Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52020PC0441R(01)

    Prijedlog UREDBE VIJEĆA o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19

    COM/2020/441 final/2

    Bruxelles, 28.5.2020.

    COM(2020) 441 final

    2020/0111(NLE)

    Prijedlog

    UREDBE VIJEĆA

    o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19


    OBRAZLOŽENJE

    1.KONTEKST PRIJEDLOGA

    Razlozi i ciljevi prijedloga

    Pandemija bolesti COVID-19 ozbiljna je javnozdravstvena kriza širokih razmjera koja teško pogađa građane, društva i gospodarstva diljem svijeta. Zdravstvena kriza ovakvih razmjera i odgovori politike poduzeti kako bi se ona stavila pod nadzor nisu dosada zabilježeni. Stoga je njezin socioekonomski učinak iznimno neizvjestan. Već je u ovoj fazi jasno da je kriza stavila na neviđene kušnje financijske i gospodarske sustave država članica. U skladu s Komisijinim proljetnim prognozama 1 očekuje se da će se BDP EU-a ove godine smanjiti za oko 7,5 % – znatno više nego tijekom globalne financijske krize 2009. – te da će se u 2021. oporaviti samo za 6 %, dok će stopa nezaposlenosti u EU-u 2020. porasti na 9 %, čime će se povećati rizik od siromaštva i nejednakosti.

    Kao odgovor na krizu države članice donijele su izvanredne diskrecijske gospodarske i financijske mjere. Uz učinak takozvanih „automatskih stabilizatora”, tj. plaćanja predviđenih u okviru sustava osiguranja u slučaju nezaposlenosti i socijalne sigurnosti, u kombinaciji s gubitkom poreznih prihoda, te mjere imaju znatan utjecaj na njihove javne financije, zbog čega je ukupni deficit opće države ove godine skočio s 0,6 % BDP-a u 2019. na 8,5 % BDP-a i u europodručju i u EU-u.

    Udar na gospodarstvo EU-a je simetričan jer je pandemija pogodila sve države članice. Međutim, učinci pandemije znatno se razlikuju među državama članicama kao i njihova sposobnost da apsorbiraju gospodarske i fiskalne šokove i na njih odgovore, što ovisi o specifičnim gospodarskim strukturama i početnim uvjetima u državama članicama. Zbog toga postoji opasnost da će kriza povećati razlike u Uniji i ugroziti kolektivnu gospodarsku i socijalnu otpornost.

    Unija je brzo djelovala kako bi osigurala koordinirani i snažan kolektivni odgovor na socijalne i gospodarske posljedice krize u granicama postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira koji završava 2020. Tim su odgovorom dopunjene diskrecijske gospodarske i financijske mjere koje su poduzele države članice.

    Kriza bi mogla nanijeti dugotrajnu štetu gospodarskom tkivu Unije ako se na nju ne odgovori proporcionalnim kratkoročnim i srednjoročnim mjerama politike na razini Unije.

    Opsežan plan europskog oporavka zahtijevat će iznimno velika javna i privatna ulaganja na europskoj razini kako bi se Unija učvrstila na putu održivog i otpornog oporavka, što podrazumijeva otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta i otklanjanje neposredne štete od pandemije bolesti COVID-19 uz istodobnu potporu Unijinim zelenim i digitalnim prioritetima. Kako bi se osiguralo financiranje za predloženi akt, Komisija predlaže izmjenu [Odluke o vlastitim sredstvima] kojom bi se Uniji odobrilo privremeno i iznimno uzimanje zajma u iznosu od 750 milijardi EUR u cijenama iz 2018. radi povećanja gornje granice vlastitih sredstava kako bi se pokrile odgovarajuće obveze i nepredviđene obveze za zajmove državama članicama. Predloženim aktom određuje se dodjela sredstava raznim programima Unije u skladu sa strategijom utvrđenom u planu oporavka Europske unije.

    Iznos od 500 milijardi EUR u cijenama iz 2018. upotrijebit će se za nepovratnu potporu, povratnu potporu putem financijskih instrumenata ili izdvajanje rezervacija za proračunska jamstva i povezane rashode.

    Iznos od 250 milijardi EUR u cijenama iz 2018. upotrijebit će se za davanje zajmova državama članicama. Unija će snositi nepredviđenu obvezu u obliku jamstva za te zajmove dok se oni ne otplate.

    U članku 3. utvrđuje se maksimalni iznos koji se može financirati instrumentom. Namjena sredstava također je jasno propisana u članku 3. u kojem su opisani programi koji ih mogu primiti te vrsta potpore (bespovratna sredstva, zajmovi i jamstva). Člancima 2. i 4. ove Uredbe strogo se ograničava područje primjene i vrijeme korištenja sredstava. Time se isključuje svaka druga upotreba Instrumenta Europske unije za oporavak osim za otklanjanje izravnih gospodarskih i socijalnih posljedica ove krize.

    Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

    Instrumentom Europske unije za oporavak osiguravaju se sredstva za mjere i djelovanja koji se provode u skladu s Unijinim planom oporavka. Sredstva prikupljena izdavanjem upotrijebit će se za programe Unije u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru u sljedećim područjima:

    ·pružanje potpore u obliku bespovratnih sredstava i zajmova za provedbu planova oporavka i otpornosti država članica u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost,

    ·pružanje potpore za nova ulaganja u okviru postojećih i predloženih proračunskih jamstava (EFSU/InvestEU), među ostalim 1. održivim poduzećima koja su pogođena krizom kako bi im se pomoglo da prebrode krizu, a posebno za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, 2. ciljane potpore projektima od europskog strateškog interesa za lance opskrbe na unutarnjem tržištu kako bi se postigla strateški važna autonomija EU-a u ključnim sektorima i kapacitetima,

    ·pojačana potpora regijama i sektorima pogođenima krizom pojačanim mjerama kohezijske politike,

    ·potpora istraživanju i inovacijama u vezi s pandemijom bolesti COVID-19,

    ·povećanje razine pripravnosti za krizne situacije i poboljšanje strateške otpornosti zdravstvenih sustava Unije,

    ·ublažavanje učinka pandemije bolesti COVID-19 na pravednu tranziciju prema zelenom gospodarstvu na područjima Unije,

    ·potpora mjerama za otklanjanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 za ruralni razvoj.

