This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52019PC0564
Proposal for a REGULATION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL amending Regulation (EU) 2016/1139 as regards the introduction of capacity limits for Eastern Baltic cod, data collection and control measures in the Baltic Sea, and Regulation (EU) No 508/2014 as regards permanent cessation for fleets fishing for Eastern Baltic cod
Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1139 u pogledu uvođenja ograničenja kapaciteta za bakalar u istočnom Baltiku, prikupljanja podataka i kontrolnih mjera u Baltičkom moru te Uredbe (EU) br. 508/2014 u pogledu trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti za flote koje love bakalar u istočnom Baltiku
Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1139 u pogledu uvođenja ograničenja kapaciteta za bakalar u istočnom Baltiku, prikupljanja podataka i kontrolnih mjera u Baltičkom moru te Uredbe (EU) br. 508/2014 u pogledu trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti za flote koje love bakalar u istočnom Baltiku
COM/2019/564 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 31.10.2019.
COM(2019) 564 final
2019/0246(COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1139 u pogledu uvođenja ograničenja kapaciteta za bakalar u istočnom Baltiku, prikupljanja podataka i kontrolnih mjera u Baltičkom moru te Uredbe (EU) br. 508/2014 u pogledu trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti za flote koje love bakalar u istočnom Baltiku
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Ekosustav u Baltičkome moru već je desetljećima u nestabilnom stanju. Međutim, znanstvenici su tek 2019. upozorili da okolišni uvjeti imaju znatno veći utjecaj na bakalar u istočnom Baltiku nego što je to ranije bilo procijenjeno. Stanje ekosustava sada uzrokuje nagli pad količine bakalara u istočnom Baltiku. Radi se o situaciji bez presedana jer stok bakalara u istočnom Baltiku jedini je stok u europskim vodama za koji ICES procjenjuje da ima prirodnu smrtnost zbog pritisaka povezanih s okolišem oko tri puta veću od smrtnosti zbog ribolova. Ni jedan drugi riblji stok u europskim vodama nije u takvoj situaciji. Oporavak stoka bakalara u istočnom Baltiku ne očekuje se prije 2024., čak ni uz potpuni prestanak ribolova.
S obzirom na tu situaciju Komisija je, na temelju najboljih dostupnih znanstvenih mišljenja i u skladu s pravilima zajedničke ribarstvene politike i višegodišnjim planom za Baltičko more (dalje u tekstu: „višegodišnji plan za Baltik”), u srpnju 2019. donijela prve hitne mjere kojima se ribolov bakalara na istočnom Baltiku zabranjuje do kraja godine; i nadalje, Vijeće je u listopadu 2019. donijelo odluku o neophodnim i dosad nezabilježenim ribolovnim ograničenjima za 2020. Unatoč tome, oporavak se ne može očekivati još nekoliko godina. Te izvanredne mjere stoga će dovesti do viška kapaciteta flote i do ozbiljnih štetnih socioekonomskih posljedica za time pogođene obalne zajednice i poduzeća koja se bave ribolovom. Sektor ribarstva ključna je sastavnica gospodarskog života brojnih obalnih regija uz Baltičko more. Međutim, iskorištenost kvote za bakalar u istočnom Baltiku već je godinama relativno niska (ispod 60 %); iskorištenost je 2018. iznosila samo 40 %, a 2019. čak i manje, sve do sredine srpnja kada su se počele primjenjivati Komisijine hitne mjere (19 %). Relativno niska iskorištenost kvote već 2018. vjerojatno je bila prvi znak loše okolišne situacije i njezina velikog utjecaja na bakalar u istočnom Baltiku.
