This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52019SC0155
COMMISSION STAFF WORKING DOCUMENT STAKEHOLDER CONSULTATION - SYNOPSIS REPORT Accompanying the document REPORT FROM THE COMMISSION TO THE COUNCIL on the evaluation of the Council Recommendation on the integration of the long-term unemployed into the labour market
RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE SAVJETOVANJE S DIONICIMA - SAŽETO IZVJEŠĆE priložen dokumentu IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU o evaluaciji Preporuke Vijeća o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada
RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE SAVJETOVANJE S DIONICIMA - SAŽETO IZVJEŠĆE priložen dokumentu IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU o evaluaciji Preporuke Vijeća o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada
SWD/2019/155 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 11.4.2019.
SWD(2019) 155 final
RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE
SAVJETOVANJE S DIONICIMA - SAŽETO IZVJEŠĆE
priložen dokumentu
IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU
o evaluaciji Preporuke Vijeća o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada
{COM(2019) 169 final} - {SWD(2019) 154 final}
Kontekst – Preporuka Vijeća o dugotrajnoj nezaposlenosti
U Preporuci Vijeća iz 2016. o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada propisuje se da Komisija „u suradnji s državama članicama i nakon savjetovanja s dotičnim dionicima provede evaluaciju djelovanja poduzetog kao odgovor na ovu Preporuku i do 15. veljače 2019. izvijesti Vijeće o rezultatima te evaluacije” 1 .
Cilj savjetovanja s dionicima bio je da se od relevantnih skupina i javnosti prikupe podaci, iskustva i mišljenja o ključnim kriterijima iz Preporuke. To je u skladu sa smjernicama za bolju regulativu 2 . U ovom se izvješću sažimaju savjetovanja i njihovi glavni rezultati.
Plan evaluacije
Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave povratne informacije o planu evaluacije 3 , koji je bio dostupan na internetu od 29. lipnja 2017. do 27. srpnja 2017. Primljeno je šest odgovora: četiri od nevladinih organizacija, jedan od poslovnih udruženja i jedan označen kao „ostalo”. Primjedbe, koje su bile uključene u evaluaciju, odnosile su se na samu Preporuku i uključivale su zahtjeve da se više pozornosti usmjeri na otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, da se uključe socijalna poduzeća za radnu integraciju i organizacije civilnog društva te da se poveća suradnja država članica.
Otvoreno javno savjetovanje
Otvoreno javno savjetovanje za zainteresirane građane i dionike bilo je otvoreno na internetskoj platformi Komisije za savjetovanje na sva 24 službena jezika EU-a osim irskog od 2. svibnja 2018. do 31. srpnja 2018. Primljena su 482 odgovora, 205 od pojedinaca i 277 od organizacija. Ispitanici iz Bugarske bili su pojačano zastupljeni na otvorenom javnom savjetovanju jer su činili 48 % ukupnog uzorka. Ukupno je 75 % ispitanika odgovorilo da je preporuka i dalje relevantna u rješavanju problema dugotrajne nezaposlenosti (uz veći postotak slaganja s time među organizacijama nego među pojedincima). Kad se isključi bugarski uzorak, relevantnost Preporuke pozitivnije je ocijenjena. Uključujući ispitanike iz Bugarske, 40 % ispitanika odgovorilo je da bi EU trebao nastaviti i s provedbom drugih mjera kako bi pomogao dugotrajno nezaposlenim osobama da pronađu posao, a bez odgovora ispitanika iz Bugarske taj postotak iznosi 66 %.
Većina ispitanika smatrala je da su se mjere tijekom posljednje dvije godine poboljšale za osobe s niskom razinom vještina ili niskokvalificirane osobe i za osobe s mentalnim i/ili psihološkim invaliditetom. Većina ispitanika nije se složila s tim da su postignuta poboljšanja u pogledu drugih ranjivih skupina među dugotrajno nezaposlenim osobama.
