EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.9.2020.

SWD(2020) 309 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Izvješće o vladavini prava za 2020.
Poglavlje za Francusku

priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o vladavini prava za 2020.
Stanje vladavine prava u Europskoj uniji

{COM(2020) 580 final} - {SWD(2020) 300 final} - {SWD(2020) 301 final} - {SWD(2020) 302 final} - {SWD(2020) 303 final} - {SWD(2020) 304 final} - {SWD(2020) 305 final} - {SWD(2020) 306 final} - {SWD(2020) 307 final} - {SWD(2020) 308 final} - {SWD(2020) 310 final} - {SWD(2020) 311 final} - {SWD(2020) 312 final} - {SWD(2020) 313 final} - {SWD(2020) 314 final} - {SWD(2020) 315 final} - {SWD(2020) 316 final} - {SWD(2020) 317 final} - {SWD(2020) 318 final} - {SWD(2020) 319 final} - {SWD(2020) 320 final} - {SWD(2020) 321 final} - {SWD(2020) 322 final} - {SWD(2020) 323 final} - {SWD(2020) 324 final} - {SWD(2020) 325 final} - {SWD(2020) 326 final}

I.Pravosudni sustav 

Pravosudni sustav sastoji se od dviju autonomnih grana sudova: redovnih sudova nadležnih za građanske i kaznene predmete s jedne strane i upravnih sudova s druge strane. Obje se grane sastoje od triju razina sudova: prvostupanjskih, žalbenih i visokih sudova (Kasacijski sud i Državno vijeće). Državno vijeće ima i savjetodavni odjel koji daje mišljenja o nacrtima zakonodavstva te je zadužen za upravljanje upravnim i žalbenim sudovima. Ustavno vijeće nadležno je za provjeru ustavnosti zakonâ. Visoko sudbeno vijeće, koje se sastoji od većine sudaca koje su izabrali njihovi kolege, ima važnu ulogu u zaštiti neovisnosti sudstva 1 . Državno odvjetništvo dio je sudstva i u nadležnosti je ministra pravosuđa 2 . Može davati opće upute o politici kaznenog progona, ali ne smije davati upute u pojedinačnim predmetima 3 . Odvjetnike zastupaju razne odvjetničke komore diljem Francuske.

Neovisnost

Nedavno su predložene reforme za daljnje jačanje neovisnosti pravosuđa. Visoko sudbeno vijeće igra ključnu ulogu u zaštiti neovisnosti pravosuđa. Nadležno je za nominiranje kandidatâ za niz ključnih funkcija 4 , a suce općenito imenuje ministar pravosuđa na temelju obvezujućeg mišljenja Vijeća. Državne odvjetnike imenuje ministar pravosuđa prema mišljenju Vijeća, koje je samo savjetodavno. Članove sudstva naknadno formalno imenuje predsjednik Republike. Predloženom ustavnom reformom 5 mišljenje Visokog vijeća o nominaciji kandidata državnog odvjetnika učinilo bi se obvezujućim za izvršnu vlast, jačajući njegovu ulogu u postupku imenovanja. Nadalje, Visoko vijeće nadležno je tijelo za odlučivanje o disciplinskim mjerama povezanima sa sucima, dok ministar pravosuđa donosi disciplinske odluke povezane s državnim odvjetnicima na temelju neobvezujućeg mišljenja Visokog vijeća. Isto tako, predloženom reformom Visoko vijeće postalo bi nadležnim tijelom za odlučivanje o disciplinskim mjerama povezanima s državnim odvjetnicima. GRECO je pozdravio te predložene ustavne promjene 6 . Pored toga, predloženom reformom stalo bi se na kraj pravu bivših predsjednika Republike da postanu članovi Ustavnog vijeća nakon svoje službe 7 . Ukinuo bi se i Sud Republike 8 , koji je nadležan za odlučivanje u kaznenim predmetima koji se odnose na djela članova vlade pri obavljanju dužnosti. Umjesto toga, Žalbeni sud u Parizu postao bi nadležan za rješavanje takvih predmeta. Osim predloženih reformi dogodili su se i drugi pomaci, kao što je nova Zbirka o etičkim obvezama u pravosuđu 9 , koji je donijelo Visoko vijeće u siječnju 2019. U njoj se aktivnim pravosudnim djelatnicima preporučuje da ne traže počasna odlikovanja za sebe kako bi izbjegli bilo kakvu sumnju opće javnosti kad je riječ o njihovoj neovisnosti 10 . S tim u vezi Vijeće Europe ranije je izrazilo zabrinutost zbog mogućnosti dodjeljivanja službenih počasnih odličja i odlikovanja sucima 11 .

Razinu sudske neovisnosti poduzeća percipiraju visokom, a opća javnost prosječnom. U široj javnosti 56 % građana smatra da je razina neovisnosti sudova „prilično ili vrlo dobra”, što smatra i 68% poduzeća 12 . Iako se percipirana razina neovisnosti poduzeća povećala posljednjih godina, od 2016. ostala je uglavnom stabilna za opće stanovništvo 13 .

Kvaliteta

U tijeku je rad na daljnjem razvoju digitalizacije pravosudnog sustava. Informacija na internetu o pravosudnom sustavu sveobuhvatno su dostupne općoj javnosti 14 , a mogućnost prenošenja sudskih poziva i praćenja faza postupka na internetu široko je rasprostranjena među sudovima 15 . Međutim, mogućnost podnošenja predmeta internetom i dalje je ograničena 16 , kao i kategorije presuda koje se objavljuju na internetu 17 . U tom smislu, nedavni dekret 18 o objavljivanju sudskih odluka za javnost sljedeći je korak u postupku digitalizacije. Međutim, dionici su ranije kritizirali način objavljivanja i naglasili potrebu da se osiguraju sigurnost i privatnost pravosudnih djelatnika 19 . Osim toga, Zakonom o programiranju za pravosuđe 2018.–2022. 20 nastoje se dodatno digitalizirati pravni postupci, a postupak je u tijeku kako bi se olakšalo internetsko podnošenje zahtjeva za pravnu pomoć.

