EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 4.3.2020.

COM(2020) 78 final

2020/0035(COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskoj godini željeznice (2021.)

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

U svojoj Komunikaciji od 11. prosinca 2019. 1 Komisija je iznijela europski zeleni plan za Europsku uniju i njezine građane. U njoj Komisija potvrđuje svoju predanost da se suoči s izazovima u području klime i okoliša, što je i glavni zadatak ove generacije. Riječ je o novoj strategiji rasta kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s uporabom resursa. Europski zeleni plan dio je strategije ove Komisije za provedbu UN-ova Programa do 2030. i ciljeva održivog razvoja 2 . Cilj postizanja klimatski neutralne Europske unije do 2050. potvrdilo je Europsko vijeće u svojim zaključcima od 12. prosinca 2019. 3 i Europski parlament u svojoj rezoluciji od 15. siječnja 2020. 4

U europskom zelenom planu poziva se prije svega na ubrzavanje prelaska na održivu i pametnu mobilnost, uzimajući u obzir to da četvrtina emisija stakleničkih plinova u Uniji dolazi iz prometnog sektora te je njihov udio i dalje u porastu. Kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. potrebno je smanjenje emisija iz prometa od 90 %. Svi oblici prijevoza morat će doprinijeti smanjenju emisija. Komisija je u okviru europskog zelenog plana najavila strategiju za održivu i pametnu mobilnost, koja se treba donijeti 2020., a bavit će se rješavanjem tog pitanja i pitanja izvora emisija. Među ostalim, znatan dio od 75 % kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama trebao bi se početi prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima.

Željeznički promet, kao jedan od ekološki najprihvatljivijih i energetski najučinkovitijih oblika prijevoza, mora velikim dijelom doprinijeti smanjenju emisija iz prometa. Naime, željeznice su velikim dijelom elektrificirane i emitiraju mnogo manje CO2 od ekvivalentnog cestovnog ili zračnog prometa. Željeznica jedina gotovo stalno smanjuje emisije CO2 od 1990., unatoč sve većem opsegu prijevoza: do 2016. željeznica je bila odgovorna za samo 0,5 % emisija CO2 iz svih oblika prijevoza. Osim toga, od ukupne potrošnje energije u EU-u u području prometa na željeznicu otpada samo 2 %, pri čemu je njome 2016. prevezeno 11,2 % tereta i 6,6 % putnika prevezenih svim oblicima prijevoza 5 . Željeznica je u razdoblju od 1990. do 2016. smanjila potrošnju energije 6 i sve se više koristi energijom iz obnovljivih izvora.

Dok se udio željezničkog prijevoza putnika u kopnenom prijevozu u Uniji od 2007. do 2016. povećao sa 7,0 % na 7,6 %, udio željezničkog prijevoza tereta se od 2011., kad je dostigao svoj vrhunac od 19 %, do 2017. smanjio na 16,65 % 7 . Do uspostave jedinstvenog europskog željezničkog prostora valja svladati još mnogo prepreka, uključujući smanjenje buke. Željeznica će ostvariti svoj puni potencijal tek kad se svladaju te prepreke, smanje troškovi i ubrza uvođenje inovacija. Stoga je potreban dodatni poticaj kako bi željeznica privukla više putnika i poduzeća kao način prijevoza koji ispunjava dnevne potrebe i potrebe putovanja na daljinu. Prijevozom većeg broja putnika i više tereta željeznicom pridonijet će se i smanjenju prometnih zastoja i emisija opasnih za zdravlje ljudi, posebice zagađenja zraka.

Prijedlogom da se 2021. proglasi Europskom godinom željeznice nastoji se promicati željeznički prijevoz u skladu s ciljevima utvrđenima u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu, među ostalim u pogledu održive i pametne mobilnosti. U okviru obilježavanja Europske godine željeznice odvijat će se događanja i izložbe te pokrenuti projekti, debate i inicijative u cijeloj Europi kako bi se željeznički promet građanima, poduzećima i vlastima promovirao kao privlačan i održiv način kretanja Europom, uz naglasak na inovativnosti i dostupnosti u cijeloj Uniji. Cilj je putem posebnih događanja i komunikacijskih kampanji informirati građane i poduzeća koji nisu povezani s tim sektorom i potaknuti ih da se više koriste željeznicom.

