52018PC0646

Predloženim izmjenama članka 8. stavka 1. točke (l) naglašava se posebna važnost djelovanja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u vezi s borbom protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Predloženim novim člankom 9.a propisuju se ojačani instrumenti koji Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo omogućuju promicanje dosljednog, sustavnog i učinkovitog djelovanja u području sprečavanja i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma u financijskom sustavu Unije.

Konkretno, u tom članku Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ovlašćuje se za prikupljanje informacija koje se odnose na nedostatke utvrđene u procesima i postupcima, upravljanju, poslovnom modelu i aktivnostima financijskih institucija u cilju sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma te mjere koje donesu nadležna tijela i stavljanje, prema potrebi, tih informacija na raspolaganje relevantnim nadležnim tijelima. U njemu se naglašava i važnost provedbe procjene aktivnosti nadležnih tijela te postupaka procjene rizika za testiranje strategija i resursa nadležnih tijela u vezi s rizicima od pranja novca i financiranja terorizma. Predloženim člankom predviđa se i da Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ima ulogu i u uspostavi suradnje i povezanosti s relevantnim nadzornim tijelima za sprečavanje pranja novca iz trećih zemalja radi bolje koordinacije djelovanja na razini Unije u bitnim slučajevima pranja novca ili financiranja terorizma koji uključuju treće zemlje.

Naposljetku, predloženim člankom predviđa se da se pitanja koordinacije i suradnje koja se odnose na sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma rješavaju posredstvom Odbora za sprečavanje pranja novca koji je integriran u Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. Odbor će se sastojati od rukovoditelja nadležnih tijela država članica i tijela nadležnih za osiguranje usklađenosti financijskih institucija sa zahtjevima Direktive 2015/849/EU te promatrača iz Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Europskog odbora za sistemske rizike, Europske komisije i Nadzornog odbora Europske središnje banke.

Cilj je predloženog članka 9.b jačanje kapaciteta Europskog nadzornog tijela za bankarstvo kako bi se osigurala djelotvornost prava Unije u području sprečavanja i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma. Njime se Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo daje ovlast da, ako ima naznake o postojanju bitnih povreda, od nadležnih tijela zatraži da pokrenu istrage o mogućim povredama relevantnih pravila i razmotri donošenje odluka i izricanje sankcija subjektima financijskog sektora.

Izmjenama članka 17. o postupku zbog povrede prava Unije i članka 19. o postupku obvezujućeg posredovanja predviđa se da se Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo omogući da u kontekstu svojih zadaća povezanih sa sprečavanjem i borbom protiv pranja novca i financiranja terorizma donese pojedinačne odluke upućene subjektima financijskog sektora čak i ako materijalna pravila nisu izravno primjenjiva na te subjekte financijskog sektora. To će primjenjivati i na materijalna pravila ugrađena u nacionalno zakonodavstvo kojim se prenose direktive, kao i nacionalno zakonodavstvo kojim se primjenjuju različite mogućnosti koje su državama članicama dopuštene na temelju tih uredbi.

U predloženim izmjenama članka 54. pojašnjava se da Zajednički odbor tri nadzorna tijela služi kao forum za suradnju tri tijela o pitanjima povezanima s interakcijom između bonitetnih aspekata i aspekata sprečavanja pranja novca.

Predloženim izmjenama Uredbe kojom se uređuje Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Uredbe kojom se uređuje Europsko nadzorno tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala briše se primjena Direktive 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma iz opsega aktivnosti tih dvaju tijela i pojašnjava da Zajednički odbor treba služiti kao forum za suradnju o pitanjima povezanima s interakcijom između bonitetnih aspekata i aspekata sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma.

Prijedlog uključuje i manje izmjene Direktive 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma kako bi se upućivanja na europska nadzorna tijela zamijenila upućivanjem na Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. To su tehničke izmjene za osiguranje usklađenosti s predloženom novom ulogom Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

2017/0230 (COD)

Izmijenjeni prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo); Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje); Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala); Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala; Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo; Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata; Uredbe (EU) 2015/760 o europskim fondovima za dugoročna ulaganja; Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova; Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu; i Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke 1 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 2 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom 3 ,

budući da:

(1)Nakon financijske krize i na temelju preporuka skupine stručnjaka na visokoj razini na čelu s Jacquesom de Larosièreom Unija je ostvarila velik napredak u utvrđivanju ne samo jačih nego i usklađenijih pravila za financijska tržišta u obliku jedinstvenog pravilnika. Unija je uspostavila i Europski sustav financijskog nadzora („ESFS”), utemeljen na sustavu od dva stupa koji uključuje mikrobonitetni nadzor koji koordiniraju europska nadzorna tijela i makrobonitetni nadzor zahvaljujući uspostavi Europskog odbora za sistemske rizike („ESRB”). Tri europska nadzorna tijela, odnosno Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo („EBA”), koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 4 , Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje („EIOPA”), koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”), koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 5 (zajedno „uredbe o osnivanju”), počela su s radom u siječnju 2011. Opći cilj europskih nadzornih tijela jest održivo jačanje stabilnosti i djelotvornosti financijskog sustava u cijeloj Uniji te jačanje zaštite potrošača i ulagatelja.

(2)Europska nadzorna tijela znatno su pridonijela usklađivanju pravila o financijskim tržištima u Uniji tako što su Komisiji pružila informacije za njezine inicijative koje se odnose na uredbe i direktive koje donose Vijeće i Parlament. Europska nadzorna tijela dostavila su Komisiji i nacrte detaljnih tehničkih pravila koja su donesena u obliku delegiranih i provedbenih akata.

(3)Europska nadzorna tijela pridonijela su i konvergenciji u području financijskog nadzora. Ona su pridonijela i nadzornoj praksi u Uniji s pomoću smjernica za nadležna tijela i koordiniranjem preispitivanja nadzorne prakse. Međutim, zbog postupka odlučivanja propisanog u uredbama o njihovu osnivanju i zbog ograničenih sredstava i prirode instrumenata koje imaju na raspolaganju, europska nadzorna tijela nisu mogla u potpunosti ostvariti opće ciljeve.

(4)Nakon sedam godina rada i na temelju evaluacija i javnih savjetovanja koje je provela Komisija čini se da se europska nadzorna tijela u okviru postojećeg financijskog okvira suočavaju sa sve većim ograničenjima u pogledu svojih kapaciteta za ostvarenje ciljeva daljnje integracije financijskih tržišta i usluga i jačanja zaštite potrošača, u Uniji i između Unije i trećih zemalja.

(5)Ako se europskim nadzornim tijelima dodijele veće ovlasti koje će im omogućiti ostvarenje tih ciljeva, za to će biti potrebno prikladno upravljanje i dostatna financijska sredstva. Same veće ovlasti ne bi bile dostatne za ostvarenje ciljeva europskih nadzornih tijela ako ona ne raspolažu dostatnim financijskim sredstvima ili ako se njima ne upravlja na djelotvoran i učinkovit način.

(6)U Komunikaciji Komisije od 8. lipnja 2017. o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja ističe se da je ključno da nadzor financijskih tržišta i usluga bude učinkovitiji i usklađeniji kako bi se ukinule mogućnosti regulatorne arbitraže među državama članicama pri njihovu izvršavanju nadzornih zadaća, ubrzala integracija tržišta i na jedinstvenom tržištu pružile prilike financijskim subjektima i ulagateljima.

(7)Stoga je potrebno žurno ostvariti daljnji napredak u pogledu integracije nadzora kako bi se mogla dovršiti unija tržišta kapitala. Deset godina nakon početka financijske krize i uspostave novog nadzornog sustava, na razvoj financijskih usluga i unije tržišta kapitala sve više će utjecati dva važna čimbenika: održivo financiranje i tehnološke inovacije. Oni bi mogli izmijeniti financijske usluge, a naš sustav financijskog nadzora trebao bi na to biti spreman.

(8)Stoga je ključno da se financijski sustav može u potpunosti suočiti s ključnim izazovima održivosti. Za to će biti potrebne temeljite promjene financijskog sustava, čemu bi europska nadzorna tijela trebala aktivno pridonositi počevši od reformi za uspostavu odgovarajućeg regulatornog i nadzornog okvira za mobilizaciju i usmjeravanje tokova privatnog kapitala prema održivim ulaganjima.

(9)Europska nadzorna tijela trebala bi imati važnu ulogu u utvrđivanju i prijavljivanju rizika koje okolišni, društveni i upravljački čimbenici predstavljaju za financijsku stabilnost te u usklađivanju aktivnosti financijskih tržišta s ciljevima održivosti. Europska nadzorna tijela trebala bi dati smjernice o načinu uspješnog uključivanja održivosti u relevantno financijsko zakonodavstvo EU-a i promicati usklađenu provedbu tih odredbi nakon njihova donošenja.

(10)Tehnološke inovacije sve više utječu na financijski sektor i nadležna tijela stoga su poduzela različite inicijative kako bi uzela u obzir te tehnološke promjene. U cilju promicanja bolje konvergencije u području nadzora i razmjene najbolje prakse među relevantnim nadležnim tijelima s jedne strane i između relevantnih nadležnih tijela i financijskih institucija ili sudionika financijskih tržišta s druge strane, trebalo bi ojačati ulogu europskih nadzornih tijela u pogledu njihove funkcije nadzora i koordinacije nadzora.

(11)Tehnološkim napretkom na financijskim tržištima može se poboljšati financijska uključenost, osigurati pristup financiranju, poboljšati cjelovitost tržišta i operativna učinkovitost te se mogu smanjiti prepreke ulasku na ta tržišta. U mjeri u kojoj je to relevantno za primjenjiva materijalna pravila, u izobrazbu nadležnih tijela trebalo bi uključiti i tehnološke inovacije. Time bi se u državama članicama trebao izbjeći razvoj različitih pristupa tim pitanjima .

(11a) Postalo je sve važnije promicati dosljedno, sustavno i učinkovito praćenje i procjenu rizika povezanih s pranjem novca i finaciranjem terorizma u financijskom sustavu Unije. S obzirom na posljedice za financijsku stabilnost koje mogu proizlaziti iz zlouporaba u financijskom sektoru u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma te na temelju iskustva koje je EBA već stekla u zaštiti bankarskog sustava od tih zlouporaba, EBA bi na razini Unije trebala preuzeti vodeću ulogu u zaštiti financijskog sustava od rizika od pranja novca ili financiranja terorizma. Stoga je EBA-i potrebno povjeriti, uz njezine postojeće nadležnosti, i ovlast djelovanja u okviru nadležnosti iz Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010 u onoj mjeri u kojoj se ta ovlast odnosi na sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, ako se to odnosi na subjekte financijskog sektora i nadležna tijela koja ih nadziru, na koje se primjenjuju te uredbe. Nadalje, kad bi se ta zadaća koja se odnosi na cijeli financijski sektor u potpunosti povjerila EBA-i, time bi se osiguralo optimalno korištenje njezine stručnosti i resursa te se ne bi dovele u pitanje bitne obveze utvrđene u Direktivi (EU) 2015/849.

(11b) Kako bi mogla učinkovito izvršavati svoje ovlasti, EBA bi trebala u potpunosti primijeniti sve svoje ovlasti i instrumente u skladu s Uredbom. U skladu s njezinom novom ulogom važno je da EBA prikuplja sve relevantne informacije povezane s aktivnostima pranja novca i financiranja terorizma koje su utvrdila relevantna tijela Unije i nacionalna tijela, ne dovodeći pritom u pitanje zadaće koje su tim tijelima povjerene na temelju Direktive (EU) 2015/849. EBA bi te informacije trebala pohranjivati u centraliziranu bazu podataka i promicati suradnju tijela na način da osigura odgovarajuću distribuciju relevantnih informacija. Nadalje, EBA bi trebala provoditi procjene aktivnosti nadležnih tijela i procjene rizika koji se odnose na pranje novca i financiranje terorizma. Nadalje, EBA bi trebala imati ulogu i u uspostavi suradnje i povezanosti s relevantnim tijelima trećih zemalja u vezi s tim pitanjima radi bolje koordinacije djelovanja na razini Unije u bitnim slučajevima sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koji imaju prekograničnu dimenziju i uključuju treće zemlje.

(11c) Kako bi se poboljšala učinkovitost nadzorne kontrole poštovanja propisa u području pranja novca i financiranja terorizma te kako bi se osigurala veća koordinacija nacionalnih nadležnih tijela u provedbi pravila u slučaju povrede izravno primjenjivog prava Unije ili nacionalnih mjera kojima se to pravo prenosi, EBA bi trebala imati ovlasti, u slučaju da postoje naznake bitnih povreda, zatražiti od nadležnih tijela da istraže moguće povrede relevantnih pravila, razmotre donošenje odluka i izricanje sankcija financijskim institucijama u kojima od njih zahtijevaju da poštuju svoje pravne obveze. Ta bi se ovlast trebala primjenjivati samo ako EBA ima naznake o postojanju bitnih povreda.

(12)Neka nacionalna tijela nisu definirana kao nadležna tijela u skladu s uredbama o osnivanju, ali su ovlaštena osigurati primjenu zakonodavstva Unije u području financijskih usluga i tržišta. Kako bi se osigurala dosljedna, učinkovita i djelotvorna nadzorna praksa u okviru ESFS-a, nužno je ta tijela definirati kao nadležna tijela. Time bi se europskim nadzornim tijelima omogućilo da tim nadležnim tijelima izdaju smjernice i preporuke.

(13)Kako bi se prikladno zaštitili interesi dionika kada europska nadzorna tijela izvršavaju svoje ovlasti za izdavanje smjernica ili preporuka, različite interesne skupine trebale bi moći dati mišljenje ako dvije trećine njihovih članova smatraju da je predmetno europsko nadzorno tijelo prekoračilo svoje ovlasti. U tom slučaju Komisija bi trebala imati ovlasti na temelju kojih može od europskog nadzornog tijela zatražiti da nakon provedbe prikladne procjene prema potrebi povuče te smjernice ili preporuke.

(14)Nadalje, za potrebe postupka iz članka 17. uredbi o osnivanju i u interesu pravilne primjene prava Unije, primjereno je olakšati i ubrzati pristup europskih nadzornih tijela informacijama. Stoga bi im trebalo omogućiti da izravno zatraže informacije, na temelju opravdanog i obrazloženog zahtjeva, od svih predmetnih nadležnih tijela, financijskih institucija i sudionika financijskih tržišta, čak i ako ta nadležna tijela, institucije ili sudionici na tržištu nisu sami prekršili odredbe prava Unije. Europska nadzorna tijela trebala bi predmetno nadležno tijelo obavijestiti o tim zahtjevima i to nadležno tijelo trebalo bi europskim nadzornim tijelima pomoći u prikupljanju traženih informacija.

(15)Za usklađeni nadzor financijskog sektora potreban je dosljedni pristup nadležnih tijela. U tu svrhu europska nadzorna tijela trebala bi provoditi redovite i neovisne procjene aktivnosti nadležnih tijela, uz pomoć odbora za procjenu aktivnosti koji ona osnivaju. Europska nadzorna tijela trebala bi izraditi i metodološki okvir za te procjene. Neovisne procjene aktivnosti ne bi trebale biti usmjerene samo na konvergenciju nadzorne prakse, već i na sposobnost nadležnih tijela da postignu visokokvalitetne rezultate u području nadzora, te na neovisnost tih nadležnih tijela. Rezultate tih procjena aktivnosti trebalo bi objavljivati u cilju poticanja usklađivanja i povećanja transparentnosti, osim ako bi takva objava podrazumijevala rizike za financijsku stabilnost.

(15a)S obzirom na to da je važno osigurati učinkovitu primjenu nadzornog okvira Unije za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, od ključne je važnosti provedba neovisnih procjena aktivnosti radi dobivanja objektivnog i transparentnog uvida o nadzornim praksama. Ako se tijekom tih procjena aktivnosti otkriju ozbiljni problemi, koje nadležno tijelo ne može riješiti, EBA bi trebala o tome obavijestiti Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

(15b) Da bi mogla obavljati svoje zadaće i izvršavati svoje ovlasti, EBA bi trebala moći donositi pojedinačne odluke upućene subjektima financijskog sektora u kontekstu postupka zbog povrede prava Unije i postupka obvezujućeg posredovanja, čak i kad materijalna pravila nisu izravno primjenjiva na subjekte financijskog sektora, nakon što donese odluku upućenu nadležnom tijelu. Ako su materijalna pravila utvrđena u direktivama, EBA bi trebala primjenjivati nacionalne propise kojima se prenose te direktive. Ako se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i ako se u tim uredbama na datum stupanja na snagu ove Uredbe dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, EBA bi trebala primjenjivati nacionalne propise kojima se utvrđuje primjena tih mogućnosti.

(16)Za usklađeni nadzor financijskog sektora potrebno je osigurati i učinkovito rješavanje sporova među nadležnim tijelima različitih država članica u prekograničnim situacijama. Postojeća pravila za rješavanje takvih sporova nisu u potpunosti zadovoljavajuća. Stoga bi ih trebalo prilagoditi radi lakše primjene.

(17)Za rad europskih nadzornih tijela na konvergenciji nadzorne prakse ključno je promicanje kulture u području nadzora u Uniji. Međutim, europska nadzorna tijela ne raspolažu svim instrumentima koji su potrebni za ostvarenje tog cilja. Nužno je europskim nadzornim tijelima omogućiti da u višegodišnjem strateškom planu nadzora utvrde opće nadzorne ciljeve i prioritete kojima će se nadležnim tijelima pomoći da utvrde najvažnije probleme za cjelovitost tržišta i financijsku stabilnost u cijelom EU-u te da se na njih usredotoče, uključujući u pogledu bonitetnog nadzora društava koja se bave prekograničnim aktivnostima. Strateški plan nadzora trebao bi se temeljiti na riziku i u njemu bi trebalo uzeti u obzir opće gospodarsko i regulatorno usmjerenje mjera nadzora te relevantne mikrobonitetne trendove, potencijalne rizike i osjetljivosti koje su europska nadzorna tijela utvrdila tijekom svojih procjena aktivnosti nadležnih tijela i na temelju ispitivanja otpornosti na stres u cijeloj Uniji. Nadležna tijela trebala bi nakon toga izraditi godišnje programe rada za provedbu strateškog plana nadzora u kojima će se prioriteti i ciljevi Unije preobličiti u operativne ciljeve tih tijela. Europska nadzorna tijela trebala bi imati ovlasti preispitivati provedbu godišnjih programa rada u okviru tekućih nadzornih aktivnosti, među ostalim na temelju uzorka i nadzornih mjera poduzetih u pojedinačnim slučajevima kako bi se osiguralo da europska nadzorna tijela mogu ostvariti svoje ciljeve usklađivanja nadzorne prakse.

(18)Postojeća nadzorna praksa eksternalizacije, delegiranja i prijenosa rizika (back-to-back poslovanje ili „fronting”) s jednog licenciranog subjekta na drugi subjekt razlikuju se među državama članicama. Ti različiti regulatorni pristupi stvaraju rizik od regulatorne arbitraže u državama članicama („snižavanje standarda”). Neučinkovitim nadzorom eksternaliziranih, delegiranih ili prenesenih aktivnosti Unija se izlaže rizicima za financijsku stabilnost. Ti su rizici posebno značajni u vezi s nadziranim subjektima koji eksternaliziraju, delegiraju ili prenose rizik u treće zemlje u kojima nadzorna tijela možda ne raspolažu instrumentima potrebnima za prikladan i učinkovit nadzor bitnih aktivnosti i ključnih funkcija. Europska nadzorna tijela trebala bi aktivno promicati konvergenciju u području nadzora na način da osiguravaju zajedničko razumijevanje i nadzorne prakse eksternalizacije, prijenosa rizika i delegiranja bitnih aktivnosti i ključnih funkcija u treće zemlje, u skladu s pravom Unije i uzimajući u obzir smjernice, preporuke i mišljenja koja europska nadzorna tijela mogu donijeti. Europska nadzorna tijela stoga bi trebala imati nužne ovlasti za djelotvornu koordinaciju nadzornih mjera koje provode nacionalna nadzorna tijela pri izdavanju odobrenja za rad ili registraciji društva i u okviru postojećeg preispitivanja nadzorne prakse. Pri obavljanju te koordinacijske uloge europska nadzorna tijela trebala bi se posebno usredotočiti na situacije koje bi mogle dovesti do zaobilaženja pravila i nadzirati financijske institucije ili sudionike financijskih tržišta koji namjeravaju u velikoj mjeri primijeniti eksternalizaciju, delegiranje i prijenos rizika u treće zemlje da bi ostvarili korist od odobrenja za prekogranično poslovanje u EU-u, iako u suštini znatan dio aktivnosti ili funkcija obavlja izvan Unije.