Inicijative su usmjerene na povećanje sredstava za pravosudni sustav. Iako su ukupni javni izdaci za sudove u EUR po stanovniku iznad prosjeka, izdaci kao postotak BDP-a prilično su niski 21 . Zakonom o programiranju za pravosuđe 2018.–2022. predviđa znatno povećanje financijskih sredstava namijenjenih pravosudnom sustavu, s razlikom od 24 % između proračuna za 2017. od 6,7 milijardi EUR i planiranim iznosom od 8,3 milijarde EUR za 2022. Pored toga, od srpnja 2019. traju savjetovanja između Ministarstva pravosuđa i dionikâ kako bi se razvio pouzdan alat za mjerenje radnog opterećenja. Dostupnost takvog alata bila bi korisna za optimalno upravljanje ljudskim resursima i financijskim sredstvima unutar pravosuđa. Kada je riječ o pravnoj pomoći, prag dohotka za ispunjavanje uvjeta za punu pravnu pomoć nešto je ispod Eurostatova praga siromaštva 22 . Zakonom o programiranju za pravosuđe 2018.–2022. uvodi se obvezno posredovanje za određene predmete male vrijednosti 23 , što može utjecati na pristup građana pravosuđu.

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 uvedene su određene mjere koje se odnose na funkcioniranje pravosudnog sustava. Iako su uključivale prijevremeno puštanje određenih kategorija pritvorenika, uvedeno je i automatsko produljenje trajanja istražnog zatvora 24 . Mjera je naišla na snažne kritike dionika, koji su naglasili rizik za osiguravanje temeljnog prava na slobodu 25 . Državno vijeće odbacilo je tužbu kojom se osporavala zakonitost produljenja istražnog zatvora 26 . Kasacijski sud presudio je da bi sud koji bi obično donio odluku o produljenju trebao brzo preispitati valjanost odluke o produljenju 27 .

Učinkovitost

Građansko pravosuđe suočava se s određenim poteškoćama povezanima s učinkovitošću. Procijenjeno vrijeme potrebno za rješavanje parničnih građanskih i trgovačkih predmeta povećalo se posljednjih godina, a 2018. je bilo preko 400 dana 28 . Štoviše, stopa rješavanja parničnih građanskih i trgovačkih predmeta smanjila se 2018. na 96 % 29 , a postoji znatan broj neriješenih parničnih građanskih i trgovačkih predmeta 30 . Nedavnim uvođenjem privremenog izvršenja prvostupanjskih sudskih odluka nastoji se dodatno potaknuti učinkovitost pravosudnog sustava. Nadalje, nedavno spajanje različitih vrsta prvostupanjskih sudova u jedan oblik suda „tribunal judiciaire” isto tako može pomoći u postizanju tog cilja 31 , iako su dionici izrazili određenu zabrinutost zbog utjecaja te reforme na pristup građana pravosuđu 32 .

II. Okvir za borbu protiv korupcije

Francuska u načelu ima uspostavljen općeniti institucionalni i zakonodavni okvir. Postoje zakoni za sprečavanje i borbu protiv korupcije u privatnom i javnom sektoru, uključujući zaštitu zviždačâ, izjavu o imovinskom stanju, lobiranje i „rotirajuća vrata”. Tijela uključena u borbu protiv korupcije uključuju Agenciju za borbu protiv korupcije, Visoko tijelo za transparentnost javnog života i Središnji ured za borbu protiv korupcije i poreznih kaznenih djela. Financijski državni odvjetnik nadležan je za istraživanje slučajeva korupcije na visokoj razini.

Francuska je postigla 69 od 100 bodova u najnovijem Indeksu percepcije korupcije, koji je objavio Transparency International, te je na 9. mjestu u Europskoj uniji i 23. mjestu u svijetu 33 . Ukupno 70 % ispitanika u Francuskoj smatra da je korupcija raširena u njihovoj zemlji (prosjek u EU-u: 71 %), a 10 % osoba smatra da korupcija utječe na njih osobno u svakodnevnom životu. Kad je riječ o poduzećima, njih 55 % korupciju smatra raširenom (prosjek u EU-u: 63 %) 34 , a 51 % poduzeća smatra da korupcija predstavlja problem za poslovanje (prosjek u EU-u: 37 %). Isto tako, 26 % ispitanika smatra da postoji dovoljno uspješnih slučajeva kaznenog progona da bi se ljude odvratilo od korupcije (prosjek u EU-u: 36 %), a 43 % poduzeća smatra da su osobe i poduzeća uhvaćeni zbog podmićivanja višeg dužnosnika primjereno kažnjeni (prosjek u EU-u: 31 %) 35 .

Nacionalnim zakonodavstvom inkriminirani su svi oblici aktivnih i pasivnih kaznenih djela korupcije u javnom i privatnom sektoru. To uključuje korupciju u području sporta, kao i korupciju i zloupotrebu položaja u javnom sektoru. U siječnju 2020. Francuska je donijela prvi višegodišnji nacionalni plan za borbu protiv korupcije. Razvila ga je Francuska agencija za borbu protiv korupcije (AFA) u suradnji sa svim predmetnim upravama i lokalnim tijelima, a pokriva razdoblje od 2020. do 2022. Nacionalni plan obuhvaća i preventivnu i represivnu dimenziju korupcije i predviđa pojačane preventivne mjere, kao i veću učinkovitost međunarodne suradnje u borbi protiv korupcije. Javno savjetovanje planirano je za kraj 2021. kako bi se civilno društvo i svi dionici uključili u ocjenjivanje prvih rezultata djelovanja nacionalnog plana.

Agencija za borbu protiv korupcije (AFA) osnovana je 9. prosinca 2016. 36 Na čelu joj je sudac imenovan ukazom predsjednika Republike na mandat od šest godina koji se ne može obnoviti. Dužnost mu može prestati samo na njegov zahtjev ili u slučaju nesposobnosti ili teške povrede dužnosti. U izvršavanju dužnosti nadzora ravnatelj AFA-e ne smije primati niti tražiti upute ni od kojeg administrativnog ili vladina tijela. AFA priprema višegodišnji plan za borbu protiv korupcije i podržava privatne i javne pravne osobe u sprečavanju i otkrivanju korupcije 37 . Ujedno nadgleda kvalitetu sustava prevencije u tijelima javne vlasti, i na središnjoj državnoj i na lokalnoj razini, u neprofitnim organizacijama i zakladama od javnog interesa, u javnim i privatnim trgovačkim društvima pod svojom nadležnošću, kao i donošenje programâ usklađenosti u skladu sa sudskim odlukama 38 .

