovnu ili konkurentsku prednost, među ostalim i kad se one same aktivno prodaju u okviru istih usluga internetskog posredovanja.

    Ponude u paketu/poslovni odnosi

    Naknada je dio širih poslovnih dogovora s pružateljima usluga internetskog posredovanja. U takvoj situaciji izravno plaćanje za jedinstvenu uslugu, koja čak ne mora biti povezana s predmetnim uslugama internetskog posredovanja ili internetskom tražilicom, moglo bi utjecati na status, a možda i na rang, relevantnog poduzeća u većem broju usluga ili svim uslugama koje su razmijenila ta dva subjekta.
    Top