(19)Kako bi se osigurala trajna financijska stabilnost potrebno je kontinuirano nadzirati odluke o istovjetnosti sustava treće zemlje koje je donijela Komisija. Europska nadzorna tijela stoga bi trebala provjeriti jesu li i dalje ispunjeni kriteriji na temelju kojih su donesene odluke o istovjetnosti sustava treće zemlje i svi u njima utvrđeni uvjeti. Nadalje, europska nadzorna tijela trebala bi pratiti regulatorne i nadzorne promjene i praksu provedbe u tim trećim zemljama. U tom kontekstu europska nadzorna tijela trebala bi sklopiti i administrativne sporazume s nadležnim tijelima treće zemlje u cilju prikupljanja informacija za potrebe praćenja i koordinacije aktivnosti nadzora. Tim pojačanim nadzornim sustavom osigurat će se veća transparentnost istovjetnosti sustava trećih zemalja , njegova bolja predvidljivost za dotične treće zemlje i njegova veća dosljednost u svim sektorima.

(20)Europskim nadzornim tijelima ključno je prikupiti točne i potpune informacije kako bi mogla obavljati svoje zadaće i funkcije i ostvariti svoje ciljeve. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje obveza izvješćivanja financijskih institucija i sudionika financijskih tržišta, te informacije trebala bi pružati relevantna nadležna tijela ili nacionalna nadzorna tijela koja su najbliža financijskim tržištima i institucijama. Međutim, europska nadzorna tijela trebala bi moći izravno podnijeti opravdan i obrazložen zahtjev za informacije financijskim institucijama ili sudionicima financijskih tržišta ako nadležno tijelo ne dostavi ili ne može dostaviti te informacije u propisanom roku. Nadalje, kako bi se osigurala djelotvorna primjena prava europskih nadzornih tijela na prikupljanje informacija, ona bi trebala moći izreći periodične novčane kazne ili globe onim financijskim institucijama ili sudionicima financijskih tržišta koji ne postupe točno, potpuno ili pravodobno u skladu sa zahtjevom ili odlukom o dostavljanju informacija. Predmetnim financijskim institucijama ili sudionicima financijskih tržišta trebalo bi se izričito jamčiti pravo na saslušanje pred europskim nadzornim tijelima.

(21)U uredbama o osnivanju europskih nadzornih tijela predviđeno je da će nadležna tijela imati ključnu ulogu u njihovoj strukturi upravljanja. U tim se uredbama predviđa i da bi, u cilju sprječavanja sukoba interesa, članovi Odbora nadzornih tijela i upravnog odbora trebali postupati neovisno i u isključivom interesu Unije. Međutim, izvorna upravljačka struktura europskih nadzornih tijela ne osigurava dostatne zaštitne mjere kojima se u cijelosti sprječavaju sukobi interesa, što može utjecati na sposobnost europskih nadzornih tijela da donosu sve nužne odluke u pogledu konvergencije u području nadzora i da osiguraju da se u njihovim odlukama u potpunosti uzimaju u obzir opći interesi Unije. Kako bi se osigurala djelotvornost i učinkovitost postupka odlučivanja europskih nadzornih tijela, trebalo bi stoga redefinirati raspodjelu ovlasti u okviru europskih nadzornih tijela.

(22)Nadalje, trebalo bi ojačati dimenziju Unije u postupku odlučivanja u okviru Odbora nadzornih tijela tako što bi se u članstvo odbora uključili neovisni stalni članovi za koje ne postoje mogući sukobi interesa. Odbor nadzornih tijela trebao bi zadržati ovlasti odlučivanja o regulatornim pitanjima i izravnom nadzoru. Upravni odbor trebao bi se zamijeniti Izvršnim odborom sastavljenim od stalnih članova koji bi trebao odlučivati o određenim neregulatornim pitanjima, uključujući o neovisnoj procjeni aktivnosti nadležnih tijela, rješavanju sporova, povredi prava Unije, strateškom planu nadzora, nadzoru eksternalizacije , delegiranja i prijenosa rizika u treće zemlje, ispitivanju otpornosti na stres i o zahtjevima za informacije. Izvršni odbor trebao bi preispitivati i pripremati sve odluke koje donosi Odbor nadzornih tijela. Nadalje, trebalo bi ojačati položaj i ulogu predsjednika na način da mu se dodijele ovlasti za obavljanje formalnih zadaća i pravo na odlučujući glas u Izvršnom odboru. Naposljetku, dimenziju Unije u upravljanju europskim nadzornim tijelima trebalo bi ojačati i zamjenom postupka odabira predsjednika i članova Izvršnog odbora postupkom u kojem će sudjelovati Vijeće i Europski parlament. Sastav Izvršnog odbora trebao bi biti uravnotežen.

(23)Kako bi se osigurala odgovarajuća razina stručnosti i odgovornosti, odabir predsjednika i članova Izvršnog odbora trebao bi se temeljiti postignućima, vještinama, znanju o poravnanju, aktivnostima poslije trgovanja i financijskim pitanjima te iskustvu relevantnom za financijski nadzor. Kako bi se osigurala transparentnost i demokratska kontrola te zaštitila prava institucija Unije, predsjednik i članovi Izvršnog odbora trebali bi se birati na temelju javnog natječaja. Komisija bi trebala sastaviti popis kandidata koji su ušli u uži izbor i podnijeti ga Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon što odobri taj popis, t Vijeće bi trebalo donijeti odluku o imenovanju članova Izvršnog odbora. Predsjednik i stalni članovi Izvršnog odbora trebali bi za sve odluke donesene na temelju uredbi o osnivanju odgovarati Europskom parlamentu i Vijeću .

(24)Kako bi se osigurala učinkovitija raspodjela operativnih zadaća s jedne strane, i upravljanje svakodnevnim administrativnim poslovima s druge strane, postojeće zadaće izvršnog direktora svakog europskog nadzornog tijela trebao bi preuzeti jedan od članova Izvršnog odbora, koji bi se trebao izabrati na temelju tih posebnih zadaća.

(24a)Kako bi se jamčilo da se odluke o mjerama koje se odnose na sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma temelje na odgovarajućoj razini stručnosti, potrebno je osnovati odbor sastavljen od rukovoditelja nadležnih tijela i tijela zaduženih za nadzor poštovanja propisa o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji će provjeravati i pripremati odluke koje će EBA donijeti. Kako bi se izbjeglo dupliciranje napora, taj će novi odbor zamijeniti postojeći pododbor za sprečavanje pranja novca osnovan u okviru Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela.

(25)Primjereno je da financijske institucije i sudionici financijskih tržišta pridonose financiranju aktivnosti europskih nadzornih tijela jer je opći cilj aktivnosti europskih nadzornih tijela pridonijeti financijskoj stabilnosti i, pravilnom funkcioniranju jedinstvenog tržišta tako što se sprječava narušavanje tržišnog natjecanja. Od aktivnosti europskih nadzornih tijela korist će imati sve financijske institucije i sudionici financijskih tržišta, neovisno o tome posluju li prekogranično. Europska nadzorna tijela omogućuju im poslovanje u stabilnom okruženju i s jednakim tržišnim uvjetima. Financijske institucije i sudionici financijskih tržišta koji nisu pod izravnim nadzorom europskih nadzornih tijela također bi trebali pridonijeti financiranju aktivnosti europskih nadzornih tijela od kojih imaju koristi. Nadalje, europska nadzorna tijela trebala bi primati naknade od financijskih institucija i sudionika financijskih tržišta koji su pod njihovim izravnim nadzorom.

(26)U svakoj kategoriji financijskih institucija i sudionika financijskih tržišta iznos doprinosa trebao bi se temeljiti na tome koliku korist svaka financijska institucija i sudionik financijskih tržišta ostvaruje od aktivnosti europskih nadzornog tijela. U skladu s time, pojedinačne doprinose financijskih institucija i sudionika financijskih tržišta trebalo bi utvrditi na temelju njihove veličine kako bi se uzela u obzir njihova važnost na relevantnom tržištu. Na prikupljanje vrlo malih doprinosa trebao bi se primjenjivati de minimis prag kako bi se osiguralo da je njihovo prikupljanje ekonomično te bi istodobno trebalo osigurati da velika društva ne moraju plaćati neproporcionalne doprinose.

(27)Kako bi se utvrdio način izračuna godišnjih doprinosa pojedinačnih financijskih institucija i sudionika financijskih tržišta, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora. Delegiranim aktima utvrdit će se metodologija za alokaciju predviđenih rashoda u kategorije financijskih institucija ili sudionika financijskih tržišta i kriteriji za određivanje razine pojedinačnih doprinosa na temelju veličine. Posebno je važno da Komisija tijekom svog pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim među stručnjacima , te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće zaprimaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(28)Kako bi se očuvala povjerljivost rada europskih nadzornih tijela, zahtjevi za čuvanje poslovne tajne trebali bi se primjenjivati i na sve osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, pružaju bilo koju uslugu povezanu sa zadaćama predmetnog europskog nadzornog tijela.

(29)Uredbama (EZ) 1093/2010, 1094/2010 i 1095/2010 i sektorskim propisima o financijskim uslugama od europskih nadzornih tijela zahtijevaju se djelotvorni administrativni sporazumi, uključujući razmjenu informacija s nadzornim tijelima trećih zemalja. Potreba za djelotvornom suradnjom i razmjenom informacija trebala bi postati još važnija kada, u skladu s ovom uredbom o izmjenama, neka europska nadzorna tijela preuzmu dodatne, šire odgovornosti povezane s nadzornom subjekata iz trećih zemalja i njihovih aktivnosti. Kada europska nadzorna tijela u tom kontekstu obrađuju osobne podatke, uključujući dostavu takvih podataka izvan Unije, obvezuju ih zahtjevi Uredbe (EU) br. 2018/XXX (Uredba o zaštiti podataka za institucije i tijela EU-a). Bez odluke o prikladnosti ili odgovarajućih zaštitnih mjera, na primjer onih predviđenih u administrativnim sporazumima u smislu članka 49. stavka 3. Uredbe o zaštiti podataka za institucije i tijela EU-a, europska nadzorna tijela mogu razmjenjivati osobne podatke s nadležnim tijelima trećih zemalja u skladu s uvjetima o odstupanju za potrebe javnog interesa kako je utvrđeno u njezinu članku 51. stavku 1. točki (d), koje se primjenjuje na slučajeve međunarodne razmjene podataka između financijskih nadzornih tijela.

(30)Ključno je da se postupcima odlučivanja u okviru EBA-e osiguraju prikladne zaštitne mjere za države članice koje ne sudjeluju u bankarskoj uniji te da se istodobno EBA-i omogući da i dalje učinkovito donosi odluke kada se smanji broj država članica nesudionica. Trebalo bi zadržati postojeća pravila glasovanja prema kojima EBA može donijeti odluku samo uz suglasnost većine država članica sudionica i većine država članica nesudionica. Međutim, potrebne su dodatne zaštitne mjere kako bi se izbjegao scenarij u kojem se odluke ne mogu donijeti zbog odsutnosti nadležnih tijela država članica i kako bi se osiguralo da je u trenutku glasovanja prisutan što veći broj nacionalnih nadležnih tijela kako bi se osiguralo snažno i legitimno glasovanje.

(31)U uredbama o osnivanju europskih nadzornih tijela predviđeno je da europska nadzorna tijela, u suradnji s ESRB-om, mogu pokrenuti i koordinirati ispitivanje otpornosti na stres u cijeloj Uniji kako bi se ocijenila otpornost financijskih institucija ili sudionika financijskih tržišta na negativna tržišna kretanja. Njima bi se trebala u što većoj mjeri osigurati da se na ta ispitivanja primjenjuje dosljedna metodologija na nacionalnoj razini. Kako bi se osigurala pravilna ravnoteža između pitanja povezanih s nadzorom kojima se bave nadležna tijela i općih pitanja na razini Unije, na izvršni odbor europskih nadzornih tijela trebalo bi prenijeti ovlasti odlučivanja o pokretanju i koordinaciji ispitivanja otpornosti na stres. Trebalo bi razjasniti i da, kad je riječ o svim europskim nadzornim tijelima, obveze nadležnih tijela u vezi s čuvanjem poslovne tajne ne smiju spriječiti nadležna tijela da europskim nadzornim tijelima dostave rezultate ispitivanja otpornosti na stres za potrebe objave.

(32)Kako bi se osigurao visok stupanj konvergencije u području nadzora i odobravanja internih modela, EIOPA bi trebala moći donijeti mišljenja u cilju uklanjanja mogućih nedosljednosti i pomoći nadležnim tijelima da se dogovore u vezi s odobravanjem internih modela. Nadležna tijela trebala bi donositi odluke u skladu s tim mišljenjima ili objasniti zašto ne postupaju u skladu s mišljenjem.

(33)Uzimajući u obzir sve veću prekograničnu dimenziju aktivnosti trgovanja, posebno aktivnosti određenih investicijskih društava koja, zbog svoje sistemske prirode, mogu imati prekogranične učinke na financijsku stabilnost, ESMA bi trebala imati veću koordinacijsku ulogu na temelju koje nadležnim tijelima preporučuje pokretanje odgovarajuće istrage. Nadalje, ESMA bi trebala olakšati razmjenu informacija koje su relevantne za te istrage, ako ima razumne osnove sumnjati da je u tijeku aktivnost sa znatnim prekograničnim učinkom kojom bi se moglo ugroziti pravilno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili financijska stabilnost Unije. U tu svrhu ESMA bi trebala održavati sustav za pohranu podataka kako bi mogla prikupljati sve relevantne informacije od nadležnih tijela i pružati im sve relevantne informacije.

(34)Glavni ciljevi Uredbe (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 6 , Uredbe (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 7 i Uredbe (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća 8 jesu poticanje zapošljavanja i rasta, financiranja MSP-ova, socijalnih i dugoročnih ulaganja i promicanje kulture ulaganja u EU-u. Međutim, unatoč usklađenosti postignutoj trima uredbama, nadzorna tijela i dalje različito upotrebljavaju diskrecijske ovlasti, različite su im administrativne prakse, kultura u području nadzora i uspješnost. Te razlike otežavaju uspostavu nužnih jednakih uvjeta među upraviteljima kvalificiranih fondova poduzetničkog kapitala, kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo i fondova za dugoročna ulaganja u različitim državama članicama te se istodobno povećavaju troškovi transakcija i operativni troškovi tih upravitelja.

(35)Kako bi se smanjili transakcijski i operativni troškovi, ulagateljima ponudila veća mogućnost izbora i povećala pravna sigurnost, primjereno je s nadležnih tijela na ESMA-u prenijeti nadzorne ovlasti, uključujući izdavanje i oduzimanje registracija i odobrenja za rad upraviteljima kvalificiranih fondova poduzetničkog kapitala i fondova iz Uredbe (EU) br. 345/2013, upraviteljima kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo ili fondova iz Uredbe (EU) br. 346/2013 i europskih fondova za dugoročna ulaganja iz Uredbe (EU) 2015/760. U tu svrhu ESMA bi trebala imati mogućnost provoditi istrage i izravni nadzor i izricati globe ili periodične novčane kazne kako bi primorala osobe da prestanu s postupanjem koje čini povredu, da dostave potpune i točne informacije koje ona zatraži ili da pristanu na istragu ili izravni nadzor.

(36)Uredbom (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja utvrđuju se jedinstveni zahtjevi koje fondovi za dugoročna ulaganja moraju ispunjavati da bi imali odobrenje za rad ELTIF-a. Uredbom (EU) 2015/760 utvrđuju se pravila o kvalificiranim ulaganjima, društvima kvalificiranima za ulaganja, pravila o koncentracijama i prihvatljivim ulagateljima. Pravilima se utvrđuju i nadzorne ovlasti, uključujući zahtjeve za izdavanje odobrenja za rad i kontinuirani nadzor. U ovoj Uredbi zadržavaju se bonitetna pravila iz Uredbe (EU) 2015/760, ali se istodobno ESMA-i dodjeljuju nadzorne ovlasti, uključujući ovlasti izdavanja odobrenja za rad, kontinuiranog nadzora i oduzimanja odobrenja za rad. Ovom Uredbom ESMA-i se povjerava izrada nacrta regulatornih tehničkih standarda koji ne uključuje izbore politike i koji se dostavlja Komisiji, te su stoga pravne obveze i područje primjene diskrecijskih ovlasti ESMA-e u skladu s Uredbom (EU) 2015/760 dostatno jasni. Na sličan način izmijenjene su Uredba (EU) 345/2013 i Uredba (EU) 346/2013 kako bi se na ESMA-u prenijele nadzorne ovlasti .

(37)Kako bi mogla djelotvorno izvršavati svoje nadzorne ovlasti u odnosu na kvalificirane fondove poduzetničkog kapitala, kvalificirane fondove za socijalno poduzetništvo i europske fondove za dugoročna ulaganja i njihove upravitelje, ESMA bi trebala moći provoditi istrage i izravni nadzor. U cilju podupiranja njezina kapaciteta za provedbu nadzora , ESMA-i bi trebalo dodijeliti ovlasti izricanja globi ili periodičnih novčanih kazni kako bi se osobe primoralo da prestanu s postupanjem koje čini povredu, da dostave potpune i točne informacije koje ona zatraži ili da pristanu na istragu ili izravni nadzor. Ovom Uredbom trebalo bi stoga jasno definirati okvire tih administrativnih sankcija ili drugih administrativnih mjera koje bi trebale biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće i kojima bi trebalo osigurati zajednički pristup i odvraćajući učinak. Nacionalna tijela trebala bi prema potrebi podupirati istražne i provedbene aktivnosti ESMA-e. ESMA bi trebala imati ovlasti delegiranja nekih od tih funkcija koje bi se mogle ponovno delegirati nacionalnim nadležnim tijelima.

(38)Člankom 40. Uredbe (EU) No 600/2014 ESMA-i su dodijeljene privremene ovlasti za intervencije na temelju kojih ESMA može, pod određenim uvjetima, u Uniji privremeno zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih financijskih instrumenata ili financijskih instrumenata s određenim naznačenim obilježjima ili određene vrste financijskih aktivnosti ili prakse. Izričito se navodi da se te ovlasti za intervencije u pogledu proizvoda na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014 primjenjuju na investicijska društva i kreditne institucije koje se bave stavljanjem na tržište, distribucijom ili prodajom financijskih instrumenata, uključujući udjele u subjektima za zajednička ulaganja. Budući da upravljačka društva subjekata za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire i investicijska društva kojima je izdano odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te upravitelji alternativnih investicijskih fondova (AIFM) kojima je izdano odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća mogu izravno stavljati na tržište, distribuirati ili prodavati udjele u društvima za zajednička ulaganja, u interesu jačanja pravne sigurnosti nužno je izričito propisati da se prethodno navedene ovlasti za intervencije u pogledu proizvoda na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014 primjenjuju i na društva za upravljanje UCITS-ima i UCITS-e osnovane kao investicijska društva te na UAIF-ove.

(39)U strogo definiranim i iznimnim slučajevima ESMA može primijeniti svoje ovlasti za intervencije kako bi upraviteljima UCITS-a i AIF-a ograničila ili zabranila stavljanje na tržište, prodaju ili distribuciju udjela ili dionica u UCITS-ima ili AIF-ima . To bi bilo primjereno ako bi se predloženom mjerom riješio važan problem zaštite ulagatelja ili uklonila prijetnja pravilnom funkcioniranju i cjelovitosti financijskih tržišta ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava u Uniji; ako se regulatornim zahtjevima u okviru prava Unije koji se primjenjuju na relevantni financijski instrument ili aktivnost ne bi uklonila prijetnja i nadležno tijelo ili nadležna tijela ne bi poduzeli mjere za uklanjanje prijetnje ili se poduzetim mjerama prijetnja ne bi uklonila na prikladan način.