Visoko tijelo za transparentnost javnog života (HATVP) odgovorno je za osiguravanje integriteta javnih institucija. Zadaće neovisnog tijela uspostavljenog 2013. uključuju kontrolu cjelovitosti, točnosti i pravednosti izjava o imovinskom stanju i interesima nositelja mandata ili zaposlenika u javnom sektoru, prijavljivanje sumnjivih predmeta Ured financijskog državnog odvjetnika 39 i davanje etičkih savjeta javnim dužnosnicima. Izjave o imovinskom stanju šalju se ili njihovu tijelu za imenovanje ili HATVP-u. Izjave o interesima dužnosnikâ i ministara dostupne su u formatu otvorenih podataka, ali izjave članova parlamenta nisu javno dostupne 40 . HATVP je 2018. primio 5 787 izjava o interesu i imovinskom stanju. Procjenjuje da službenici ispunjavaju svoje obveze davanja izjava po stopi od 99,82 %. U 2018. proslijedio je 30 slučajeva uredu državnog odvjetnika 41 . HATVP može i davati prijedloge o mogućim poboljšanjima pravnog i institucionalnog okvira uključene u svoja godišnja izvješća. Donošenjem zakona Sapin II 42 2016. mandat HATVP-a proširen je na upravljanje registrom lobiranja. Od tada je zadužen i za regulaciju „rotirajućih vrata”. Visoko tijelo 2018. 43 je zapošljavalo 52 agenta, primilo 5 787 izjava o imovinskom stanju i interesima te raspolagalo proračunom od 5,5 milijuna EUR. Ostale su institucije uključene u okvir za borbu protiv korupcije Nacionalno povjerenstvo za računovodstvenu dokumentaciju kampanja i političko financiranje 44 i Povjerenik za etiku Nacionalne skupštine 45 , kojemu su nedavno dodijeljene nove zadaće 46 i kojem se saborski zastupnici sve više obraćaju.

Iako svi policijski odjeli mogu istraživati kaznena djela korupcije, Središnji ured za borbu protiv korupcije i poreznih kaznenih djela (OCLCIFF) posebno je posvećen istraživanju korupcije i podmićivanja javnih dužnosnika. OCLCIFF djeluje pod vodstvom Ureda financijskog državnog odvjetnika (PNF), visokospecijaliziranog za borbu protiv korupcije. U veljači 2020. Ministarstvo pravosuđa objavilo je izvješće o slučajevima povezanima s korupcijom 2018. Pokazalo se da se njihov broj povećao za 24 % od 2013 47 . Kako bi se odgovorilo na probleme koji se pojavljuju zbog tog povećanja, financijska policija reorganizirana je u srpnju 2019. Stvorena je poduprava posvećena isključivo financijskom kriminalitetu kako bi se okupili različiti odjeli zaduženi za takve slučajeve: poduprava za borbu protiv financijskog kriminaliteta. Unutar te nove strukture OCLCIFF je nadležan za slučajeve korupcije, pronevjere javnih sredstava i utaje poreza. Osoblje OCLCIFF-a 2020. čini 90 agenata.

Rad financijskog državnog odvjetnika (PNF) doveo je do kaznenog progona i osuđujuće presude u nekoliko predmeta na visokoj razini, uključujući političare i predstavnike međunarodnih trgovačkih društava. PNF je izvijestio da je razvio bliske odnose sa stranim kolegama i sklopio nekoliko sporazuma nakon zajedničkih istraga primjenom pravnih konvencija od javnog interesa 48 . Od prosinca 2019. PNF je u svojem portfelju imao 582 datoteke, od kojih se 50 % odnosilo na povredu integriteta. PNF je 6. siječnja 2020. imao 17 sudaca, pet specijaliziranih pomoćnika i 15 službenika tajništva. To se smatra nedovoljnim, stoga je GRECO savjetovao da se Uredu financijskog državnog odvjetništva osigura dodatno osoblje. Nadalje, GRECO je savjetovao da se osigura njegova neovisnost od izvršne vlasti uz dodatna jamstva o prenošenju Vladi podataka o tekućim postupcima protiv osoba na najvišim izvršnim funkcijama kako bi se očuvao integritet istraga 49 .

Pravosudni sporazumi od javnog interesa (CJIP) alternativa su kaznenom progonu u Francuskoj. Taj se instrument može primijeniti nakon preliminarne istrage, čime se omogućava sprečavanje ponavljanja kaznenih djela korupcije koje je počinila pravna osoba putem programa usklađenosti za koji je nadležna AFA. Do danas je zaključeno jedanaest CJIP-a, uključujući šest o korupciji 50 .

Poduzeća određene veličine obvezna su uspostaviti programe za borbu protiv korupcije. Menadžeri trgovačkih društava i javnih objekata industrijske ili trgovačke prirode s najmanje 500 zaposlenih i prometom većim od 100 milijuna EUR dužni su poduzeti mjere za sprečavanje i otkrivanje djela korupcije ili zloupotrebe položaja počinjene u Francuskoj ili inozemstvu. To uključuje počinjenje takvih djela u podružnicama i kontroliranim trgovačkim društvima 51 . Državne uprave, lokalna tijela i njihovi objekti u javnom vlasništvu i trgovačka društva u djelomičnom javnom vlasništvu, kao i udruge i zaklade za koje se priznaje da su od javnog značaja, isto su tako dužni provoditi mjere za sprečavanje i otkrivanje djela korupcije i drugih povreda integriteta 52 .

Uspostavljen je konsolidirani režim zaštite zviždača. Od 2007. uspostavljeno je nekoliko mehanizama u određenim sektorima, uključujući za korupciju, štetu okolišu i javno zdravlje. Donošenjem zakona Sapin II 2016. uspostavljen je opći režim zaštite zviždačâ u javnom i privatnom sektoru 53 .