    ·potpora partnerskim zemljama, posebno zemljama zapadnog Balkana, susjedstva i Afrike, u naporima u borbi protiv pandemije i oporavku od njezinih posljedica te jačanju otpornosti.

    Djelovanja i mjere će se provoditi u skladu s uvjetima utvrđenima u osnovnim aktima o uspostavi instrumenata politike. Stoga Komisija istodobno podnosi potrebne zakonodavne prijedloge kako bi osigurala da ti instrumenti politike mogu primiti vanjske namjenske prihode na temelju provedbe ove Uredbe.    

    2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

    Pravna osnova

    Člankom 122. Ugovora o funkcioniranju Europske unije predviđena je mogućnost odluke o mjerama primjerenima gospodarskim prilikama u duhu solidarnosti među državama članicama. Postojeća je situacija bez presedana. Karakteriziraju je ozbiljne poteškoće izazvane izvanrednim okolnostima izvan kontrole država članica. Stoga je primjereno donijeti izvanredne privremene mjere u skladu s člankom 122. UFEU-a kako bi se pružila potpora oporavku i povećala otpornost u cijeloj Uniji.

    Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

    Zbog opsega mjera koje je potrebno poduzeti ciljevi ovog instrumenta ne mogu se dostatno ostvariti pojedinačnim djelovanjem država članica. Instrument Europske unije za oporavak omogućuje Uniji da dopuni gospodarske i financijske mjere država članica, posebno u obliku „automatskih stabilizatora” i diskrecijskih ekonomskih i financijskih mjera, brzim i ciljanim znatnim povećanjem diskrecijske potrošnje.

    Takvom dopunskom mobilizacijom sredstava sprečava se narušavanje unutarnjeg tržišta zbog razlika u sposobnosti država članica da mobiliziraju sredstva te se sredstva u duhu solidarnosti osiguravaju i u onim državama članicama u kojima je fiskalni manevarski prostor za diskrecijsku potrošnju ograničen. Osim toga, osigurava se potrošnja sredstava na temelju dosljedne ekonomske strategije koordinirane među državama članicama.

    Samo usklađenim djelovanjem motiviranim solidarnošću među državama članicama u vremenu krize može se osigurati da se primicima mobiliziraju dostatna sredstava za učinkovite intervencije Unije u najteže pogođenim područjima ili sektorima.

    Proporcionalnost

    Financiranje iz Instrumenta Europske unije za oporavak u traženom obujmu potrebno je zbog neviđenih okolnosti u kojima se Unija našla. Instrument za oporavak jasno je razgraničen u pogledu trajanja i upotrebe. Time je osigurano da je njegova upotreba strogo ograničena na otklanjanje posljedica krize i razmjerna tim posljedicama. Financiranje bi bilo usmjereno na potrebu osiguravanja neposredne i snažne potpore gospodarskom oporavku.

    Odabir instrumenta

    Komisija smatra da je primjereno djelovati uredbom zbog njezine izravne i neposredne primjenjivosti i općeg područja primjene.

    3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

    Savjetovanja s dionicima

    Zbog hitnosti izrade prijedloga kako bi ga Vijeće moglo brzo donijeti nije bilo moguće provesti savjetovanje s dionicima.

    Prikupljanje i primjena stručnog znanja

    Nije relevantno

    Procjena učinka

    Zbog hitnosti prijedloga nije provedena procjena učinka.

    Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

    Nije relevantno

    Temeljna prava

    Nije relevantno

    4.UTJECAJ NA PRORAČUN

    Predloženom uredbom osigurat će se financijska potpora iz vanjskih namjenskih prihoda Unijinim uzimanjem zajmova odobrenim na temelju članka 3.b [Odluke o vlastitim sredstvima] za nepovratnu potporu, povratnu potporu putem financijskih instrumenata i za izdvajanje rezervacija za proračunska jamstva i povezane rashode. To podrazumijeva potrebu da se predvide odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje kako bi se pokrili iznosi koji dospijevaju za pozajmljena sredstva (za kuponske isplate i otkupe po dospijeću). Vraćanja iz proračuna EU-a nisu predviđena prije 2028. Potrebna odobrena sredstva za pokriće mogućih kuponskih isplata u razdoblju 2021.–2027. usklađena su s Komisijinim prijedlogom višegodišnjeg financijskog okvira, a posebno naslovom 2 Kohezija i vrijednosti (osim „Ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije”). U budućim višegodišnjim financijskim okvirima bit će potrebno predvidjeti potrebna odobrena sredstva za pokriće kuponskih isplata i otkupa po dospijeću.

    Zajmove će vraćati države članice korisnice, a Unija će snositi samo nepredviđenu obvezu u skladu s posebnom gornjom granicom vlastitih sredstava.

    Indikativni pregled očekivanih prihoda i povezanih rashoda nalazi se u zakonodavnom financijskom izvještaju.

    5.DRUGI ELEMENTI

    Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

    Potrebna je maksimalna transparentnost, kao i odgovarajuće praćenje korištenja financijskih sredstava EU-a. Države članice i Komisija imat će obvezu izvješćivanja.

    2020/0111 (NLE)

    Prijedlog

    UREDBE VIJEĆA

    o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19

    VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 122.,

    uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

    budući da:

    (1)Kako bi ograničile širenje bolesti uzrokovane koronavirusom („bolest COVID-19”), koje je 11. ožujka 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemijom, države članice donijele su dosad neviđene mjere.

    (2)Te mjere, koje su donesene kao odgovor na tu iznimnu situaciju izvan kontrole država članica, izazvale su znatne poremećaje gospodarskih aktivnosti, što se očitovalo u naglom padu bruto domaćeg proizvoda i znatnom učinku na zaposlenost, socijalne uvjete, siromaštvo i nejednakosti. Te su mjere osobito poremetile lance opskrbe i proizvodnju te uzrokovale odsustvo radnika s radnih mjesta. Osim toga, pružanje mnogih usluga bilo je nemoguće ili vrlo otežano. Ujedno je došlo i do pada potražnje. Mnoga poduzeća suočavaju se s nedostatkom likvidnosti, njihova je solventnost ugrožena, a financijska tržišta su vrlo nestabilna. Ključni sektori kao što su putovanja i turizam posebno su snažno pogođeni. Općenito, te su mjere već dovele ili će dovesti do ozbiljnog pogoršanja financijskog položaja mnogih poduzeća u Uniji.