(40)Nedosljednosti u kvaliteti, formatu, pouzdanosti i trošku podataka o trgovanju štetno utječu na transparentnost, zaštitu ulagatelja i učinkovitost tržišta. Kako bi se poboljšalo praćenje i rekonstrukcija podataka o trgovanju, njihova dosljednost i kvaliteta te njihova dostupnost i raspoloživost relevantnim mjestima trgovanja u cijeloj Uniji po razumnom trošku, Direktivom 2014/65/EU uveden je novi pravni sustav za usluge dostave podataka, uključujući izdavanje odobrenja za rad i nadzor pružatelja usluga dostave podataka.

(41)Kvaliteta podataka o trgovanju te njihova obrada i pružanje , uključujući obradu i pružanje prekograničnih podataka, od ključne su važnosti za ostvarenje glavnog cilja Uredbe (EU) br. 600/2014, odnosno povećanja transparentnosti financijskih tržišta. Pružanje usluga dostave temeljnih podataka stoga je ključno kako bi korisnici mogli imati željeni uvid u aktivnosti trgovanja na financijskim tržištima Unije te kako bi nadležna tijela dobila točne i sveobuhvatne informacije o relevantnim transakcijama.

(42)Nadalje, podaci o trgovanju sve su važniji instrument za djelotvorno izvršavanje zahtjeva koji proizlaze iz Uredbe (EU) br. 600/2014. S obzirom na prekograničnu dimenziju obrade podataka, kvalitetu podataka i potrebu uspostave ekonomije razmjera te kako bi se izbjegao negativni učinak mogućih razlika u kvaliteti podataka i zadaćama pružatelja usluga dostave podataka, korisno je i opravdano ovlasti za izdavanje odobrenja za rad i nadzorne ovlasti u pogledu pružatelja usluga dostave podataka prenijeti s nadležnih tijela na ESMA-u te navesti te ovlasti u Uredbi (EU) br. 600/2014, čime se istodobno omogućuje konsolidacija koristi od objedinjavanja nadležnosti koje se odnose na podatke u okviru ESMA-e.

(43)Male ulagatelje trebalo bi primjereno obavijestiti o mogućim rizicima kada odluče ulagati u financijske instrumente. Pravnim okvirom Unije nastoji se smanjiti rizik od nepravilne prodaje kada se malim ulagateljima prodaju financijski proizvodi koji nisu skladu s njihovim potrebama ili očekivanjima. U tu svrhu Direktivom 2014/65/EU i Uredbom (EU) br. 600/2014 unaprjeđuju se zahtjevi u pogledu organizacije i poslovnog ponašanja kako bi se osiguralo da investicijska društva djeluju u najboljem interesu svojih klijenata. Ti zahtjevi uključuju bolje obavješćivanje klijenata o rizicima, bolju procjenu prikladnosti preporučenih proizvoda i obvezu distribucije financijskih instrumenata na utvrđeno ciljano tržište, uzimajući u obzir čimbenike poput solventnosti izdavatelja. ESMA bi trebala u cijelosti iskoristiti svoje ovlasti kako bi osigurala konvergenciju u području nadzora i pomogla nadležnim tijelima u postizanju visoke razine zaštite ulagatelja i djelotvornog nadzora rizika povezanih s financijskim proizvodima.

(44)Važno je osigurati djelotvorno i učinkovito dostavljanje, objedinjavanje, analizu i objavu podataka za potrebe izračuna na temelju kojeg se utvrđuju zahtjevi u okviru sustava transparentnosti prije i poslije trgovanja i obveze trgovanja te za potrebe referentnih podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 600/2014 i Uredbom (EU) br. 596/2014 9 . ESMA-i bi se stoga trebale dodijeliti ovlasti izravnog prikupljanja podataka od sudionika na tržištu koji se odnose na zahtjeve za transparentnost prije i poslije trgovanja te izdavanje odobrenja za rad i nadzor pružatelja usluga dostave podataka.

(45)Dodjelom tih nadležnosti ESMA-i omogućuje se upravljanje izdavanjem odobrenja za rad i nadzorom na središnjoj razini, čime bi se izbjegla aktualna situacija u kojoj veći broj mjesta trgovanja, sistematskih internalizatora, APA-a i CTP-a moraju dostavljati podatke većem broju nadležnih tijela, a koji bi se u tom slučaju dostavljali samo ESMA-i. Sustav kojim se upravlja na središnjoj razini bio bi vrlo koristan sudionicima na tržištu jer bi se njime osigurala veća razina transparentnosti podataka, zaštite ulagatelja i učinkovitosti tržišta.

(46)Prenošenje ovlasti za prikupljanje podataka, izdavanje odobrenja za rad i nadzor s nadležnih tijela na ESMA-u ključno je i za druge zadaće koje ESMA obavlja u skladu s Uredbom (EU) br. 600/2014, primjerice nadzor tržišta, njezine privremene ovlasti za intervencije i ovlasti za upravljanje pozicijama te osiguravanje dosljednog poštovanja zahtjeva za transparentnost prije i poslije trgovanja .

(47)Kako bi mogla učinkovito izvršavati svoje ovlasti u području obrade i pružanja podataka, ESMA bi trebala moći provoditi istrage i izravni nadzor. ESMA bi trebala moći izricati globe i periodične novčane kazne kako bi prisilila pružatelje usluga dostave podataka da prestanu s postupanjem koje čini povredu, da dostave potpune i točne informacije koje ona zatraži ili da pristanu na istragu ili izravni nadzor te izricati administrativne kazne ili druge administrativne mjere ako utvrdi da je osoba s namjerom ili iz nemara prekršila odredbe Uredbe (EU) br. 600/2014.

(48)Financijski proizvodi za koje se upotrebljavaju ključne referentne vrijednosti dostupni su u svim državama članicama. Te su referentne vrijednosti stoga ključne za funkcioniranje financijskih tržišta i za financijsku stabilnost u Uniji. U okviru nadzora ključne referentne vrijednosti trebalo bi stoga uzeti u obzir sve moguće učinke u cjelini, i to ne samo u državi članici u kojoj je administrator smješten i u državama članicama u kojima su smješteni njezini doprinositelji nego i u cijeloj Uniji. Stoga je primjereno da ključne referentne vrijednosti nadzire ESMA na razini Unije. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje zadaća, administratore ključnih referentnih vrijednosti trebala bi nadzirati samo ESMA, uključujući referentne vrijednosti koje nisu ključne, a kojima oni upravljaju.

(49)Međutim, ako je referentna vrijednost od ključne važnosti samo u jednoj državi članici, moglo bi biti primjereno da ESMA, zbog činjenice da je nadležno tijelo te države članice bliže dotičnom tržištu, nadzor te referentne vrijednosti prenese, u cijelosti ili djelomično, na nadležno tijelo države članice u kojoj je smješten administrator, pod uvjetom da je prethodno za te potrebe pribavila suglasnost tog nadležnog tijela .

(50)Budući da se na administratore ključnih vrijednosti i doprinositelje tim vrijednostima primjenjuju stroži zahtjevi nego na administratore ostalih referentnih vrijednosti i doprinositelje tim vrijednostima, Komisija ili ESMA trebale bi određivati referentne vrijednosti kao ključne, a Komisija bi ih trebala kodificirati. Budući da ona imaju najbolji pristup podacima i informacijama o referentnim vrijednostima koje nadziru, nacionalna nadležna tijela trebala bi obavijestiti Komisiju ili ESMA-u o referentnim vrijednostima koje, prema njihovu mišljenju, ispunjavaju kriterije za određivanje ključnih referentnih vrijednosti. .

(51)Bilo je predviđeno da kolegiji nadzornih tijela pridonose usklađenoj primjeni pravila u skladu s Uredbom (EU) 2016/1011 i konvergenciji nadzorne prakse. Budući da je ESMA u izravnom kontaktu sa svim nacionalnim nadzornim tijelima ili je sastavljena od tih nadzornih tijela, kolegiji nadzornih tijela više neće biti potrebni.

(52)Postupak određivanja referentne države članice za administratore referentnih vrijednosti koji su smješteni u trećim zemljama i koji podnose zahtjev za priznanje u Uniji zahtjevan je i dugotrajan za podnositelje zahtjeva i nacionalna nadležna tijela. Podnositelji zahtjeva mogu pokušati utjecati na određivanje u nadi da će se time otvoriti put nadzornoj arbitraži, što bi mogli učiniti i drugi administratori referentnih vrijednosti koji su smješteni u trećim zemljama koji traže pristup Uniji na temelju sustava prihvaćanja. Ti administratori referentnih vrijednosti mogli bi strateški izabrati svojeg pravnog zastupnika u državi članici za koju smatraju da ima manje strog nadzor. Usklađenim pristupom u okviru kojeg je ESMA nadležno tijelo za referentne vrijednosti trećih zemalja i njihove administratore izbjegavaju se ti rizici i trošak određivanja referentne države članice i naknadnog nadzora. Nadalje, preuzimanjem uloge nadležnog tijela za referentne vrijednosti trećih zemalja ESMA postaje pandan nadzornih tijela trećih zemalja u Uniji, čime se povećava djelotvornost i učinkovitost prekogranične suradnje.

(53)Mnogi administratori referentnih vrijednosti, a vjerojatno i većina njih, jesu banke ili društva koja pružaju financijske usluge i upravljaju novcem svojih klijenata. Kako se ne bi ugrozila borba Unije protiv pranja novca ili financiranja terorizma, preduvjet za sklapanje dogovora o suradnji s nadležnim tijelom na temelju sustava istovjetnosti trebao bi biti da država u kojoj se nalazi nadležno tijelo nije na popisu nadležnosti sa strateškim nedostacima u svojim nacionalnim sustavima borbe protiv pranja novca ili financiranja terorizma koji predstavljaju znatnu prijetnju financijskom sustavu Unije.

(54)Gotovo sve referentne vrijednosti primjenjuju se u financijskim proizvodima koji su dostupni u nekoliko država članica, ako ne i u cijeloj Uniji. U cilju otkrivanja rizika povezanih s pružanjem referentnih vrijednosti koje možda više nisu pouzdane ili reprezentativne za stanje na tržištu ili u gospodarstvu koje se njima mjeri, nadležna tijela, uključujući ESMA-u, trebala bi prema potrebi surađivati i pomagati jedno drugome.

(55)Zbog prirode dotičnih vrijednosnih papira i izdavatelja, određene vrste prospekata koji su sastavljeni u skladu s Uredbom (EU) 2017/1129 uključuju prekograničnu dimenziju unutar Unije, stupanj tehničke složenosti i/ili moguće rizike od regulatorne arbitraže koji su takvi da bi se centraliziranim nadzorom ESMA-e ostvarili djelotvorniji i učinkovitiji rezultati nego njihovim nadzorom na nacionalnoj razini. Konsolidacijom odobravanja tih prospekata i povezanih nadzornih i provedbenih aktivnosti na razini ESMA-e trebali bi se smanjiti troškovi usklađivanja i administrativne prepreke te istodobno povećati kvaliteta, dosljednost i učinkovitost nadzora u Uniji.

(56)Privatni plasman nevlasničkih vrijednosnih papira važan je izvor kapitala za izdavatelje i prekogranične je prirode. Iako za privatni plasman kod kvalificiranih ulagatelja nije potreban prospekt, objava prospekta uvjet je za naknadno uvrštavanje za trgovanje na uređenom tržištu u skladu s Uredbom (EU) 2017/1129. Obveza objave prospekta nudi izdavateljima mogućnost odabira matične države članice kada je pojedinačna nominalna vrijednost nevlasničkih vrijednosnih papira veća od 1000 EUR. Budući da je pojedinačna nominalna vrijednost nevlasničkih vrijednosnih papira u okviru privatnih plasmana obično veća od 1000 EUR, time se omogućuje odabir povoljnijeg regulatornog okruženja. Dodjela ovlasti ESMA-i za odobravanje prospekata za tržišta na veliko za nevlasničke vrijednosne papire uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu ili na njegovu određenom segmentu kojemu mogu pristupiti samo kvalificirani ulagatelji trebala bi pridonijeti ostvarenju dvostrukog cilja, odnosno uspostavi jednakih tržišnih uvjeta za ulagatelje i većem stupnju učinkovitosti tako što se u znatnoj mjeri pojednostavljuju postupci odobrenja.

(57)Za odobravanje prospekata koji se odnose na vrijednosne papire osigurane imovinom i odobravanje prospekata koje su sastavili specijalizirani izdavatelji, kao što su društva za nekretnine, društva za iskorištavanje rudnih bogatstava, društva koja se temelje na znanstvenim istraživanjima ili brodarska društva, nacionalna nadležna tijela moraju imati vrlo specijalizirano osoblje koje u većini slučajeva rješava vrlo mali broj prospekata. Osim toga, određene nefinancijske informacije koje objavljuju specijalizirani izdavatelji nisu utvrđene u delegiranim aktima iz članka 13. Uredbe (EU) 2017/1129, nego ih utvrđuju nacionalna nadležna tijela na temelju svojih diskrecijskih prava. To je mogući izvor neučinkovitosti i regulatorne arbitraže. Dodjela ovlasti ESMA-i za odobravanje tih vrsta prospekata trebala bi , s jedne strane, osigurati jednake uvjete u pogledu objave informacija i ukloniti rizik od regulatorne arbitraže i, s druge strane, osigurati optimalnu alokaciju sredstava namijenjenih nadzoru na razini Unije tako što će ESMA postati centar stručnosti, čime će se povećati učinkovitost nadzora dotičnih prospekata.

(58)Izdavatelji iz trećih zemalja koji sastavljaju prospekt u skladu s pravom Unije imaju određenu fleksibilnost u pogledu odabira matične države članice za potrebe odobravanja prospekta, čime se stvara rizik od biranja povoljnijeg nadzornog okruženja među državama članicama. Konsolidacija tih odobravanja na razini ESMA-e osigurala bi potpuno usklađeni pristup prema izdavateljima iz trećih zemalja i uklonila mogućnost regulatorne arbitraže. ESMA će stoga biti jedinstvena kontaktna točka u Uniji za izdavatelje iz trećih zemalja neovisno o tome u kojoj državi članici nude svoje vrijednosne papire ili traže uvrštenje za trgovanje. Time se ukida potreba za određivanjem matične države članice za izdavatelje iz trećih zemalja.

(59)Trebalo bi izmijeniti sustav istovjetnosti za prospekte sastavljene u skladu s nacionalnim zakonodavstvom trećih zemalja kako bi se osiguralo da se ocjena istovjetnosti i naknadno donošenje odluke Komisije ne temelje samo na zahtjevima za informacije utvrđenima nacionalnim zakonodavstvom tih trećih zemalja već i na postojanju okvira na temelju kojeg nadzorno tijelo treće zemlje nadzire i odobrava prospekt , uključujući i njegove dopune, prema potrebi, i okvira za djelotvoran nadzor i provedbu ponuda i uvrštenja na tržište na temelju tih prospekata. U cilju usklađivanja s pristupom koji je Komisija utvrdila u svojem radnom dokumentu službi „EU equivalence decisions in financial services policy: an assessment” (SWD(2017) 102 final), Komisija bi trebala donošenje svojih odluke o istovjetnosti uvjetovati dodatnim uvjetima u cilju zaštite cjelovitosti tržišta u Uniji i promicanja unutarnjeg tržišta financijskih usluga te zajedničkih vrijednosti i regulatornih ciljeva na međunarodnoj razini. Ti uvjeti mogu sadržavati obvezu prema kojoj treća zemlja mora osigurati djelotvoran sustav istovjetnosti za priznavanje prospekata sastavljenih u skladu s Uredbom (EU) br. 2017/1129 ili mogućnost da ESMA-e surađuje s relevantnim nadzornim tijelom iz treće zemlje kako bi mogla kontinuirano nadzirati pravila te treće zemlje.

(60)Ako je Komisija utvrdila da su pravni i nadzorni sustav treće zemlje koji se odnose na prospekte sastavljene u skladu s nacionalnim pravom te treće zemlje istovjetni i ako su ESMA i nadzorno tijelo te treće zemlje sklopili odgovarajući dogovor o suradnji, svaki prospekt koji je odobrilo nadzorno tijelo te treće zemlje i koji se upotrebljava u Uniji za provedbu javne ponude vrijednosnih papira ili za uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu trebao bi se podnijeti ESMA-i, dok se pravila za određivanje matične države članice ne bi se trebala primjenjivati.

(61)Budući da se u skladu sa sustavom istovjetnosti predviđenim u Uredbi (EU) 2017/1129 nadležna tijela i ESMA moraju oslanjati na nadzorna tijela trećih zemalja u pogledu ponuda i uvrštenja za trgovanje u Uniji na temelju prospekta sastavljenog u skladu s pravilima treće zemlje, ta nadležna tijela i ESMA moraju biti sigurni da je u dotičnoj trećoj zemlji zajamčeno sprječavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma. Za te potrebe i kako se ne bi ugrozila borba Unije protiv pranja novca i/ili financiranja terorizma, preduvjet za sklapanje dogovora o suradnji između ESMA-e i nadzornog tijela treće zemlje na temelju sustava istovjetnosti predviđenog Uredbom (EU) 2017/1129 trebao bi biti da se treća zemlja ne nalazi na popisu nadležnosti sa strateškim nedostacima u svojim nacionalnim sustavima borbe protiv pranja novca ili financiranja terorizma koji predstavljaju znatnu prijetnju financijskom sustavu Unije.

(62)ESMA bi trebala imati ovlasti izricati administrativne kazne ili poduzimati druge administrativne mjere kad je riječ o povredama Uredbe (EU) br. 2017/1129 koje se odnose na određene vrste prospekata koje ESMA odobrava na temelju ovlasti koje su joj dodijeljene. Ovom Uredbom trebalo bi stoga jasno definirati okvire tih administrativnih sankcija ili drugih administrativnih mjera koje bi trebale biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće.

(63)Na ESMA-u bi trebalo prenijeti i ovlasti nadzora oglašavanja koje se odnosi na prospekte koje ESMA odobrava na temelju ovlasti koje su joj dodijeljene. ESMA bi trebala moći kontrolirati usklađenost tih oglašavanja. Međutim, ESMA bi takvu kontrolu uvijek trebala obavljati u pogledu svakog oglašavanja u državi članici čije je nadležno tijelo službeno zatražilo od ESMA-a da primijeni svoje ovlasti kontrole kada se prospekt koji je odobrila ESMA upotrebljava za ponudu ili uvrštenje u njezinoj nadležnosti. ESMA bi za obavljanje te zadaće trebala raspolagati odgovarajućim ljudskim resursima koji posjeduju dovoljno znanja o relevantnim nacionalnim pravilima o zaštiti potrošača.

(64)ESMA bi trebala provjeravati i odobravati sve vrste prospekata definirane u ovom Uredbom koji se podnose na odobrenje od datuma primjene ove Uredbe. Nadležno tijelo trebalo bi i dalje nadzirati vrste prospekata definirane u ovoj Uredbi koje je nadležno tijelo odobrilo prije datuma primjene ove Uredbe ili koji su podneseni na odobrenje nadležnom tijelu, ali koji još nisu na taj datum odobreni. Kako bi se izbjegle moguće nejasnoće, taj bi se nadzor trebao primjenjivati na postupak provjere i odobravanja prospekata koji još nisu odobreni i na sve zadaće odobravanja i obavješćivanja koje se odnose na povezane dopune i konačne uvjete, prema potrebi.

(65)Primjereno je odrediti razuman rok za poduzimanje potrebnih mjera za uspostavu predviđene upravljačke strukture i za izradu delegiranih i provedbenih akata kako bi se europskim nadzornim tijelima i drugim dotičnim stranama omogućilo da primjenjuju pravila uvedena ovom Uredbom.