Općenito su na snazi odredbe kojima se reguliraju lobiranje i „rotirajuća vrata”. Visoko tijelo za transparentnost javnog života zaduženo je za pomoć javnoj upravi u uređivanju „rotirajućih vrata”. Zakonom o transformaciji državne službe 54 spojeno je Etičko povjerenstvo državne službe 55 s Visokim tijelom za transparentnost javnog života (HATVP). Prije nego što se osoba koja je radila u privatnom sektoru može zaposliti na visoku poziciju u javnom sektoru, HATVP daje mišljenje o kojem ovisi to zapošljavanje. Prije imenovanja bilo kojeg člana vlade i u odnosu na osobu čije je imenovanje predviđeno, predsjednik Republike od predsjednika HATVP-a može zatražiti podatke u kojima se navodi, na datum zahtjeva i uzimajući u obzir podatke dostupne HATVP-u, nalazi li se ta osoba u mogućem sukobu interesa, kao i mjere potrebne za sprečavanje ili neposredno poduzimanje radnji da se taj sukob interesa odmah onemogući. Francuska ima otvoreni registar lobista, dok su neke organizacije, poput vjerskih, isključene iz obveze registracije. GRECO je međutim primijetio potrebu da se osigura potpuna točnost registra jer se moraju registrirati samo one lobističke organizacije koje iniciraju kontakt s višim dužnosnicima 56 . HATVP u formatu otvorenih podataka daje informacije o interesnim skupinama upisanima u registar uspostavljen nakon donošenja zakona Sapin II 57 .

III.Medijski pluralizam

Francuska ima tradiciju slobode izražavanja i informiranja te pluralizma i neovisnosti medija, koji su utvrđeni u ustavu i zajamčeni posebnim sektorskim zakonodavstvom, koje provodi neovisno regulatorno tijelo medija. Transparentnost vlasništva nad medijima definirana je zakonom. Isto vrijedi i za neovisnost medija koji tradicionalno uživaju snažnu zaštitu.

Neovisnost regulatornog tijela medija u Francuskoj zajamčena je zakonom. Conseil Supérieur de l'Audiovisuel (CSA) neovisno je upravno tijelo osnovano 1989. 58 Sastoji se od sedam članova koji se dekretom imenuju na neobnovljivi mandat u trajanju od šest godina. Predsjednika imenuje predsjednik Republike, a dva parlamentarna doma imenuju svaki po tri člana. Član može biti suspendiran ili razriješen dužnosti samo zbog nesposobnosti, neprikladnosti ili zbog drugih uvjerljivih razloga povezanih s predmetnom osobom. Postoje opće odredbe kako bi se smanjilo uplitanje iz medijskog sektora i zabranilo primanje uputa od drugih tijela javnih vlasti 59 . Iako Parlament potvrđuje proračun regulatornog tijela, o svojim financijskim sredstvima i ljudskim resursima odlučuje samo tijelo, čime se podupire njegov neovisni status. Kako bi se osigurala pravilna i odgovorna upotreba resursa, regulatorno tijelo godišnje mora prezentirati svoje financijsko izvješće Vladi i Parlamentu. CSA je ovlaštena izdavati sankcije, koje se mogu osporiti na sudu. Zakonska obveza objavljivanja dnevnih rasporeda i odluka sa sastanaka vijeća doprinosi visokoj transparentnosti aktivnosti CSA-e. Prema Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2020. rizik za neovisnost CSA-e vrlo je nizak. Uz CSA Francusko novinarsko vijeće 60 osnovano je 2019. s ciljem doprinosa poštovanju deontoloških standarda. Samoregulatorno je tijelo sastavljeno od predstavnikâ novinara, izdavača i javnosti. Na temelju pritužbe ili na vlastitu inicijativu Vijeće može ponuditi posredovanje između predmetnih strana ili, prema potrebi, davati mišljenja.

Na temelju pravila o transparentnosti vlasništva nad medijima od trgovačkih društava zahtijeva se da javno objave određene vlasničke podatke. Trgovačka društva zakonski su obvezna javnosti otkriti svoja tri najveća vlasnika 61 . Osim toga, obvezna su obavijestiti CSA-u kad vlasništvo ili kontrola u trgovačkom društvu za radio ili televiziju dosegne ili premaši prag od 10 % 62 . CSA objavljuje informacije o strukturi kapitala izdavačâ na svojoj internetskoj stranici 63 , a tijelo nadležno za tržišno natjecanje savjetuje se s njom u slučaju razvoja vlasništva nad medijima, za koje ocjenjuje i izravne i neizravne vlasnike medija 64 .

Dodjela državnog oglašavanja uređena je Zakonom o javnoj nabavi i Zakonom o Vladinoj informativnoj službi. 65 Prema Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2020. dodjela državnog oglašavanja podijeljena je na različite vrste medija, a odgovarajući pokazatelj rizika za državnu regulaciju resursa i potporu medijskom sektoru 66 pokazuje minimalan rizik. CSA je odgovorna za provedbu pravila o pokrivenosti političkih pitanja u audiovizualnom sektoru i osiguravanju pravedne dodjele medijskog prostora tijekom političkih rasprava. Te se informacije mjesečno dijele s oba parlamentarna doma, čime se jamči dobra razina transparentnosti i kontrole.

Uspostavljeni pravni okvir i prisutnost mnoštva aktera minimiziraju rizike za politički nadzor nad medijima 67 . Primjerice, pravne odredbe u ovom području odnose se na izjavu o sukobu interesa za javne dužnosnike 68 i povezane sigurnosne mehanizme unutar CSA-e, kojima se članovima Vijeća zabranjuje obavljanje funkcije u medijskoj kući 69 . Mediji su isto tako obvezni imati deontološku povelju i uspostaviti povjerenstvo za točnost, neovisnost i pluralizam informacija i programâ 70 . U okviru izvješća o praćenju medijskog pluralizma za 2020. zabilježen je nizak rizik za politički nadzor nad javnim ili privatnim medijima u Francuskoj.

Urednička sloboda novinarâ zajamčena je primjenom „klauzule savjesti” 71 i „klauzule o raskidu” 72 . Odgovarajuća odredba Zakona o radu omogućava novinarima koji imaju ugovor s poslodavcem da raskinu ugovor bez najave ako njihov rad ugrožava njihove moralne standarde, bez gubitka socijalnih naknada. Time se u određenoj mjeri sprečava urednički pritisak na novinare. Međutim, ta zaštitna mjera ne odnosi se na neugovorne novinare. Novinari imaju zakonsko pravo ne otkrivati svoje izvore. Odstupanja od tog prava postoje zbog nacionalne sigurnosti. Nekoliko dionika izvijestilo je da se novinari suočavaju s pritiscima i zastrašivanjem kako bi otkrili svoje izvore 73 . Takvo ponašanje moglo bi utjecati na svakodnevni rad novinara i dovesti do odvraćajućeg učinka 74 . Kleveta se smatra kaznenim djelom, a zatvor je među mogućim sankcijama (kada je kleveta povezana s rasnim ili etničkim podrijetlom).