    (3)Kriza se brzo proširila na području Unije i u trećim zemljama. Za 2020. predviđa se znatno smanjenje rasta u Uniji. Oporavak država članica mogao bi biti vrlo neujednačen, čime bi se povećale razlike među nacionalnim gospodarstvima. Nejednakost u fiskalnoj sposobnosti država članica da osiguraju financijsku potporu tamo gdje je najpotrebnija za oporavak te različitost nacionalnih mjera ugrožavaju jedinstveno tržište te socijalnu i teritorijalnu koheziju.

    (4)Potrebne su opsežne mjere za gospodarski oporavak, koje će zahtijevati znatna javna i privatna ulaganja kako bi se Unija učvrstila na putu održivog i otpornog oporavka te kako bi se otvorila visokokvalitetna radna mjesta, poduprla socijalna uključenost i otklonila neposredna šteta nastala zbog pandemije bolesti COVID-19, uz istodobnu potporu Unijinim zelenim i digitalnim prioritetima. 

    (5)Ta iznimna situacija izvan kontrole država članica zahtijeva usklađen i jedinstven pristup na razini Unije. Kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje gospodarstva, zaposlenosti i socijalne kohezije te potaknuo održiv i otporan oporavak gospodarske aktivnosti, trebalo bi uspostaviti izniman i koordinirani program gospodarske i socijalne potpore u duhu solidarnosti među državama članicama, ponajprije za one koje su najteže pogođene.

    (6)Budući da je instrument iznimno sredstvo za odgovor na te privremene, ali ekstremne okolnosti, potpora u okviru instrumenta trebala bi biti dostupna samo za otklanjanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 ili zadovoljavanje neposrednih potreba za financiranjem kako bi se izbjeglo ponovno izbijanje pandemije.

    (7)Taj bi instrument trebao biti posebno usmjeren na mjere za oporavak tržišta rada, socijalne zaštite i zdravstvenih sustava, mjere za oživljavanje potencijala održivog rasta i zapošljavanja radi jačanja kohezije među državama članicama i potpore njihovoj tranziciji prema zelenom i digitalnom gospodarstvu, za pružanje potpore poduzećima pogođenima posljedicama pandemije bolesti COVID-19, a posebno malim i srednjim poduzećima i gospodarski održivim poduzećima koja imaju problema sa solventnosti, mjere za jačanje strateške autonomije Unije u ključnim lancima opskrbe, potporu istraživanju i inovacijama u vezi s pandemijom bolesti COVID-19, izgradnju kapaciteta na razini Unije kako bi se povećala pripravnost za buduće krize, poduprla područja Unije u svojim nastojanjima da ostvare pravednu tranziciju te pomoglo ruralnim područjima u otklanjanju posljedica pandemije bolesti COVID-19. Trgovinski i gospodarski odnosi sa susjednim zemljama i zemljama u razvoju, a posebno zemljama zapadnog Balkana, zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva i afričkim zemljama, iznimno su važni za gospodarstvo Unije. Stoga bi, u skladu s globalnom ulogom i odgovornosti Unije, financijska sredstva trebalo koristiti i za pružanje potpore i humanitarne pomoći za napore tih zemalja u suzbijanju posljedica pandemije bolesti COVID-19 i oporavku od pandemije, kako bi se obnovili i učvrstili trgovinski i gospodarski odnosi između njih i Unije.

    (8)Kako bi se osigurao održiv i otporan oporavak u cijeloj Uniji i olakšala provedba gospodarske potpore, trebalo bi koristiti uspostavljene mehanizme potrošnje u okviru Unijinih programa na temelju relevantnih višegodišnjih financijskih okvira. Potpora u okviru tih programa pruža se u obliku nepovratne potpore, zajmova i izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva. Dodjela financijskih sredstava trebala bi biti razmjerna sposobnosti tih programa da doprinesu ciljevima instrumenta.

    (9)S obzirom na prirodu mjera koje će se financirati, jedan dio iznosa raspoloživih za ovaj instrument trebao bi se koristiti za davanje zajmova državama članicama, dok bi drugi dio sredstava činio vanjske namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 2 te bi ga trebalo koristiti za nepovratnu potporu, financijske instrumente ili izdvajanje rezervacija Unije za proračunska jamstva i povezane rashode. Iako se na odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje koja se stavljaju na raspolaganje u pogledu vanjskih namjenskih prihoda na temelju ove Uredbe primjenjuju članak 12. stavak 4. točka (c) i članak 14. stavak 3. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, s obzirom na rokove određene za različite vrste potpore odobrena sredstva za preuzimanje obveza koja proizlaze iz tih vanjskih namjenskih prihoda ne bi se smjela automatski prenositi nakon odgovarajućih krajnjih rokova, osim u slučaju odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koja su nužna za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu mjera na temelju ove Uredbe.

    (10)Odobrena sredstva za preuzimanje obveza za nepovratnu potporu trebala bi se automatski staviti na raspolaganje do odobrenog iznosa. Likvidnošću bi trebalo učinkovito upravljati na način da se sredstva prikupljaju tek onda kada je potrebno ispuniti pravne obveze putem odgovarajućih odobrenih sredstava za plaćanje.

    (11)S obzirom na važnost korištenja iznosa u prvim godinama instrumenta, primjereno je preispitati napredak u provedbi. Komisija bi trebala sastaviti odgovarajuće izvješće do 31. ožujka 2023.

    (12)Člankom 135. stavkom 2. Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju 3 propisuje se da se izmjene Odluke Vijeća 2014/335/EU, Euratom 4 koje se donesu na datum stupanja na snagu tog sporazuma ili nakon tog datuma ne primjenjuju na Ujedinjenu Kraljevinu ako te izmjene utječu na financijske obveze Ujedinjene Kraljevine. Potpora na temelju ove Uredbe i odgovarajuće povećanje gornje granice vlastitih sredstava Unije utjecali bi na financijsku obvezu Ujedinjene Kraljevine. Člankom 143. stavkom 1. Sporazuma o povlačenju ograničava se obveza Ujedinjene Kraljevine za njezin udio u nepredviđenim financijskim obvezama Unije na nepredviđene obveze koje proizlaze iz financijskih operacija o kojima Unija donese odluku prije datuma stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju. Sve nepredviđene obveze Unije na temelju ove Uredbe nastat će nakon datuma povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije. Stoga se ova Uredba ne bi trebala primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu,  

    DONIJELO JE OVU UREDBU:

    Članak 1.
    Instrument Europske unije za oporavak

    Uspostavlja se Instrument Europske unije za oporavak („Instrument”) radi potpore oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19. 