Komisijina analiza pokazuje da segmenti flote s najvećom ovisnošću o istočnobaltičkom bakalaru obuhvaćaju više od 300 plovila, uglavnom koćarice i plovila s mrežama u Litvi, Latviji i Poljskoj te u manjoj mjeri u Danskoj. Od toga se samo manji dio čini dovoljno otpornim da preživi kratkoročnu, ali ne i srednjoročnu odnosno dugoročnu zabranu ribolova. Ostatak je ili već u lošem stanju, koje će se još pogoršati zbog zabrane ribolova, ili će se suočiti s potpunom erozijom profitabilnosti. Ti su segmenti flote od velike socioekonomske važnosti i čine otprilike između 20 % i 50 % nacionalnih flota u Litvi, Latviji i Poljskoj, izraženo u ekvivalentima punog radnog vremena. S obzirom na potpunu zabranu usmjerenog ribolova bakalara na istočnom Baltiku i znatno smanjenje za ostale stokove dogovoreno u je Vijeću 14. i 15. listopada 2019., plovila i segmenti flote koji su najviše pogođeni zabranom ciljanog ribolova bakalara na istočnom Baltiku neće svi moći preusmjeriti svoje ribolovne aktivnosti na druge vrste. Zabrana će imati znatne posljedice za flote za ribolov bakalara na istočnom Baltiku i vrlo se negativno odraziti na određene regije i obalne zajednice. Na temelju toga i uzimajući u obzir tekuće razgovore s državama članicama o snažnom negativnom utjecaju te situacije na sektor ribarstva i činjenicu da dionici ne mogu sami ublažiti te nepovoljne posljedice, Komisija je zaključila da su za sektor ribarstva neophodne izvanredne mjere. Izvanredne mjere sastoje se od uvođenja gornje granice kapaciteta za države članice na Baltičkome moru čije su flote pogođene nepovoljnom situacijom istočnobaltičkog bakalara i uvođenja režima smanjenja kapaciteta za flote koje su prije lovile bakalar na istočnom Baltiku.
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (dalje u tekstu „EFPR”) uspostavljen Uredbom (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća fond je za pomorsku i ribarstvenu politiku EU-a za razdoblje 2014. – 2020. Riječ je o jednom od pet europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova koji se međusobno nadopunjuju i kojima se u Europi nastoji promicati rast i oporavak utemeljen na zapošljavanju. Fond služi za pomoć ribarima pri prijelazu na održivo ribarstvo, podupiranje obalnih zajednica u diversifikaciji gospodarstva i financiranje projekata kojima se otvaraju nova radna mjesta i poboljšava kvaliteta života na europskim obalama.
Iz tog bi se fonda stoga državama članicama pogođenima izvanrednom situacijom istočnobaltičkog bakalara trebala pružiti mogućnost dodjele financijske potpore za postizanje i održavanje ravnoteže između kapaciteta flote i ribolovnih mogućnosti tako da financijska potpora za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti uništenjem ribolovnih plovila bude prihvatljiva u okviru EFPR-a za razdoblje 2014. – 2020. Ta se potpora dodjeljivala do kraja 2017. (i nedavno je uvrštena u višegodišnji plan za zapadno Sredozemno more). Uvođenje povlačenja iz ribolova uništenjem ribolovnih plovila nepredviđena je mjera koja je uvedena kao odgovor na izuzetnu situaciju bakalara u istočnom Baltiku. Fond bi stoga trebao omogućiti dodatnu fleksibilnost u toj izuzetnoj situaciji tako što bi istim državama članicama omogućio da, svaka unutar svoje financijske omotnice, raspoloživa odobrena sredstva za skladištenje i integriranu pomorsku politiku preusmjere prema trajnom prestanku ribolovnih aktivnosti kako bi se pojačala potpora za uništenje plovila, a bez negativnog utjecaja na ostale ciljeve ZRP-a i provedbu EFPR-a. Stoga je cilj ovog prijedloga održivo upravljanje ribljim stokovima u Baltičkome moru smanjenjem suvišnih kapaciteta flote za ribolov bakalara na istočnom Baltiku.
Osim toga, države članice i Komisija dijele stajalište da je potrebno hitno djelovati kako bi se uklonili temeljni uzroci te kritične ekološke i društvene situacije. To podrazumijeva odlučnije suočavanje s ključnim pritiscima povezanima s okolišem na području Baltičkog mora koji sprječavaju oporavak istočnobaltičkog bakalara te smanjenje strukturne neravnoteže kapaciteta flota koje su prije bile usmjerene na ribolov bakalara na istočnom Baltiku. Ovim se prijedlogom stoga uvodi mogućnost pružanja javne potpore za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti u obliku uništenja ribarskih plovila za ribare i gospodarske subjekte koji znatno ovise o ribolovu bakalara na istočnom Baltiku te na koje utječe zabrana ribolova bakalara na istočnom Baltiku.
Kako bi se osigurala dosljednost strukturne prilagodbe flote na Baltičkom moru s ciljevima očuvanja utvrđenima u višegodišnjem planu upravljanja, potpora za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti uništenjem ribolovnih plovila koja znatno ovise o bakalaru u istočnom Baltiku trebala bi biti strogo uvjetovana i povezana s postizanjem ciljeva prilagodbe i alatima definiranima u akcijskim planovima za neuravnotežene segmente.