Godina 2021. važna je godina za željezničku politiku Unije. Bit će to prva cijela godina u kojoj će se u cijelom EU-u provoditi propisi dogovoreni u okviru četvrtog željezničkog paketa 8 – otvaranje tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza i smanjenje troškova i administrativnog opterećenja za željezničke prijevoznike koji posluju u cijelom EU-u. Zanimanje javnosti za željeznice, uključujući noćne vlakove, raste u brojnim državama članicama, što se vidi iz popularnosti inicijative #DiscoverEU 9 . Usto, međunarodni umjetnički festival Europalia 10 2021. bit će posvećen utjecaju željeznice na umjetnost i naglašavati veliku ulogu željeznice u promicanju društvenih, gospodarskih i industrijskih promjena. Stoga je 2021. vrlo primjerena godina za ovu inicijativu.

Kao kod svih dosadašnjih tematskih europskih godina, glavni je cilj informirati građane o pitanjima koja treba riješiti i prilikama te istaknuti ulogu EU-a u promicanju zajedničkih rješenja. Cilj Europske godine željeznice poticanje je Unije, država članica, regionalnih i lokalnih tijela te drugih organizacija da povećaju udio putnika i tereta koji se prevoze željeznicom i pružanje potpore tim nastojanjima. U okviru Europske godine željeznice posebice se treba obratiti široj javnosti, prije svega mladima, i promicati taj način prijevoza kao održiv, inovativan i siguran. Treba naglasiti i europsku, prekograničnu dimenziju željezničkog prometa, što zbližava građane, omogućuje im istraživanje Unije i njezine raznolikosti, potiče koheziju i pridonosi integraciji unutarnjeg tržišta Unije. Trebalo bi i pojačati doprinos željeznica gospodarstvu, industriji i općenito društvu Unije te promicati željeznički prijevoz kao važan element odnosa između Unije i trećih zemalja, posebice zemalja zapadnog Balkana.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Kao što je navedeno, u okviru Europske godine željeznice promicat će se željeznički prijevoz u skladu s ciljevima utvrđenima u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu, među ostalim u pogledu održive i pametne mobilnosti. Ona će se temeljiti i na postojećim inicijativama i politikama, poput otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i smanjenja troškova i administrativnog opterećenja za željezničke prijevoznike koji posluju u cijeloj Uniji. Slično ostalim tematskim europskim godinama, mjere će uključivati informativne i promotivne kampanje te događanja, projekte i inicijative na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te razini Unije. Svrha svih aktivnosti bit će prenošenje glavnih poruka i širenje informacija o primjerima dobre prakse.

Europska godina željeznice bit će prilika da se tijela država članica i željeznički sektor potaknu na suradnju u promicanju željezničkog prijevoza. Aktivnosti organizirane tijekom Europske godine nastojat će se prilagoditi potrebama i okolnostima u pojedinim državama članicama. Stoga se od država članica zahtijeva da imenuju nacionalnog koordinatora koji će biti odgovoran za organiziranje njihova sudjelovanja u Europskoj godini željeznice. Osnovat će se europska upravljačka skupina, u kojoj će sudjelovati predstavnici nacionalnih koordinatora. Komisija saziva sastanke nacionalnih koordinatora radi koordinacije provedbe Europske godine i razmjene informacija o provedbi na nacionalnoj razini i razini Unije.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Europska godina željeznice povezana je s drugim područjima politike Unije kao što su regionalni razvoj, industrijska konkurentnost, održivi turizam, inovacije, zapošljavanje, obrazovanje, mladi, kultura i osiguravanje pristupa osobama s invaliditetom te veze Unije sa susjednim zemljama. Njome će se naglasiti europska, prekogranična dimenzija željeznice kao sredstva za prijevoz robe, putovanje te otkrivanje i povezivanje kontinenta na održiv način usmjeren na budućnost. Neke aktivnosti u okviru Europske godine željeznice mogle bi se financirati iz postojećih programa Unije, kao što su Obzor Europa, Instrument za povezivanje Europe, strukturni i investicijski fondovi, Kreativna Europa, Erasmus+, DiscoverEU ili Europa za građane.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