    Članak 2.
    Područje primjene instrumenta

    (1)Instrumentom se podupire oporavak u Uniji nakon pandemije bolesti COVID-19, a posebno se financiraju sljedeće mjere za otklanjanje negativnih gospodarskih posljedica te pandemije: 

    (a)mjere za obnovu zapošljavanja i otvaranja radnih mjesta i oporavak zdravstvenih sustava;

    (b)reforme i ulaganja s ciljem oživljavanja potencijala rasta, jačanja kohezije među državama članicama i povećanja njihove otpornosti;

    (c)mjere potpore poduzećima pogođenima gospodarskim posljedicama pandemije, a posebno mjere namijenjene malim i srednjim poduzećima, uključujući izravno financijsko ulaganje u ta poduzeća;

    (d)mjere potpore gospodarski održivim poduzećima čija je solventnost ograničena zbog pandemije bolesti COVID-19, uključujući izravno financijsko ulaganje u ta poduzeća;

    (e)mjere za jačanje strateške autonomije Unije u ključnim lancima opskrbe, uključujući izravno financijsko ulaganje u poduzeća;

    (f)mjere potpore istraživanju i inovacijama u vezi s pandemijom bolesti COVID-19;

    (g)mjere potpore za povećanje razine pripravnosti Unije za krizne situacije i omogućavanje brzog i učinkovitog odgovora Unije u slučaju velikih kriza; to uključuje poboljšanje strateške otpornosti zdravstvenih sustava u Uniji kako bi se omogućio brz i učinkovit odgovor na razini Unije u slučaju nove prekogranične zdravstvene krize; mjere uključuju stvaranje zaliha osnovnog materijala i medicinske opreme te osiguravanje potrebnih infrastruktura za održavanje odgovarajućih razina kritičnih medicinskih proizvoda i lijekova;

    (h)mjere potpore kojima se sprečava da pandemija bolesti COVID-19 ugrozi pravednu tranziciju prema klimatski neutralnom gospodarstvu;

    (i)mjere potpore za otklanjanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 za poljoprivredu ruralni razvoj.

    Instrumentom se osigurava i krizna potpora partnerskim zemljama kako bi se obnovili i unaprijedili njihovi trgovinski i gospodarski odnosi s Unijom i ojačala njihova otpornost.

    (2)Mjere iz stavka 1. provode se u okviru posebnih programa Unije i u skladu s relevantnim aktima Unije u kojima su propisana pravila za te programe. Te mjere uključuju tehničku i administrativnu pomoć za njihovu provedbu.

    Članak 3.
    Financiranje instrumenta i dodjela sredstava

    (1)Instrument se financira do iznosa od 750 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. na temelju ovlasti iz članka 3.b [Odluke o vlastitim sredstvima].

    (2)Iznos iz stavka 1. dodjeljuje se kako slijedi:

    (a) potpora do iznosa od 433 200 000 000 EUR u cijenama iz 2018, u obliku nepovratne potpore i povratne potpore putem financijskih instrumenata, koja se dodjeljuje kako slijedi:

    i.do 50 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za strukturne i kohezijske programe višegodišnjeg financijskog okvira 2014.–2020. kako je pojačan do 2022., uključujući potporu za financijske instrumente;

    ii.do 310 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za program za financiranje oporavka i gospodarske i socijalne otpornosti potporom reformama i ulaganjima;

    iii.do 7 700 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za program povezan sa zdravljem;

    iv.do 2 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za program povezan s civilnom zaštitom;

    v.do 13 500 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za programe povezane s istraživanjem i inovacijama, uključujući potporu za financijske instrumente;

    vi.do 30 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za programe za potporu područjima Unije u njihovoj tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu;

    vii.do 15 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za razvoj u ruralnim područjima;

    viii.do 5 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za pružanje humanitarne pomoći izvan Unije;

    (b)zajmovi državama članicama do iznosa od 250 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za program za financiranje oporavka i gospodarske i socijalne otpornosti potporom reformama i ulaganjima;

    (c)iznos do 66 800 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za izdvajanje rezervacija za jamstva i povezane rashode za sljedeće programe:

    i.do 30 300 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za programe usmjerene na potporu operacijama ulaganja u području unutarnjih politika Unije;

    ii.do 26 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za programe usmjerene na jačanje solventnosti gospodarski održivih poduzeća u Uniji;

    iii.do 10 500 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za programe usmjerene na poticanje održivog i uključivog gospodarskog rasta izvan Unije.

    Članak 4.
    Pravila za izvršenje proračuna

    (1)Za potrebe članka 21. stavka 5. Uredbe (EU, Euratom) (EU, Euratom) 2018/1046 iznos od 433 200 000 000 EUR u cijenama iz 2018. sredstava iz članka 3. stavka 1. čini vanjske namjenske prihode za programe Unije iz članka 3. stavka 2. točke (a) ove Uredbe, a iznos od 66 800 000 000 EUR u cijenama iz 2018. tih sredstava čini vanjske namjenske prihode za programe Unije iz članka 3. stavka 2. točke (c) ove Uredbe. 

    (2)Iznos od 250 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018. sredstava iz članka 3. stavka 1. koristi se za zajmove državama članicama u okviru programa Unije iz članka 3. stavka 2. točke (b) ove Uredbe.

    (3)Odobrena sredstva za preuzimanje obveza koja obuhvaćaju potporu iz članka 3. stavka 2. točaka (a) i (c) automatski se stavljaju na raspolaganje do iznosa iz članka 3. stavka 2. točaka (a) i (c) od datuma stupanja na snagu [Odluke o vlastitim sredstvima] kojom se dodjeljuju ovlasti iz članka 3. stavka 1.

