Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Načelima javnih službi za stabilnost demokratskog poretka

(razmatračko mišljenje na zahtjev njemačkog predsjedništva)

(2021/C 56/03)

Izvjestitelj:	Christian MOOS (DE-III)
Suizvjestitelj:	Philip VON BROCKDORFF (MT-II)

Zahtjev njemačkog predsjedništva Vijeća:	dopis od 18.2.2020.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Predsjedništva:	17.3.2020.
Nadležna stručna skupina	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	11.11.2020.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	2.12.2020.
Plenarno zasjedanje br.:	556
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	220/0/15

1.   Sažetak

1.1.

Njemačko predsjedništvo Vijeća EU-a zatražilo je od EGSO-a da izradi mišljenje o načelima koja se moraju primjenjivati na javne službe država članica kako bi se osiguralo poštovanje temeljnih vrijednosti demokracije i vladavine prava te o uvjetima u kojima ta načela u kriznim razdobljima djeluju kao automatski stabilizatori demokracije i vladavine prava.

1.2.

EU se već više od desetljeća suočava s ozbiljnim krizama: borbom protiv terorizma, globalnom financijskom dužničkom i gospodarskom krizom, krizom zajedničkog europskog sustava azila, okolišnom i klimatskom krizom te pandemijom bolesti COVID-19. Ključnu ulogu u nadvladavanju kriza imaju učinkovite javne službe koje garantiraju sigurnost građana i opskrbe, vodeći se u pružanju svojih usluga načelima jednakog pristupa i zajamčene univerzalnosti.

1.3.

Zbog izvanrednog stanja, u nekim je od tih iznimnih kriznih situacija bilo potrebno privremeno ograničiti temeljna prava. Da bi osigurale opravdanost i proporcionalnost tih mjera, javne službe moraju pronaći ravnotežu između zadiranja u temeljna prava i provedbe vladavine prava s jedne strane i osiguravanja zakonitosti svih administrativnih mjera s druge.

1.4.

U cijelom svijetu, pa tako i u EU-u, kad je riječ o prijetnjama demokraciji i vladavini prava, javne službe imaju zaštitnu funkciju jer mogu odbiti izvršenje nezakonitih uputa i tako zaštititi europske vrijednosti i vladavinu prava. Poštovanjem osnovnih načela objektivnosti, integriteta, transparentnosti, poštovanja za druge i predanosti Europskoj uniji i njezinim građanima i građankama javne službe djeluju kao stup demokracije i štite nas od populizma.

1.5.

Kako bi se zajamčilo da javne službe u Europi u svim kriznim situacijama djeluju kao automatski stabilizatori, uprave se na europskoj razini moraju u svom ponašanju voditi europskim vrijednostima – sadržanima u Ugovorima EU-a, Povelji EU-a o temeljnim pravima, Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava, jamstvima država članica u pogledu temeljnih i ljudskih prava u nacionalnim ustavima te zajedničkim vrijednostima Unije u pogledu usluga od općeg gospodarskog interesa u smislu članka 14. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kako je utvrđeno Protokolom 26. o uslugama od općeg interesa Ugovora o Europskoj uniji (UEU) – a u svim državama članicama njihovim ustavima.

1.6.

EGSO također naglašava da za funkcioniranje javnih službi na svim razinama i u cijelom EU-a treba osigurati odgovarajuće vještine i ljudske, tehničke, materijalne i financijske resurse, kao i odgovarajuće radne uvjete, dostatnu naknadu i socijalni dijalog za javne službenike, kako bi mogle izvršavati povjerene zadaće i djelovati kao automatski stabilizatori.

1.7.

Države članice jedine su odgovorne za svoje javne usluge, koje organiziraju u skladu sa svojim tradicionalnim načelima i ustavnim pravom svoje države. Ne dovodeći to u pitanje, EGSO se zalaže za učinkovit europski pravni okvir (uključujući sankcije) kojim se jamči potpuna usklađenost svih država članica s demokracijom i vladavinom prava u skladu s „kriterijima iz Kopenhagena”, koji su nužna osnova za dobro postupanje uprava u EU-u i njegovim državama članicama.

2.   Pitanja, definicije i cilj mišljenja

2.1.