O mogućnosti da se 2021. proglasi Europskom godinom željeznice raspravljalo se 9. prosinca 2019. s različitim pozvanim predstavnicima željezničkog sektora (CER, UNIFE, EIM, ERFA – Allrail), Agencijom Europske unije za željeznice (ERA), zajedničkim poduzećem Shift2Rail i predstavnicima festivala Europalia. Svi su sudionici izrazili široku potporu toj inicijativi te naglasili ulogu željeznice u postizanju cilja dekarbonizacije i njezinu prekograničnu dimenziju. Od dionika iz željezničkog sektora, posebice željezničkih prijevoznika, upravitelja postaja, proizvođača i nacionalnih tijela očekuje se da aktivno sudjeluju u organizaciji događanja pod okriljem Europske godine, kako na razini Unije, tako i na nacionalnoj i lokalnoj razini. Savjetovanja s predstavnicima međunarodnog umjetničkog festivala Europalia pokazala su da postoji velik potencijal za sinergije s Europskom godinom. Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija nedavno su donijeli samoinicijativna mišljenja 11 , 12 koja odražavaju interese njihovih članova za promicanje željeznica kao održivog i inovativnog oblika prijevoza.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

Nije potrebna procjena učinka jer su ciljevi predložene inicijative obuhvaćeni ciljevima postojećih programa Unije. Predložena inicijativa ne obvezuje Komisiju ni na kakve posebne mjere zakonodavne prirode. Ne bi imala ni znatan društveni, gospodarski ili ekološki učinak veći od učinka postojećih instrumenata.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

2020/0035 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskoj godini željeznice (2021.)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 13 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 14 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U svojoj Komunikaciji od 11. prosinca 2019. 15 Komisija je iznijela europski zeleni plan za Europsku uniju i njezine građane. Riječ je o novoj strategiji rasta kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s uporabom resursa.

(2)U svojim zaključcima od 12. prosinca 2019. 16 Europsko vijeće potvrdilo je cilj postizanja klimatski neutralne Europske unije do 2050.

(3)U svojoj rezoluciji od 15. siječnja 2020. 17 Europski parlament pozdravlja komunikaciju Komisije o europskom zelenom planu i poziva na to da se nužna tranzicija na klimatski neutralno društvo ostvari najkasnije do 2050.

(4)U skladu s ciljevima utvrđenima u komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu, treba preobraziti gospodarstvo Unije i iznova razmotriti politike, posebice u području prijevoza i mobilnosti, što podrazumijeva ubrzavanje prelaska na održivu i pametnu mobilnost. Četvrtina emisija stakleničkih plinova u Uniji dolazi iz prometa te je taj udio i dalje u porastu. Kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. potrebno je smanjenje emisija iz prometa od 90 %. Za postizanje održivog prometa korisnici moraju biti na prvom mjestu te imati cjenovno pristupačnije, dostupnije, zdravije i čišće alternative trenutačnim navikama u pogledu mobilnosti. Europski zeleni plan podrazumijeva prelazak na održivu i pametnu mobilnost kako bi se postigli ti ciljevi. Konkretno, znatan dio od 75 % kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama trebao bi se početi prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima.

(5)Željeznica ima važnu ulogu u postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. Riječ je o jednom od ekološki najprihvatljivijih i energetski najučinkovitijih načina prijevoza. Željeznice su velikim dijelom elektrificirane i emitiraju mnogo manje CO2 od ekvivalentnog cestovnog ili zračnog prometa i jedini su način prijevoza koji stalno smanjuje emisije stakleničkih plinova i emisije CO2 od 1990. Usto, željeznica je od 1990. do 2016. 18 smanjila potrošnju energije i sve se više koristi energijom iz obnovljivih izvora.