(66)Uredbu (EU) br. 1093/2010; Uredbu (EU) br. 1094/2010; Uredbu (EU) br. 1095/2010; Uredbu (EU) br. 345/2013; Uredbu (EU) br. 346/2013; Uredbu (EU) br. 600/2014; Uredbu (EU) br. 2015/760; Uredbu (EU) 2016/2011; Uredbu (EU) 2017/1129 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1093/2010

Uredba (EU) 1093/2010 mijenja se kako slijedi:

(1)Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te u okviru područja primjene Direktive 2002/87/EZ, Direktive 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*, Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća**, Direktive 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća***, Uredbe (EU) 2015/847**** Europskog parlamenta i Vijeća*****, Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća ****** i, u mjeri u kojoj se ti akti primjenjuju na kreditne i financijske institucije i nadležna tijela koja ih nadziru, u okviru relevantnih dijelova Direktive 2002/65/EZ i i Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća*******, uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te u okviru bilo kojeg drugog zakonski obvezujućeg akta Unije kojim se Tijelu dodjeljuju zadaće. Tijelo djeluje i u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013********.

* Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008., str. 66.).

**Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita Tekst značajan za EGP (SL L 173, 12.6.2014., str. 149.).

*** Direktiva 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama Tekst značajan za EGP (SL L 257, 28.8.2014., str. 214.).

**** Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.).

**** Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).

***** Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

*****Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013, str. 63.).”;

(b)U članku 1. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te u okviru područja primjene Direktive (EU) 2015/849(*) Europskog parlamenta i Vijeća u mjeri u kojoj se ta Direktiva primjenjuje na subjekte financijskog sektora i nadležna tijela koja ih nadziru. EBA isključivo u tu svrhu obavlja zadaće koje su na temelju bilo kojeg zakonski obvezujućeg akta Unije povjerene Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje osnovanom Uredbom (EU) br. 1094/2010 ili Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovanom Uredbom (EU) br. 1095/2010. Pri obavljanju tih zadaća Tijelo obavješćuje ta nadzorna tijela o svojim aktivnostima koje se odnose na bilo koji subjekt koji je „financijska institucija” kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1094/2010 ili „sudionik financijskih tržišta” kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(*) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.)”;

(2)U članku 2. stavku 5. dodaje se sljedeći podstavak:

„Upućivanja na nadzor u ovoj Uredbi obuhvaćaju aktivnosti svih nadležnih tijela koje se provode u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.”;

(3)Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a) točka (1) zamjenjuje se sljedećim:

„(1) financijske institucije” znači svako društvo koje podliježe regulaciji i nadzoru u skladu s aktima Unije iz članka 1. stavka 2;”;

(aa) umeće se sljedeća točka 1.a:

„1.a „subjekti financijskog sektora” znači bilo koji subjekt na koji se primjenjuje Direktiva (EU) 2015/849 i koji je „financijska institucija” kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1094/2010 ili „sudionik financijskih tržišta” kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(b) točka (2) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i. nadležna tijela kako su definirana u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, uključujući Europsku središnju banku u pogledu pitanja koja se odnose na zadaće koje su joj dodijeljene Uredbom (EU) br. 1024/2013;”;

„ii. u smislu direktiva 2002/65/EZ i (EU) 2015/849 nadležna tijela i tijela koja su nadležna osigurati da zahtjeve iztih te Direktive ispunjavaju kreditne i financijske institucije;

ii.a u smislu Direktive (EU) 2015/849 nadležna tijela i tijela koja nadziru financijske institucije i nadležna su osigurati da one ispunjavaju zahtjeve iz te direktive”;

(d) točka (2) podtočka iii. zamjenjuje se sljedećim:

„iii. s obzirom na sustave osiguranja depozita, tijela koja upravljaju sustavima osiguranja depozita u skladu s Direktivom 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća ili, ako poslovanjem sustava osiguranja depozita upravlja privatno društvo, tijelo javne vlasti koje nadzire te sustave u skladu s tom Direktivom i relevantna upravna tijela navedena u toj Direktivi; i”;

(e) u točki (2) dodaju se sljedeće podtočke v. i vi.:

„v. nadležna tijela iz Direktive 2014/17/EU; Uredbe 2015/751, Direktive EU 2015/2366, Direktive 2009/110/EZ, Uredbe (EZ) br. 924/2009 i Uredbe (EU) br. 260/2012;

vi. tijela ili javna tijela vlasti iz članka 20. Direktive 2008/48/EZ.”;

(4)Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a) točka (2) zamjenjuje se sljedećim:

„(2) Izvršni odbor, koji obavlja zadaće navedene u članku 47.;”;

(b) točka (4) briše se.

(5) Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. sljedeća točka (aa) zamjenjuje se sljedećim:

(1) „(aa) izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru financijskih institucija u Uniji;”;

ii. umeće se sljedeća točka (ab):

(2)„(ab) izrađuje i ažurira Unijin priručnik o sanaciji za potrebe sanacije financijskih institucija u Uniji u kojem se utvrđuju najbolja praksa nadzora i visokokvalitetne metodologije i postupci;”;

iii. točke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

(3)„(e) organizira i provodi revizije nadležnih tijela te u tom kontekstu izdaje smjernice i preporuke te utvrđuje najbolje prakse radi što bolje usklađenosti rezultata nadzora;

(4)(f) prati i ocjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti uključujući, prema potrebi, kretanja trendova kreditiranja, posebno, građanstva i malih i srednjih poduzeća i u području inovativnih financijskih usluga;”;

iv. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

(5)„(h) potiče zaštitu deponenata, potrošača i ulagatelja;”;

v. umeće se sljedeća točka (l):

„(l) pridonosi sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.”;

(b) u stavku 1.a umeće se sljedeća točka (c):

„(c) uzima u obzir tehnološke inovacije, inovativne i održive poslovne modele te integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika.”;

i. umeće se točka (ca):

„(ca) izdavanje preporuka utvrđenih u člancima 29.a i 31.a;”;

ii. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h) prikupljanje potrebnih informacija o financijskim institucijama kako je predviđeno u člancima 35. i 35.b;”;

(6)Članak 9. mijenja se kako slijedi:

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Tijelo prati nove i postojeće financijske aktivnosti i može donositi smjernice i preporuke radi promicanja sigurnosti i dobrog funkcioniranja tržišta te konvergencije regulatornih i nadzornih praksi.”;

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor za financijske inovacije, koji okuplja sva relevantna nacionalna nadležna tijela i tijela nadležna za zaštitu potrošača, radi koordiniranog pristupa regulatornom i nadzornom postupanju prema novim ili inovativnim financijskim aktivnostima te pružanja savjeta koje Tijelo iznosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Tijelo može u Odbor uključiti i nacionalna tijela nadležna za zaštitu podataka.”;

(6a) Umeću se sljedeći članci 9.a i 9.b:

„Članak 9.a
Posebne zadaće koje se odnose na borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma

1.Tijelo preuzima vodeću ulogu u promicanju integriteta, transparentnosti i sigurnosti u financijskom sustavu na način da donosi mjere za sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, među ostalim tako što:

(a)prikuplja informacije od nadležnih tijela koje se odnose na nedostatke utvrđene u procesima i postupcima, upravljačkim aranžmanima, procjenama sposobnosti i primjerenosti, poslovnim modelima i aktivnostima subjekata financijskog sektora u cilju sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma te mjere koje donesu nadležna tijela. Nadležna tijela sve te informacije dostavljaju Tijelu uz poštovanje svih ostalih obveza u skladu s člankom 35. Tijelo blisko surađuje s financijsko-obavještajnim jedinicama:

(b)izrađuje zajedničke standarde za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma u financijskom sektoru i promiče njihovu dosljednu provedbu;

(c)prati tržišna kretanja i procjenjuje rizike od pranja novca i financiranja terorizma u financijskom sektoru.

2.Tijelo izrađuje i ažurira centraliziranu bazu podataka s informacijama prikupljenima u skladu sa stavkom 1. točkom (a). Tijelo jamči analizu informacija te njihovu dostupnost nadležnim tijelima na temelju načela nužnosti pristupa infomacijama i njihove povjerljivosti.

3.Tijelo promiče konvergenciju nadzornih procesa iz Direktive (EU) 2015/849, među ostalim tako što provodi periodične stručne preglede u skladu s člankom 30.

Ako se tijekom takvog pregleda otkriju ozbiljni nedostaci u identifikaciji, procjeni ili uklanjanju rizika od pranja novca i financiranja terorizma i nadležno tijelo ne poduzme mjere kako bi provelo daljnje mjere navedene u izvješću iz članka 30. stavka 3., Tijelo o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

4.Tijelo redovito provodi procjene rizika koji se odnose na nadležna tijela stavljanjem glavnog naglaska na nadležna tijela iz članka 4. točke (2) podtočke ii.a radi testiranja njihovih strategija i resursa za uklanjanje i praćenje najvažnijih nastalih rizika povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma. Tijelo Komisiju obavješćuje o ishodima tih procjena rizika, među ostalim tako što analizu tih ishoda uključuje u mišljenje koje je obvezno podnijeti u skladu s člankom 6. stavkom 5. Direktive (EU) 2015/849.

5.U bitnim slučajevima pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na prekogranična pitanja s trećim zemljama Tijelo ima vodeću ulogu u olakšavanju suradnje nadležnih tijela iz Unije i relevantnih tijela iz trećih zemalja.

6.Tijelo osniva trajni interni odbor za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma koji koordinira mjere u cilju sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma i izrade nacrta odluka koje Tijelo treba donijeti u skladu s člankom 44.

7.Odborom predsjeda predsjednik Odbora nadzornih tijela i sastoji se od rukovoditelja nadležnih tijela i tijela koja su nadležna osigurati da financijske institucije ispunjavaju zahtjeve iz Direktive (EU) 2015/849. Nadalje, Komisija, ESRB, Nadzorni odbor Europske središnje banke, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala mogu imenovati svatko svojeg predstavnika na visokoj razini da sudjeluje kao promatrač na sastancima odbora.”;

Članak 9.b
Zahtjev za istragu u vezi sa sprečavanjem pranja novca i financiranja terorizma

1.Kad je riječ o predmetima koji se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma u skladu s Direktivom (EU) 2015/849, Tijelo može, ako ima naznake o postojanju bitnih povreda, zatražiti od nadležnog tijela iz članka 4. točke (2) podtočke ii.a da istraži je li subjekt financijskog sektora prekršio pravo Unije i, ako se to pravo sastoji od direktiva ili se njime izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, prekršio nacionalne propise kojima se te direktive prenose ili utvrđuje primjena različitih mogućnosti dopuštenih državama članicama na temelju prava Unije, te da razmotri izricanje sankcija tom subjektu zbog tih povreda. Ono može, prema potrebi, od nadležnog tijela iz članka 4. točke (2) podtočke ii.a zatražiti i da razmotri donošenje pojedinačne odluke upućene tom subjektu financijskog sektora u kojoj od njega zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze u skladu s izravno primjenjivim pravom Unije ili u skladu s nacionalnim propisima kojima se te direktive prenose ili utvrđuje primjena različitih mogućnosti dopuštenih državama članicama na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

2.Nadležno tijelo ispunjava obvezu iz zahtjeva koji mu je upućen u skladu sa stavkom 1. i u roku od deset dana obavješćuje Tijelo o mjerama koje je poduzeo ili koje namjerava poduzeti kako bi ispunio obvezu iz tog zahtjeva.

3.Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne postupi u skladu sa stavkom 2. ovog članka, primjenjuje se stavak 17.”;

(7)Članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Tijelo može smjernice i preporuke uputiti i tijelima država članica koja u ovoj Uredbi nisu definirana kao nadležna tijela, ali su ovlaštena osigurati primjenu akata iz članka 1. stavka 2.

(b) stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Tijelo, osim u iznimnim okolnostima, provodi otvorena javna savjetovanja o smjernicama i preporukama koje izdaje te analizira potencijalne povezane troškove i koristi njihova izdavanja. Ta su savjetovanja i analize proporcionalne u odnosu na područje primjene, prirodu i učinak smjernica i preporuka. Tijelo, osim u iznimnim okolnostima, traži i mišljenja ili savjete Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37.”;

„U izvješću se objašnjava i kako je Tijelo obrazložilo izdavanje svojih smjernica i preporuka te navodi sažetak rezultata javnog savjetovanja o tim smjernicama i preporukama.”;

(d) dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Ako dvije trećine članova Interesne skupine za bankarstvo smatra da je Tijelo izdavanjem određenih smjernica ili preporuka prekoračilo svoje ovlasti, oni o tome mogu Komisiji dostaviti svoje obrazloženo mišljenje.

Komisija od Tijela zahtijeva obrazloženje izdavanja predmetnih smjernica ili preporuka. Komisija po primitku obrazloženja od Tijela ocjenjuje je li područje primjene smjernica ili preporuka u skladu s ovlastima Tijela. Ako smatra da je Tijelo prekoračilo svoje ovlasti i nakon što Tijelu pruži priliku za očitovanje, Komisija može donijeti provedbenu odluku kojom se od Tijela zahtijeva povlačenje predmetnih smjernica ili preporuka. Odluka Komisije objavljuje se.”;

(8) Članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. dodaju se sljedeći podstavci:

„Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 35., Tijelo može izravno uputiti opravdan i obrazložen zahtjev za informacije drugim nadležnim tijelima ili relevantnim financijskim institucijama kad god to smatra potrebnim u svrhu istražnog postupka o navodnoj povredi ili neprimjeni prava Unije. Ako se takav zahtjev upućuje financijskim institucijama, u obrazloženom se zahtjevu objašnjava zašto su informacije potrebne u svrhu istražnog postupka o navodnoj povredi ili neprimjeni prava Unije.

Primatelji takvog zahtjeva bez odgode dostavljaju Tijelu jasne, točne i potpune informacije.

Ako se zahtjev za informacije upućuje financijskoj instituciji, Tijelo o tom zahtjevu obavješćuje relevantno nadležno tijelo. Nadležna tijela pružaju Tijelu, na njegov zahtjev, pomoć pri prikupljanju informacija.”;

(b)stavci 6. i 7. zamjenjuju se sljedećim:

„6. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije iz članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s formalnim mišljenjem iz stavka 4. u razdoblju koje je u njemu navedeno te ako je potrebno pravodobno ispraviti takvu neusklađenost kako bi se održali ili ponovno uspostavili neutralni uvjeti tržišnog natjecanja ili osiguralo uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava, Tijelo može, ako su relevantni zahtjevi iz akata navedenih u članku 1. stavku 2. izravno primjenjivi na financijske institucije, donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji ili, u kontekstu pitanja povezanih sa sprečavanjem i borbom protiv pranja novca i financiranja terorizma, subjektu financijskog sektora u kojoj zahtijeva da provede sve potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

Kad je riječ o pitanjima koja se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, kad se relevantni zahtjevi iz akata iz članka 1. stavka 2. ne primjenjuju izravno na subjekte financijskog sektora, Tijelo može donijeti odluku u kojoj od nadležnog tijela zahtijeva da se uskladi s formalnim mišljenjem iz stavka 4. u razdoblju koje je u njemu navedeno. Ako nadležno tijelo na poštuje tu odluku, Tijelo može donijeti i odluku u skladu s prvim podstavkom. U tu svrhu Tijelo primjenjuje relevantno pravo Unije, a kada se to pravo sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno zakonodavstvo kojim su te direktive prenesene. Ako se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i ako se u tim uredbama koje su na snazi izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, Tijelo primjenjuje i nacionalno zakonodavstvo kojim se utvrđuje primjena tih mogućnosti.

Odluka Tijela mora biti u skladu s formalnim mišljenjem koje je izdala Komisija u skladu s ovim člankom stavkom 4.

7. Odluke koje su donesene u skladu sa stavkom 6. imaju prednost nad svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Kada se poduzimaju mjere u vezi s pitanjima koja su predmet formalnog mišljenja u skladu s ovim člankom stavkom 4. ili donose odluke u skladu sa stavkom 6., nadležna tijela moraju se uskladiti s formalnim mišljenjem ili odlukom, ovisno o slučaju.”;

(9)Članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U slučajevima koji su navedeni u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. i ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 17., Tijelo može pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. u bilo kojim od sljedećih okolnosti:

(a) na zahtjev jednog ili više dotičnih nadležnih tijela, kada se nadležno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem mjere, predložene mjere ili s nedjelovanjem drugog nadležnog tijela;

(b) na vlastitu inicijativu, kada je postojanje spora među nadležnim tijelima moguće utvrditi na temelju objektivnih kriterija.

Kada se aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva zajednička odluka nadležnih tijela, u nedostatku zajedničke odluke tih tijela donesene u rokovima utvrđenima u tim aktima, postojanje spora utvrđuje se na temelju pretpostavke”.;

(b) umeću se sljedeći članci 1.a i 1.b:

„1.a Dotična nadležna tijela u sljedećim slučajevima bez odgode obavješćuju Tijelo o nepostizanju dogovora:

(a) kada je rok za postizanje dogovora nadležnih tijela utvrđen u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. a nastupi raniji od sljedećih događaja:

i. rok je istekao;

ii. jedno ili više dotičnih nadležnih tijela donijelo je zaključak o postojanju spora na temelju objektivnih kriterija;

(b) kada rok za postizanje dogovora nadležnih tijela nije utvrđen u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. a nastupi raniji od sljedećih događaja:

i. jedno ili više dotičnih nadležnih tijela donijelo je zaključak o postojanju spora na temelju objektivnih kriterija; ili

ii. protekla su dva mjeseca od datuma na koji je nadležno tijelo primilo zahtjev od drugog nadležnog tijela za poduzimanje određenih mjera radi usklađenosti s tim aktima Unije, a tijelo koje je primilo zahtjev još nije donijelo odluku kojom se odgovara na taj zahtjev.

1.b Predsjednik utvrđuje treba li Tijelo postupiti u skladu sa stavkom 1. Ako intervenira na vlastitu inicijativu, Tijelo o tome obavješćuje dotična nadležna tijela.

Dok se čeka odluka Tijela u skladu s postupkom utvrđenim u članku 47. stavku 3.a i kada se aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje pojedinačne odluke. Ako Tijelo donese odluku o djelovanju, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje odluke sve do zaključenja postupka iz stavaka 2. i 3.”;

„Ako dotična nadležna tijela tijekom faze mirenja iz stavka 2. ne uspiju postići dogovor, Tijelo može donijeti odluku kojom se od tih tijela zahtijeva da poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od poduzimanja određene mjere radi rješavanja tog pitanja kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije. Odluka Tijela obvezujuća je za dotična nadležna tijela. Tijelo tom odlukom može od nadležnih tijela zahtijevati opoziv ili izmjenu odluke koju su donijela ili primjenu ovlasti koje su im dodijeljene u skladu s relevantnim pravom Unije.”;

(d) umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Tijelo obavješćuje nadležna tijela o zaključenju postupaka provedenih u skladu sa stavcima 2. i 3. zajedno sa svojom odlukom donesenom u skladu sa stavkom 3.”;

(e) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. Ugovora, kada nadležno tijelo ne postupi u skladu s odlukom Tijela i time ne uspije osigurati usklađenost postupanja financijske institucije sa zahtjevima koji se na njega izravno primjenjuju na temelju akata iz članka 1. stavka 2., Tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji kojom se od njega zahtijeva da poduzme potrebnu mjeru radi postupanja u skladu s obvezama na temelju prava Unije, uključujući prestanak bilo kakve prakse.”.

„4. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije iz članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s odlukom Tijela te time ne osigura da financijska institucija ili, u kontekstu pitanja povezanih sa sprečavanjem i borbom protiv pranja novca i financiranja terorizma, subjekt financijskog sektora zadovoljava zahtjeve koji su izravno na nju primjenjivi na temelju akata iz članka 1. stavka 2., Tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu toj financijskoj instituciji ili, tom subjektu financijskog sektora u kojoj zahtijeva da provede sve potrebne mjere kako bi ispunilo svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak bilo kakve prakse.

Kad je riječ o pitanjima koja se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, Tijelo može donijeti odluku u skladu s prvim podstavkom ako se relevantni zahtjevi iz akata iz članka 1. stavka 2. ne primjenjuju izravno na subjekte financijskog sektora. U tu svrhu Tijelo primjenjuje relevantno pravo Unije, a kada se to pravo Unije sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno zakonodavstvo kojim su te direktive prenesene. Ako se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i ako se u tim uredbama koje su na snazi izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, Tijelo primjenjuje i nacionalno zakonodavstvo kojim se utvrđuje primjena tih mogućnosti.”;

(10)Članak 22. mijenja se kako slijedi:

(a), stavak 1.a briše se;

(b)u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Tijelo u tu svrhu može primijeniti ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju ove Uredbe, uključujući članke 35. i 35.b.”.