U Europskoj uniji ne postoji jedinstvena definicija „javnih službi”. Za potrebe ovog mišljenja EGSO javnim službama smatra razne državne i upravne javne službe te javne službe gospodarske i komercijalne prirode, koje služe općem interesu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

2.2.

Javne službe osiguravaju osnovne demokratske vrijednosti poput poštovanja temeljnih i ljudskih prava, konstituirajuće moći naroda, diobe vlasti, neovisnosti pravosuđa, odgovornosti vlade, višestranačkog sustava, prava na izražavanje i prigovor, slobode medija, nediskriminacije, prava manjina i zakonitosti upravnog djelovanja. Te su temeljne vrijednosti u Europskoj uniji definirane kao europske vrijednosti, i to posebice u članku 2. (UEU i Povelja o temeljnim pravima).

2.3.

Pojam „automatskih stabilizatora” preuzet je iz ekonomske teorije. Po analogiji s definiciji tog pojma načela javnih službi smatraju se automatskim stabilizatorima koji štite osnovne demokratske vrijednosti, posebno u kriznim vremenima.

2.4.

Cilj ovog mišljenja jest utvrditi kriterije i formulirati europske preporuke kako bi javne službe koje podliježu nacionalnom zakonodavstvu mogle funkcionirati kao stabilizirajući faktor za demokraciju i vladavinu prava. Potrebno je uvidjeti vrijednost učinkovitih javnih službi za obranu ključnih temeljnih vrijednosti demokracije i vladavine prava u Europi.

2.5.

I fizičke i pravne osobe oslanjaju se na rad učinkovitih javnih službi, koje u velikoj mjeri doprinose dinamičnosti društva, produktivnosti gospodarstva i suradnji socijalnih partnera temeljenoj na povjerenju. Javne službe trebale bi prema svim građanima postupati jednako i zajamčiti im neometan pristup svojim uslugama, npr. kvalitetnom obrazovanju, socijalnim i zdravstvenim uslugama, stanovanju, opskrbi vodom i energijom te poštanskim uslugama, bez diskriminacije na temelju spola, etničkog podrijetla, vjere, uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

2.6.

One su ključne za održavanje demokratskog poretka, ali to ne mogu ostvariti bez političkog pluralizma, slobode izražavanja, demokracije, prava civilnog društva i posredničkih tijela poput sindikata. One su sastavni dio demokracije i zajedno s drugim demokratskim akterima jamče socijalni napredak.

3.   Krizna vremena – izazov za demokraciju i vladavinu prava

3.1.   Demokracija i krizna politika

3.1.1.

Uvijek je, a u kriznim vremenima pogotovo, od ključne važnosti u skladu s jasnim kriterijima jednakosti pred zakonom osigurati pomoć ugroženim osobama (bilo fizičkim ili pravnim), a osobama i skupinama u nepovoljnom položaju omogućiti pristup pomoći.

3.1.2.

Eventualna ograničenja temeljnih prava koja su rezultat izvanrednog stanja nastalog uslijed iznimne krizne situacije moraju biti opravdana, privremena i proporcionalna, i mora ih odobriti demokratski izabran parlament u jasno definiranom okviru. Naravno, neovisno pravosuđe pruža zaštitu u slučaju neopravdanih postupaka upravnih tijela, no demokracija dugoročno ne može funkcionirati ako građani ne uživaju sva svoja prava. Osim što moraju djelovati u skladu s temeljnim pravima, zakonodavna tijela, vlade i javne službe moraju i jamčiti njihovo poštovanje.

3.1.3.

Obveza nepristranosti javnih službenika jedan je od preduvjeta za jednako postupanje prema svim korisnicima i sprječavanje diskriminacije i treba je zajamčiti u svim državama članicama EU-a kako bi se javne službenike zaštitilo od populizma.

3.2.   Terorizam i antiterorističke mjere na razini vlade

3.2.1.

Od 11. rujna 2001., a možda i od ranije, održava se složena ravnoteža između slobode i sigurnosti. To je poseban izazov i za javne službe jer zaštita temeljnih sloboda i vladavine prava može doći u sukob s novim izvršnim ovlastima.

3.2.2.