    (4)Pravne obveze koje su osnova za rashode za potporu iz članka 3. stavka 2. točke (a) i, prema potrebi, članka 3. stavka 2. točke (c) podtočke i. preuzima Komisija ili njezine izvršne agencije do 31. prosinca 2024. Pravne obveze u iznosu od najmanje 60 posto iznosa iz članka 3. stavka 2. točke (a) preuzimaju se do 31. prosinca 2022.

    (5)Odluke o odobravanju zajmova iz članka 3. stavka 2. točke (b) donose se do 31. prosinca 2024.

    (6)Proračunska jamstva Unije, do iznosa koji u skladu s relevantnom stopom rezervacija utvrđenom u odgovarajućim temeljnim aktima odgovara izdvajanju rezervacija za proračunska jamstva iz članka 3. stavka 2. točke (c), ovisno o profilu rizika operacija financiranja i operacija ulaganja kojima se pruža potpora, daju se samo za potporu navedenim operacijama koje su partneri odobrili do 31. prosinca 2024. U odgovarajućim sporazumima o jamstvu predviđaju se odredbe kojima se osigurava da operacije financiranja kojima je obuhvaćeno barem 60 posto iznosa tih proračunskih jamstava partneri odobre do 31. prosinca 2022. Ako se izdvajanje rezervacija koristi za nepovratnu potporu povezanu s operacijama financiranja i operacijama ulaganja iz članka 3. stavka 2. točke (c) podtočke i., Komisija povezane pravne obveze preuzima do 31. prosinca 2024. 

    (7)Odluke o odobravanju zajmova za makrofinancijsku pomoć iz članka 3. stavka 2. točke (c) podtočke iii. donose se do 31. prosinca 2024.

    (8)Stavci od 4. do 7. ne primjenjuju se na mjere iz druge rečenice članka 2. stavka 2.

    (9)Troškovi tehničke i administrativne pomoći za provedbu instrumenta, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući korporativne informatičke sustave iz ove Uredbe, financiraju se iz proračuna Unije.

    Članak 5. 
    Izvješćivanje

    Komisija do 31. ožujka 2023. Vijeću podnosi izvješće o napretku ostvarenom u provedbi instrumenta i korištenju sredstava dodijeljenih u skladu s člankom 3. stavkom 2.

    Članak 6.
    Stupanje na snagu i primjena

    Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Ova se Uredba ne primjenjuje na Ujedinjenu Kraljevinu. Upućivanja na države članice u ovoj Uredbi tumače se tako da ne uključuju Ujedinjenu Kraljevinu.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu,

       Za Vijeće

       Predsjednik

    ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

    1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

    1.1.Naslov prijedloga/inicijative

    1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

    1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

    1.4.Ciljevi

    1.5.Osnova prijedloga/inicijative

    1.6.Trajanje i financijski učinak

    1.7.Predviđeni načini upravljanja

    2.MJERE UPRAVLJANJA

    2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

    2.2.Sustav upravljanja i kontrole

    2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

    3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

    3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

    3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

    3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

    3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

    3.2.3.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

    3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

    3.2.5.Doprinos trećih strana

    3.3.Procijenjeni učinak na prihode

    ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

    1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

    1.1.Naslov prijedloga/inicijative

    Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore gospodarskom oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19

    1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 5  

    Gospodarski i financijski poslovi (glava 01 općeg proračuna Europske unije, odjeljak 3. „Komisija”)

    1.3. Vrsta prijedloga/inicijative

    X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

     Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 6  

     Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

     Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

    1.4.Ciljevi

    1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

    Pandemija bolesti COVID-19 ozbiljna je javnozdravstvena kriza širokih razmjera koja teško pogađa građane, društva i gospodarstva diljem svijeta. Zdravstvena kriza ovakvih razmjera i odgovori politike poduzeti kako bi se ona stavila pod nadzor nisu dosada zabilježeni. Stoga je njezin socioekonomski učinak iznimno neizvjestan. Već je u ovoj fazi jasno da je kriza stavila na neviđene kušnje financijske i gospodarske sustave država članica. U skladu s Komisijinim proljetnim prognozama 7 očekuje se da će se BDP EU-a ove godine smanjiti za oko 7,5 % – znatno više nego tijekom globalne financijske krize 2009. – te da će se u 2021. oporaviti samo za 6 %, dok će stopa nezaposlenosti u EU-u 2020. porasti na 9 %, čime će se povećati rizik od siromaštva i nejednakosti.

    Kao odgovor na krizu države članice donijele su izvanredne diskrecijske gospodarske i financijske mjere. Uz učinak takozvanih „automatskih stabilizatora”, tj. plaćanja predviđenih u okviru sustava osiguranja u slučaju nezaposlenosti i socijalne sigurnosti, u kombinaciji s gubitkom poreznih prihoda, te mjere imaju znatan utjecaj na njihove javne financije, zbog čega je ukupni deficit opće države ove godine skočio s 0,6 % BDP-a u 2019. na 8,5 % BDP-a i u europodručju i u EU-u.

    Kriza bi mogla nanijeti dugotrajnu štetu gospodarskom tkivu Unije ako se na nju ne odgovori proporcionalnim kratkoročnim i srednjoročnim mjerama politike na razini Unije.

    Opsežan plan europskog oporavka zahtijevat će iznimno velika javna i privatna ulaganja na europskoj razini kako bi se Unija učvrstila na putu održivog i otpornog oporavka, što podrazumijeva otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta i otklanjanje neposredne štete od pandemije bolesti COVID-19 uz istodobnu potporu Unijinim zelenim i digitalnim prioritetima. Glavni alat za to bit će ojačani dugoročni proračun EU-a.

    1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

    U predloženom aktu utvrđuje se dodjela sredstava od primitaka Unije na temelju uzimanja zajmova odobrenog Odlukom o vlastitim sredstvima programima politike u skladu sa strategijom utvrđenom u planu oporavka Europske unije.

    Iznos od 500 milijardi EUR u cijenama iz 2018. upotrijebit će se za nepovratnu potporu, povratnu potporu putem financijskih instrumenata ili izdvajanje rezervacija za proračunska jamstva i povezane rashode.