Naposljetku, trebalo bi uvesti dodatne kontrolne mjere i poboljšati prikupljanje relevantnih podataka.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području
Prijedlog je u skladu s Komisijinim prijedlogom za sljedeći EFPR i s posljednjim višegodišnjim planom.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Potpora za uništenje plovila na Baltičkome moru trenutačno nije prihvatljiva za sufinanciranje u okviru postojeće uredbe o EFPR-u, ali je potrebna za učinkovitu provedbu najnovijeg višegodišnjeg plana.
Uz to, potpora za trajni prestanak aktivnosti uništenjem plovila dodjeljivala se u okviru EFPR-a do kraja 2017. Potpora je nedavno uvedena za zapadno Sredozemno more (Uredba 2019/1022). Uz to, u Prijedlog Komisije za EFPR za razdoblje 2021. – 2027. ponovno je uključena potpora za trajni prestanak aktivnosti uništenjem plovila.
Naposljetku, potpora za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti u Baltičkome moru već je odobrena u okviru važeće uredbe operativnim programima EFPR-a ((COM C(2019)6496).
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Prijedlog je u isključivoj nadležnosti Unije kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točki (d) UFEU-a. Stoga se načelo supsidijarnosti ne primjenjuje.
•Proporcionalnost
Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti iz sljedećih razloga:
Zajednička ribarstvena politika jedna od zajedničkih politika. Jedan je od njezinih ciljeva osigurati dugoročnu ekološku održivost ribolovnih aktivnosti, ali i ostvariti gospodarske i društvene koristi te koristi za zapošljavanje. Na temelju najboljih dostupnih znanstvenih mišljenja Unija je donijela odluku o potrebnim, ali dosad nezabilježenim ribolovnim ograničenjima. To će dovesti do viška kapaciteta flote i do ozbiljnih štetnih socioekonomskih posljedica za obalne zajednice i poduzeća koja se bave ribolovom. Otvaranje mogućnosti prijave za financijsku potporu za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti uništenjem plovila doprinijet će ublažavanju tih nepovoljnih socioekonomskih posljedica uz istodobno smanjenje kapaciteta flote i povezanog ribolovnog pritiska na stok bakalara u istočnom Baltiku.
•Odabir instrumenta
Predloženi instrument: izmjena Uredbe.
Riječ je o prijedlogu za upravljanje ribarstvom koji se temelji na članku 43. stavku 2. UFEU-a.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Nije primjenjivo zbog iznimne prirode događaja zbog kojeg se donosi ovaj Prijedlog.
•Savjetovanja s dionicima
U kontekstu pripreme i pregovora o odgovarajućoj uredbi, provedeno je savjetovanje s državama članicama i relevantnim dionicima, prije svega Savjetodavnim vijećem za Baltičko more, o ribolovnim mogućnostima za Baltičko more za 2020. Brojni dionici u ribarstvu i predstavnici država članica upozorili su na izazove koji proizlaze iz suvišnih kapaciteta flote i na ozbiljne štetne socioekonomske posljedice za pogođene obalne zajednice i poduzeća koja se bave ribolovom. Svi gospodarski subjekti, dionici i države članice o kojima se radi naglasili su potrebu za strukturnim rješavanjem situacije suvišnih flota pružanjem financijske potpore za postizanje i održavanje ravnoteže između kapaciteta flote i ribolovnih mogućnosti. U tu su svrhu zatražili da financijska potpora Europske unije za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti uništenjem ribarskih plovila bude prihvatljiva u okviru EFPR-a za razdoblje 2014. – 2020.
•Prikupljanje i primjena stručnih znanja
Unija svake godine od Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) traži znanstveno mišljenje o stanju važnih ribljih stokova u Baltičkome moru. Iz mišljenja ICES-a vidljivo je da će naglo smanjenje količine bakalara u istočnom Baltiku vjerojatno ostati problem u narednim godinama.
•Procjena učinka
Provedena je procjena učinka prijedloga Komisije o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo za razdoblje 2021. – 2027. U njoj su utvrđeni i objašnjeni glavni izazovi i problemi koje treba obuhvatiti budućim programom na temelju nalaza i evaluacija prethodnih programskih razdoblja, novih političkih prioriteta i novih problema za koje je potrebno djelovanje Unije. Zaključeno je da politika mora biti usmjerenija kako bi se na bolji način pristupilo rješavanju problema viška kapaciteta i prelova u onim segmentima ribarskih flota EU-a koje i dalje love stokove na neodrživim razinama. Komisija stoga predlaže potporu za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti za sljedeće programsko razdoblje EFPR-a pod strogim uvjetima kako bi se osigurala usmjerenost te potpore na postizanje ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i dostupnih ribolovnih mogućnosti. Suzakonodavci trenutačno raspravljaju o tom prijedlogu. S obzirom na iznimnu situaciju bakalara u istočnome Baltiku i ribolova ovisnog o tom stoku, opcija politike trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti uništenjem ribolovnih plovila stoga je najbolja opcija. Nisu dostupne materijalno i pravno različite mogućnosti politike osim one koja je predložena.