Zakonskim okvirom predviđene su mjere za fizičku sigurnost novinara, ali prijetnje novinarima sve su veće. Nadležna tijela ukazuju da u zakonodavstvu ne postoji posebna odredba koja se odnosi na sigurnost novinara i da su novinari zaštićeni kao i svaki drugi građanin 75 . Posljednjih godina zabilježeni su slučajevi fizičkih prijetnji i napada državnih i nedržavnih aktera, osobito tijekom različitih prosvjeda 2019 76 . To je povezano s povećanim brojem napada i prijetnji na internetu, gdje počinitelji mogu lako ostati anonimni. Platforma Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara 2019. i 2020. objavila je 19 upozorenja u vezi s Francuskom. Posebno su se odnosila na napade na fizičku sigurnost, uznemiravanje novinara i optužbe za klevetu. S obzirom na dokaze o takvim napadima i činjenicu da je zaštita novinarskih izvora u nekoliko navrata „ugrožena” 77 , u Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2020. prijavljen je srednji rizik u području standarda zaštite novinara. Dionici izvješćuju i o zabrinutosti zbog porasta napada na novinare, osobito tijekom prosvjeda. 

IV.Ostala institucijska pitanja povezana sa sustavom provjera i ravnoteže

Francuska ima polupredsjednički sustav vlasti, s predsjednikom Republike kojeg izravno bira narod i predsjednikom vlade koji odgovara Parlamentu. Dvodomni Parlament sastoji se od Opće skupštine i Senata. Zakonodavni prijedlozi mogu potjecati od Vlade ili od članova obaju domova Parlamenta. Ustavno vijeće kontrolira ustavnost zakona, prije ili nakon njihova donošenja. Neovisna tijela važna su u sustavu provjere i ravnoteže.

Procjene učinka i savjetovanja s dionicima često se provode u okviru zakonodavnog postupka. Nacrt zakona koji potječe od Vlade podliježe procjeni učinka i podnosi se Državnom vijeću za savjetodavno mišljenje. Nadalje, tijela se redovito savjetuju s dionicima u pripremi zakona 78 . Takvo je savjetovanje obavezno za zakonodavstvo u određenim područjima 79 . Mogu se organizirati i otvorena savjetovanja za širu javnost. Nedavno je nova Građanska konvencija o klimi ujedinila 150 slučajno odabranih građana kako bi razgovarali o klimatskim promjenama i pripremili nacrte zakona o njihovu rješavanju. Nakon toga Predsjednik je odlučio podnijeti 146 od 149 prijedloga Vladi, Parlamentu ili na referendum. Ta je nedavna inicijativa inovativan način uključivanja građana u zakonodavni postupak.

Nekoliko neovisnih tijela doprinosi zaštiti temeljnih prava. Neovisno tijelo Commission Nationale Consultative des Droits de l’Homme (CNCDH) nacionalna je institucija za ljudska prava koju je Globalni savez nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI) akreditirao statusom razine A. Sastavom CNCDH-a osigurava se raznolika zastupljenost organizacija aktivnih u području ljudskih prava 80 . Njegov mandat uključuje kontrolu poštuju li tijela standarde temeljnih prava te daju li savjete u tom pogledu. Pododbor GANHRI-ja za akreditaciju (SCA) potaknuo je CNCDH da nastavi širiti aktivnosti u okviru svojeg mandata zaštite, uključujući zalaganje za zakonodavne izmjene kako bi taj mandat bio izričito utvrđen 81 . SCA je isto tako ohrabrila CNCDH da nastavi jačati suradnju s drugim nacionalnim tijelima za zaštitu ljudskih prava, kao što je Pravobranitelj. To ustavom zaštićeno tijelo još je jedna ključna institucija u sustavu provjere i ravnoteže čija je zadaća zaštititi prava građana u njihovim odnosima s državnim tijelima, a njegove usluge može koristiti bilo koja fizička ili pravna osoba. Pravobranitelj je nadležan za provođenje istraga, posredovanje, izdavanje preporuka i davanje prijedloga pravnih reformi. Nedavno je izrazio kritiku zbog toga što tijela nisu poduzela daljnje korake nakon presude Europskog suda za ljudska prava o neizvršenju domaće sudske odluke 82 .

Režim za izvanredno stanje uveden je u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, a donesene mjere bile su predmet kontrole sudova. Zakonom o suzbijanju pandemije bolesti COVID-19, donesenim u ožujku, uveden je novi režim za izvanredno stanje posebno prilagođeno izvanrednom zdravstvenom stanju, koji je odvojen od postojećih režima za izvanredno stanje 83 . „Izvanredno zdravstveno stanje” omogućilo je Vladi da dekretom donese niz mjera kako bi riješila pandemiju bolesti COVID-19, kao što je ograničavanje slobodnog kretanja stanovništva. CNCDH je kritizirao niz tih mjera 84 , a mnoge od njih osporene su u kontekstu sudskih postupaka. Ustavno i Državno vijeće odbacili su niz mjera, uključujući opću obvezu ishođenja odobrenja za prosvjede i određene odredbe koje se odnose na prikupljanje podataka s obzirom na COVID-19 85 . Ustavno vijeće potvrdilo je zakon kojim se produljuje izvanredno zdravstveno stanje 86 . 

Cilj je nedavnih inicijativa poticanje okruženja za civilno društvo. Iako se smatra da Francuska ima suženo okruženje civilnog društva 87 , nedavnim uvođenjem digitalnog alata „Association Account” 88 želi se olakšati interakcija između udruga i tijela javne vlasti, osobito s obzirom na podnošenje zahtjeva za subvencije. Vlada isto tako putem namjenskog fonda nastoji poticati razvoj udruga civilnog društva 89 .

Prilog I.: Popis izvora prema abecednom redoslijedu*

* Popis doprinosa primljenih u kontekstu savjetovanja za Izvješće o vladavini prava za 2020. može se pronaći na (internetskim stranicama Komisije).

Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (2020.), Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020. https://cmpf.eui.eu/media-pluralism-monitor/mpm-2020 .

CIVICUS, Monitor tracking civic space: France. https://monitor.civicus.org/country/france/ .

CNCDH (2020), Opinion on the state of health emergency and the rule of law (Mišljenje o izvanrednom zdravstvenom stanju i vladavinom prava).