    Iznos od 250 milijardi EUR u cijenama iz 2018. upotrijebit će se za davanje zajmova državama članicama. Unija će snositi nepredviđenu obvezu u obliku jamstva za te zajmove dok se oni ne otplate.

    Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

    Predloženim aktom raspoređuju se financijska sredstva za mjere i djelovanja za otklanjanje negativnih gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 i potporu gospodarskom oporavku, posebno u sljedećim područjima:

    ·pružanje potpore u obliku bespovratnih sredstava i zajmova za provedbu planova oporavka i otpornosti država članica u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost,

    ·pružanje potpore za nova ulaganja u okviru postojećih i predloženih proračunskih jamstava (EFSU/InvestEU), među ostalim 1. održivim poduzećima koja su pogođena krizom kako bi im se pomoglo da prebrode krizu, a posebno za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, 2. ciljane potpore projektima od europskog strateškog interesa za lance opskrbe na unutarnjem tržištu kako bi se postigla strateški važna autonomija EU-a u ključnim sektorima i kapacitetima,

    ·pojačana potpora regijama i sektorima pogođenima krizom pojačanim mjerama kohezijske politike,

    ·potpora istraživanju i inovacijama u vezi s pandemijom bolesti COVID-19,

    ·povećanje razine pripravnosti za krizne situacije i poboljšanje strateške otpornosti zdravstvenih sustava Unije,

    ·ublažavanje učinka pandemije bolesti COVID-19 na pravednu tranziciju prema zelenom gospodarstvu na područjima Unije,

    ·potpora mjerama za otklanjanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 za ruralni razvoj.

    ·potpora partnerskim zemljama, posebno zemljama zapadnog Balkana, susjedstva i Afrike, u naporima u borbi protiv pandemije i oporavku od njezinih posljedica te jačanju otpornosti.

    1.4.3.Pokazatelji rezultata i učinka

    Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

    Brzina kojom se sredstva stavljaju na raspolaganje za financijske instrumente koji se podupiru. Valja napomenuti da je Instrument za oporavak privremena inicijativa i da su predviđena vremenska ograničenja za preuzimanje obveza za odobrena sredstva.

    Uštede država članica zahvaljujući pristupu naizmjeničnim zajmovima EU-a u odnosu na vlastito zaduživanje na međunarodnim tržištima.

    1.5.Osnova prijedloga/inicijative

    1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

    Cilj je ovog Prijedloga uredbe Vijeća dopuniti postojeće instrumente i pravnu osnovu Unije te osigurati mehanizam za dodjelu potpore različitim područjima politike.

    Operativne odredbe kojima je uređena provedba potpore sadržane su u zakonodavnim aktima kojima se definiraju instrumenti politike EU-a kojima se dodjeljuje potpora u cilju pružanja neposredne i snažne potpore gospodarskom oporavku i otpornosti.

    1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

    Predloženi Instrument EU-a za oporavak temelji se na članku 122. UFEU-a. Tim je člankom predviđena je mogućnost odluke o mjerama primjerenima gospodarskim prilikama u duhu solidarnosti među državama članicama.

    Države članice trenutačno se suočavaju s ozbiljnim gospodarskim poremećajem zbog pandemije bolesti COVID-19, koja za njih ima iznimno negativne socioekonomske posljedice.

    Prijedlogom se dodjeljuje financijska potpora – koja je omogućena privremenim i iznimnim ovlastima na temelju Odluke o vlastitim sredstvima – intervencijama politike povezanima s krizom u duhu europske solidarnosti s pogođenim državama članicama. S obzirom na razmjere krize i opseg njezinih financijskih i gospodarskih posljedica, usklađeno djelovanje na razini EU-a primjerenije je kako bi se osigurala mobilizacija dostatnih sredstava za učinkovite intervencije i ublažile izravne društvene i gospodarske posljedice krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19.

    Provedba Instrumenta Europske unije za oporavak temelji se na načelu supsidijarnosti. Zapravo, zbog globalne dimenzije pandemije bolesti COVID-19 i opsega njezinih financijskih i gospodarskih učinaka Unija bolje može odgovoriti na krizu ciljanim politikama EU-a nego pojedinačne države članice, zahvaljujući znatnim sredstvima osiguranima uzimanjem zajmova radi dopune proračuna Unije koje je omogućeno na temelju iznimnih ovlasti iz Odluke o vlastitim sredstvima.

    Dodjelom dodatnih vanjskih namjenskih prihoda na temelju predloženog akta spriječit će se da provedbu predviđenog odgovora Unije ugroze razlike u sposobnosti država članica da same osiguraju financiranje.

    Samo usklađenim djelovanjem motiviranim solidarnošću među državama članicama u vremenu krize može se osigurati učinkovita raspodjela relevantnih financijskih sredstava kako bi se postigle učinkovite intervencije Unije u najteže pogođenim područjima ili sektorima.

    1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

    Kad je Unija prije desetak godina bila suočena s ozbiljnom financijskom krizom, pravna osnova sadržana u članku 122. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) omogućila je pružanje financijske pomoći Unije državama članicama koje su bile u poteškoćama zbog izvanrednih okolnosti izvan njihove kontrole. Na temelju članka 122. stavka 2. Unija je donijela Uredbu Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010. o uspostavi Mehanizma za europsku financijsku stabilnost. Iz tog je instrumenta Portugalu i Irskoj isplaćena financijska pomoć Unije, a za Grčku je osigurano prijelazno financiranje u obliku naizmjeničnih zajmova.

    Pravna osnova članka 122. UFEU-a upotrijebljena je kao pravna osnova za Komisijin prijedlog za mehanizam SURE za potporu programima država članica za slučaj privremene nezaposlenosti. Ta se pravna osnova smatra primjerenom u izvanrednim okolnostima izvan kontrole država članica koje zahtijevaju kolektivni odgovor Unije u duhu solidarnosti te se stoga može upotrijebiti u konkretnom slučaju krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19.

    1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

    Predloženim Instrumentom Europske unije za oporavak dodjeljuju se dodatna financijska sredstva potrebna za plan oporavka Europske unije instrumentima politike kojima će se otkloniti duboke socijalne i gospodarske posljedice krize. Sam plan oporavka u velikoj mjeri ovisi o odgovoru politike Unije na krizu. Ranije inicijative poduzete kao odgovor na krizu uključuju Europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19 (instrument SURE), „Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus”, predloženo proširenje područja primjene Fonda solidarnosti Europske unije, ponovnu aktivaciju Instrumenta za hitnu potporu i druge instrumente za potporu zaposlenosti kao što su Europski socijalni fond i InvestEU.