Upravo se u djelotvornoj provedbi državnog monopola na primjenu sile ostvaruje ravnoteža između kršenja temeljnih prava i sprječavanja rizika, ne samo u teoriji već i u svakodnevnoj praksi. Zbog toga su potrebne javne službe koje imaju obučene zaposlenike i resurse potrebne za rad uz poštovanje prava na slobodu. Moraju postojati zaštitne mjere kako bi se spriječila svaka zloupotreba javne vlasti i osiguralo pravo na žalbu protiv radnji koje prelaze opseg javne usluge, bilo putem zakonodavnog akta, bilo od strane pojedinaca.

3.2.3.

Javne službe osiguravaju javni poredak, pri čemu moraju uspostaviti ravnotežu između sigurnosti i zaštite temeljnih prava koristeći manevarski prostor koji im osigurava načelo propisnog izvršavanja diskrecijskog prava.

3.2.4.

Uz organizacije civilnog društva i različite neovisne socijalne službe, javne službe ključan su stup u sprečavanju ekstremističke radikalizacije, nasilja i netolerancije, u promicanju demokracije i obrani europskih vrijednosti. To se, među ostalim, odnosi i na javni obrazovni sustav.

3.3.   Svjetska financijska i dužnička kriza

3.3.1.

Godine štednje koje su uslijedile nakon svjetske financijske i dužničke krize negativno su utjecale na javne službe smanjivši njihovu učinkovitost.

3.3.2.

Iskustva iz tog razdoblja govore nam da se radi kratkoročnog smanjenja duga ne moraju nužno privatizirati usluge od općeg interesa.

3.3.3.

Kontinuirano i pouzdano pružanje slobodnog pristupa visokokvalitetnim uslugama od općeg interesa trebalo bi biti zajamčeno na europskoj razini. Zahvaljujući tom kontinuitetu, javne službe imaju značajnu ulogu u amortizaciji društvenih šokova, i to posebice u kriznim razdobljima.

3.3.4.

Učinkovite i djelotvorne javne službe znatno pridonose održavanju odgovarajuće razine državnih rashoda. Učinkovitost ne znači „smanjenje uloge države” jer loše funkcioniranje dovodi do povećanja ukupnih socijalnih i ekonomskih troškova.

3.3.5.

Javne službe koje imaju na raspolaganju osposobljene zaposlenike i odgovarajuće resurse doprinose sprječavanju budućih kriza zahvaljujući učinkovitoj provedbi pravila, na primjer u slučaju kada se uprava uspješno bori protiv utaje i izbjegavanja poreza i time osigurava naplatu javnih prihoda ili kada osigurava učinkovit nadzor financijskog sektora.

3.4.   Kriza zajedničkog europskog sustava azila

3.4.1.

Europa nakon 2015. godine bilježi nagli porast broja izbjeglica. Djelotvornost javnih službi i predanost civilnog društva ključni su za suočavanje s tim izazovom. EGSO insistira na tome da pravo na azil i s njime povezano međunarodno pravo mora biti zajamčeno u svim državama članicama EU-a i da se zajednički europski sustav azila mora dovršiti.

3.4.2.

Kada su kapaciteti javnih službi jedne ili više država članica nedovoljni za osiguranje odgovarajuće zaštite temeljnih i ljudskih prava izbjeglica, posebno kada se radi o državama koje su mjesta ulaska u EU, potrebno je iznaći paneuropsko rješenje. Javne službe u cijeloj Europskoj uniji moraju biti u mogućnosti poštovati europske vrijednosti pri obavljanju svojih zadaća.

3.4.3.

Ako javne službe jedne države članice nastupaju u ime svih država članica Unije, potrebno je osigurati pravednu raspodjelu opterećenja koje iz toga proizlazi. Istodobno je ključno u tom pogledu osigurati maksimalnu zaštitu temeljnih i ljudskih prava te poštovanje europskih vrijednosti.

3.4.4.

Digitalna interoperabilnost sustavâ za nadzor granica mora biti usklađena s pravilima o zaštiti osobnih podataka. EU mora zajamčiti da sve uprave svih država članica poštuju zaštitu osobnih podataka.