CSA, Informacije o izdavačima. https://www.csa.fr/Reguler/Espace-juridique/Les-relations-du-CSA-avec-les-editeurs/Convention-des-editeurs .

Državno vijeće, presude od 6. srpnja 2020. o obvezi ishođenja odobrenja prije organiziranja događaja, odluka br. 441257, 441263, 441384.

Europska komisija (2020.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.

Europski sud za ljudska prava, presuda od 9. travnja 2015., Tchokontio Happi protiv Francuske, br. zahtjeva 65829/12.

Francuska Vlada (2020.), Informacije koje je dostavila Francuska za Izvješće o vladavini prava za 2020.

Glavna uprava za komunikaciju (2020.), Eurobarometar: percepcija neovisnosti nacionalnih pravosudnih sustava u EU-u u općoj javnosti.

Glavna uprava za komunikaciju (2020.), Flash Eurobarometer 482: stavovi poduzećâ o korupciji u EU-u.

Glavna uprava za komunikaciju (2020.), Posebna anketa Eurobarometra br. 502: korupcija.

Globalni savez nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI): Pododbor za akreditaciju SCA (2019.), Izvješće pododbora GANHRI-ja za akreditaciju – ožujak 2019.

GRECO (2018.), Četvrti evaluacijski krug – Drugo izvješće o sukladnosti u pogledu sprečavanja korupcije zastupnika u parlamentu, sudaca i državnih odvjetnika za Francusku.

GRECO (2018.), Peti evaluacijski krug – Evaluacijsko izvješće o Francuskoj o sprečavanju korupcije i promicanju integriteta u središnjoj državi (najviše izvršne funkcije) i tijelima kaznenog progona.

Kasacijski sud, presuda od 26. svibnja 2020., br. 974 (20-81.910).

Ministarstvo pravosuđa (2020.), Breaches of integrity: statistical elements (Povreda integriteta:statistički elementi). https://www.agence-francaise-anticorruption.gouv.fr/files/files/Fiche%20atteintes%20à%20la%20probité%20-%20chiffres%202018.pdf .

Nacionalna skupština (2019), A new enthusiasm for parliamentary ethics: Annual report (Novi entuzijazam za parlamentarnu etiku: godišnje izvješće), podnesena predsjedniku i Uredu Narodne skupštine 14. i 30. siječnja 2019., u skladu s člankom 80-3., Pravila Nacionalne skupštine. http://www2.assemblee-nationale.fr/static/15/deontologue/rapport_activite_300119.pdf .

OECD (2019.), Indicators of regulatory policy and governance Europe 2019 (Pokazatelji u području regulatorne politike i upravljanja za Europu za 2019.): Francuska.

Pravobranitelj (2020.), Dopis predsjednicima Senata i Nacionalne skupštine o zakonu za produženje izvanrednog zdravstvenog stanja.

Predsjednica Sindikata sudaca Katia Dubreuil (2019.), dopis od 3. prosinca 2019. upućeno ministru pravosuđa.

Reporteri bez granica, Profil zemlje: Francuska. https://rsf.org/en/france .

Sindikat sudaca (2020.), Automatic extension of provisional detentions: after the scandal and the mess, nonchalance! (Automatsko produženje istražnog zatvora: nakon skandala i zbrke, nonšalantnost!) http://www.syndicat-magistrature.org/Prolongation-automatique-des-detentions-provisoires-apres-le-scandale-et-le.html .

Ustavno vijeće, odluka od 11. svibnja 2020. o zakonu kojim se produljuje izvanredno zdravstveno stanje i dopunjuju njegove odredbe, odluka br. 2020-800 DC.

Ustavno vijeće, odluka od 3. srpnja 2020., M. Sofiane A. i drugi, odluka br. 2020-851/852.

Vijeće Europe, Platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara: Francuska. https://www.coe.int/en/web/media-freedom/france .

Vijeće Europe: Odbor ministara (2010.), Preporuka CM/Rec(2010)12 Odbora ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti.

Vijeće Europe: Odbor ministara (2016.), Preporuka CM/Rec(2016)4 Odbora ministara državama članicama o zaštiti novinarstva te sigurnosti novinara i drugih medijskih aktera.

Virtualni posjet Francuskoj u kontekstu Izvješća o vladavini prava za 2020.

Visoko sudbeno vijeće (2019.), Compendium on the Judiciary’s Ethical Obligations (Zbirka o etičkim obvezama u pravosuđu).

Visoko tijelo za transparentnost javnog života – HATVP (2019.), Izvješće o radu iz 2018. https://www.hatvp.fr/rapports_activite/rapport_2018/#popup3 .

Visoko tijelo za transparentnost javnog života – HATVP, javni registar https://www.hatvp.fr/le-repertoire/ .

Žalbeni sud u Parizu (2020.), Pravosudni sporazum od javnog interesa (CJIP) zaključen između financijskog državnog odvjetnika na sudu u Parizu i trgovačkog društva Airbus SE. https://www.agence-francaise-anticorruption.gouv.fr/files/2020-02/20200129%20CJIP%20AIRBUS%20signée.pdf .

Prilog II.: Posjet Francuskoj

Službe Komisije održale su virtualne sastanke u svibnju i lipnju 2020. sa sljedećim dionicima:

·Agencija za borbu protiv korupcije,

·Središnji ured za borbu protiv korupcije i poreznih kaznenih djela,

·Visoko tijelo za transparentnost javnog života,

·Conseil supérieur de l'audiovisuel,

·Visoko sudbeno vijeće,

·Vijeće za novinarsku etiku i posredovanje,

·Ministarstvo pravosuđa,

·Nacionalno savjetodavno povjerenstvo za ljudska prava,

·Nacionalno vijeće odvjetničkih komora,

·Financijski državni odvjetnik,

·Nacionalni sindikat novinara,

·Reporteri bez granica.

* Komisija je ujedno održala niz horizontalnih sastanaka sa sljedećim organizacijama:

·Amnesty International,

·Civil Liberties Union for Europe,

·mreža „Civilno društvo Europe”,

·Konferencija europskih crkava,

·EuroCommerce,

·Europski centar za neprofitno pravo,

·Europski centar za slobodu tiska i medija,

·Europski građanski forum,

·Free Press Unlimited,

·Front Line Defenders,

·ILGA-Europe,

·Međunarodna komisija pravnika,

·Međunarodna federacija za ljudska prava,

·Međunarodni institut za medije,

·Platforma za cjeloživotno učenje,

·Pravna inicijativa Otvorenog društva/Institut za europsku politiku otvorenog društva,

·Reporteri bez granica,

·Transparency International EU.