    Instrument za oporavak ključni je element snažnijeg i dalekosežnijeg odgovora politike za ublažavanje posljedica krize i potporu gospodarskom oporavku te procesu obnove. Instrumentom za oporavak potpora se usmjerava u kohezijske instrumente, Mehanizam za oporavak i otpornost te povećanje proračunskih jamstava EU-a radi potpore poduzećima i ulaganjima.

    Instrument za oporavak imat će istu razinu transparentnosti, odgovornosti i revizorskog nadzora kao tradicionalni proračun.

    Zbog veličine financijskih sredstava koja se raspoređuju u okviru Instrumenta za oporavak potrebno je znatno ojačati unutarnje kapacitete Komisije za upravljanje tim sredstvima. Bit će potrebno znatno unaprijediti više ključnih poslovnih procesa, a posebno: računovodstvo i izvješćivanje o raspodjeli i korištenju sredstava dodijeljenih različitim politikama; administriranje i usklađivanje svih plaćanja i prijenosa prema državama članicama i od država članica te politikama koje se podupiru; ugovaranje zajmova i osiguravanje da sva sredstva budu raspoloživa kada su potrebna i po najpovoljnijim uvjetima; potrebnu informatičku potporu. Kako bi se ostvarili ciljevi plana oporavka, te je kapacitete neophodno izgraditi u rokovima koji su potrebni za provedbu tog plana.

    1.6.Trajanje i financijski učinak

    X Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

    X    Financijski učinak od stupanja uredbe na snagu do krajnjeg roka dospijeća zajmova, uz preklapanje višegodišnjih financijskih okvira; dospijeća nisu predviđena prije 2028.

     Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

    provedba s početnim razdobljem od GGGG. do GGGG.,

    nakon čega slijedi redovna provedba.

    1.7.Predviđeni načini upravljanja 8

    X Izravno upravljanje koje provodi Komisija

    X putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije,

       putem izvršnih agencija.

    X Podijeljeno upravljanje s državama članicama

    X Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna

    trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile,

    međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti),

    X EIB-u i Europskom investicijskom fondu,

    tijelima iz članaka 208. i 209. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046,

    tijelima javnog prava,

    tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva,

    tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva,

    osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

    Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

    2.MJERE UPRAVLJANJA

    2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

    Navesti učestalost i uvjete.

    O djelovanjima koja primaju financijsku pomoć na temelju ovog prijedloga redovito se izvješćuje.

    Komisija do 31. ožujka 2023. Vijeću podnosi izvješće o napretku ostvarenom u provedbi instrumenta i korištenju sredstava dodijeljenih u skladu s člankom 3. stavkom 2.

    2.1.1.Utvrđeni rizici

    Za upravljanje rizicima u upravljanju instrumentom potrebno je znatno ulaganje u razvoj financijskih administrativnih kapaciteta Komisije. Zbog tog ulaganja potrebni su administrativni rashodi povezani s tom politikom za zapošljavanje specijaliziranog osoblja, među ostalim iz nacionalnih uprava. Povećani ljudski resursi potrebni su i u pomoćnim službama kao što su računovodstvo, administrativni poslovi i posebna informatička potpora.

    Instrument za oporavak ovisi o Komisijinu izdavanju velike količine dužničkih instrumenata na međunarodnim tržištima kapitala na temelju ovlasti dodijeljenih Odlukom o vlastitim sredstvima. Naglo povećanje izdavanja dužničkih instrumenata u razdoblju u kojem se može očekivati povećani pritisak drugih država i institucija na tržišta kapitala nosi rizik od pogoršanja uvjeta za Uniju. Rizikom će se upravljati provedbom nove strategije upravljanja dugom kako bi se Uniji pomoglo da postigne najbolje moguće uvjete uz istodobno očuvanje vrlo visokog kreditnog rejtinga.

    2.1.2.Informacije o uspostavljenom sustavu unutarnje kontrole

    Postojeći sustav unutarnje kontrole Europske komisije primjenjuje se kako bi se osiguralo pravilno korištenje sredstava raspoloživih u okviru Instrumenta EU-a za oporavak te usklađenost s odgovarajućim propisima.

    Postojeći sustav funkcionira na sljedeći način:

    1. Timovi za unutarnju kontrolu usmjereni su na usklađenost s važećim administrativnim postupcima i zakonodavstvom. U tu se svrhu primjenjuje Komisijin Okvir za unutarnju kontrolu.

    2. Redovita revizija bespovratnih sredstava i ugovora dodijeljenih u okviru ovog instrumenta, koju će provoditi vanjski revizori, u cijelosti će se uključiti u godišnje planove revizije.

    3. Ocjenu ukupnih aktivnosti donose vanjski ocjenjivači.

    Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Revizorski sud mogu provoditi revizije provedenih djelovanja.

    2.1.3.Procjena troškova i koristi kontrola i ocjena očekivane razine rizika od pogreške

    Nije primjenjivo

    2.2.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

    Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

    Potrebna je maksimalna transparentnost, kao i odgovarajuće praćenje korištenja financijskih sredstava EU-a. Države članice i drugi korisnici te Komisija imat će obvezu izvješćivanja.

    3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

    3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

    ·Nema postojećih proračunskih linija

    ·Zatražene nove proračunske linije

    Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

    Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

    Proračunska linija

    Vrsta 
    rashoda

    Doprinos

    Broj  

    Dif./nedif.

    zemalja EFTA-e

    zemalja kandidatkinja

    trećih zemalja

    u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046

    3.2.Procijenjeni učinak na rashode

    Prijedlog ne utječe na rashode. U proračunskom postupku uvest će se linija p.m.

    3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

    U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

    Naslov višegodišnjeg financijskog  
    okvira

    GU: BUDG

    Godina 
    2020.

    Godina 2021.

    Godina 2022.

    Godina 2023.

    Godina 2024.

    Godina 2025.

    Godina 2026.

    Godina 2027.