•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje
Nije primjenjivo.
•Temeljna prava
Ovim se Prijedlogom ne utječe na zaštitu temeljnih prava.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Predlaže se da potpora za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti uništenjem ribolovnih plovila bude prihvatljiva u okviru trenutačnog EFPR-a. S tim povezana sredstva EU-a dodjeljuju se u skladu s operativnim programima EFPR-a za razdoblje 2014. – 2020. i odgovarajućim financijskim sredstvima EFPR-a dodijeljenima državama članicama.
Predložena izmjena ne obuhvaća izmjene godišnjih gornjih granica za preuzete obveze i plaćanja iz višegodišnjeg financijskog okvira, koje su utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1311/2013 1 . Prijedlog se može sastojati od pojačanog financiranja na početku proračunskog razdoblja odobrenim sredstvima za plaćanje te ne utječe na proračun za programsko razdoblje.
5.OSTALI DIJELOVI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Nije primjenjivo.
2019/0246 (COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1139 u pogledu uvođenja ograničenja kapaciteta za bakalar u istočnom Baltiku, prikupljanja podataka i kontrolnih mjera u Baltičkom moru te Uredbe (EU) br. 508/2014 u pogledu trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti za flote koje love bakalar u istočnom Baltiku
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom 2 ,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Članak 3. stavak 3. Uredbe (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća 3 obvezuje na provedbu pristupa upravljanju ribarstvom temeljenog na ekosustavu kako bi se negativni utjecaji ribarskih aktivnosti na morski ekološki sustav sveli na najmanju mjeru. Plan mora biti u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša, konkretno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 4 .
(2)Prema znanstvenoj procjeni Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) mnoge vrste i staništa Baltičkog mora nisu u dobrom stanju. Godišnji unos hranjivih tvari i dalje premašuje regionalno dogovorene ciljeve za područje središnjeg Baltičkog mora, Arhipelaško more i Finski zaljev. Koncentracije hranjivih tvari i dalje su relativno visoke a opseg dubokomorskih područja s nedovoljnom količinom kisika ili bez njega velik. Razine kontaminanata i dalje su povećane u usporedbi s većinom europskih mora. Ta ekološka situacija utječe na funkcioniranje prehrambene mreže, smanjuje izdržljivost i otpornost na daljnje promjene u okolišu te smanjuje izglede za socioekonomske koristi, uključujući ribolovne mogućnosti.
(3)Sve lošije stanje stoka bakalara u istočnom Baltiku (Gadus morhua) povezano je s tom situacijom. Prema mišljenju ICES-a, stok ima neodrživo nisku biomasu zbog sve manje regrutacije, okolišnih čimbenika i promjena u ekosustavu, što u kombinaciji dovodi do visoke prirodne smrtnosti (otprilike tri puta veća od ribolovne smrtnosti) i prekomjerne ribolovne smrtnosti s obzirom na status stoka. Biomasa bakalara komercijalne veličine trenutačno je na najnižoj razini zabilježenoj od 1950-ih. Nadalje, prema procjeni ICES-a biomasa stoka u mrijestu srednjoročno (2024.) će ostati ispod referentne točke održivosti čak i uz potpuni prestanak ribolova. ICES stoga u svojim savjetima o stokovima za 2020. preporučuje prestanak ribolova.
(4)U višegodišnjem planu za Baltik utvrđeno je da se, ako znanstveno mišljenje pokazuje da je neki stok u opasnosti, moraju poduzeti zaštitne mjere, uključujući smanjenje ribolovnih mogućnosti i posebne mjere očuvanja, te da bi te mjere trebalo dopuniti svim drugim odgovarajućim mjerama. Korektivne mjere mogu uključivati obustavu ciljanog ribolova za dotični stok i odgovarajuće smanjenje ribolovnih mogućnosti. U skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/1139, izbor mjera provodi se u skladu s prirodom, ozbiljnošću, trajanjem i ponavljanjem stanja.
(5)Na temelju procjene stoka bakalara u istočnom Baltiku Komisija je donijela Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2019/1248 5 , kojom se do 31. prosinca 2019. zabranjuje ribolov bakalara u pododjeljcima ICES-a 24 – 26.