(1)      Visoko sudbeno vijeće ima dva različita sastava. Sastav Visokog sudbenog vijeća koji se odnosi na suce čine predsjednik Kasacijskog suda, pet sudaca, jedan državni odvjetnik, jedan član Državnog vijeća, jedan odvjetnik i šest drugih kvalificiranih članova koji nisu povezani s Parlamentom, pravosuđem ili upravnim poretkom. Sastav koji se odnosi na državne odvjetnike čine glavni državni odvjetnik Kasacijskog suda, pet državnih odvjetnika, jedan sudac, isti prethodno navedeni član Državnog vijeća, isti prethodno navedeni odvjetnik te istih šest prethodno navedenih kvalificiranih članova. U tom smislu vidjeti i stavak 27. Preporuke CM/Rec(2010)12 Odbora ministara Vijeća Europe iz 2010., u kojem se navodi da bi „najmanje pola članova takvih [sudbenih] vijeća trebali biti suci koje su odabrali kolege sa svih razina sudstva vodeći računa o pluralizmu u pravosuđu”.

(2)      Čl. 5. Pravilnika 58-1270 od 22. prosinca 1958.

(3)      Članak 1. Zakona 2013-669 od 25 srpnja 2013.

(4)      Tu spadaju prvi predsjednik Kasacijskog suda, predsjednici žalbenih sudova i predsjednici prvostupanjskih sudova.

(5)      Predloženu reformu pokrenuo je predsjednik Macron u kolovozu 2019.

(6)      Četvrti evaluacijski krug GRECO-a – Drugo izvješće o sukladnosti za Francusku, str. 24.

(7)      Trenutačno je jedan bivši predsjednik član Ustavnog vijeća.

(8)      Ovaj specijalizirani sud sastoji se od šest članova Senata, šest članova Nacionalne skupštine i tri suca Kasacijskog suda. Jedan od trojice sudaca Kasacijskog suda obnaša dužnost njegova predsjednika.

(9)      Visoko sudbeno vijeće (2019.), Compendium on the Judiciary’s Ethical Obligations (Zbirka o etičkim obvezama u pravosuđu).

(10)      Visoko sudbeno vijeće (2019.), Compendium on the Judiciary’s Ethical Obligations (Zbirka o etičkim obvezama u pravosuđu), str. 9.

(11)      Četvrti evaluacijski krug GRECO-a – Drugo izvješće o sukladnosti za Francusku, str. 24.

(12)      Dok 5 % općeg stanovništva i 3 % trgovačkih društava navodi da razinu neovisnosti pravosuđa smatra „vrlo dobrom” i 51 % općeg stanovništva i 65 % trgovačkih društava smatra je „prilično dobrom”, 31 % općeg stanovništva i 27 % trgovačkih društava smatra razinu neovisnosti pravosuđa „prilično ili vrlo lošom”. Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020., slike 44. i 46.; anketa Eurobarometra. Razina percepcije neovisnosti sudstva kategorizirana je kako slijedi: vrlo niska (manje od 30 % ispitanika vidi neovisnost sudstva kao prilično dobru i vrlo dobru); niska (između 30 i 39 %), prosječna (između 40 i 59 %), visoka (između 60 i 75 %), vrlo visoka (iznad 75 %).

(13)      Slike 44. i 46., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(14)      Slika 22., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(15)      Slika 27., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(16)      Slika 27., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(17)      Slika 28., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(18)      Ukaz 2020-797 od 29. lipnja 2020.

(19)      Vidjeti primjerice: Syndicat de la Magistrature, lettre du 3 décembre 2019 adressée à Madame la garde des Sceaux.

(20)      Loi 2019-222 du 23 mars 2019 de programmation 2018-2022 et de réforme pour la justice.

(21)      Slike 32. i 33., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(22)      Slika 23., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(23)      Čl. 3., Loi 2019-222 du 23 mars 2019.

(24)      Čl. 16. Pravilnika 2020-303 od 25. ožujka 2020.

(25)      Vidjeti i kritiziranje nedostatka jasnoće: Sindikat sudaca (2020.), Automatic extension of provisional detentions: after the scandal and the mess, nonchalance! (Automatsko produženje istražnog zatvora: nakon skandala i zbrke, nonšalantnost!)

(26)      Odluka br. 439877 Državnog vijeća od 3. travnja 2020. Vidjeti i novije: Odluka Ustavnog vijeća 2020-851/852 od 3. srpnja 2020.

(27)      Presuda br. 974 Kasacijskog suda od 26. svibnja 2020 (20-81.910).

(28)      Slika 6., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Taj je broj manji na trećem stupnju, vidjeti sliku 7.

(29)      Slika 11., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(30)      Slika 14., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(31)      Nijedna sudnica nije zatvorena.

(32)      Informacije primljene u kontekstu virtualnog posjeta zemlji.

(33)      Transparency International (2019.), Indeks percepcije korupcije.

(34)      Posebna anketa Eurobarometra br. 502 (2020.).

(35)      Flash Eurobarometer br. 482 (2019.).

(36)      Zakon 2016-1691 od 9. prosinca 2016., poznat kao „Sapin II”.

(37)      AFA podržava i privatne i javne pravne osobe u sprečavanju i otkrivanju zloupotrebe položaja, iznude od strane javnih dužnosnika, nezakonitog pokazivanja interesa, zloupotrebu javnih sredstava i pokazivanja pristranosti.

(38)      Kontrole izvršene u izvršenju sudskih odluka: pravna osoba dužna je uspostaviti program usklađenosti za borbu protiv korupcije pod nadzorom AFA-e: u primjeni kazne u okviru programa usklađenosti propisane člankom 131-39-2. Kaznenog zakona, dodatne kazne koje će vjerojatno izreći kazneni sud ili u izvršenju sudskog sporazuma od javnog interesa predviđenog člankom 41-1-2. Zakona o kaznenom postupku.

(39)      Parquet national financier.

(40)      GRECO, Četvrti evaluacijski krug – Sprečavanje korupcije zastupnika u parlamentu, sudaca i državnih odvjetnika: Drugo izvješće o sukladnosti za Francusku.

(41)      HATVP (2019.), Izvješće o radu iz 2018.