3.5.   Okolišna i klimatska kriza

3.5.1.

Javne službe važne su za postizanje ciljeva održivog razvoja i provedbu europskog zelenog plana, a pokretanjem inicijativa i politika prihvatljivih za okoliš u području javne nabave i radnih praksi mogu djelovati kao katalizatori promjena.

3.5.2.

I ekološka preobrazba postaje pitanje socijalne pravde. Kako bi dijeljenje opterećenja bilo prihvatljivo, nužno ga je pravedno raspodijeliti i obveze izvršavati bez diskriminacije.

3.5.3.

Javne službe mogu primjenjivati poticajne programe i nuditi nove usluge, posebno u područjima mobilnosti, opskrbe energijom i energetske sigurnosti. Održivost i ugljična neutralnost također spadaju u temeljna načela čije bi poštovanje Unija trebala jamčiti u svim javnim službama u Europi.

3.6.   Pandemija bolesti COVID-19

3.6.1.

Sukob između slobode i sigurnosti te između pravâ i izvanrednog stanja ponovno se pojavio tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19. Svi su jednako pogođeni rizicima i ograničenjima temeljnih sloboda.

3.6.2.

Javne službe i njihovi zaposlenici na prvoj su liniji borbe protiv virusa. Oni u svim okolnostima moraju jamčiti javno zdravlje, prevenciju rizika i sigurnost opskrbe.

3.6.3.

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala je u kojoj su mjeri državama članicama i njihovim građanima potrebne javne službe koje brzo reagiraju, koje su učinkovite, moderne i adekvatno financirane. Ozbiljna kriza zahtijeva brzo donošenje odluka. Te odluke moraju biti dobro utemeljene i podlijegati demokratskom nadzoru jer bi u suprotnom mogla biti ugrožena demokracija. Pomanjkanjem legitimiteta smanjuje se spremnost na pridržavanje pravila. Da bi mogle brzo djelovati u kriznim situacijama, vlade moraju uživati veliko povjerenje javnosti i podršku djelotvornih javnih službi. Kao upravna grana izvršne vlasti, i same javne službe moraju imati povjerenja kako bi mogle djelotvorno provoditi odluke.

3.6.4.

Pandemija je pokazala da javne službe moraju imati dovoljno obučenih i sposobnih zaposlenika te dostatne resurse i zalihe. Primjena minimalnih socijalnih standarda na javne službenike i njihovo odgovarajuće plaćanje opravdani su prirodom zadaća koje obavljaju. Brojne države članice EU-a suočavaju se s demografskim problemima o kojima treba voditi računa kako bi se osiguralo da javne službe budu financijski konkurentne u privlačenju najboljih talenata.

3.6.5.

Kvaliteta načela kojima se vode javne službe i odgovarajući radni uvjeti javnih službenika, uključujući dobar socijalni dijalog i demokratsku klimu, povećavaju povjerenje građana u njihove vlade.

3.6.6.

U proteklom su razdoblju sve države članice, ovisno o svojim mogućnostima da zajamče pravo na život i tjelesni integritet, ograničile druga temeljna prava u mjeri u kojoj to dosad još nije zabilježeno u demokratskim društvima. Te, dosad nezabilježene mjere smiju biti samo privremene i izabrani parlamenti moraju ih redovito revidirati.

3.6.7.

Javne službe ovise o jasnim odlukama vlade te pravnoj jasnoći i sigurnosti. EU, koji načela transparentnosti i dobrog upravljanja primjenjuje na sebe, želi osigurati da ih poštuju i sve javne službe u Europi.

3.6.8.

Brojne javne službe bore se protiv gospodarskih i socijalnih posljedica krize. Zajedno, one pokazuju stvarnu i presudnu vrijednost djelotvornog upravljanja u kriznim razdobljima.

4.   Javne službe kao automatski stabilizatori

4.1.

Da bi uprava mogla djelovati kao automatski stabilizator, ona mora dobro funkcionirati na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u cijelom EU-u te raspolagati odgovarajućim vještinama i tehničkim, materijalnim i financijskim resursima potrebnima za obavljanje povjerenih zadaća.

4.2.