(6)Vijeće je 15. listopada 2019. donijelo politički dogovor o ribolovnim mogućnostima za 2020. u Baltičkom moru. Taj dogovor uključuje nužno i dosad nezabilježeno smanjenje ribolovnih mogućnosti za bakalar u istočnom Baltiku od 92 % za 2020. u odnosu na 2019. te ograničavanje uporabe tog TAC-a samo na usputne ulove. Stoga nije dopušten ciljani ribolov tog stoka. Budući da je u podzoni ICES-a 24 prisutan uglavnom bakalar iz istočnog Baltika, upotreba TAC-a za bakalar iz zapadnog Baltika u podzoni 24 također je ograničena na usputni ulov bakalara iz istočnog Baltika.
(7)Ribolovne flote koje su do sada ovisile o bakalaru u istočnom Baltiku nemaju mogućnost loviti druge stokove kao alternativu. Procjenjuje se da bi nadoknađivanje ekonomskih gubitaka uzrokovanih zabranom ribolova bakalara u istočnom Baltiku zahtijevalo dodatne ulove alternativnih vrsta od oko 20 000 tona. Međutim, Vijeće je dogovorilo i znatna smanjenja za ostale stokove, prije svega smanjenje od 65 % za stok haringe u zapadnom Baltiku, 60 % za bakalara u zapadnom Baltiku, 32 % za iverka zlatopjega, 27 % za haringu u Botničkom zaljevu i 22 % za papalinu.
(8)Komisijina analiza pokazuje da segmenti flote s najvećom ovisnošću o bakalaru u istočnom Baltiku obuhvaćaju više od 300 plovila, uglavnom koćarice i plovila s mrežama u Litvi, Latviji i Poljskoj te u manjoj mjeri u Danskoj. Ti su segmenti flote od velike socioekonomske važnosti i čine otprilike između 20 % i 50 % nacionalnih flota u Litvi, Latviji i Poljskoj, izraženo u ekvivalentima punog radnog vremena. Samo se manji dio čini dovoljno otpornim da preživi kratkoročnu, ali ne i srednjoročnu odnosno dugoročnu zabranu. Ostatak je ili već u lošem stanju, koje će se još pogoršati zbog zabrane ribolova, ili će se suočiti s potpunom erozijom profitabilnosti. Naime, iskorištenost kvote za bakalar u istočnom Baltiku već je dugi niz godina ispod 60 %, u 2018. je pala na 40 % a u 2019. je do početka hitnih mjera Komisije sredinom srpnja bila još i niža (19 %), što odražava biološki problem s tim ribolovom. S obzirom na to da se za bakalar u istočnom Baltiku ne očekuje oporavak do zdravih razina čak ni srednjoročno, dugotrajna strukturna neravnoteža tih segmenata flote bit će trajna, što opravdava restrukturiranje flote.
(9)Restrukturiranje flote treba se provesti u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 6 , kojim se od država članica zahtijeva da postupno donose mjere za prilagodbu ribolovnog kapaciteta svojih flota svojim ribolovnim mogućnostima, uzimajući u obzir trendove i na temelju najboljeg znanstvenog savjeta, s ciljem postizanja stabilne i trajne ravnoteže među njima. Kako bi se postigao taj cilj, države članice do 31. svibnja svake godine šalju Komisiji izvješće o ravnoteži između ribolovnih kapaciteta njihovih flota i njihovih ribolovnih mogućnosti. Ako procjena jasno pokaže da ribolovni kapacitet i ribolovne mogućnosti nisu učinkovito uravnoteženi, država članica priprema i uključuje u svoje izvješće akcijski plan za svaki segment flote u kojemu se pojavljuje prekomjerni kapacitet. S obzirom na to da je savjet ICES-a o pogoršanju stanja bakalara u istočnom Baltiku objavljen 29. svibnja 2019., u postojećim izvješćima o ravnoteži između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti nije bilo moguće uzeti u obzir te nove podatke o teškom stanju bakalara u istočnom Baltiku i posljedičnoj prekapacitiranosti u flotama koje su ciljano lovile taj stok. Države članice trebale bi tematizirati taj višak kapaciteta u sljedećim izvješćima o ravnoteži između flota i ribolovnih mogućnosti što je prije moguće, a najkasnije do 31. svibnja 2020.