    UKUPNO

    • Odobrena sredstva za poslovanje

    Obveze

    (1)

    Plaćanja

    (2)

    UKUPNA odobrena sredstva 
    za GU BUDG

    Obveze

    =1+3

    Plaćanja

    =2+3



    UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

    Obveze

    (4)

    Plaćanja

    (5)

    • UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

    (6)

    UKUPNA odobrena sredstva  
    (naslov2) 

    Obveze

    =4+ 6

    Plaćanja

    =5+ 6





    Naslov višegodišnjeg financijskog  
    okvira

    7

    „Administrativni rashodi”

    U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

    Godina 
    2020.

    Godina 
    2021.

    Godina 
    2022.

    Godina 
    2023.

    Godina 
    2024.

    Godina 
    2025.

    Godina 
    2026.

    Godina 
    2027.

    UKUPNO

    GU BUDG

    • Ljudski resursi

    0,86

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    24,516

    • Ostali administrativni rashodi

    UKUPNO GU BUDG

    Odobrena sredstva

    0,86

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    24,516

    UKUPNA odobrena sredstva 
    iz NASLOVA 5 (2020.) i NASLOVA 7 (2021.–2027.) 
    višegodišnjeg financijskog okvira 

    (Ukupne obveze = ukupna plaćanja)

    0,86

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    24,516

    U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

    Godina 
    2020.

    Godina 
    2021.

    Godina 
    2022.

    Godina 
    2023.

    Godina 
    2024.

    Godina 
    2025.

    Godina 
    2026.

    Godina 
    2027.

    UKUPNO

    UKUPNA odobrena sredstva  
    u višegodišnjem financijskom okviru 

    Obveze

    0,86

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    24,516

    Plaćanja

    0,86

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    24,516

    3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

       Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

    X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje u proračunskim godinama 2020.–2027.: plaćanje kamata kako je navedeno u prethodnoj tablici

    3.2.3.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

    3.2.3.1.Sažetak

       Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

    X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

    U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

    Godina 
    2020. 9

    Godina 
    2021.

    Godina 
    2022.

    Godina 
    2023.

    Godina 
    2024.

    Godina 
    2025.

    Godina 
    2026.

    Godina 2027.

    UKUPNO

    GLAVA 5 (7 od 2021.) 
    višegodišnjeg financijskog okvira

    Ljudski resursi

    0,86

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    24,516

    Ostali administrativni rashodi

    Međuzbroj za NASLOV 5 (7) 
    višegodišnjeg financijskog okvira

    0,86

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    24,516

    Izvan NASLOVA 5 10  
    of the multiannual financial framework

    Ljudski resursi

    Ostali 
    administrativni rashodi

    Međuzbroj  
    izvan NASLOVA 5 
    višegodišnjeg financijskog okvira

    UKUPNO

    0,86

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    3,38

    24,516

    2020.: 10 radnih mjesta za 6 mjeseci, 5 UNS-a za 3 mjeseca. Od 2021.: 18 radnih mjesta i 8 UNS-a. Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

    3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

       Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

    X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

    Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

    Godina 
    2020.

    Godina 
    2021.

    Godina 
    2022.

    Godina
     2023.

    Godina
     2024.

    Godina 
    2025.

    Godina 
    2026.

    Godina 
    2027.

    Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)

    • Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

    XX 01 01 01 (sjedište i predstavništva Komisije)

    10

    18

    18

    18

    18

    18

    18

    18

    8 AD, 10 AST

    XX 01 01 02 (delegacije)

    XX 01 05 01 (neizravno istraživanje)

    10 01 05 01 (izravno istraživanje)

    Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 11

    XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)

    5

    8

    8

    8

    8

    8

    8

    8

    8 UNS

    XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)

    XX 01 04 yy  12

    — u sjedištima

    — u delegacijama

    XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)

    10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)

    Ostale proračunske linije (navesti)

    UKUPNO

    15

    26

    26

    26

    26

    26

    26

    26

    GU BUDG se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

    Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

    Opis zadaća:

    Dužnosnici i privremeno osoblje

    Izdavanje dužničkih instrumenata, administriranje i računovodstvo zajmova, podmirenje duga.

    Vanjsko osoblje

    Izdavanje dužničkih instrumenata, administriranje i računovodstvo zajmova, podmirenje duga.

    3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

    X    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom i predloženim sljedećim višegodišnjim financijskim okvirom.

       Prijedlog/inicijativa dovodi do reprogramiranja relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

       Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

    3.2.5.Doprinos trećih strana

    Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

    X Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

    Nije predviđeno sufinanciranje; međutim, rezervacije za proračunska jamstva mogu se izdvojiti za određeni program Unije do iznosa dobrovoljnih obveza koje su preuzele države članice kako bi se osiguralo vraćanje zajmova koje je uzela Unija.

    3.3.Procijenjeni učinak na prihode

       Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

    X    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

    X    na namjenska sredstva (proračunska linija rashoda utvrdit će se naknadno)

    U razdoblju provedbe 537,4 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) primitaka od operacija uzimanja zajmova činit će vanjske namjenske prihode namijenjene za bespovratna sredstva za države članice i proračunska jamstva

    U milijardama EUR (zaokruženo)

    2021.

    2022.

    2023.

    2024.

    2025.

    2026.

    2027.

    Ukupno

    Nakon 2027. 13

    Stalne cijene 2018.

    35,0

    84,5

    111,8

    122,5

    74,5

    34,4

    17,9

    480,7

    19,3

    Sadašnje cijene

    37,1

    91,5

    123,5

    138,0

    85,6

    40,3

    21,4

    537,4

    23,1

    (1)    Europska ekonomska prognoza, Institutional Paper 125, svibanj 2020.
    (2)    Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
    (3)    SL L 29, 31.1.2020., str. 7.
    (4)    Odluka Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (SL L 168, 7.6.2014., str. 105.).
    (5)    Utvrdit će se u proračunskim postupcima 2020. i 2021. ABM: activity-based management (upravljanje na temelju aktivnosti); ABB: activity-based budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).
    (6)    Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
    (7)    Europska ekonomska prognoza, Institutional Paper 125, svibanj 2020.
    (8)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html
    (9)    Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.
    (10)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
    (11)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
    (12)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
    (13)    Uključuje tečajne razlike.
    Top