Osim na europskoj razini, raspodjelu zadataka različitim razinama nije potrebno regulirati ujednačenim propisima u cijeloj Europskoj uniji. Naprotiv, za učinkovito upravljanje treba voditi računa o specifičnim okolnostima pojedinačnih država članica.

4.3.

Odluku o tome koje će njihove usluge pružati javni, a koje privatni sektor donose države članice, koje pritom moraju osigurati da neuspjeh privatnih ili javnih pružatelja usluga u kriznom razdoblju ne dovodi u pitanje javnu sigurnost ili sigurnost opskrbe.

4.4.

Kada se sve javne službe dosljedno pridržavaju načelâ zakonitosti, proporcionalnosti i jednakog postupanja i provode pravo na dobru upravu, jača povjerenje u vladavinu prava i demokraciju, kao i otpornost na populistička obećanja.

4.5.

Transparentne javne službe znatno doprinose borbi protiv korupcije, a time i pouzdanosti i financijskoj pristupačnosti usluga. Povjerenje prema njima raste kad poštuju temeljna načela, kad su dostupne, kompetentne i otvorene prema neovisnim nadzornim tijelima.

4.6.

Kad se drže svojih načela, javne službe imaju funkciju preraspodjele i zaštite (posebno kad je riječ o poštovanju temeljnih i ljudskih prava od strane vlada i zakonodavnih tijela na svim razinama) jer mogu odbiti provedbu nezakonitih uputa i tako zaštititi demokraciju i vladavinu prava.

4.7.

U velikoj mjeri mora doprinijeti i javno obrazovanje podučavanjem o europskim vrijednostima i poticanjem demokratske građanske kulture. Formalno obrazovanje samo je po sebi ključna javna usluga, posebno u odgajanju „građana budućnosti”.

4.8.

Aktualna pandemija pokazuje kako preopterećenost zdravstvenog sustava može dovesti do povrede ljudskog dostojanstva te u kojoj je mjeri ključno imati dovoljno osoblja i kapaciteta za skrb.

4.9.

Učinkovita tijela za socijalnu skrb, koja omogućuju slobodan i nediskriminirajući pristup uslugama socijalne zaštite, jačaju povjerenje u vladavinu prava. U tom su kontekstu javne službe izraz društvene solidarnosti.

5.   Načela javnih službi u Europskoj uniji

5.1.

Države članice jedine su odgovorne za svoje javne usluge, koje organiziraju u skladu sa svojim tradicionalnim načelima i svojim ustavnim pravom. Ne dovodeći tu činjenicu u pitanje, a imajući na umu da su u cijelom svijetu, a nažalost i u Europi, demokracija i vladavina prava ugroženi, potrebno je utvrditi zajednička europska načela i jamstva kako bi se osiguralo da državna služba i javne službe i dalje jamče demokraciju i vladavinu prava.

5.2.

EGSO se zalaže za djelotvoran europski pravni okvir kojim bi se zajamčilo potpuno poštovanje „kriterija iz Kopenhagena” (koji od 1993. služe kao kriteriji za pristupanje država EU-u) i predvidjela mogućnost sankcija.

5.3.

Sve javne službe u EU-u i njegovim državama članicama moraju se u svom radu voditi europskim vrijednostima sadržanima u Ugovorima EU-a, Povelji EU-a o temeljnim pravima, Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i jamstvima država članica u pogledu temeljnih i ljudskih prava u nacionalnim ustavima.

5.4.

Zajedničke vrijednosti Unije u pogledu usluga od općeg gospodarskog interesa u smislu članka 14. UFEU-a kako je utvrđeno Protokolom br. 26 UEU-a o uslugama od općeg interesa, pružaju smjernice za aktiviranje načela javnih usluga u svim državama članicama.

5.5.

Bez obzira na razlike, sve javne službe u državama članicama EU-a moraju se pridržavati triju načela: neutralnosti, pravnog poretka i transparentnosti. Nepotpuna neovisnost pravosuđa i ustavni amandmani kojima se ugrožavaju navedena načela javnih službi i time narušavaju njihova tradicionalna načela, moraju dovesti do djelotvornih sankcija.

5.6.

U skladu s načelom neutralnosti, javne službe moraju osigurati pristup svojim uslugama vodeći se načelima jednakog pristupa i zajamčene univerzalnosti. Potpuna sloboda pristupa tim uslugama mora se zajamčiti i društvenim skupinama kojima je pristup otežan poput osoba s invaliditetom, manjina i osoba koje žive u ruralnim područjima.

5.7.

Sve administrativno djelovanje mora biti zakonito, a zakoni i upute ne smiju se kositi s ustavnim poretkom ili europskim vrijednostima i moraju biti u skladu s načelima proporcionalnosti, jednakog postupanja i propisnog izvršavanja diskrecijskog prava.

5.8.

Javne službe primjenjuju pravo na dobru upravu i u svom su radu transparentne, omogućujući time javni nadzor izvršne vlasti. One jamče slobodan pristup administrativnim informacijama i bezuvjetno odgovaraju na zahtjeve za informacijama. Iznimke se moraju tumačiti restriktivno.

5.9.

Javne službe obvezane su Konvencijom UN-a protiv korupcije i u toj borbi poduzimaju sve potrebne mjere, a provode i preporuke iz europskih izvješća o borbi protiv korupcije.

5.10.

Vode se isključivo demokratskim građanskim načelom za čije su poštovanje ključni djelotvorno i strukturirano civilno društvo i politička oporba.

5.11.

Osoblje zaposleno u javnim službama mora biti zaštićeno zakonom, a uvjetima zapošljavanja mora im se zajamčiti takva sigurnost da mogu odbiti provedbu nezakonitih službenih uputa i podnijeti valjanu pritužbu. To je dio pravilnog funkcioniranja javnih službi i jamstvo demokracije i zaštite općeg interesa od korupcije, prijevare i zlouporabe.

5.12.

Europska direktiva o pojačanoj zaštiti zviždača primjenjuje se i na osoblje javnih službi. Kao što je EGSO iznio u mišljenju SOC/593 „Jačanje zaštite zviždača u Europi” (1), izbor je javnog službenika hoće li prijavu podnijeti internim ili vanjskim nadležnim tijelima (koja nisu mediji ili javnost).

5.13.

Usprkos digitalizaciji, treba i dalje osigurati izravan kontakt sa svim lokalnim, regionalnim i nacionalnim javnim službama kako bi se ranjivim osobama (starije i siromašne osobe, migranti itd.) osigurala osobna potpora i kako digitalizacija ne bi postala još jedan od uzroka njihovog isključenja.

5.14.

Javne službe moraju ići ukorak s razvojem digitalizacije, ali pritom ne smiju narušiti temeljna prava, uključujući prava radnika. U okviru digitalne uprave, to se posebno odnosi na zaštitu osobnih podataka i pravo na nadzor vlastitih podataka.

5.15.

Za obavljanje povjerenih im zadaća javne službe moraju imati odgovarajuće vještine i nužne ljudske, tehničke, materijalne i financijske resurse, a da bi mogle pravilno funkcionirati i za vrijeme izvanrednih kriznih situacija, za svaki od tih resursa potrebne su im rezerve.

5.16.

Budući da su od ključne važnosti za nacionalni identitet, nacionalne javne službe isključiva su nadležnost dotične države članice, ali u okviru europskog sustava višerazinskog upravljanja moraju djelovati interoperabilno.

5.17.

Obuka sveg osoblja koje obavlja javne poslove mora uključivati europsku suradnju i praktičnu primjenu načela javnih službi u EU-u.

5.18.

Treba pojačati razmjenu zaposlenika između EU-a i država članica i među samim državama članicama kako bi se razine uprave bolje uklopile u europski višerazinski sustav. Javni službenici trebaju imati mogućnost rotacije radnih mjesta unutar država članica, ali ih to ne smije dovesti u nepovoljan položaj.

5.19.

Europske institucije koje nude osposobljavanje uz rad trebale bi zaposlenicima javnih službi na svim razinama nuditi tečajeve o primjeni načela javnih službi i osiguravanju učinka automatskog stabilizatora.

5.20.

Sve javne službe koje sudjeluju u dodjeli europskih sredstava moraju poštovati i primjenjivati načela javnih službi.

---

(1)  SL C 62, 15.2.2019., str. 155.