(10)U svojoj političkoj deklaraciji od 15. listopada 2019. pogođene države članice izjavljuju da će, ako je potrebno smanjenje kapaciteta flote i prevladavanje štetnih socioekonomskih posljedica propadanja ribarstva, Komisiji predstaviti akcijski plan u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Države članice također priznaju da je, s obzirom na potrebu smanjenja kapaciteta flote, važno izbjeći javne potpore za ulaganja u dodatne ribolovne kapacitete.
(11)Prema mišljenju ICES-a objavljenom 29. svibnja 2019., otprilike 70 % iskrcaja bakalara u podzonama 24 – 28 ulovljeno je koćaricama s ugrađenim izlaznim okom BACOMA od 120 mm ili T90, a 15 % iskrcaja bakalara ulovljeno je mrežama stajaćicama veličine oka mrežnog tega od 110 mm do 156 mm. Općenito se smatra da ti metieri ciljaju na bakalar te je najmanja veličina oka mrežnog tega za njih utvrđena u Uredbi (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća 7 . Udjeli ostalih metiera s popisa15 najznačajnijih u pogledu količine iskrcaja bakalara bili su manji od 5 % ukupnog iskrcaja bakalara. Važno je osigurati da se razine kapaciteta flota za ribolov bakalara u istočnom Baltiku ne povećaju te da trajni prestanak ribolovnih aktivnosti postignut s pomoću javnih sredstava dovede do učinkovitog smanjenja kapaciteta flote. U cilju obnove stoka bakalara u istočnom Baltiku kapacitete tih dvaju segmenata flote trebalo bi ograničiti na kapacitet plovila aktivnih u godinama neposredno prije primjene hitnih mjera, tj. u 2017. i 2018., odnosno smanjiti kad se s plovila povuku s pomoću javne potpore.
(12)Gornje granice kapaciteta za stok bakalara u istočnom Baltiku trebale bi se primjenjivati dodatno uz mjere utvrđene u članku 22. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Tim bi se gornjim granicama kapacitet trebao ograničiti na najnoviju razinu kapaciteta aktivnih plovila, isključujući ona koja su u prethodnim godinama povučena bez javne potpore. Osim toga njima bi se trebalo osigurati da se plovila iz drugih segmenata flote ne mogu prebaciti u segment koji lovi bakalar na istočnom Baltiku. Kako bi se zajamčilo poštovanje gornjih granica kapaciteta, države članice trebale bi izvijestiti Komisiju o početnoj gornjoj granici i svim eventualnim izmjenama te gornje granice.
(13)S obzirom na ozbiljno stanje stokova bakalara u istočnom Baltiku, trebalo bi uvesti dodatne mjere za kontrolu ribolovnih aktivnosti usmjerenih na bakalar u istočnom Baltiku. Granična količina iznad koje je ribarsko plovilo dužno iskrcati svoj ulov na određenom mjestu trebala bi biti smanjena na 250 kg. Nadalje, zapovjednici ribarskih plovila koja imaju kvote za bakalar i love na područjima gdje je istočnobaltički bakalar prisutan moraju omogućiti nadzornim tijelima države članice kontrolu njihove ribolovne aktivnosti u bilo kojem trenutku.
(14)ICES je objavio analitičku procjenu bakalara u istočnom Baltiku, ali u tom izvješću, zbog nedostatka potrebnih podataka, nedostaju rasponi ribolovne smrtnosti i razne referentne točke. Stoga je potrebno poboljšati prikupljanje podataka tako što će se osigurati da na plovilima koja love bakalar na istočnom Baltiku prisutnost promatrača na moru iznosi najmanje 20 %.
(15)Europski fond za pomorstvo i ribarstvo („EFPR”), osnovan Uredbom (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 8 , odredio je, kao instrument za smanjenje utvrđenog strukturnog viška kapaciteta, trajni prestanak ribolovnih aktivnosti do 31. prosinca 2017. Ako su države članice utvrdile strukturnu neravnotežu, akcijski plan koji je iz toga proizišao na temelju članka 22. Uredbe (EU) br. 1380/2013 omogućio im je uvođenje trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti kao način postizanja ciljeva akcijskog plana.
(16)Kako bi se ublažili nepovoljni ekonomski učinci uzrokovani izuzetnom i trajnom okolišnom situacijom u Baltičkom moru i iz toga proizašlim znatnim smanjenjima ribolovnih mogućnosti te s obzirom na posebne mjere predviđene u višegodišnjem planu za Baltičko more, javna potpora za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti uništenjem ribarskih plovila trebala bi državama članicama omogućiti da ispune ciljeve iz svojih akcijskih planova u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i smanje sve utvrđene strukturne neravnoteže u segmentima ribolova obuhvaćenima višegodišnjim planom za Baltičko more. Uredbu (EU) br. 508/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti kako bi se ponovno uvela potpora za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti za plovila koja u znatnoj mjeri ovise o bakalaru u istočnom Baltiku.