(42)      Zakon o transparentnosti, borbi protiv korupcije i modernizaciji gospodarskog života, čiji je cilj jačanje transparentnosti, borba protiv korupcije i modernizacija gospodarskog života. Donesene mjere uključuju uspostavljanje Visokog tijela za transparentnost javnog života i zaštitu zviždača.

(43)      HATVP (2019.), Izvješće o radu iz 2018.

(44)      Commission nationale des comptes de campagne et du financement politique (CNCCFP).

(45)      Déontologue de l’Assemblée nationale,

(46)      Nacionalna skupština (2019), A new enthusiasm for parliamentary ethics: Annual report (Novi entuzijazam za parlamentarnu etiku: godišnje izvješće), podnesena predsjedniku i Uredu Narodne skupštine 14. i 30. siječnja 2019., u skladu s člankom 80-3., Pravila Nacionalne skupštine.

(47)      Ministarstvo pravosuđa (2020.), Breaches of integrity: statistical elements (Povreda integriteta:statistički elementi).

(48)      Na temelju članka 22. Zakona 2016-1691 od 9. prosinca 2016., u članku 41-1-2. Zakona o kaznenom postupku utvrđen je postupak kojim se državnom odvjetniku omogućava da zaključi sudski sporazum od javnog interesa s pravnom osobom koju se osporava ili koja je pod istragom za korupciju, zloupotrebu položaja, utaju poreza ili za povezana kaznena djela.

(49)      Peti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće, t. 136.

(50)      U siječnju 2020. zaključen je CJIP s Airbusom (podmićivanje stranih javnih dužnosnika i privatni podmićivač), s novčanom kaznom od 2 083 137 455 EUR plaćenih državi.

(51)      Članak 17. Zakona 2016-1691 od 9 prosinca 2016.

(52)      AFA je odgovorna za praćenje poštovanja ove obveze. U slučaju neispunjavanja obveza predviđene su administrativne sankcije, uključujući kazne do 200 000 EUR za fizičke osobe i do 1 milijun EUR za pravne osobe.

(53)      Informacije koje je dostavila Francuska za Izvješće o vladavini prava za 2020., str. 20.

(54)      Zakon 2019-828 od 6. kolovoza 2019.

(55)      Commission de déontologie de la fonction publique.

(56)      Peti evaluacijski krug GRECO-a – Sprečavanje korupcije i promicanje integriteta.

(57)      HATVP, javni registar.

(58)      Zakon 89-25 od 17. siječnja 1989.

(59)      Zakon 2017-55 od 20. siječnja 2017.

(60)      Conseil de déontologie journalistique et de médiation.

(61)      Zakon br. 86-1067 od 30. rujna 1986. kako je izmijenjeno Zakonom br. 2004-669 od 9. srpnja 2004.

(62)      Zakon br. 86-1067 od 30. rujna 1986. kako je izmijenjeno Zakonom br. 2004-669 od 9. srpnja 2004., članak 38.

(63)      CSA, Informacije o izdavačima.

(64)      U vezi s tim potrebno je podsjetiti da se u revidiranoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama države članice potiču da donesu zakonodavne mjere kojima se predviđa da pružatelji medijskih usluga u njihovoj nadležnosti omogućuju dostupnost informacija koje se odnose na njihovu vlasničku strukturu, uključujući stvarne vlasnike.

(65)      Pravilnik 2018-1074 od 26. studenoga 2018. i ukaz 2000-1027 od 18. listopada 2000.

(66)      Pokazatelj „Državne regulacije resursa i potpora medijskom sektoru” uključuje izravne i neizravne potpore, kao što su izravne subvencije, smanjenja poreza i socijalne sigurnosti.

(67)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020.

(68)      Članak 9. Zakona 2017-55 od 20 siječnja 2017.

(69)      Članak 5. Zakona 86-1067 od 30 rujna 1986.

(70)      Comité relatifs à l’honnêteté, à l’indépendance et au pluralisme de l’information et des programmes.

(71)      Čl. L7112-5 3. Zakonika o radu.

(72)      Čl. L7112-5 1. Zakonika o radu.

(73)      Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava – Vladavina prava u Europskoj uniji, str. 103.

(74)      Vijeće Europe, Platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara, predmet br. 43/2019: Three Journalists Summoned for Compromising National Defense Classification (Tri novinara pozvana zbog ugrožavanja tajnosti u području nacionalne obrane), Kategorija „drugih djela koja imaju odvraćajući učinak na slobodu medija”.

(75)      Informacije primljene u kontekstu virtualnog posjeta zemlji.

(76)      Reporteri bez granica, Profil zemlje: Francuska.  

(77)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020.

(78)      OECD, Indicators of regulatory policy and governance 2019 (Pokazatelji u području regulatorne politike i upravljanja za 2019.): Francuska, str. 2.

(79)      Čl. 1. Zakona o radu.

(80)      CNCDH se sastoji od 64 člana: predstavnici glavnih nevladinih organizacija aktivnih u području ljudskih prava, predstavnici glavnih sindikalnih konfederacija i drugi stručnjaci.

(81)      GANHRI: SCA (2019.), Izvješće pododbora GANHRI-ja za akreditaciju – ožujak 2019.

(82)      Dopis Pravobranitelja Vijeću Europe, Odjelu za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava, od 1. srpnja 2019.

(83)      Članci 16. i 36. Ustava Francuske Republike i Zakon 55-385 od 3. travnja 1955.

(84)      CNCDH (2020), Opinion on the state of health emergency and the rule of law (Mišljenje o izvanrednom zdravstvenom stanju i vladavinom prava); Pravobranitelj (2020.), Dopis predsjednicima Senata i Nacionalne skupštine o zakonu za produženje izvanrednog zdravstvenog stanja.

(85)      Odluka 2020-800 DC Ustavnog vijeća od 11. svibnja i odluke br. 441257, 441263 i 441384 Državnog vijeća od 6. srpnja 2020.

(86)      Čak i ako su određene odredbe odbačene, vidjeti Odluku 2020-800 Ustavnog vijeća od 11. svibnja.

(87)      Vidjeti ocjenu koju je dao CIVICUS; ocjene na ljestvici od pet kategorija: otvoreno, suženo, zapriječeno, potisnuto i zatvoreno.

(88)      Compte association.

(89)      Informacije koje je dostavila Francuska za Izvješće o vladavini prava za 2020.