(6)Spajanjem glavnih prometnih pravaca Unije s njezinim perifernim regijama i teritorijima željeznički sektor pridonosi socijalnoj, gospodarskoj i teritorijalnoj koheziji.

(7)Dok se udio željezničkog prijevoza putnika u kopnenom prijevozu u Uniji od 2007. samo neznatno povećao, udio željezničkog prijevoza tereta smanjio se. Do uspostave jedinstvenog europskog željezničkog prostora valja svladati još mnogo prepreka, uključujući smanjenje buke. Željeznički promet ostvarit će svoj puni potencijal tek kad se svladaju te prepreke, smanje troškovi i ubrzaju inovacije. Stoga je potreban dodatan poticaj kako bi željeznica privukla više putnika i poduzeća.

(8)Kako bi se promicao željeznički prijevoz u skladu s ciljevima utvrđenima u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu, među ostalim u pogledu održive i pametne mobilnosti, godina 2021. trebala bi se proglasiti Europskom godinom željeznice. Godina 2021. bit će važna godina za željezničku politiku Unije: bit će to prva cijela godina u kojoj će se u cijelom EU-u provoditi propisi dogovoreni u okviru četvrtog željezničkog paketa – o otvaranju tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika te smanjenju troškova i administrativnog opterećenja za željezničke prijevoznike koji posluju u cijelom EU-u. Zanimanje javnosti za željeznice, uključujući noćne vlakove, raste u brojnim državama članicama, što se vidi i iz popularnosti inicijative #DiscoverEU. Usto, međunarodni umjetnički festival Europalia 2021. bit će posvećen utjecaju željeznice na umjetnost i naglašavati veliku ulogu željeznice u promicanju društvenih, gospodarskih i industrijskih promjena,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet

Godina 2021. proglašava se Europskom godinom željeznice (dalje u tekstu „Europska godina”).

Članak 2.

Ciljevi

Cilj Europske godine poticanje je Unije, država članica, regionalnih i lokalnih tijela te drugih organizacija da povećaju udio putnika i tereta koji se prevoze željeznicom i pružanje potpore tim nastojanjima. Europskom godinom naročito se:

(a)promiče željeznica kao održiv, inovativan i siguran način prijevoza, posebice isticanjem njezine uloge kao pokretača promjena koje će pomoći da se postigne cilj klimatske neutralnosti Unije do 2050. te obraćanjem široj javnosti, prije svega mladima;

(b)ističe europska, prekogranična dimenzija željezničkog prometa, što zbližava građane, omogućuje im istraživanje Unije i sve njezine raznolikosti, potiče koheziju i pridonosi integraciji unutarnjeg tržišta Unije;

(c)pojačava doprinos željeznice gospodarstvu, industriji i društvu Unije, posebno u aspektima povezanima s regionalnim razvojem, konkurentnošću industrije, održivim turizmom, inovacijama, zapošljavanjem, obrazovanjem, mladima i kulturom te osiguravanjem pristupa osobama s invaliditetom;

(d)doprinosi promicanju željeznice kao važnog elementa odnosa između Unije i susjednih zemalja, posebice na zapadnom Balkanu, polazeći od interesa i potreba u partnerskim zemljama i stručnog znanja Unije u području željezničkog prijevoza.

Članak 3.

Sadržaj mjera

1.Mjere koje treba poduzeti radi ostvarenja ciljeva utvrđenih u članku 2. uključuju sljedeće aktivnosti na razini Unije i nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini povezane s ciljevima Europske godine:

(a)inicijative i događanja za promicanje rasprave, informiranje i pomaganje građanima, poduzećima i javnim tijelima u angažmanu za korištenje željeznicom za prijevoz putnika i robe kao jednog od načina borbe protiv klimatskih promjena, putem višestrukih kanala i alata, uključujući događanja u državama članicama;