(17)Kako bi se osigurala dosljednost strukturne prilagodbe flote na Baltičkom moru s ciljevima očuvanja utvrđenima u višegodišnjem planu upravljanja, potpora za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti uništenjem ribarskih plovila koja u znatnoj mjeri ovise o bakalaru u istočnom Baltiku trebala bi biti strogo uvjetovana i povezana s postizanjem ciljeva prilagodbe i instrumentima definiranima u akcijskim planovima za neuravnotežene segmente.
(18)S obzirom na krhki ekosustav u Baltičkome moru, potpora za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti ne bi se trebala odobravati za prilagodbu ribarskih plovila za druge aktivnosti osim komercijalnog ribolova, primjerice za rekreativni ribolov, koje bi mogle imati štetan utjecaj na ekosustav. Stoga bi takvu potporu trebalo odobravati samo za uništenje ribarskih plovila.
(19)Uvođenje potpore za uništenje izvanredna je mjera uvedena kao odgovor na izvanrednu situaciju. Komisija ne može osigurati dodatna javna sredstva za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti koja nadilaze omotnicu EFPR-a dogovorenu za svaku državu članicu. Međutim, dodatna fleksibilnost u okviru omotnice EFPR-a dogovorene za svaku državu članicu omogućila bi baltičkim državama članicama koje su trajni prestanak utvrdile kao instrument za smanjenje strukturnog viška kapaciteta svojih flota za ribolov bakalara na istočnom Baltiku da se suoče s izvanrednom situacijom bez ugrožavanja drugih važnih prioriteta EFPR-a, posebno onih koje se odnose na održivi razvoj ribarstva, akvakulture i ribarstvenih područja navedenih u članku 13. stavku 2. Uredbe (EU) br. 508/2014. Reprogramiranje kategorija iz članka 13. stavaka 6. i 7. Uredbe (EU) br. 508/2014 za trajni prestanak smatra se učinkovitim omogućavanjem takve fleksibilnosti.
(20)U članku 22. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 navedeno je da se ribolovni kapacitet koji odgovara ribarskim plovilima povučenima korištenjem javne pomoći ne smije nadomjestiti. Nadalje, u skladu s člankom 23. stavkom 1. te Uredbe, ulazak novog kapaciteta u flotu, bez javne potpore, kompenzira se prethodnim povlačenjem kapaciteta, bez javne potpore, najmanje istog iznosa.
(21)S obzirom na lošu gospodarsku situaciju ribarskih plovila Unije koja u znatnoj mjeri ovise o bakalaru u istočnom Baltiku i potrebu da potpora bude dostupna u okviru EFPR-a za trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti tih plovila, smatralo se primjerenim predvidjeti iznimku od razdoblja od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1. o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, koji je priložen UEU-u, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjena Uredbe (EU) 2016/1139
Uredba (EU) 2016/1139 mijenja se kako slijedi:
1.Umeće se sljedeće poglavlje VI.A:
POGLAVLJE VI.A
Gornje granice kapaciteta
Članak 8.a
Smanjenje kapaciteta za bakalar u istočnom Baltiku
1.Ukupni kapacitet svake države članice za plovila koja obavljaju ribolov u podzonama ICES-a 24 – 32 opremljena kategorijama alata navedenima u stavku 2. ne smije premašiti kapacitet plovilâ koja su na dan [...] 9 bila u registru ribarske flote Unije a bila su aktivna u 2017. i 2018. u tim podzonama i za tu državu članicu. Države članice obavješćuju Komisiju o kapacitetima i njihovim izračunima najkasnije do [...] 10 .
2.Stavak 1. primjenjuje se na plovila opremljena sljedećim kategorijama alata:
(a)povlačni alat veličine oka mrežnog tega od najmanje 120 mm izrađenog od T90 ili od najmanje 105 mm s ugrađenim izlaznim okom BACOMA od 120 mm.
(b)statične mreže veličine oka mrežnog tega od najmanje 110 mm, a najviše 156 mm.
3.Ukupni kapacitet države članice koja provodi mjere trajnog prestanka u skladu s člankom 34. stavkom 4. točkom (b) Uredbe br. 508/2014 smanjuje se za kapacitet plovila koja su povučena uz pomoć javne potpore u skladu s postupkom iz članka 22. stavka 4. Uredbe br. 1380/2013.