Trećina ispitanika odgovorila je da ima sinergija među politikama EU-a kojima se pomaže dugotrajno nezaposlenim osobama. 89 % ispitanika smatralo je da bi bilo korisno da jedna od politika EU-a bude usmjerena na dugotrajnu nezaposlenost. Većina ispitanika izjavila je da su rezultat preporuke i neke promjene u politikama (određivanje prioriteta / financiranje / ubrzavanje mjera). Zaprimljena su 23 dodatna dokumenta koja su većinom nalikovala na dokumente o stajalištu organizacija civilnog društva. U tri dodatna dokumenta naglašena je važnost integriranih usluga, a u četiri je navedeno da se može poboljšati informiranje osoba s invaliditetom. U tri druga dodatna dokumenta spomenuto je da bi se dubinska intervencija trebala odvijati što prije te da je rok od 18 mjeseci predugačak. Tri organizacije civilnog društva napomenule su da je provedba mogla biti djelotvornija uz pomoć namjenskih sredstava, a jedna je kritizirala to što organizacijama civilnog društva nije dodijeljena nikakva uloga. Dvije su navele važnost uključivanja elementa vještina. Jedan finski dokument nalikovao je na primjer dobre prakse pa je iskorišten u radnom dokumentu službi Komisije.
Seminari s nacionalnim kontaktnim točkama za dugotrajno nezaposlene
Održana su tri seminara s nacionalnim kontaktnim točkama. Države članice imenovale su te kontaktne točke nakon revizije Odbora za zapošljavanje iz 2016. o dugotrajnoj nezaposlenosti. Ciljevi seminara bili su prikupljanje neformalnih informacija u pogledu evaluacije, posebno popratne studije, te razmjena spoznaja stečenih u provedbi. Prvi seminar, održan 19. ožujka 2018., bio je usmjeren na popratnu studiju i metodu prikupljanja podataka. Na drugom seminaru, održanom 28. lipnja 2018., predstavljen je prikaz promjena iz studije i dva primjera društveno inovativnih projekata organizacija civilnog društva. Na posljednjem seminaru, koji je održan 6. studenoga 2018., održana je rasprava o preprekama u provedbi. Seminari su pridonijeli preciznijem prikazu promjena iz studije te pojašnjavanju definicija korištenih u evaluaciji.
Strateški dijalog s organizacijama civilnog društva
Održan je strateški dijalog s organizacijama civilnog društva na razini EU-a 15. studenoga 2018. 4 radi dobivanja povratnih informacija od organizacija koje izravno ili neizravno rade s dugotrajno nezaposlenim osobama ili ih predstavljaju. Sastanak je uključivao rasprave u skupinama o ulozi organizacija civilnog društva, trenutačnim praksama i preporukama za budućnost.
Svi su se sudionici složili da je važno podupirati pružatelje usluga pri pomaganju dugotrajno nezaposlenim osobama. Pristup u Preporuci smatrao se holističkim i uključivim. Problemi koji su se ponavljali bili su da su za Preporuku nedostajala namjenska financijska sredstva, čime se ograničila njezina djelotvornost, te da je rok od 18 mjeseci za sporazum o integriranju na tržište rada bio predug. Sudionici su naglasili i da se u Preporuci nisu poticale inovacije zbog njezina strogog pristupa. Pozvali su na uvođenje više kvalitativnih pokazatelja za praćenje pruženih usluga i kvalitete radnih mjesta. Istaknuli su i nedostatak mentorstva i osposobljavanja nakon zapošljavanja. Naposljetku, sudionici su izrazili zabrinutost zbog toga što organizacijama civilnog društva nije dodijeljena nikakva uloga.
Strateški dijalog sa socijalnim partnerima
Socijalni partneri na razini EU-a 28. lipnja 2018. raspravljali su o Preporuci. Organizacija Business Europe tražila je jače usmjeravanje na zapošljavanje neaktivnih osoba. Europska konfederacija sindikata istaknula je svoje razočaranje time što uloga sindikata nije prepoznata te naglasila njihovu ulogu u pružanju osposobljavanja i podrške na radnom mjestu.
Savjetovanje s Europskom mrežom javnih službi za zapošljavanje
Mreža javnih službi za zapošljavanje uvelike je pridonijela praćenju i provela istraživanje u pogledu kapaciteta svojih javnih službi za zapošljavanje posvećenih provedbi Preporuke, kako je navedeno u Prilogu 1. Između 29. lipnja i 9. srpnja provedeno je savjetovanje sa savjetnicima za europske javne službe za zapošljavanje u pogledu izvješća o rezultatima ankete, što je u konačnici dovelo do naknadnog ispitivanja tumačenja njegovih nalaza.
Savjetovanje s Odborom za Europski socijalni fond
Savjetovanje s neslužbenim tehničkim radnim skupinama Odbora za ESF održano je 5. listopada 2018. Radi detaljnije evaluacije izrađeno je ad hoc izvješće 5 o upotrebi ESF-a za potporu dugotrajno nezaposlenim osobama.
Savjetovanje s Odborom za socijalnu zaštitu
Provedeno je savjetovanje s Odborom za socijalnu zaštitu 30. listopada 2018. te je on pristao da se njegovo tematsko izvješće za 2018. 6 upotrijebi u evaluaciji.
Ciljani razgovori na razini EU-a
Razgovori na razini EU-a provedeni su u okviru popratne studije s devet dionika, uključujući tri organizacije civilnog društva 7 , četiri socijalna partnera 8 i dva javna tijela 9 . Od sugovornika je zatraženo mišljenje o relevantnosti, djelotvornosti, usklađenosti i dodanoj vrijednosti EU-a u pogledu Preporuke.
Svi dionici s kojima su provedeni razgovori potvrdili su da je Preporuka bila i još uvijek je relevantna za borbu protiv dugotrajne nezaposlenosti. Organizacije poslodavaca i organizacije civilnog društva naglasile su važnost individualiziranog pristupa i koordinacije usluga. Dvije organizacije civilnog društva kritizirale su rok od 18 mjeseci koji je naveden u sporazumu o integriranju na tržište rada, a jedna organizacija civilnog društva i jedan socijalni partner napomenuli su da nedostaje procjena specifičnih situacija na tržištu rada koje uzrokuju dugotrajnu nezaposlenost u državama članicama. Sindikati su istaknuli da im u Preporuci nije dodijeljena nikakva uloga.
Većina sugovornika izjavila je da je provedba Preporuke zadaća država članica te da EU ima ograničenu ulogu. Većina je tvrdila da bi EU trebao pratiti provedbu te vršiti pritisak na države članice u kojima je ostvaren ograničen napredak. Ostali prijedlozi odnosili su se na to da bi EU trebao pomoći u prevladavanju društvene stigmatizacije dugotrajno nezaposlenih (jedna organizacija civilnog društva) i olakšati razmjenu praksi među državama članicama (jedan socijalni partner).
Jedan je sindikat smatrao da je stopa dugotrajne nezaposlenosti dobila na važnosti u političkom programu zahvaljujući Preporuci. Organizacije civilnog društva tvrdile su da Preporuka ima pozitivan učinak. Jedno javno tijelo reklo je da ima usklađene pristupe u vezi s integracijom dugotrajno nezaposlenih osoba. Većina sugovornika tvrdila je da je Preporuka bila usklađena s drugim politikama EU-a kojima se rješava problem nezaposlenosti. Napomenuto je da bi se upotreba sredstava EU-a mogla poboljšati, na primjer upotrebom ESF-a za rješavanje pitanja kapaciteta javnih službi za zapošljavanje, kako je predložio jedan socijalni partner. Prema mišljenju većine sugovornika dodana vrijednost EU-a koja je proizlazila iz Preporuke bila je to što je pitanje dugotrajne nezaposlenosti dobilo (istaknutije) mjesto u političkom programu te su pružene smjernice o mjerama. Jedna je organizacija civilnog društva tvrdila da bi Preporuka mogla sadržavati više minimalnih standarda za one države članice čiji su sustavi potpore slabo razvijeni. Međutim, svi su sugovornici dijelili mišljenje da bi hipotetsko stavljanje Preporuke izvan snage bilo negativno.
Ciljani razgovori provedeni u svrhu studija slučaja
U okviru vanjske popratne studije 10 za Hrvatsku, Finsku, Grčku, Irsku, Italiju, Njemačku, Rumunjsku i Slovačku provedeno je osam studija slučaja. Imenovani nacionalni stručnjaci prikupili su informacije u okviru terenskog rada te su one dopunjene ciljanim razgovorima s dionicima iz država članica. Na temelju rezultata provedeno je savjetovanje s nacionalnim kontaktnim točkama za dugotrajnu nezaposlenost. Za više informacija vidjeti Prilog 5: Studije slučaja.
Hrvatska
Prema sugovornicima s nacionalne razine preporuka je bila prijelomna točka za nacionalnu politiku, što je dovelo do promjena u zakonodavstvu i reorganizacije internih postupaka. Većina ih je smatrala da je to dodana vrijednost EU-a koja je proizlazila iz Preporuke. Međutim, njezina se djelotvornost razlikovala među predloženim mjerama. Poslodavci s kojima se razgovaralo imali su pozitivan stav o upotrebi financijske potpore, no općenito nisu bili zainteresirani za partnerstva povezana sa zapošljavanjem dugotrajno nezaposlenih osoba. Većina dionika smatrala je da troškovi provedbe Preporuke neće biti previsoki jer je većina mjera već uspostavljena, osobito u odnosu na pretpostavljenu korist Preporuke (smanjenje dugotrajne nezaposlenosti). Većina je uvidjela sinergije s nacionalnim politikama. Izraženo je zadovoljstvo u pogledu više uzajamnog učenja.
Finska
Relevantnost Preporuke nije visoko ocijenjena, osim u pogledu boljeg informiranja o mogućnostima koje se pružaju poslodavcima za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba. Ocijenjeno je da je u Finskoj djelotvornost Preporuke niska jer su sve predložene mjere već bile na snazi. Osoblje javne službe za zapošljavanje spomenulo je da su uvedene neke dodatne mjere u radu, ali ne kao rezultat Preporuke. Svi su elementi u skladu s finskom politikom zapošljavanja.
Njemačka
Preporuka se nije smatrala relevantnom za Njemačku jer nije pokrenula nikakve promjene u pogledu politike (sve su predložene mjere ili još naprednije već bile uvedene). Samo je polovina sugovornika s nacionalne razine bila upoznata s preporukom prije razgovora. Voditelji predmeta u javnim službama za zapošljavanje naveli su da bi trebala postojati veća sloboda u projektima ESF-a. Budući da nisu uvedene nikakve mjere, nije moguće procijeniti njihovu djelotvornost.
Grčka
Čini se da su mjere poduzete u okviru Programa financijske pomoći iz 2012. u skladu s politikama navedenima u Preporuci. Uključivale su restrukturiranje javnih službi za zapošljavanje modernizacijom, prekvalifikacijom osoblja radi pružanja više razine individualizirane usluge i uspostavom društvenih centara. Korisnici javnih službi za zapošljavanje bili su zadovoljni pruženim uslugama i upotrijebljenim pojedinačnim akcijskim planom. Savjetnici javnih službi za zapošljavanje naglasili su da je individualni pristup ključan i da bi provedba sporazuma o integriranju na tržište rada bila korisna. Poslodavci i udruge poslodavaca izrazili su nevoljkost da se koriste uslugama javnih službi za zapošljavanje zbog percipiranog birokratskog opterećenja ili nedostatka fleksibilnosti. Poduzeća su izrazila žaljenje što nisu bila uključena u izradu aktivne politike tržišta rada. Dionici su smatrali da sredstva ESF-a i razmjena znanja donose dodanu vrijednost EU-a. Na nacionalnoj i lokalnoj razini izražena je zabrinutost da su politike osmišljene „odozgo prema dolje”, bez mnogo ciljanih mjera.
Irska
Sugovornici su se složili da je Preporuka i dalje relevantna. Omogućila je bolje razumijevanje ciljne skupine i utvrđivanje ranjivih skupina među dugotrajno nezaposlenim osobama. Dionici s nacionalne razine naveli su da je potvrdila mjere poduzete prije Preporuke i dovela do veće suradnje i integriranijeg pristupa. To su potvrdili sugovornici s regionalne razine. Dionici su smatrali da je potpora za poslodavce ojačana. Nisu izvijestili o financijskim posljedicama Preporuke. Tvrdilo se da je Preporuka u skladu s drugim inicijativama EU-a. Definiranje zajedničkog cilja za različite institucije koje podupiru dugotrajno nezaposlene utvrđeno je kao dodana vrijednost EU-a. Dionici su predložili i više uzajamnog učenja među državama članicama.
Italija
Preporuka se smatrala relevantnom jer je pružala informacije o postojećim pitanjima i poslužila u izradi političkog programa za njihovo rješavanje. Međutim, tvrdilo se da je njezina djelotvornost niska. Sugovornici s lokalne razine u objema regijama tvrdili su da su informiranje skupine na koju se odnosi, a time i broj prijava pri javnim službama za zapošljavanje, ostali na niskoj razini. Na regionalnoj i lokalnoj razini smatralo se da se prilagođena služba za podršku razlikuje na različitim područjima 11 , a sugovornici s regionalne razine pripisali su to nedostatku osoblja. Sugovornici su istaknuli da je suradnja s drugim pružateljima usluga neformalna i nestrukturirana te da poslodavci imaju niske poticaje za izgradnju snažnih veza s javnim službama za zapošljavanje. Mjere utvrđene u Preporuci smatrale su se usklađenima s nacionalnim politikama o radu i borbi protiv siromaštva koje su uvedene od 2012. do 2018.
Rumunjska
Preporuka se smatrala relevantnom, posebno u pogledu pružanja potpore skupinama u najnepovoljnijem položaju na tržištu rada. Njezina je djelotvornost ocijenjena visokom. Sugovornici s lokalne razine naveli su da, iako se radi na uspostavljanju jedinstvene kontaktne točke (SPOC), ona još nije u funkciji. Jedan je poslodavac kao važnu izdvojio potporu nakon zapošljavanja koju nude službe za zapošljavanje. Oni koje rade s dugotrajno nezaposlenim osobama napomenuli su da su usluge mirenja bile djelotvorne. Dionici su izjavili da su zahvaljujući Preporuci klijenti dobili pristup boljoj potpori. Smatralo se da je došlo do povećanja učinkovitosti zbog bolje koordinacije usluga uklanjanjem suvišnih postupaka, boljih povratnih informacija i povećanog zadovoljstva klijenata. Uočeno je usklađivanje s Garancijom za mlade, ali ne i s drugim inicijativama politike EU-a u Rumunjskoj. Dodana vrijednost EU-a bila je mobilizacija nacionalnih nastojanja za potporu dugotrajno nezaposlenim pojedincima.
Slovačka
Osim mjere povezane s prijavom, sve su mjere predložene u Preporuci bile relevantne za Slovačku i smatrale su se djelotvornima. Prema mišljenju osoblja javne službe za zapošljavanje, najdjelotvornije je bilo skraćivanje razdoblja aktivacije s 24 na 18 mjeseci, iako to nisu potvrdili klijenti službi za zapošljavanje. Sugovornici su izjavili da su postojeće mjere za prijavu tražitelja zaposlenja dodatno razrađene. Poduzete su mjere kako bi se uvela jedinstvena kontaktna točka (SPOC), ali oprečna su mišljenja klijenata i službenika javne službe za zapošljavanje o njezinoj djelotvornosti. Poslodavci i udruge poslodavaca zadovoljni su uslugama. Smatralo se da je Preporuka u skladu s nacionalnim politikama i da je poslužila u široj provedbi tih politika.