(b)informacijske kampanje, izložbe, inspirativne kampanje, edukativne kampanje i kampanje za senzibiliziranje građana radi poticanja promjena u ponašanju putnika, potrošača i poduzeća te aktivnog doprinošenja šire javnosti postizanju ciljeva održivijeg prijevoza;

(c)razmjenu iskustava i dobrih praksi nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, civilnog društva, poduzeća i škola u promicanju korištenja željeznicom i načina promjene ponašanja na svim razinama;

(d)provođenje studija i inovacijskih aktivnosti te širenje njihovih rezultata na europskoj ili nacionalnoj razini; i

(e)promicanje projekata i mreža povezanih s Europskom godinom, među ostalim putem medija, društvenih mreža i drugih internetskih zajednica.

2.Institucije i tijela na razini Unije te države članice na nacionalnoj razini mogu se pri promidžbi aktivnosti iz stavka 1. referirati na Europsku godinu i koristiti se njezinim logotipom.

Članak 4.

Koordinacija na razini država članica

Organizacija sudjelovanja u Europskoj godini na nacionalnoj razini odgovornost je država članica. U tu svrhu države članice imenuju nacionalne koordinatore. Nacionalni koordinatori osiguravaju koordinaciju relevantnih aktivnosti na nacionalnoj razini.

Članak 5.

Koordinacija na razini Unije

1.Komisija redovito saziva sastanke nacionalnih koordinatora radi koordinacije provedbe Europske godine. Ti su sastanci i prilika za razmjenu informacija o provedbi Europske godine na nacionalnoj razini i razini Unije; predstavnici Europskog parlamenta na tim sastancima mogu sudjelovati u svojstvu promatrača.

2.Koordinacija Europske godine na razini Unije temeljit će se na transverzalnom pristupu kako bi se stvarale sinergije među različitim programima i inicijativama Unije za financiranje projekata u području željezničkog prijevoza ili s njim povezanih projekata. 

3.Komisija saziva redovne sastanke dionika i predstavnika organizacija ili tijela koji djeluju u području željezničkog prijevoza, što obuhvaća i postojeće transnacionalne mreže i relevantne nevladine organizacije te organizacije i zajednice mladih, kako bi im pomogla u provedbi Europske godine na razini Unije.

Ako to bude moguće u okviru proračuna, Komisija može organizirati natječaje i projekte koji mogu primiti potporu zbog izvanrednog doprinosa ciljevima iz te godine.

Članak 6.

Međunarodna suradnja

Za potrebe Europske godine Komisija će po potrebi surađivati s nadležnim međunarodnim organizacijama istodobno osiguravajući vidljivost sudjelovanja Unije.

Članak 7.

Praćenje i evaluacija

Do 31. prosinca 2022. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija podnosi izvješće o provedbi, rezultatima i sveobuhvatnoj ocjeni inicijativa predviđenih ovom Odlukom.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

SADRŽAJ

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ    12

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE12

1.1.Naslov prijedloga/inicijative12

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)12

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:12

1.4.Osnova prijedloga/inicijative12

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative12

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi inače ostvarile države članice svojim zasebnim djelovanjima.13

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava13

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima13

1.5.Trajanje i financijski učinak14

1.6.Predviđeni načini upravljanja14

2.MJERE UPRAVLJANJA15

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja15

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole15

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole15

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika15

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti povezanih sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivanih razina rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)15

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti15

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE16

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda16

3.2.Procijenjeni učinak na rashode17

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode17

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva19

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa20

3.2.3.Doprinos trećih strana21

3.3.Procijenjeni učinak na prihode21

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative 

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

X novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 19  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative 

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi inače ostvarile države članice svojim zasebnim djelovanjima.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.5.Trajanje i financijski učinak 

X Ograničeno trajanje:

–X    na snazi od 1.1.2021. do 31.12.2021.,

–X    financijski učinak od 2020. do 2021. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2020. do 2022. za odobrena sredstva za plaćanje.