4.Države članice izvješćuju Komisiju o svakom smanjenju ukupnog kapaciteta u izvješćima koja se podnose u skladu s člankom 22. stavkom 4. te uredbe.”
2.U članku 14. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
„(a) 250 kilograma bakalara;”.
3.Dodaje se sljedeći članak 14.a:
„Članak 14.a
Kontrola ulova bakalara
Zapovjednici ribarskih plovila kojima su dodijeljene ribolovne mogućnosti za bakalar u Baltičkom moru, a obavljaju ribolov u podzoni ICES-a 24 na područjima udaljenima više od šest nautičkih milja od polaznih crta ili u podzonama 25 – 32 omogućuju nadzornim tijelima države članice kontrolu svoje ribolovne aktivnosti u bilo kojem trenutku. U tu svrhu ta ribarska plovila moraju biti opremljena sustavom za praćenje plovila (VMS) ili drugim ekvivalentnim elektroničkim sustavom za praćenje koji je certificiralo kontrolno tijelo.”
4.Umeće se sljedeće poglavlje:
„POGLAVLJE VIII.A
PRIKUPLJANJE PODATAKA
Članak 14.b
Prisutnost promatrača
Na plovilima Unije kojima su dodijeljene ribolovne mogućnosti za bakalar u podzonama ICES-a 24 – 32 prisutnost promatrača na moru iznosi najmanje 20 %”.
Članak 2.
Izmjena Uredbe (EU) 508/2014
Uredba (EU) 508/2014 mijenja se kako slijedi:
1.U članku 13. dodaje se sljedeći stavak:
„10. Države članice imaju mogućnost, u cilju potpore mjerama iz članka 34. stavka 4. točke (b), premašiti iznos utvrđen u stavku 2. i ići ispod iznosa utvrđenih u stavcima 6. i 7.”.
2.Članak 34. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
„4. Potpora iz ovog članka može se dodijeliti do 31. prosinca 2017., osim ako se ne donesu mjere trajnog prestanka kako bi se ostvarili ciljevi sljedećih višegodišnjih planova:
(a)višegodišnji plan za očuvanje i održivo iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru utvrđen Uredbom (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća *;
(b)višegodišnji plan za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkome moru i ribarstvo koje iskorištava te stokove, utvrđen Uredbom (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća*, za plovila u okviru ukupnog ograničenja kapaciteta za bakalara u istočnom Baltiku kako je utvrđeno u članku 8.a stavku 2. Uredbe (EU) br. 2016/1139.”
_______________________________________________________________
* Uredba (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru i izmjeni Uredbe (EU) br. 508/2014, (SL L 172, 26.6.2019., str. 1.)
* Uredba (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2187/2005 i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1098/2007 (SL L 191, 15.7.2016., str. 1.).
3.Članak 34. (4.a) zamjenjuje se sljedećim:
„4.a Rashodi koji se odnose na mjere trajnog prestanka donesene radi postizanja ciljeva Uredbe (EU) 2019/1022 prihvatljivi su od 16. srpnja 2019.
Rashodi koji se odnose na mjere trajnog prestanka donesene radi postizanja ciljeva Uredbe (EU) 2016/1139, posebno njezina članka 8.a., prihvatljivi su za potporu iz EFPR-a od [... ] 11 .”.
4.U članku 34. dodaju se sljedeći stavci:
„4b. Potpora iz stavka 4. točke(b) ne dodjeljuje se ako procjena ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti u zadnjem izvješću iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za segment flote kojem pripadaju dotična ribarska plovila nije izrađena na temelju bioloških i gospodarskih pokazatelja te pokazatelja o upotrebi plovila utvrđenih u zajedničkim smjernicama iz te uredbe.
4c. Potpora iz stavka 4. točke (b) dodjeljuje se samo ako su ciljevi prilagodbe i instrumenti utvrđeni u skladu s člankom 22. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za segmente flote koji obuhvaćaju plovila iz članka 8.a stavka 2. Uredbe (EU) br. 2016/1139 te ako se ti ciljevi i alati odnose na trajno povlačenje ribolovnog kapaciteta.”
5.Članak 34. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:
„6. Odstupajući od stavka 1., potpora se može odobriti za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti bez uništavanja, pod uvjetom da se plovila prilagođavaju za aktivnosti koje ne uključuju komercijalni ribolov. To se odstupanje ne primjenjuje na potporu dodijeljenu u skladu sa stavkom 4. točkom (b).”.
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik