(a)

prema socijalnoj dimenziji obrazovanja kako je navedena u prvom načelu europskog stupa socijalnih prava svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada (1);

(b)

u okviru cilja održivog razvoja UN-a br. 4 nastoji se osigurati uključivo, ravnopravno i kvalitetno obrazovanje te promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve. Kao što je navedeno u Komisijinu dokumentu za razmatranje „Ususret održivoj Europi do 2030.”, „sve se mijenja za svakoga. Obrazovanje, znanost, tehnologija, istraživanja i inovacije preduvjet su za ostvarenje održivog gospodarstva EU-a koje ispunjava ciljeve održivog razvoja UN-a”;

(c)

Vijeće je 22. svibnja 2018. usvojilo zaključke o napretku prema viziji europskog prostora obrazovanja (2), u kojima je navedeno da bi se europski prostor obrazovanja trebao temeljiti na cjeloživotnom učenju te naglasilo da bi inicijative uključene u europski prostor obrazovanja trebale obuhvaćati sve razine i vrste obrazovanja i osposobljavanja, uključujući obrazovanje odraslih i strukovno obrazovanje i osposobljavanje;

(d)

zbog sve starijeg stanovništva u Europi, produljenja životnog vijeka u društvu i potrebe za poticanjem međugeneracijske suradnje, ubrzanih promjena na tržištu rada, novih oblika rada i prodora digitalnih tehnologija u sve dijelove svakodnevice dolazi do rastuće potrebe za novim vještinama te za višom razinom vještina, znanja i kompetencija; potreba za usavršavanjem ili prekvalifikacijom svih osoba koje nisu ovladale osnovnim vještinama ili nisu stekle kvalifikaciju kojom bi se zajamčili njihova zapošljivost i aktivno građanstvo stoga postaje još hitnija;

(e)

s obzirom na velike promjene koje se trenutačno odvijaju na tržištima rada, uključivo i kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje u svim fazama života postali su još važnijima te se Unija suočava s nužnošću usavršavanja i prekvalifikacije koja nalaže strateške pristupe usmjerene na cjeloživotno učenje i razvoj vještina. Prema nekim podacima, 54 % svih zaposlenih osoba već će 2022. trebati znatno usavršavanje i prekvalifikaciju (3);

(f)

referentna vrijednost za obrazovanje odraslih u okviru strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) stagnira u Uniji tijekom proteklog desetljeća: u 2017. 10,9 % odraslih osoba u posljednje je vrijeme provelo neki oblik aktivnosti učenja, u usporedbi s referentnom vrijednosti od 15 % postavljenom za 2020. (4);

(g)

u preporukama za pojedine zemlje u okviru europskog semestra usavršavanje, prekvalifikacija i cjeloživotno učenje u nizu su država članica utvrđeni kao ključni izazovi kojima se treba pozabaviti u budućnosti;

(h)

u Uniji je 2017. godine živjelo 61 milijun odraslih osoba u dobnoj skupini od 25 do 64 godine koje su formalno obrazovanje prekinule prije završetka višeg sekundarnog obrazovanja (5); istodobno je udio osoba koje su rano napustile školovanje u 2017. iznosio 10,6 % te je sada blizu ostvarenja ciljane razine postavljene za 2020., odnosno manje od 10 %, no stope se među zemljama znatno razlikuju; 43 % stanovništva Unije raspolaže nedostatnom razinom digitalnih vještina, a 17 % stanovništva uopće ne raspolaže njima (6); oko 20 % odraslog stanovništva u zemljama koje sudjeluju u Istraživanju OECD-a za procjenu kompetencija odraslih (PIAAC) (7) ima poteškoća s osnovnim vještinama kao što su pismenost i matematička pismenost. Stoga je potrebno hitno se usmjeriti na pružanje potpore tim odraslim osobama;

(i)

ne postoji jedinstveno rješenje; zaposlene, nezaposlene i neaktivne osobe te mnoge različite podskupine imaju specifične zasebne potrebe; vrednovanjem i provjerom vještina i kompetencija migranata i izbjeglica koji zakonito borave u EU-u te njihovim usavršavanjem i prekvalifikacijom ubrzat će se njihov ulazak na tržište rada i njihova skladna integracija u nove zajednice;

(j)

ulaganje u usavršavanje i prekvalifikaciju može imati snažan gospodarski učinak, uključujući porast produktivnosti i gospodarski rast, stanovništvo koje raspolaže višom razinom vještina i kompetencija i koje može potaknuti inovacije i tehnološki napredak (8), rast poreznih prihoda i smanjenje javnih rashoda zbog poboljšanja zdravlja pojedinaca, društvenog i građanskog angažmana te smanjenja uključenosti u nezakonite aktivnosti (9);

(k)

kada je riječ o pojedincima, usavršavanje i prekvalifikacija mogu rezultirati većom zapošljivošću, višim primanjima, boljim zdravljem i dobrobiti, aktivnijim građanstvom i socijalnom uključenošću. Međutim, pojedincima i poslodavcima može biti teško prepoznati te učinke te zbog toga mogu premalo ulagati u usavršavanje i prekvalifikaciju, pa je stoga potrebno uspostaviti odgovarajuće poticaje za osvješćivanje i motiviranje za sudjelovanje u daljnjem obrazovanju i osposobljavanju;

(l)

s obzirom na navedeno Vijeće je 19. prosinca 2016. donijelo Preporuku o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle (dalje u tekstu: Preporuka) (10) u kojoj se poziva na strateški i koordiniran pristup pružanju povezanih prilika za učenje za 61 milijun (11) odraslih osoba u Uniji koje raspolažu niskom razinom vještina i/ili su niskokvalificirane kako bi im se pružila potpora da unaprijede svoje osnovne vještine, npr. pismenost, matematičku pismenost i digitalne kompetencije, i/ili steknu širi raspon vještina, znanja i kompetencija te napreduju prema višim razinama kvalifikacija;

(m)

u Preporuci o oblicima usavršavanja državama članicama preporučuje se da odraslim osobama s niskom razinom vještina i/ili niskom razinom kvalifikacija ponude pristup prilikama za usavršavanje koje se zasnivaju na lako dostupnoj strukturi koja se sastoji od tri koraka: vrednovanja vještina kako bi se utvrdile postojeće vještine i potrebe za usavršavanjem, pojedincima prilagođene ponude učenja i mentorstva kako bi im se omogućilo unapređenje vještina i stjecanje onih koje im nedostaju i prilike da im stečene vještine, znanje i kompetencije budu vrednovane i priznate u cilju stjecanja kvalifikacije ili dobivanja pristupa zaposlenju;

(a)

u nekim je državama članicama donošenje Preporuke bio poticaj za nacionalnu raspravu i kritičko preispitivanje postojećih programa;

(b)

neke države članice pokreću nove političke programe u svrhu potpore usavršavanja i prekvalifikacije odraslog stanovništva, u skladu s ciljevima Preporuke;

(c)

iako je većina mjera o kojima se izvješćuje usmjerena na nezaposlene odrasle osobe, u nekim se državama članicama usmjerava i na podupiranje zaposlenih radnika s niskom razinom vještina, koji čine znatan udio ciljne skupine;

(d)

mnoge države članice iskorištavaju različite oblike potpore koji se pružaju u okviru programa Unije;

(a)

uspostave održive dugoročne mjere za usavršavanje i prekvalifikaciju odraslih kao dio šireg strateškog pristupa cjeloživotnom razvoju vještina;

(b)

usvoje dosljedan strateški pristup pružanju osnovnih vještina odraslim osobama s niskom razinom vještina i/ili niskom razinom kvalifikacija, koji bi se temeljio na koordinaciji i partnerstvima među svim relevantnim uključenim dionicima, u sklopu holističkih strategija ili akcijskih planova u području vještina;

(c)

promiču partnerstva kako bi se primijenio holistički pristup, surađujući s relevantnim dionicima, uključujući socijalne partnere iz različitih područja politika (socijalne politike, politike zapošljavanja te politike obrazovanja i osposobljavanja), kako bi se pružanje osnovnih vještina objedinilo s drugim uslugama usmjerenima na odrasle osobe s niskom razinom vještina i/ili niskom razinom kvalifikacija;

(d)

podignu svijest poslodavaca, osobito u malim i srednjim poduzećima, o važnosti usavršavanja i prekvalifikacije te o dostupnim mehanizmima potpore za razvoj vještina odraslih osoba te ih potaknu da promiču i svojim zaposlenicima ponude mogućnosti osposobljavanja;

(e)

pružanje posebno usmjere na pomaganje korisnicima da usvoje barem minimalnu razinu triju osnovnih vještina, tj. pismenost, matematičku pismenost i digitalne kompetencije, kao i druge ključne kompetencije relevantne za aktivno sudjelovanje u održivom društvu i održivo zapošljavanje;

(f)

osiguraju, prema potrebi, da takvo pružanje obuhvaća tri koraka: vrednovanje vještina, pojedincima prilagođenu i fleksibilnu ponudu učenja te vrednovanje i priznavanje vještina, znanja i kompetencija;

(g)

ponude mogućnosti učenja koje su posebno prilagođene individualnim potrebama korisnika za učenjem, koje su utvrđene vrednovanjem vještina i koje se temelje na informacijama o mogućnostima na tržištu rada;

(h)

osiguraju mjere za informiranje, podizanje svijesti, usmjeravanje i potporu, uključujući poticaje za osiguravanje uspješnog prihvaćanja te inicijative;

(i)

razmotre razvoj sinergija između učinkovitih politika i mjera za smanjivanje ranog napuštanja školovanja i smanjenje udjela odraslih osoba s niskom razinom vještina i/ili niskom razinom kvalifikacija, primjerice između mjera u sklopu Garancije za mlade i inicijative o oblicima usavršavanja;

(j)

procijene učinak svojih mjera s obzirom na napredak ciljne skupine prema stjecanju vještina i kvalifikacija iz Preporuke;

(a)

nastavi podupirati provedbu Preporuke o oblicima usavršavanja, među ostalim putem uzajamnog učenja država članica i relevantnih dionika, te namjenskim pozivima na podnošenje prijedloga posebno usmjerenima na pružanje pomoći državama članicama u rješavanju izazova utvrđenih u izvješću o postojećem stanju te da istraži potencijal osnažene i inovativne uloge nacionalnih koordinatora obrazovanja odraslih;

(b)

olakša međusektorsku suradnju i koordinaciju na europskoj razini putem poveznica s drugim inicijativama te putem programa Unije za financiranje te razmjenu primjera dobre prakse putem organiziranih aktivnosti uzajamnog učenja i s pomoću alata poput Elektroničke platforme za obrazovanje odraslih u Europi (EPALE) i/ili Europassa;

(c)

pri oblikovanju prijedloga u području politika, među ostalim za okvir suradnje nakon 2020., vodi računa o dugoročnom izazovu obrazovanja odraslih i o pitanju odraslih osoba sa zastarjelim vještinama ili s niskom razinom vještina ili kvalifikacija kojima je potreban pristup oblicima usavršavanja;

(d)

surađuje s tijelima Unije (Cedefop, ETF) i međunarodnim organizacijama poput OECD-a, UN-a i Unesco-a i da se služe njihovim stručnim znanjem kako bi pristupila rješavanju izazova usavršavanja i prekvalifikacije, među ostalim putem relevantnih istraživanja i analiza u području obrazovanja odraslih i vrednovanja njihovih vještina (npr. PIAAC).