◻ Neograničeno trajanje:

–provedba s početnim razdobljem od GGGG. do GGGG.,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 20

X Izravno upravljanje koje provodi Komisija:

–◻ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije,

–◻    putem izvršnih agencija.

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile,

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti),

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu,

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe,

–◻ tijelima javnog prava,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti povezanih sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivanih razina rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda 

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

Programi i proračunske linije navedeni u nastavku indikativni su. Odgovarajuće financiranje odredit će se u okviru proračunskih postupaka putem preraspodjele 2020. u okviru postojećeg financijskog programiranja; 2021. utvrdit će se posebna odobrena sredstva u okviru budućih programa i financijskog programiranja, u skladu s primjenjivim višegodišnjim financijskim okvirima.

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.3.Doprinos trećih strana 

Prijedlog/inicijativa:

–X    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–X    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

PRILOG
ZAKONODAVNOM FINANCIJSKOM IZVJEŠTAJU

Naslov prijedloga/inicijative

1. BROJ I TROŠAK LJUDSKIH RESURSA KOJI SE SMATRAJU NUŽNIMA

2. TROŠAK DRUGIH ADMINISTRATIVNIH RASHODA

3. METODE IZRAČUNA PRIMIJENJENE NA PROCJENU TROŠKOVA

3.1. Ljudski resursi

3.2. Ostali administrativni rashodi

1. Troškovi ljudskih resursa koji se smatraju nužnima

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.    

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

2. Trošak drugih administrativnih rashoda

(e)1.Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena administrativna sredstva kako je navedeno u nastavku:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili koja su prenamijenjena, te, prema potrebi, dodatnim odobrenim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir postojeća proračunska ograničenja.

3. NAČINI IZRAČUNA

3.1. Ljudski resursi

U ovom se dijelu opisuje način izračuna primijenjen na procjenu ljudskih resursa koji se smatraju nužnima (predviđeno radno opterećenje, uključujući posebne poslove (radni profili Sysper 2), kategorije osoblja i odgovarajući prosječni troškovi)

3.2. Ostali administrativni rashodi

Navesti pojedinosti načina izračuna koji se primjenjuje za svaku proračunsku liniju

te posebno pretpostavke koje su u pozadini (npr. broj sastanaka godišnje, prosječni troškovi itd.)

(1)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu, (COM(2019) 640 final).

(2)    https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld

(3)    Zaključci Europskog vijeća od 12. prosinca 2019.    
(https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-29-2019-INIT/hr/pdf).

(4)    Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (2019/2956(RSP)).

(5)    Statistička knjižica o prijevozu u EU-u za 2019.

(6)    Statistička knjižica o prijevozu u EU-u za 2019.

(7)    Statistička knjižica o prijevozu u EU-u za 2019.

(8)    https://ec.europa.eu/transport/modes/rail/packages/2013_hr

(9)    https://europa.eu/youth/discovereu_hr

(10)    https://europalia.eu

(11)    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora – Osiguravanje uključivog sektorskog prelaska na digitaliziranu željezničku industriju (doneseno 30.10.2019., CCMI/169-EESC-2019)).

(12)    Mišljenje Odbora regija – Potencijal željezničkog sektora u ostvarivanju prioriteta politika EU-a (doneseno 4. prosinca 2019., CDR 1939/2019).

(13)    SL C , , str. .

(14)    SL C , , str. .

(15)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu, (COM(2019) 640 final).

(16)    Zaključci Europskog vijeća od 12. prosinca 2019.

(17)    Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (2019/2956(RSP)).

(18)    Glavna uprava za mobilnost i promet (GU MOVE): statistička knjižica o prijevozu u EU-u za 2019. „EU transport in figures” (izvor: Eurostat).

(19)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(20)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskoj stranici BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(21)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(22)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(23)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(24)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(25)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(26)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(27)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(28)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(29)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(30)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(31)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(32)    Navesti vrstu odbora i skupinu kojoj pripada.

(33)    IKT: Informacijske i komunikacijske tehnologije: obvezno savjetovanje s Glavnom upravom za informatiku (DIGIT).