(11)Članak 29. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) donosi strateški plan nadzora u skladu s člankom 29.a;”;

ii. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) promiče učinkovitu bilateralnu i multilateralnu razmjenu informacija među nadležnim tijelima o svim relevantnim pitanjima, uključujući prema potrebi kibersigurnost i kibernapade, u potpunosti poštujući primjenjive odredbe o povjerljivosti i zaštiti podataka koje su predviđene relevantnim zakonodavstvom Unije;”;

iii. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) uspostavlja sektorske i međusektorske programe izobrazbe, među ostalim i o tehnološkim inovacijama, olakšava razmjenu osoblja i potiče nadležna tijela na češću primjenu sustava upućivanja zaposlenika i ostalih instrumenata;”;

(b) u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Tijelo radi uspostave zajedničke kulture u području nadzora izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru financijskih institucija u Uniji, uzimajući u obzir, među ostalim, promjene poslovnih praksi i poslovnih modela financijskih institucija. Tijelo izrađuje i ažurira Unijin priručnik o sanaciji za potrebe sanacije financijskih institucija u Uniji. U Unijinu priručniku o nadzoru i u Unijinu priručniku o sanaciji utvrđuje se najbolja nadzorna praksa i opisuju se visokokvalitetne metodologije i postupci.”;

(12)Umeće se sljedeći članak 29.a:

„Članak 29.a

Strateški plan nadzora

1. Nakon početka primjene Uredbe [XXX umetnuti upućivanje na Uredbu o izmjeni] i zatim svake tri godine najkasnije do 31. ožujka, Tijelo upućuje preporuke nadležnim tijelima u kojima se navode strateški ciljevi i prioriteti nadzora („strateški plan nadzora”) uzimajući u obzir prijedloge nadležnih tijela. Tijelo dostavlja strateški plan nadzora Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, za njihovu informaciju, i objavljuje ga na svojim internetskim stranicama.

U strateškom planu nadzora utvrđuju se specifični prioriteti nadzornih aktivnosti radi promicanja usklađenih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi te zajedničke, ujednačene i usklađene primjene prava Unije i radi praćenja mikro-bonitetnih trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti utvrđenih u skladu s člankom 32.

2. Svako nadležno tijelo svake godine do 30. rujna dostavlja nacrt godišnjeg programa rada za sljedeću godinu Tijelu na očitovanje i u programu posebno obrazlaže usklađenost nacrta programa rada sa strateškim planom nadzora.

Nacrt godišnjeg programa rada sadržava specifične ciljeve i prioritete nadzornih aktivnosti te kvantitativne i kvalitativne kriterije za odabir financijskih institucija, tržišnih praksi i ponašanja te financijskih tržišta koji će biti predmet nadzora nadležnog tijela koje podnosi nacrt programa rada u godini na koju se taj program rada odnosi.

3. Tijelo ocjenjuje nacrt programa rada i, u slučaju bitnih rizika za ostvarenje prioriteta utvrđenih u strateškom planu nadzora, upućuje preporuke relevantnom nadležnom tijelu radi usklađenja njegova godišnjeg programa rada sa strateškim planom nadzora.

Nadležna tijela do 31. prosinca svake godine donose svoj godišnji program rada, uzimajući u obzir te preporuke.

4. Svako nadležno tijelo do 31. ožujka svake godine dostavlja Tijelu izvješće o provedbi godišnjeg programa rada.

Izvješće sadržava najmanje sljedeće informacije:

(a) opis nadzornih aktivnosti i izravnog nadzora financijskih institucija, tržišnih praksi i ponašanja te financijskih tržišta, i administrativnih mjera i sankcija izrečenih financijskim institucijama koje su odgovorne za povredu prava Unije i nacionalnog prava;

(b) opis aktivnosti koje su provedene, a nisu bile predviđene u godišnjem programu rada;

(c) popis aktivnosti koje su bile predviđene u godišnjem programu rada, ali nisu provedene, te ciljeva iz programa koji nisu ostvareni, uz obrazloženje neprovođenja tih aktivnosti i neostvarenja tih ciljeva.

5. Tijelo ocjenjuje izvješća nadležnih tijela o provedbi plana rada. U slučaju bitnih rizika za neostvarenje prioriteta utvrđenih u strateškom planu nadzora, Tijelo upućuje preporuke svakom nadležnom tijelu o načinu otklanjanja relevantnih nedostataka u njegovim aktivnostima.

Tijelo na temelju tih izvješća i vlastite procjene rizika utvrđuje aktivnosti nadležnih tijela koje su od ključne važnosti za provedbu strateškog plana nadzora te prema potrebi provjerava te aktivnosti u skladu s člankom 30.

6. Tijelo javno objavljuje najbolje prakse koje utvrdi tijekom ocjenjivanja godišnjih programa rada.”;

(13)Članak 30. mijenja se kako slijedi:

(a) naslov članka zamjenjuje se sljedećim:

„Provjere aktivnosti nadležnih tijela”;

(b) stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Tijelo periodički provjerava neke ili sve aktivnosti nadležnih tijela radi dodatnog usklađivanja rezultata nadzora. Tijelo u tu svrhu izrađuje metode za objektivnu procjenu i usporedbu nadležnih tijela kod kojih je provedena provjera aktivnosti. Pri provjeri aktivnosti u obzir se uzimaju postojeće informacije i provedene evaluacije dotičnog nadležnog tijela, uključujući sve informacije koje su Tijelu dostavljene u skladu s člankom 35., te sve informacije od dionika.”;

1.a. Za potrebe ovog članka, Tijelo osniva odbor za provjere aktivnosti, čiji su članovi isključivo osoblje Tijela. Tijelo može određene zadaće ili odluke delegirati odboru za provjere aktivnosti.

(d) stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Provjere uključuju, ali se ne ograničavaju na procjenu sljedećeg:”;

ii. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) adekvatnosti resursa, stupnja neovisnosti te sustava upravljanja nadležnog tijela, s posebnim naglaskom na učinkovitoj primjeni akata Unije iz članka 1. stavka 2., te kapaciteta za odgovor na tržišna kretanja;”;

(e) stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Tijelo izrađuje izvješće o rezultatima provjere aktivnosti. U izvješću se objašnjavaju i navode daljnje mjere koje bi trebalo provesti nakon provjere aktivnosti. Te se daljnje mjere mogu donijeti u obliku smjernica i preporuka, u skladu s člankom 16., te mišljenja, u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (a).

U skladu s člankom 16. stavkom 3., nadležna tijela poduzimaju sve kako bi uskladila svoje postupanje s donesenim smjernicama i preporukama. Ako nadležna tijela ne poduzmu korake radi provođenja daljnjih mjera navedenih u izvješću, Tijelo objavljuje dodatno izvješće o neprovođenju mjera.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda ili nacrta provedbenih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 15. ili smjernica ili preporuka u skladu s člankom 16., Tijelo uzima u obzir rezultate provjere aktivnosti, kao i sve druge informacije koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, kako bi osiguralo konvergenciju najkvalitetnijih nadzornih praksi.”;

(f) umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Tijelo dostavlja Komisiji mišljenje u kojem na temelju rezultata provjera aktivnosti ili svih drugih informacija koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća razmatra je li potrebno daljnje usklađivanje propisa koji se primjenjuju na financijske institucije ili nadležna tijela.”;

(g) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4. Tijelo objavljuje izvješća iz stavka 3., uključujući izvješće o neprovođenju mjera, osim ako bi njegovo objavljivanje podrazumijevalo rizike za stabilnost financijskog sustava. Nadležno tijelo koje podliježe provjeri aktivnosti poziva se na očitovanje o izvješću prije njegove objave. Ta se očitovanja objavljuju, osim ako bi njegovo objavljivanje podrazumijevalo rizike za stabilnost financijskog sustava.”;

(14)U članku 31.a dodaje se novi stavak:

Kad je riječ o aktivnosti nadležnih tijela kojom se nastoji olakšati ulazak na tržište subjekata ili proizvoda koji se oslanjaju na tehnološke inovacije, Tijelo promiče konvergenciju u području nadzora, osobito razmjenom informacija i najboljih praksi. Tijelo može prema potrebi donijeti smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.”

(15)Umeće se sljedeći članak 31.a:

„Članak 31.a

Koordinacija delegiranja i eksternalizacije aktivnosti i prijenosa rizika

1. Tijelo redovito koordinira nadzorne mjere nadležnih tijela radi promicanje konvergencije u području nadzora u smislu delegiranja i eksternalizacije aktivnosti financijskih institucija te u vezi s njihovim prijenosima rizika, u skladu sa stavcima 2., 3., 4. i 5.

2. Nadležna tijela obavješćuju Tijelo ako financijskoj instituciji nad kojom dotično nadležno tijelo provodi nadzor u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. namjeravaju izdati odobrenje za rad ili je registrirati te ako je poslovnim planom te financijske institucije predviđena eksternalizacija ili delegiranje bitnog dijela njezinih aktivnosti ili bilo kojih ključnih funkcija ili prijenos rizika bitnog dijela njezinih aktivnosti u treće zemlje, da bi ostvarila korist od odobrenja za prekogranično poslovanje u EU-u, iako u suštini znatan dio aktivnosti ili funkcija obavlja izvan Unije. Obavijest Tijelu sadržava dovoljno pojedinosti na temelju kojih Tijelo može provesti odgovarajuću procjenu.

Ako smatra da je nadležnom tijelu potrebno dostaviti mišljenje o neusklađenosti odobrenja za rad ili registracije o kojem je dostavilo obavijest u skladu s prvim podstavkom s pravom Unije ili sa smjernicama, preporukama ili mišljenjima Tijela, Tijelo obavješćuje o tome nadležno tijelo u roku od 20 radnih dana od datuma primitka obavijesti od tog nadležnog tijela. Nadležno tijelo u tom slučaju odlaže postupak registracije ili izdavanja odobrenja za rad dok ne dobije mišljenje Tijela.

Nadležno tijelo na zahtjev Tijela u roku od 15 dana od datuma primitka tog zahtjeva dostavlja informacije o svojim odlukama o izdavanju odobrenja za rad ili registraciji financijske institucije nad kojom obavlja nadzor u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2.

Tijelo donosi mišljenje, ne dovodeći u pitanje rokove utvrđene pravom Unije, najkasnije u roku od 2 mjeseca od datuma primitka obavijesti u skladu s prvim podstavkom.

3. Financijska institucija obavješćuje nadležno tijelo o eksternalizaciji ili delegiranju bitnog dijela svojih aktivnosti ili bilo koje od svojih ključnih funkcija, te o prijenosu rizika bitnog dijela svojih aktivnosti na neki drugi subjekt ili vlastitu podružnicu osnovanu u trećoj zemlji. Dotično nadležno tijelo dvaput godišnje obavješćuje Tijelo o tim obavijestima.

Ne dovodeći u pitanje članak 35., nadležno tijelo na zahtjev Tijela dostavlja informacije o sporazumima financijskih institucija o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika.

Tijelo prati jesu li dotična nadležna tijela provjerila jesu li sporazumi o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika iz prvog podstavka zaključeni u skladu s pravom Unije, jesu li usklađeni sa smjernicama, preporukama ili mišljenjima Tijela te sprečavaju li učinkovit nadzor nadležnih tijela i izvršenje u trećoj zemlji.

4. Tijelo može uputiti preporuke dotičnom nadležnom tijelu, uključujući preporuke o preispitivanju odluke ili povlačenju odobrenja za rad. Ako ne postupi u skladu s preporukama Tijela u roku od 15 radnih dana, dotično nadležno tijelo navodi razloge za to, a Tijelo javno objavljuje svoje preporuke i to obrazloženje.”;

(16)Članak 32. mijenja se kako slijedi:

(a) umeće se novi stavak 2.a:

„2.a Tijelo najmanje jedanput godišnje razmatra je li primjereno provesti procjene na razini Unije iz stavka 2. te o svojim zaključcima obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju. Ako se te procjene na razini Unije provedu i ako to smatra primjerenim, Tijelo objavljuje rezultate za svaku sudjelujuću financijsku instituciju.

Obveze nadležnih tijela koje se odnose na čuvanje poslovne tajne ne sprečavaju nadležna tijela da objave rezultate procjena na razini Unije iz stavka 2. ili da rezultate tih procjena dostave Tijelu kako bi ono objavilo rezultate procjena otpornosti financijskih institucija na razini Unije.”.

(b)stavci 3.a i 3.b zamjenjuju se sljedećim:

„3.a Tijelo može od nadležnih tijela zatražiti da provedu posebne provjere. Ono može od nadležnih tijela zatražiti da provedu izravni nadzor te može sudjelovati u tim izravnim nadzorima u skladu s člankom 21. i u njemu utvrđenim uvjetima kako bi osiguralo usporedivost i pouzdanost metoda, praksi i rezultata.”;

(17)Članak 33. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Tijelo pomaže Komisiji pri izradi odluka o istovjetnosti koje se odnose na regulatorne i nadzorne sustave u trećim zemljama, na temelju posebnog Komisijina zahtjeva za savjetovanje ili kada se to od njega zahtijeva u aktima iz članka 1. stavka 2.”;

(b) umeću se sljedeći stavci 2.a, 2.b i 2.c:

„2.a Tijelo prati regulatorna i nadzorna kretanja te provedbene postupke i relevantna tržišna kretanja u trećim zemljama za koje je Komisija donijela odluke o istovjetnosti u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. kako bi provjerilo jesu li još uvijek ispunjeni kriteriji na temelju kojih su te odluke donesene i uvjeti koji su tim odlukama utvrđeni. Tijelo jedanput godišnje podnosi Komisiji povjerljivo izvješće o utvrđenim činjenicama.

Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u aktima iz članka 1. stavka 2. i ako su ispunjeni uvjeti iz druge rečenice stavka 1., Tijelo surađuje s relevantnim nadležnim tijelima te ovisno o slučaju i sa sanacijskim tijelima trećih zemalja čiji su pravni i nadzorni sustavi priznati kao istovjetni. Ta se suradnja odvija na temelju administrativnih sporazuma sklopljenih s relevantnim tijelima tih trećih zemalja. Tijelo tijekom pregovora o tim administrativnim sporazumima u njih uključuje odredbe o sljedećem:

(a) mehanizmima na temelju kojih Tijelo može ishoditi relevantne informacije, uključujući informacije o regulatornom sustavu, pristupu nadzoru, relevantnim tržišnim kretanjima te o svim promjenama koje bi mogle utjecati na odluku o istovjetnosti;

(b) u mjeri u kojoj je to potrebno za praćenje tih odluka o istovjetnosti ako je relevantno u mjeri u kojoj je to potrebno za praćenje tih odluka o istovjetnosti, o postupcima koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući prema potrebi izravne nadzore.

Tijelo obavješćuje Komisiju o slučajevima u kojima nadležna tijela iz treće zemlje odbiju sklapanje tih administrativnih sporazuma ili učinkovitu suradnju. Komisija te informacije uzima u obzir pri reviziji relevantnih odluka o istovjetnosti.

2.b Ako utvrdi da se u trećim zemljama iz stavka 2.a događaju promjene u vezi s regulativom, nadzorom ili postupcima izvršenja koje bi mogle utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta, Tijelo bez odgode i na povjerljivoj osnovi o tome obavješćuje Komisiju.

Tijelo jedanput godišnje podnosi Komisiji povjerljivo izvješće o regulatornim, nadzornim i tržišnim kretanjima te kretanjima u vezi s postupcima izvršenja u trećim zemljama iz stavka 2.a, s posebnim naglaskom na posljedicama za financijsku stabilnost, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta..

2.c Nadležna tijela unaprijed obavješćuju Tijelo o administrativnim sporazumima koje namjeravaju sklopiti s nadzornim tijelima iz trećih zemalja u bilo kojem području uređenom aktima iz članka 1. stavka 2., uključujući i sporazume s podružnicama subjekata iz trećih zemalja. Istovremeno dostavljaju Tijelu nacrt tih planiranih sporazuma.

Tijelo može izraditi model administrativnih sporazuma kako bi se uspostavile usklađene, učinkovite i djelotvorne nadzorne prakse u Uniji te osnažila međunarodna koordinacija nadzora. U skladu s člankom 16. stavkom 3., nadležna tijela poduzimaju sve kako bi primijenila taj model sporazuma.

U izvješću iz članka 43. stavka 5. Tijelo navodi informacije o administrativnim sporazumima koji su dogovoreni s nadležnim tijelima, međunarodnim organizacijama ili administracijama u trećim zemljama, o pomoći koju je Tijelo pružilo Komisiji tijekom pripreme odluka o istovjetnosti te o aktivnosti praćenja koju je Tijelo provodilo u skladu sa stavkom 2.a.”;

(18)U članku 34. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. U pogledu procjena iz članka 22. Direktive 2013/36/EU za koje je u skladu s tom Direktivom obvezno savjetovanje među nadležnim tijelima iz dviju ili više država članica, Tijelo može na zahtjev jednog od dotičnih nadležnih tijela donijeti i objaviti mišljenje o toj procjeni, osim u vezi s kriterijima iz članka 23. stavka 1. točke (e) te Direktive. Mišljenje se žurno donosi, a u svakom slučaju prije kraja razdoblja procjene iz te Direktive. Članci 35. i 35.b primjenjuju se na područja o kojima Tijelo može donijeti mišljenje.”.

(19)Članak 35. mijenja se kako slijedi:

(a) stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Nadležna tijela dostavljaju Tijelu na njegov zahtjev sve informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su mu povjerene ovom Uredbom, ako imaju zakoniti pristup relevantnim informacijama.

Dostavljene informacije su točne, potpune i dostavljaju se u roku koje utvrdi Tijelo.

2. Tijelo može zahtijevati i da mu se informacije dostavljaju periodično, u određenim formatima ili na usporedivim predlošcima koje je odobrilo. Ti se zahtjevi po mogućnosti dostavljaju na obrascima za izvješćivanje.

3. Na opravdani zahtjev nadležnog tijela Tijelo mu može dostaviti informacije koje su mu potrebne za obavljanje njegovih zadaća, u skladu s obvezama čuvanja poslovne tajne koje su utvrđene u sektorskom zakonodavstvu i članku 70.”;

(b) stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Ako informacije zatražene u skladu sa stavkom 1. nisu dostupne ili ih nadležna tijela nisu učinila dostupnima u roku koji je Tijelo utvrdilo, Tijelo može uputiti opravdani i obrazloženi zahtjev bilo kome od sljedećih subjekata:

(a) ostalim tijelima koja imaju nadzorne funkcije;

(b) ministarstvu nadležnom za financije u dotičnoj državi članici, ako ono raspolaže bonitetnim informacijama;

(d) uredu za statistiku dotične države članice.

Nadležna tijela pomažu Tijelu, na njegov zahtjev, pri prikupljanju informacija.”;

(20)Umeću se sljedeći članci od 35.a do 35.h:

„Članak 35.a

Izvršavanje ovlasti iz članka 35.b

Ovlasti dodijeljene Tijelu, bilo kojem njegovom dužnosniku ili bilo kojoj drugoj osobi koju Tijelo ovlasti u skladu s člankom 35.b ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 35.b

Zahtjev za informacije upućen financijskim institucijama, holdinzima ili podružnicama relevantnih financijskih institucija i nereguliranim operativnim subjektima unutar financijske grupe ili konglomerata

1. Ako informacije koje su zatražene u skladu s člankom 35. stavkom 1. ili stavkom 5. nisu dostupne ili nisu učinjene dostupnima u roku koje Tijelo utvrdi, ono može jednostavnim zahtjevom ili odlukom zahtijevati od sljedećih financijskih institucija i subjekata da dostave sve informacije potrebne Tijelu za obavljanje njegovih zadaća u skladu s ovom Uredbom:

(a) relevantnih financijskih institucija;

(b) holdinga i/ili podružnica relevantne financijske institucije;

(c) nereguliranih operativnih subjekata unutar financijske grupe ili konglomerata koji su značajni za financijske aktivnosti relevantnih financijskih institucija.

2. U svakom jednostavnom zahtjevu za informacije iz stavka 1. navodi se:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrha zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) izjava da osoba od koje se traže informacije nije obvezna te informacije dostaviti, ali da u slučaju dobrovoljnog odgovora na zahtjev dostavljene informacije ne smiju biti netočne ili neistinite;

(f) iznos globe koja se izriče u skladu s člankom 35.c ako su dostavljene informacije netočne ili neistinite.

3. Kada zahtijeva informacije na temelju odluke, Tijelo navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrhu zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) periodične novčane kazne predviđene člankom 35.d ako dostavljene tražene informacije nisu potpune;

(f) globu predviđenu člankom 35.c ako su odgovori na postavljena pitanja netočni i neistiniti;

(g) pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru za žalbe i pravo na preispitivanje te odluke u postupku pred Sudom Europske unije u skladu s člancima 60. i 61.

4. Relevantne institucije i subjekti navedeni u stavku 1. ili njihovi predstavnici te, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ih zakonom ili njihovim statutom ovlaštene zastupati, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti informacije u ime svojih stranaka. Potonji u cijelosti odgovaraju za potpunost, točnost i istinitost informacija.

5. Tijelo bez odgode šalje presliku jednostavnog zahtjeva ili svoje odluke nadležnom tijelu države članice u kojoj relevantni subjekt naveden u stavku 1. na koji se zahtjev za informacije odnosi ima boravište ili poslovni nastan.

6. Tijelo može povjerljive informacije koje je dobilo u skladu s ovim člankom upotrijebiti samo u svrhu obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom.

Članak 35.c

Postupovna pravila za izricanje globe

1. Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na povredu iz članka 35.d stavka 1., Tijelo interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani službenik ne sudjeluje niti je sudjelovao u izravnom ili neizravnom nadzoru institucija ili subjekata navedenih u članku 35.b stavku 1. i svoje funkcije obavlja neovisno o Odboru nadzornih tijela.

2. Istražitelj iz stavka 1. istražuje navodne povrede, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te dostavlja Odboru nadzornih tijela cijeli spis sa svojim zaključcima.

3. Istražitelj je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zahtijevati informacije u skladu s člankom 35.b.

4. Istražitelj pri obavljanju tih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je Tijelo prikupilo tijekom svojih aktivnosti nadzora.

5. Istražitelj po završetku istrage i prije nego što Odboru nadzornih tijela dostavi spis sa svojim zaključcima, osobama koje su predmet istrage omogućuje da se očituju o pitanjima koja se istražuju. Istražitelj svoje zaključke temelji samo na činjenicama o kojima su se te osobe mogle očitovati.

6. Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istrage.

7. Po dostavi spisa sa svojim zaključcima Odboru nadzornih tijela, istražitelj obavješćuje osobe koje su predmet istrage. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo na pristup spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane.

8. Tijelo na temelju spisa sa zaključcima istražitelja te na zahtjev uključenih osoba koje su predmet istrage nakon njihova saslušanja u skladu s člankom 35.f utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više povreda navedenih u članku 35.d stavku 1. te ako jesu poduzima mjeru u skladu s tim člankom.

9. Istražitelj ne sudjeluje u raspravama Odbora nadzornih tijela niti na koji drugi način intervenira u postupak odlučivanja Odbora nadzornih tijela.

10. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 75.a kojima se određuju postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje globe ili periodične novčane kazne, uključujući pravila o sljedećem:

(a) pravu na obranu

(b) odredbama o vremenskom važenju propisa,

(d) odredbama o rokovima zastare za izricanje i izvršenje globa ili periodičnih novčanih kazni.

11. Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje bi mogle upućivati na kazneno djelo, Tijelo dostavlja te predmete mjerodavnim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Nadalje, Tijelo ne izriče globu ili periodičnu novčanu kaznu u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude donesene na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.

Članak 35.d

Globe

1. Tijelo donosi odluku kojom izriče globu kada ustanovi da financijska institucija ili subjekt naveden u članku 35.b stavku 1. s namjerom ili iz nemara nije dostavio informacije po primitku odluke kojom se propisuje dostavljanje informacija u skladu s člankom 35.b stavkom 3. ili je dostavio nepotpune, netočne ili neistinite informacije po primitku jednostavnog zahtjeva za informacije ili odluke u skladu s člankom 35.b stavkom 2.

2. Osnovni iznos globe iz stavka 1. ne smije biti manji od 50 000 EUR ni veći od 200 000 EUR.

3. Pri utvrđivanju osnovnog iznosa globe iz stavka 2., Tijelo uzima u obzir godišnji promet dotične institucije ili subjekta u prethodnoj poslovnoj godini i osnovni iznos:

(a) bliže je donjoj vrijednosti za subjekte s godišnjim prometom manjim od 10 milijuna EUR;

(b) u sredini je između donje i gornje vrijednosti za subjekte s godišnjim prometom od 10 do 50 milijuna EUR;

Osnovni iznosi definirani u okviru graničnih vrijednosti iz stavka 2. usklađuju se, prema potrebi, uzimajući u obzir otežavajuće ili olakšavajuće okolnosti u skladu s relevantnim koeficijentima iz stavka 5.

Relevantni koeficijent otežavajućih okolnosti primjenjuje se jedan po jedan na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog koeficijenta otežavajućih okolnosti, osnovnom iznosu dodaje se razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog koeficijenta otežavajućih okolnosti.

Relevantni koeficijent olakšavajućih okolnosti primjenjuje se jedan po jedan na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog koeficijenta olakšavajućih okolnosti, od osnovnog iznosa oduzima se razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog koeficijenta olakšavajućih okolnosti.

4. Na osnovni iznos iz stavka 2. kumulativno se primjenjuju sljedeći koeficijenti usklađenja na temelju sljedećeg:

(a) koeficijenti usklađenja koji se odnose na otežavajuće čimbenike iznose kako slijedi:

i. ako je riječ o opetovanoj povredi, za svaku ponovno počinjenu povredu primjenjuje se dodatni koeficijent 1,1;

ii. ako je povreda trajala dulje od šest mjeseci, primjenjuje se koeficijent 1,5;

iii. ako je povreda počinjena s namjerom, primjenjuje se koeficijent 2;

iv. ako od trenutka kad je otkriveno počinjenje povrede nisu poduzete korektivne mjere, primjenjuje se koeficijent 1,7;

v. ako više rukovodstvo subjekta nije surađivalo s Tijelom, primjenjuje se koeficijent 1,5;

(b) koeficijenti usklađenja koji se odnose na olakšavajuće čimbenike iznose kako slijedi:

i. ako je povreda trajala kraće od 10 radnih dana, primjenjuje se koeficijent 0,9;

ii. ako više rukovodstvo institucije ili subjekta može dokazati da je poduzelo sve potrebne mjere kako bi se spriječila povreda zahtjeva u skladu s člankom 35. stavkom 6.a, primjenjuje se koeficijent 0,7;

iii. ako je subjekt brzo, djelotvorno i u potpunosti obavijestio Tijelo o povredi, primjenjuje se koeficijent 0,4;

iv. ako je subjekt dobrovoljno poduzeo mjere kojima je onemogućeno počinjenje slične povrede u budućnosti, primjenjuje se koeficijent 0,6.

5. Neovisno o stavcima 2. i 3., ukupan iznos globe ne smije biti veći od 20 % godišnjeg prometa dotičnog subjekta u prethodnoj poslovnoj godini, osim ako je subjekt povredom izravno ili neizravno ostvario financijsku korist. U tom slučaju ukupan iznos globe mora biti najmanje jednak toj financijskoj koristi.

Članak 35.e

Periodične novčane kazne

1. Tijelo donosi odluke kojima izriče periodične novčane kazne kako bi prisililo institucije ili subjekte iz članka 35.b stavka 1. da dostave informacije propisane odlukom u skladu s člankom 35.b stavkom 3.

2. Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan sve dok dotična institucija ili subjekt ne počne poštovati relevantnu odluku iz stavka 1.

3. Neovisno o stavku 2., periodična novčana kazna iznosi 3 % prosječnog dnevnog prometa institucije ili subjekta u prethodnoj poslovnoj godini. Iznos se izračunava od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

4. Periodična novčana kazna može se izreći za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon datuma obavijesti o odluci Tijela.

Članak 35.f

Pravo na saslušanje

1. Prije donošenja odluke o globi i periodičnoj novčanoj kazni u skladu s člancima 35.d i 35.e, Tijelo omogućuje instituciji ili subjektu na koji se primjenjuje zahtjev za informacije da bude saslušan.

Tijelo temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se dotične institucije ili subjekti mogli očitovati.

2. U postupku se u cijelosti poštuje pravo na obranu institucije ili subjekta iz stavka 1. Institucija ili subjekt ima pravo na pristup spisu Tijela, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente Tijela.

Članak 35.g

Objavljivanje, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni

1. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 35.d i 35.e administrativne su prirode i izvršive su.

2. Izvršenje globe i periodične novčane kazne uređuje se postupovnim pravilima koja su na snazi u državi članici na čijem se državnom području izvršenje provodi. Nalog za izvršenje prilaže se odluci kojom se izriče globa ili periodična novčana kazna, pri čemu se od drugih formalnosti jedino zahtijeva provjera vjerodostojnosti odluke, koju provodi tijelo koje u tu svrhu imenuje svaka država članica i o kojem obavješćuje Tijelo i Sud Europske unije.

3. Kada su formalnosti iz stavka 2. ispunjene na zahtjev dotične strane, ta strana može provesti izvršenje u skladu s nacionalnim pravom, iznoseći slučaj izravno nadležnom tijelu.

4. Izvršenje globe ili periodične novčane kazne može se obustaviti jedino odlukom Suda Europske unije. Međutim, sudovi dotične države članice nadležni su za rješavanje pritužbi na neprimjereno izvršenje globe ili periodične novčane kazne.

5. Tijelo javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 35.d i 35.e, osim ako bi ta javna objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama.

6. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

Članak 35.h

Preispitivanje u postupku pred Sudom Europske unije

Sud Europske unije ima punu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je Tijelo izreklo globu ili periodičnu novčanu kaznu. Sud može poništiti, smanjiti ili povećati globu ili periodičnu novčanu kaznu koju je izreklo Tijelo.”;

(21)U članku 36. stavku 5. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nakon primitka upozorenja ili preporuka koje ESRB uputi nadležnom tijelu, Tijelo upotrebljava, prema potrebi, ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom kako bi osiguralo pravodobno daljnje praćenje.”

(22)Članak 37. mijenja se kako slijedi:

u stavku 4. zadnja rečenica prvog podstavka zamjenjuje se sljedećim:

„Članovi Interesne skupine za bankarstvo imaju mandat od četiri godine, nakon čega se provodi novi postupak odabira.”;

u stavku 5. dodaju se sljedeći podstavci:

„Ako se članovi Interesne skupine za bankarstvo ne mogu usuglasiti o zajedničkom mišljenju ili savjetu, članovima koji zastupaju jednu skupinu dionika dopuštena je objava zasebnog mišljenja ili zasebnog savjeta.

Interesna skupina za bankarstvo, Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje mogu objaviti zajednička mišljenja i savjete o pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. te Uredbe o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.”;

(23)Članak 39. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 39.

Postupci odlučivanja

1. Pri donošenju odluka predviđenih ovom Uredbom Tijelo djeluje u skladu sa stavcima od 2. do 6., osim u slučaju odluka donesenih u skladu s člancima 35.b, 35.d i 35.e.

2. Tijelo obavješćuje sve adresate odluke o svojoj namjeri da donese odluku, utvrđujući rok u kojem adresat može iznijeti svoje stajalište o predmetu odluke, uzimajući u potpunosti u obzir žurnost, složenost i moguće posljedice tog pitanja. Odredba utvrđena u prvoj rečenici primjenjuje se mutatis mutandis na preporuke iz članka 17. stavka 3.

3. U odlukama Tijela navode se razlozi na kojima se one temelje.

4. Adresati odluka Tijela obavješćuju se o pravnom lijeku koji im je na raspolaganju u skladu s ovom Uredbom.

5. Ako Tijelo donese odluku na temelju članka 18. stavka 3. ili članka 18. stavka 4., ono tu odluku preispituje u primjerenim vremenskim razmacima.

6. Javno se objavljuju odluke koje Tijelo donese u skladu s člancima 17., 18. ili 19. Pri objavi tih odluka navodi se identitet dotičnog nadležnog tijela ili institucije i glavni sadržaj odluke, osim ako je takvo objavljivanje u suprotnosti s legitimnim interesima tih financijskih institucija ili zaštitom njihovih poslovnih tajni ili ako bi to moglo ozbiljno ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije.”;

(24)Članak 40. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) stalni članovi Izvršnog odbora iz članka 45. stavka 1., koji nemaju pravo glasa;”;

(b) u stavku 7. briše se drugi podstavak;

„8. Ako nacionalno javno tijelo iz stavka 1. točke (b) nije nadležno za provedbu propisa o zaštiti potrošača, član Odbora nadzornih tijela iz te točke može odlučiti pozvati predstavnika tijela države članice nadležnog za zaštitu potrošača, koji nema pravo glasa. Ako je u državi članici nekoliko tijela nadležno za zaštitu potrošača, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku.”;

(25)Članak 41. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 41.

Interni odbori

Odbor nadzornih tijela može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene. Odbor nadzornih tijela može odrediti da se određene jasno definirane zadaće i odluke delegiraju internim odborima, Izvršnom odboru ili predsjedniku.”.

(26)U članku 42. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„U provedbi zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom, članovi Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa djeluju neovisno i objektivno isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.”;

(27)Članak 43. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. „Odbor nadzornih tijela daje smjernice za rad Tijelu. Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, Odbor nadzornih tijela na prijedlog Izvršnog odbora donosi mišljenja, preporuke, smjernice i odluke Tijela i objavljuje savjete iz poglavlja II.”;

stavci 2. i 3. brišu se;

u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prije 30. rujna svake godine Odbor nadzornih tijela donosi program rada Tijela za sljedeću godinu na temelju prijedloga Izvršnog odbora i dostavlja ga Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji za njihovu informaciju.”;

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Na temelju prijedloga Izvršnog odbora Odbor nadzornih tijela donosi godišnje izvješće o aktivnostima Tijela i dužnostima predsjednika, na temelju nacrta izvješća iz članka 53. stavka 7., te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se javno objavljuje.”;

stavak 8. briše se;

(28)Članak 44. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U vezi s aktima navedenima u člancima od 10. do 16. i mjerama i odlukama donesenima u skladu s člankom 9. stavkom 5. trećim podstavkom i poglavljem VI. i odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornih tijela donosi odluke kvalificiranom većinom glasova svojih članova kako je definirano u članku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji, koja uključuje barem običnu većinu članova nazočnih tijekom glasovanja iz nadležnih tijela država članica koje su države članice sudionice kako je definirano u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 1024/2013 (države članice sudionice) i običnu većinu članova nazočnih tijekom glasovanja iz nadležnih tijela država članica koje nisu države članice sudionice kako je definirano u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 1024/2013 (države članice nesudionice).

„Stalni članovi Izvršnog odbora i predsjednik ne glasuju o tim odlukama.”;

u stavku 1. treći, četvrti, peti i šesti podstavak brišu se; stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Članovi koji nemaju pravo glasa i promatrači ne sudjeluju u raspravama u okviru Odbora nadzornih tijela koje se odnose na pojedine financijske institucije, osim ako je drukčije određeno člankom 75. stavkom 3. ili aktima iz članka 1. stavka 2.”.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na predsjednika, članove koji su i članovi Izvršnog odbora i predstavnika Europske središnje banke kojeg je imenovao njezin Nadzorni odbor.”;

(29)U poglavlju III. naslov odjeljka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Odjeljak 2.

Izvršni odbor”

(30)Članak 45. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 45.

Sastav

1. Izvršni odbor sastoji se od predsjednika i tri stalna člana. Predsjednik svakom stalnom članu dodjeljuje jasno definirane zadaće u području politika i upravljanja. Jednom od stalnih članova dodjeljuju se odgovornosti za proračunska pitanja i pitanja koja se odnose na program rada Tijela („glavni član”). Jedan od stalnih članova obavlja dužnost potpredsjednika i obavlja zadaće predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili opravdane spriječenosti, u skladu s ovom Uredbom.

2. Stalni članovi biraju se na temelju postignuća, vještina, znanja o financijskim institucijama i tržištima, te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu. Stalni članovi moraju imati bogato upravljačko iskustvo. Odabir se temelji na javnom natječaju koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije, nakon čega Komisija sastavlja popis uspješnih kandidata koji su ušli u uži izbor.

Komisija taj popis podnosi Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon odobrenja popisa, Vijeće donosi odluku o imenovanju stalnih članova Izvršnog odbora, uključujući glavnog člana. Sastav Izvršnog odbora uravnotežen je i proporcionalan te odražava Uniju u cjelini.

3. Ako stalni član Izvršnog odbora više ne ispunjava uvjete iz članka 46. ili je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu, Vijeće može na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, donijeti odluku kojom se taj član razrješava dužnosti.

4. Mandat stalnih članova traje pet godina i može se jednom obnoviti. Tijekom devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg mandata stalnih članova Odbor nadzornih tijela ocjenjuje:

(a) rezultate ostvarene tijekom prvog mandata i načine njihova ostvarenja;

(b) dužnosti i potrebe Tijela u sljedećim godinama.

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Komisija Vijeću dostavlja popis stalnih članova čiji se mandat obnavlja. Na temelju tog popisa i uzimajući u obzir ocjenu, Vijeće može produljiti mandat stalnih članova.”;

(31)Umeće se sljedeći članak 45.a:

„Članak 45.a

Odlučivanje

1. Odluke Izvršnog odbora donose se običnom većinom njegovih članova. Svaki član ima jedan glas. U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja, predsjednik ima odlučujući glas.

2. Predstavnik Komisije sudjeluje bez prava glasa na sastancima Izvršnog odbora, osim u pogledu pitanja iz članka 63.

3. Izvršni odbor donosi i javno objavljuje svoj poslovnik.

4. Predsjednik saziva sastanke Izvršnog odbora na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog člana i predsjeda sastancima.

Izvršni odbor sastaje se prije svakog sastanka Odbora nadzornih tijela i onoliko često koliko to Izvršni odbor smatra potrebnim. Izvršni odbor sastaje se najmanje pet puta godišnje.

5. Ako je tako utvrđeno poslovnikom, članovima Izvršnog odbora mogu pomagati savjetnici ili stručnjaci. Sudionici koji nemaju pravo glasa ne prisustvuju raspravama Izvršnog odbora koje se odnose na pojedine financijske institucije.”;

(32)Umeće se sljedeći članak 45.b:

„Članak 45.b

Interni odbori

Izvršni odbor može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene.”;

(33)Članak 46. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 46.

Neovisnost

Članovi Izvršnog odbora postupaju neovisno i objektivno i isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove Izvršnog odbora u obavljanju njihovih zadaća.”;

(34) Članak 47. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 47.

Zadaće

1. Izvršni odbor osigurava da Tijelo izvršava svoju misiju i obavlja zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s ovom Uredbom. Poduzima sve potrebne mjere, a prije svega donosi interne administrativne upute i objavljuje obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Tijela u skladu s ovom Uredbom.

2. Izvršni odbor predlaže godišnji i višegodišnji program rada koji donosi Odbor nadzornih tijela.

3. Izvršni odbor izvršava svoje proračunske ovlasti u skladu s člancima 63. i 64.

Za potrebe članaka 17., 19., 22., 29.a, 30., 31.a, 32. te članaka od 35.b do 35.h Izvršni odbor nadležan je djelovati i donositi odluke. Izvršni odbor o svojim odlukama obavješćuje Odbor nadzornih tijela.

3.a Izvršni odbor analizira i iznosi mišljenja i prijedloge o svim pitanjima o kojima odlučuje Odbor nadzornih tijela.

4. Izvršni odbor donosi plan kadrovske politike Tijela te na temelju članka 68. stavka 2. potrebne provedbene mjere iz Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica (dalje u tekstu: „Pravilnik o osoblju”).

5. Izvršni odbor donosi posebne odredbe o pravu na pristup dokumentima Tijela u skladu s člankom 72.

6. Na temelju nacrta izvješća iz članka 53. stavka 7. Izvršni odbor izrađuje prijedlog godišnjeg izvješća o aktivnostima Tijela i dužnostima predsjednika i dostavlja ga Odboru nadzornih tijela na odobrenje.

7. Izvršni odbor imenuje i razrješuje članove Odbora za žalbe u skladu s člankom 58. stavcima 3. i 5.

8. Članovi Izvršnog odbora obavješćuju javnost o svim održanim sastancima i reprezentaciji. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.

9. Glavni član ima sljedeće posebne zadaće:

(a) provoditi godišnji program rada Tijela prema smjernicama Odbora nadzornih tijela i pod kontrolom Izvršnog odbora;

(b) poduzimati sve potrebne mjere, prije svega donositi interne administrativne upute i objavljivati obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Tijela u skladu s ovom Uredbom;

(d) izraditi svake godine do 30. lipnja program rada za sljedeću godinu, kako se navodi u članku 47. stavku 2.;

(e) sastaviti prednacrt proračuna Tijela na temelju članka 63. i izvršavati proračun Tijela u skladu s člankom 64;

(f) izraditi nacrt godišnjeg izvješća koje sadržava odjeljak o regulatornim i nadzornim aktivnostima Tijela i odjeljak o financijskim i administrativnim pitanjima;

(g) izvršavati ovlasti propisane člankom 68. koje se odnose na osoblje Tijela i rješavati kadrovska pitanja.”;

(35)Članak 48. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Predsjednik je odgovoran za pripremu rada Odbora nadzornih tijela te predsjeda sastancima Odbora nadzornih tijela i Izvršnog odbora.”;

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Predsjednik se bira na temelju postignuća, vještina, znanja o financijskim institucijama i tržištima, te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu, na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Komisija popis kandidata koji su ušli u uži izbor za obavljanje dužnosti predsjednika podnosi Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon odobrenja tog popisa, Vijeće donosi odluku o imenovanju predsjednika.

Ako predsjednik više ne ispunjava uvjete iz članka 49. ili je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu, Vijeće može na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, donijeti odluku kojom ga razrješava dužnosti.”;

u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Vijeće na prijedlog Komisije i uzimajući u obzir ocjenu, može jedanput produljiti mandat predsjednika.”;

stavak 5. briše se;

(36)Članak 49.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 49.a

Troškovi

Predsjednik obavješćuje javnost o svim održanim sastancima i reprezentaciji. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.”;

(37)Članci 51., 52., 52.a i 53. brišu se.

(38)Članak 54. mijenja se kako slijedi:

(a)u članku 54. stavku 2. dodaje se sljedeća alineja:

” – pitanja koja se odnose na zaštitu deponenata, potrošača i ulagatelja”;

(b)u stavku 2. briše se peta alineja;

(c)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a U vezi sa zadaćama Tijela koje se odnose na sprečavanje i borbu protiv pranja novca i sprečavanja terorizma, Zajednički odbor djeluje kao forum u okviru kojeg Tijelo surađuje s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala u pogledu pitanja koja se odnose na interakciju specifičnih zadaća Tijela iz članka 8. stavka 1. točke (l) i zadaća povjerenih Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala.”;

(39)U članku 55. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Jedan član Izvršnog odbora, predstavnik Komisije i ESRB-a pozivaju se kao promatrači na sastanke Zajedničkog odbora, kao i bilo kojeg pododbora iz članka 57.”;

(40)Članak 58. mijenja se kako slijedi:

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Izvršni odbor Tijela imenuje dva člana Odbora za žalbe i dva zamjenika s popisa uspješnih kandidata koji predlaže Komisija, nakon objave javnog poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije i nakon savjetovanja s Odborom nadzornih tijela.”;

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Član Odbora za žalbe kojeg je imenovao Izvršni odbor Tijela ne razrješuje se dužnosti za vrijeme njegova mandata, osim ako je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu i Izvršni odbor donese takvu odluku nakon savjetovanja s Odborom nadzornih tijela.”;

(41)U članku 59. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Članovi Odbora za žalbe neovisni su u donošenju svojih odluka. Ne obvezuju ih nikakve upute. Ne smiju obavljati nikakve druge dužnosti povezane s Tijelom, njegovim Izvršnim odborom ili njegovim Odborom nadzornih tijela.”;

(42)U članku 60. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela, može uložiti žalbu protiv odluke Tijela iz članaka 17., 18., 19. i 35. i protiv svake druge odluke koju je Tijelo donijelo u skladu s aktima Unije iz članka 1. stavka 2. koja je upućena toj osobi ili protiv odluke koja je, upućena drugoj osobi, ali je od izravnog i osobnog interesa za tu osobu.”;

(43)Članak 62. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Prihodi Tijela sastoje se, ne dovodeći u pitanje druge vrste prihoda, od bilo koje kombinacije sljedećeg:

(a) doprinosa Unije za uravnoteženje iz općeg proračuna Unije (dio koji se odnosi na Komisiju), koji ne smije biti veći od 10 % predviđenih prihoda Tijela;

(b) godišnjih doprinosa financijskih institucija na temelju godišnjih predviđenih rashoda koji se odnose na aktivnosti propisane ovom Uredbom i aktima Unije iz članka 1. stavka 2. za svaku kategoriju sudionika u nadležnosti Tijela;

(d) svih dobrovoljnih doprinosa država članica ili promatrača;

(e) naknada za publikacije, izobrazbu i druge usluge koje zatraže nadležna tijela.”;

(b)dodaju se sljedeći stavci 5. i 6.:

„5. Godišnje doprinose iz stavka 1. točke (b) od pojedinih financijskih institucija prikupljaju svake godine tijela koja imenuje svaka država članica. Svaka država članica uplaćuje Tijelu do 31. ožujka svake financijske godine iznos koji je obvezna prikupiti u skladu s kriterijima iz delegiranog akta iz članka 62.a.

6. Dobrovoljni doprinosi država članica i promatrača iz stavka 1. točke (d) ne smiju se prihvatiti ako bi se time dovela u pitanje neovisnost i nepristranost Tijela.”;

(44)Umeće se sljedeći članak 62.a:

„Članak 62.a

Delegirani akti o izračunu godišnjih doprinosa financijskih institucija

Komisija je ovlaštena, u skladu s člankom 75.a, donijeti delegirane akte kojima se određuje način izračuna godišnjih doprinosa pojedinih financijskih institucija iz članka 62. točke (e) i utvrđuje sljedeće:

(a) metodologija za alokaciju predviđenih rashoda po kategorijama financijskih institucija kao osnova za određivanje udjela doprinosa koje trebaju uplatiti financijske institucije iz svake kategorije;

(b) odgovarajući i objektivni kriteriji za određivanje godišnjih doprinosa koje pojedine financijske institucije koje pripadaju u područje primjene akata Unije iz članka 1. stavka 2. plaćaju na temelju svoje veličine kako bi se time približno odrazila njihova važnost na tržištu.

Kriterijima iz prvog stavka točke (b) mogu se utvrditi de minimis pragovi ispod kojih se doprinosi ne plaćaju ili minimalni iznosi doprinosa.”;

(45)Članak 63. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 63.

Donošenje proračuna

1. Glavni član svake godine sastavlja privremeni nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Tijela za sljedeće tri financijske godine u kojemu se navode predviđeni prihodi i rashodi te informacije o osoblju, na temelju godišnjeg i višegodišnjeg planiranja programa te ga zajedno s planom radnih mjesta dostavlja Izvršnom odboru i Odboru nadzornih tijela.

1.a Izvršni odbor donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta za sljedeće tri financijske godine na temelju nacrta dokumenta koji je odobrio Odbor nadzornih tijela.

1.b Izvršni odbor dostavlja Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću nacrt jedinstvenog programskog dokumenta do 31. siječnja.

2. Na temelju nacrta jedinstvenog programskog dokumenta Komisija u nacrt proračuna Unije uključuje procjenu koju smatra potrebnom s obzirom na plan radnih mjesta i iznos doprinosa za uravnoteženje kojim tereti opći proračun Europske unije u skladu s člancima 313. i 314. Ugovora.

3. Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Tijela. Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za doprinos za uravnoteženje Tijelu.

4. Proračun Tijela donosi Odbor nadzornih tijela. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi na odgovarajući način usklađuje.

5. Izvršni odbor obavješćuje bez odgode proračunsko tijelo o namjeravanoj provedbi svih projekata koji bi mogli imati značajne financijske posljedice za financiranje njegova proračuna, posebno o svakom projektu koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada.”;

(46)Članak 64. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 64.

Izvršenje i kontrola proračuna

„1. Glavni član djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje i izvršava proračun Tijela.

2. Računovodstveni službenik Tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu privremene financijske izvještaje do 1. ožujka sljedeće godine.

3. Računovodstveni službenik Tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 1. ožujka sljedeće godine potrebne računovodstvene podatke za potrebe konsolidacije na način i u formatu koju odredi taj računovodstveni službenik.

4. Računovodstveni službenik Tijela dostavlja i izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju članovima Odbora nadzornih tijela, Europskom parlamentu i Vijeću do 31. ožujka sljedeće godine.

5. Nakon što primi opažanja Revizorskog suda o privremenim financijskim izvještajima Tijela u skladu s člankom 148. Financijske uredbe, računovodstveni službenik Tijela sastavlja završne financijske izvještaje Tijela. Te financijske izvještaje glavni član dostavlja Odboru nadzornih tijela koji o njima iznosi mišljenje.

6. Računovodstveni službenik Tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije, Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 1. srpnja sljedeće godine završne financijske izvještaje zajedno s mišljenjem Odbora nadzornih tijela.

Računovodstveni službenik Tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 1. srpnja i paket financijskih izvješća u standardiziranom formatu koji odredi računovodstveni službenik Komisije za potrebe konsolidacije.

7. Završni financijski izvještaji objavljuju se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

8. Glavni član dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja do 30. rujna. Presliku tog odgovora dostavlja i Izvršnom odboru i Komisiji.

9. Glavni član podnosi Europskom parlamentu, na njegov zahtjev i kako je predviđeno člankom 165. stavkom 3. Financijske uredbe, sve informacije potrebne za neometanu primjenu postupka davanja razrješnice za predmetnu financijsku godinu.

10. Na preporuku Vijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje Tijelu razrješnicu za izvršenje proračuna za financijsku godinu N.”;

(47)Članak 65. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 65.

Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Tijelo donosi Izvršni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila ne smiju odstupati od odredbi Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013* za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 osim ako to zahtijevaju posebne operativne potrebe za funkcioniranje Tijela, te samo uz prethodnu suglasnost Komisije.

* Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).”;

(48)U članku 66. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Za potrebe suzbijanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća** primjenjuje se na Tijelo bez ograničenja.

**Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).”;

(49)Članak 68. mijenja se kako slijedi:

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Na osoblje Tijela, uključujući stalne članove Izvršnog odbora i njegova predsjednika, primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i pravila koja radi njihove primjene zajednički donose institucije Unije.

2. Izvršni odbor u suglasnosti s Komisijom donosi potrebne provedbene mjere u skladu s aranžmanima iz članka 110. Pravilnika o osoblju.”;

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Izvršni odbor donosi odredbe kojima se nacionalnim stručnjacima iz država članica omogućuje upućivanje na rad u Tijelo.”;

(50)Članak 70. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Članovi Odbora nadzornih tijela i svi članovi osoblja Tijela, uključujući dužnosnike koje su privremeno uputile države članice, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Tijelo na ugovornoj osnovi, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne u skladu s člankom 339. UFEU-a i relevantnim odredbama zakonodavstva Unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.”;

u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadalje, obveza iz stavka 1. i prvog podstavka ovog stavka ne sprječava Tijelo i nacionalna nadležna tijela da upotrebljavaju informacije radi provedbe akata iz članka 1. stavka 2., te posebno u pravnim postupcima donošenja odluka.”;

Umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Izvršni odbor i Odbor nadzornih tijela osiguravaju da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, pružaju bilo koju uslugu koja se odnosi na zadaće Tijela, uključujući dužnosnike i druge osobe koje je za te potrebe ovlastio Izvršni odbor i Odbor nadzornih tijela ili koje je imenovalo nadležno tijelo, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je jednaka obvezi iz prethodnih stavaka.

Ista obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se i na promatrače koji prisustvuju sastancima Izvršnog odbora i Odbora nadzornih tijela koji sudjeluju u aktivnostima Tijela.”;

u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Odredbama iz stavaka 1. i 2. ne sprječava se Tijelo da razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima u skladu s ovom Uredbom i drugim zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na financijske institucije.”;

(51)Članak 71. zamjenjuje se sljedećim:

„Ova Uredba ne dovodi u pitanje obveze država članica koje se odnose na njihovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili obveze Tijela koje se odnose na njegovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 2018/XXX (Uredba o zaštiti podataka koja se odnosi na institucije i tijela EU-a) pri ispunjavanju njegovih odgovornosti.”;

(52)U članku 72. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor donosi praktične mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.”

(53)U članku 73. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor odlučuje o internom jezičnom uređenju za Tijelo.”;

(54)U članku 74. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Potrebni aranžmani koji se odnose na smještaj Tijela u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, kao i prostor koji ta država članica stavlja na raspolaganje, te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na osoblje Tijela i članove njihovih obitelji propisuju se Sporazumom o sjedištu između Tijela i te države članice koji se sklapa nakon odobrenja Izvršnog odbora.”;

(55)Umeće se sljedeći članak 75.a:

„Članak 75.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 35.c i članka 62.a dodjeljuje se na neodređeno vrijeme.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 35.c i članka 62.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 35.c ili članka 62.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(56)Članak 76. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 76.

Odnos s CEBS-om

Tijelo se smatra pravnim slijednikom CEBS-a. Danom osnivanja Tijela sva imovina i obveze i svi poslovi CEBS-a koji su u tijeku automatski se prenose na Tijelo. CEBS sastavlja izvješće u kojem iskazuje završno stanje svoje imovine i svojih obveza na dan tog prijenosa. CEBS i Komisija moraju revidirati i odobriti to izvješće.”

(57)Umeće se novi članak 77.a:

Članak 77.a

Prijelazne odredbe

Zadaće i dužnost izvršnog direktora imenovanog u skladu s Uredbom br. 1093/2010 kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2015/2366 i koji obavlja dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] prestaju na taj datum.

Zadaće i dužnost predsjednika imenovanog u skladu s Uredbom br. 1093/2010 kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2015/2366 i koji obavlja dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] traju do isteka njegova mandata.

Zadaće i dužnost članova upravnog odbora imenovanih u skladu s Uredbom br. 1093/2010 kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2015/2366 i koji obavljaju dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] prestaju na taj datum.".

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1094/2010

Uredba (EU) 1094/2010 mijenja se kako slijedi:

(1)U članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te unutar područja primjene Direktive 2009/138/EZ, osim njezine glave IV., direktiva 2002/92/EZ, 2003/41/EZ, 2002/87/EZ, Direktive 2009/103/EZ*, i u mjeri u kojoj se ti akti primjenjuju na društva za osiguranje, društva za reosiguranje, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, posrednike u osiguranju, u okviru relevantnih dijelova Direktive (EU) 2015/849 i 2002/65/EZ, uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te u okviru bilo kojeg drugog zakonski obvezujućeg akta Unije kojim se Nadzornom tijelu dodjeljuju zadaće.

* Direktiva 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti (SL L 263, 7.10.2009., str. 11.).”;

(58)U članku 2. stavku 5. dodaje se sljedeći podstavak:

„Upućivanja na nadzor u ovoj Uredbi obuhvaćaju aktivnosti svih nadležnih tijela koje se provode u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.”;

(59)U članku 4. točki (2) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii. u smislu direktiva 2002/65/EZ i (EU) 2015/849, tijela koja su nadležna osigurati da financijske institucije definirane u točki (1) ispunjavaju zahtjeve iz tih direktiva;”;

(60)Članak 6. mijenja se kako slijedi:

točka (2) zamjenjuje se sljedećim:

„Izvršni odbor, koji obavlja zadaće navedene u članku 47.;”;

točka (4) briše se.

(61)Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru financijskih institucija u Uniji;”;

ii. točke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

„(e) organizira i provodi revizije nadležnih tijela te u tom kontekstu izdaje smjernice i preporuke te utvrđuje najbolje prakse radi što bolje usklađenosti rezultata nadzora;

(f) prati i ocjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti uključujući, prema potrebi, kretanja trendova u području inovativnih financijskih usluga;”;

iii. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h) podupirati zaštitu osiguranika, sudionika i korisnika sustava mirovinskog osiguranja, potrošača i ulagača;

iv. točka (l) briše se;

v. umeće se sljedeća točka (m):

„(m) izdavati mišljenja o zahtjevima za unutarnje modele, olakšavati donošenje odluka i pružati pomoć kako je predviđeno u članku 21.a;”;

(b)dodaje se novi stavak 1.a:

„1.a „Pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, Nadzorno tijelo uzima u obzir tehnološke inovacije, inovativne i održive poslovne modele te integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika.”;

(c)u stavku 2. mijenja se sljedeće:

i. umeće se točka (ca):

„(ca) izdaje preporuke utvrđene u člancima 29.a i 31.a;”;

ii. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h) prikuplja potrebne informacije o financijskim institucijama kako je predviđeno u člancima 35. i 35.b;”;

(d) dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Pri obavljanju zadaća iz stavka 1. i izvršavanju ovlasti iz stavka 2. Nadzorno tijelo primjenjuje načela o boljoj regulativi, uključujući rezultate analiza troškova i koristi izrađenih u skladu s ovom Uredbom.”;

(62)Članak 9. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. umeću se sljedeće točke (aa) i (ab):

„(aa) poduzimanjem detaljnih tematskih preispitivanja ponašanja na tržištu, usuglašavanjem razumijevanja tržišnih praksi radi utvrđivanja potencijalnih problema i analize njihova učinka;

(ab) izradom pokazatelja rizika za građanstvo radi pravovremenog utvrđivanja potencijalnih uzroka nastanka štete za potrošače;”;

u stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) izradom zajedničkih pravila o objavi.”;

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo prati nove i postojeće financijske aktivnosti i može donositi smjernice i preporuke radi promicanja sigurnosti i dobrog funkcioniranja tržišta te konvergencije regulatornih i nadzornih praksi.”;

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Nadzorno tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor za financijske inovacije, koji okuplja sva relevantna nacionalna nadzorna tijela i tijela nadležna za zaštitu potrošača, radi koordiniranog pristupa regulatornom i nadzornom postupanju prema novim ili inovativnim financijskim aktivnostima te pružanja savjeta koje Nadzorno tijelo iznosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Nadzorno tijelo može u Odbor uključiti i nacionalna tijela nadležna za zaštitu podataka.”;

(63)Članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Nadzorno tijelo može smjernice i preporuke uputiti i tijelima država članica koja u ovoj Uredbi nisu definirana kao nadležna tijela, ali su ovlaštena osigurati primjenu akata iz članka 1. stavka 2.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo, osim u iznimnim okolnostima, provodi otvorena javna savjetovanja o smjernicama i preporukama koje izdaje te analizira potencijalne povezane troškove i koristi njihova izdavanja. Ta su savjetovanja i analize proporcionalne u odnosu na područje primjene, prirodu i učinak smjernica i preporuka. Nadzorno tijelo, osim u iznimnim okolnostima, traži i mišljenja ili savjete od Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje.”;

(c)u stavku 4. na kraju se dodaje sljedeća rečenica:

„U izvješću se objašnjava i kako je Nadzorno tijelo obrazložilo izdavanje svojih smjernica i preporuka te navodi sažetak rezultata javnog savjetovanja o tim smjernicama i preporukama.”;

(d)dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Ako dvije trećine članova Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje ili Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje smatra da je Nadzorno tijelo izdavanjem određenih smjernica ili preporuka prekoračilo svoje ovlasti, oni o tome mogu Komisiji dostaviti svoje obrazloženo mišljenje.

Komisija od Nadzornog tijela zahtijeva obrazloženje izdavanja predmetnih smjernica ili preporuka. Komisija po primitku obrazloženja od Nadzornog tijela ocjenjuje je li područje primjene smjernica ili preporuka u skladu s ovlastima Nadzornog tijela. Ako smatra da je Nadzorno tijelo prekoračilo svoje ovlasti i nakon što Nadzornom tijelu pruži priliku za očitovanje, Komisija može donijeti provedbenu odluku kojom se od Nadzornog tijela zahtijeva povlačenje predmetnih smjernica ili preporuka. Odluka Komisije objavljuje se.”;

(64)U članku 17. stavku 2. dodaju se sljedeći podstavci:

„Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 35., Nadzorno tijelo može izravno uputiti opravdan i obrazložen zahtjev za informacije drugim nadležnim tijelima ili relevantnim sudionicima financijskih tržišta kad god to smatra potrebnim u svrhu istražnog postupka o navodnoj povredi ili neprimjeni prava Unije. Ako se takav zahtjev upućuje financijskim institucijama, u obrazloženom se zahtjevu objašnjava zašto su informacije potrebne u svrhu istražnog postupka o navodnoj povredi ili neprimjeni prava Unije.

Primatelji takvog zahtjeva bez odgode dostavljaju Nadzornom tijelu jasne, točne i potpune informacije.

Ako se zahtjev za informacije upućuje financijskoj instituciji, Nadzorno tijelo o tom zahtjevu obavješćuje relevantno nadležno tijelo. Nadležna tijela pružaju Nadzornom tijelu, na njegov zahtjev, pomoć pri prikupljanju informacija.”;

(65)Članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U slučajevima koji su navedeni u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. i ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 17., Nadzorno tijelo može pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. u bilo kojim od sljedećih okolnosti:

(a) na zahtjev jednog ili više dotičnih nadležnih tijela, kada se nadležno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem mjere, predložene mjere ili s nedjelovanjem drugog nadležnog tijela;

(b) na vlastitu inicijativu, kada je postojanje spora među nadležnim tijelima moguće utvrditi na temelju objektivnih kriterija.

(b)umeću se sljedeći članci 1.a i 1.b:

„1.a Dotična nadležna tijela u sljedećim slučajevima bez odgode obavješćuju Nadzorno tijelo o nepostizanju dogovora:

(a) kada je rok za postizanje dogovora nadležnih tijela utvrđen u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. a nastupi raniji od sljedećih događaja:

i. rok je istekao;

ii. jedno ili više dotičnih nadležnih tijela donijelo je zaključak o postojanju spora na temelju objektivnih kriterija;

(b) kada rok za postizanje dogovora nadležnih tijela nije utvrđen u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. a nastupi raniji od sljedećih događaja:

i.jedno ili više dotičnih nadležnih tijela donijelo je zaključak o postojanju spora na temelju objektivnih kriterija; ili

ii.protekla su dva mjeseca od datuma na koji je nadležno tijelo primilo zahtjev od drugog nadležnog tijela za poduzimanje određenih mjera radi usklađenosti s pravom Unije, a tijelo koje je primilo zahtjev još nije donijelo odluku kojom se odgovara na taj zahtjev.”;

(c)stavak 1. podstavak 2. briše se;

1.b Predsjednik utvrđuje treba li Nadzorno tijelo postupiti u skladu sa stavkom 1. Ako intervenira na vlastitu inicijativu, Nadzorno tijelo o tome obavješćuje dotična nadležna tijela.

Dok se čeka odluka Nadzornog tijela u skladu s postupkom utvrđenim u članku 47. stavku 3.a i kada se aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje pojedinačne odluke. Ako Nadzorno tijelo donese odluku o djelovanju, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje odluke sve do zaključenja postupka iz stavaka 2. i 3.”;

(d)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Ako dotična nadležna tijela tijekom faze mirenja iz stavka 2. ne uspiju postići dogovor, Nadzorno tijelo može donijeti odluku kojom se od tih tijela zahtijeva da poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od poduzimanja određene mjere radi rješavanja tog pitanja kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije. Odluka Nadzornog tijela obvezujuća je za dotična nadležna tijela. Nadzorno tijelo tom odlukom može od nadležnih tijela zahtijevati opoziv ili izmjenu odluke koju su donijela ili primjenu ovlasti koje su im dodijeljene u skladu s relevantnim pravom Unije.”;

(e)umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Nadzorno tijelo obavješćuje nadležna tijela o zaključenju postupaka provedenih u skladu sa stavcima 2. i 3. zajedno, prema potrebi, sa svojom odlukom donesenom u skladu sa stavkom 3.”;

(f)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. Ugovora, kada nadležno tijelo ne postupi u skladu s odlukom Nadzornog tijela i time ne uspije osigurati usklađenost postupanja financijske institucije sa zahtjevima koji se na njega izravno primjenjuju na temelju akata iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji kojom se od nje zahtijeva da poduzme potrebnu mjeru radi postupanja u skladu s obvezama na temelju prava Unije, uključujući prestanak bilo kakve prakse.”;

(66)Članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

Nadzorno tijelo promiče i prati učinkovito, djelotvorno i usklađeno funkcioniranje kolegija nadzornih tijela iz Direktive 2009/138/EZ te podupire kolegij nadzornog tijela u koherentnoj primjeni prava Unije. U cilju postizanja najbolje nadzorne prakse osoblje Nadzornog tijela može sudjelovati u aktivnostima kolegija nadzornih tijela, ili ih, prema potrebi, predvoditi, uključujući izravne nadzore koje zajednički provode dva ili više nadležnih tijela.”;

(b)u stavku 2. podstavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe ovog stavka i stavka 1. ovog članka Nadzorno tijelo smatra se „nadležnim tijelom” ili „nadzornim tijelom ”u smislu relevantnog zakonodavstva.”;

(67)Umeće se sljedeći članak 21.a:

„Članak 21.a

Unutarnji modeli

1. Kako bi pridonijelo uspostavi visokokvalitetnih zajedničkih nadzornih standarda i prakse, Nadzorno tijelo na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog ili više nadzornih tijela:

(a) daje mišljenja dotičnim nadzornim tijelima o zahtjevu za primjenu ili promjenu unutarnjeg modela. U tu svrhu EIOPA može od dotičnih nadzornih tijela zatražiti sve potrebne informacije i

(b) u slučaju spora koji se odnosi na odobravanje unutarnjih modela, pomaže dotičnim nadzornim tijelima da postignu dogovor u skladu s postupkom utvrđenim u članku 19.

2. U slučajevima iz članka 231. stavka 6.a Direktive 2009/138/EZ poduzeća mogu zatražiti od EIOPA-e da pomogne nadležnim tijelima da postignu dogovor u skladu s postupkom utvrđenim u članku 19.

(68)U članku 22. stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadzorno tijelo u tu svrhu može primijeniti ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju ove Uredbe, uključujući članke 35. i 35.b.”.

(69)Članak 29. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) donosi strateški plan nadzora u skladu s člankom 29.a;”;

ii. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

iii. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak 2.:

„Nadzorno tijelo radi uspostave zajedničke kulture u području nadzora izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru financijskih institucija u Uniji, uzimajući u obzir promjene poslovnih praksi i poslovnih modela financijskih institucija. U Unijinu priručniku o nadzoru utvrđuju se najbolje nadzorne prakse te visokokvalitetne metodologije i procesi;

(70)Umeće se sljedeći članak 29.a:

„Članak 29.a

Strateški plan nadzora

1. Nakon početka primjene Uredbe [XXX umetnuti upućivanje na Uredbu o izmjeni] i zatim svake tri godine najkasnije do 31. ožujka, Nadzorno tijelo upućuje preporuke nadležnim tijelima u kojima se navode strateški ciljevi i prioriteti nadzora („strateški plan nadzora”) uzimajući u obzir prijedloge nadležnih tijela. Nadzorno tijelo dostavlja strateški plan nadzora Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, za njihovu informaciju, i objavljuje ga na svojim internetskim stranicama.

U strateškom planu nadzora utvrđuju se specifični prioriteti nadzornih aktivnosti radi promicanja usklađenih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi te zajedničke, ujednačene i usklađene primjene prava Unije radi praćenja mikro-bonitetnih trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti utvrđenih u skladu s člankom 32.

2. Svako nadležno tijelo svake godine do 30. rujna dostavlja nacrt godišnjeg programa rada za sljedeću godinu Nadzornom tijelu na očitovanje i u programu posebno obrazlaže usklađenost nacrta programa rada sa strateškim planom nadzora.

3. Nadzorno tijelo ocjenjuje nacrt programa rada i, u slučaju bitnih rizika za ostvarenje prioriteta utvrđenih u strateškom planu nadzora, upućuje preporuke relevantnom nadležnom tijelu radi usklađenja njegova godišnjeg programa rada sa strateškim planom nadzora.

Nadležna tijela do 31. prosinca svake godine donose svoj godišnji program rada, uzimajući u obzir te preporuke.

4. Svako nadležno tijelo do 31. ožujka svake godine dostavlja Nadzornom tijelu izvješće o provedbi godišnjeg programa rada.

Izvješće sadržava najmanje sljedeće informacije:

(b) opis aktivnosti koje su provedene, a nisu bile predviđene u godišnjem programu rada;

5. Nadzorno tijelo ocjenjuje izvješća nadležnih tijela o provedbi. U slučaju bitnih rizika za neostvarenje prioriteta utvrđenih u strateškom planu nadzora, Nadzorno tijelo upućuje preporuke svakom nadležnom tijelu o načinu otklanjanja relevantnih nedostataka u njegovim aktivnostima.

Nadzorno tijelo na temelju tih izvješća i vlastite procjene rizika utvrđuje aktivnosti nadležnih tijela koje su od ključne važnosti za provedbu strateškog plana nadzora te prema potrebi provjerava te aktivnosti u skladu s člankom 30.

6. Nadzorno tijelo javno objavljuje najbolje prakse koje utvrdi tijekom ocjenjivanja godišnjih programa rada.

(71)Članak 30. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov članka zamjenjuje se sljedećim:

„Provjere aktivnosti nadležnih tijela”;

(b)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nadzorno tijelo periodički provjerava neke ili sve aktivnosti nadležnih tijela radi dodatnog usklađivanja rezultata nadzora. Nadzorno tijelo u tu svrhu izrađuje metode za objektivnu procjenu i usporedbu nadležnih tijela kod kojih je provedena provjera aktivnosti. Pri provjeri aktivnosti u obzir se uzimaju postojeće informacije i provedene evaluacije dotičnog nadležnog tijela, uključujući sve informacije koje su Nadzornom tijelu dostavljene u skladu s člankom 35., te sve informacije od dionika.”;

(c)umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Za potrebe ovog članka, Nadzorno tijelo osniva odbor za provjere aktivnosti, čiji su članovi isključivo osoblje Nadzornog tijela. Nadzorno tijelo može određene zadaće ili odluke delegirati odboru za provjere aktivnosti.”;

(d)stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Provjere uključuju, ali se ne ograničavaju na procjenu sljedećeg:”;

ii. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(e)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Nadzorno tijelo izrađuje izvješće o rezultatima provjere aktivnosti. U izvješću se objašnjavaju i navode daljnje mjere koje bi trebalo provesti nakon provjere aktivnosti. Te se daljnje mjere mogu donijeti u obliku smjernica i preporuka, u skladu s člankom 16., te mišljenja, u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (a).

U skladu s člankom 16. stavkom 3., nadležna tijela poduzimaju sve kako bi uskladila svoje postupanje s donesenim smjernicama i preporukama. Ako nadležna tijela ne poduzmu korake radi provođenja daljnjih mjera navedenih u izvješću, Nadzorno tijelo objavljuje dodatno izvješće o neprovođenju mjera.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda ili nacrta provedbenih standarda u skladu s člancima od 10. do 15. ili smjernica ili preporuka u skladu s člankom 16., Nadzorno tijelo uzima u obzir rezultate provjera aktivnosti, kao i sve druge informacije koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, kako bi osiguralo konvergenciju najkvalitetnijih nadzornih praksi.”;

(f)umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Nadzorno tijelo dostavlja Komisiji mišljenje u kojem na temelju rezultata provjera aktivnosti ili svih drugih informacija koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća razmatra je li potrebno daljnje usklađivanje propisa koji se primjenjuju na financijske institucije ili nadležna tijela.”;

(g)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4. Nadzorno tijelo objavljuje izvješće iz stavka 3., uključujući izvješće o neprovođenju mjera, osim ako bi njegovo objavljivanje podrazumijevalo rizike za stabilnost financijskog sustava. Nadležno tijelo koje podliježe provjeri aktivnosti poziva se na očitovanje o izvješću prije njegove objave. Ta se očitovanja objavljuju, osim ako bi njegovo objavljivanje podrazumijevalo rizike za stabilnost financijskog sustava.”;

(72)U članku 31. umeće se novi stavak 2.a:

„2. Kad je riječ o aktivnosti nadležnih tijela kojom se nastoji olakšati ulazak na tržište subjekata ili proizvoda koji se oslanjaju na tehnološke ili druge inovacije, Nadzorno tijelo promiče konvergenciju u području nadzora, osobito razmjenom informacija i najboljih praksi. Nadzorno tijelo može prema potrebi donijeti smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.”;

(73)Umeće se novi članak 31.a:

„Članak 31.a

Koordinacija delegiranja i eksternalizacije aktivnosti i prijenosa rizika

1. Nadzorno tijelo redovito koordinira nadzorne mjere nadležnih tijela radi promicanje konvergencije u području nadzora u smislu delegiranja i eksternalizacije aktivnosti financijskih institucija te u vezi s njihovim prijenosima rizika, u skladu sa stavcima 2., 3. i 4.

2. Nadležna tijela obavješćuju Nadzorno tijelo ako financijskoj instituciji nad kojom dotično nadležno tijelo provodi nadzor u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. namjerava izdati odobrenje za rad ili je registrirati te ako je poslovnim planom te financijske institucije predviđena eksternalizacija ili delegiranje znatnog dijela njezinih aktivnosti ili bilo kojih ključnih funkcija ili prijenos rizika bitnog dijela njezinih aktivnosti u treće zemlje, da bi ostvarila korist od odobrenja za prekogranično poslovanje u EU-u, iako u suštini znatan dio aktivnosti ili funkcija obavlja izvan Unije. Obavijest Nadzornom tijelu sadržava dovoljno pojedinosti na temelju kojih Nadzorno tijelo može provesti odgovarajuću procjenu.

Ako smatra da je nadležnom tijelu potrebno dostaviti mišljenje o neusklađenosti odobrenja za rad ili registracije o kojem je dostavilo obavijest u skladu s prvim podstavkom s pravom Unije ili sa smjernicama, preporukama ili mišljenjima Nadzornog tijela, Nadzorno tijelo obavješćuje o tome nadležno tijelo u roku od 20 radnih dana od datuma primitka obavijesti od tog nadležnog tijela. Nadležno tijelo u tom slučaju odlaže postupak registracije ili izdavanja odobrenja za rad dok ne dobije mišljenje Nadzornog tijela.

Nadležno tijelo na zahtjev Nadzornog tijela u roku od 15 dana od datuma primitka tog zahtjeva dostavlja informacije o svojim odlukama o izdavanju odobrenja za rad ili registraciji financijske institucije nad kojom obavlja nadzor u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2.

Nadzorno tijelo donosi mišljenje, ne dovodeći u pitanje rokove utvrđene pravom Unije, najkasnije u roku od 2 mjeseca od datuma primitka obavijesti u skladu s prvim podstavkom.

3. Financijska institucija obavješćuje Nadzorno tijelo o eksternalizaciji ili delegiranju bitnog dijela svojih aktivnosti ili bilo koje od svojih ključnih funkcija, te o prijenosu rizika bitnog dijela svojih aktivnosti na neki drugi subjekt ili vlastitu podružnicu osnovanu u trećoj zemlji. Dotično nadležno tijelo dvaput godišnje obavješćuje Nadzorno tijelo o tim obavijestima.

Ne dovodeći u pitanje članak 35., nadležno tijelo na zahtjev Nadzornog tijela dostavlja informacije o sporazumima financijske institucije o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika.

Nadzorno tijelo prati jesu li dotična nadležna tijela provjerila jesu li sporazumi o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika iz prvog podstavka zaključeni u skladu s pravom Unije, jesu li usklađeni sa smjernicama, preporukama ili mišljenjima Nadzornog tijela te sprečavaju li učinkovit nadzor nadležnih tijela i izvršenje u trećoj zemlji.

4. Nadzorno tijelo može uputiti preporuke dotičnom nadležnom tijelu, uključujući preporuke o preispitivanju odluke ili povlačenju odobrenja za rad. Ako ne postupi u skladu s preporukama Nadzornog tijela u roku od 15 radnih dana, dotično nadležno tijelo navodi razloge za to, a Nadzorno tijelo javno objavljuje svoje preporuke i to obrazloženje.”;

(74)Članak 32. mijenja se kako slijedi:

(75)dodaje se novi stavak 2.a:

„2.a Nadzorno tijelo najmanje jedanput godišnje razmatra je li primjereno provesti procjene na razini Unije iz stavka 2. te o svojim zaključcima obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju. Ako se te procjene na razini Unije provedu i ako to smatra primjerenim, Nadzorno tijelo objavljuje rezultate za svaku sudjelujuću financijsku instituciju.

Obveze nadležnih tijela koje se odnose na čuvanje poslovne tajne ne sprečavaju nadležna tijela da objave rezultate procjena na razini Unije iz stavka 2. ili da rezultate tih procjena dostave Nadzornom tijelu kako bi ono objavilo rezultate procjena otpornosti financijskih institucija na razini Unije.”;

(76)Članak 33. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo pomaže Komisiji pri izradi odluka o istovjetnosti koje se odnose na regulatorne i nadzorne sustave u trećim zemljama, na temelju posebnog Komisijina zahtjeva za savjetovanje ili kada se to od njega zahtijeva u aktima iz članka 1. stavka 2.”;

(b)umeću se sljedeći stavci 2.a, 2.b i 2.c:

„2.a Nadzorno tijelo prati regulatorna i nadzorna kretanja te provedbene postupke i relevantna tržišna kretanja u trećim zemljama za koje je Komisija donijela odluke o istovjetnosti u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. kako bi provjerilo jesu li još uvijek ispunjeni kriteriji na temelju kojih su te odluke donesene i uvjeti koji su tim odlukama utvrđeni. Nadzorno tijelo vodi računa o relevantnosti predmetnih trećih zemalja. Nadzorno tijelo jedanput godišnje podnosi Komisiji povjerljivo izvješće o utvrđenim činjenicama.

Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u aktima iz članka 1. stavka 2. i ako su ispunjeni uvjeti iz druge rečenice stavka 1., Nadzorno tijelo po mogućnosti surađuje s relevantnim nadležnim tijelima te ovisno o slučaju i sa sanacijskim tijelima trećih zemalja čiji su regulatorni i nadzorni sustavi priznati kao istovjetni. Ta se suradnja odvija na temelju administrativnih sporazuma sklopljenih s relevantnim tijelima tih trećih zemalja. Nadzorno tijelo tijekom pregovora o tim administrativnim sporazumima nastoji u njih uključiti odredbe o sljedećem:

(a) mehanizmima na temelju kojih bi Nadzorno tijelo moglo ishoditi relevantne informacije, uključujući informacije o regulatornom sustavu, pristupu nadzoru, relevantnim tržišnim kretanjima te o svim promjenama koje bi mogle utjecati na odluku o istovjetnosti;

(b) u mjeri u kojoj je to potrebno za praćenje tih odluka, o postupcima koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući prema potrebi izravne nadzore.

Nadzorno tijelo obavješćuje Komisiju o slučajevima u kojima nadležna tijela iz treće zemlje odbiju sklapanje tih administrativnih sporazuma ili učinkovitu suradnju. Komisija te informacije uzima u obzir pri reviziji relevantnih odluka o istovjetnosti.

2.b Ako utvrdi da se u trećim zemljama iz stavka 2.a događaju promjene u vezi s regulativom, nadzorom ili postupcima izvršenja koje bi mogle utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta, Nadzorno tijelo bez odgode i na povjerljivoj osnovi o tome obavješćuje Komisiju.

Nadzorno tijelo jedanput godišnje podnosi Komisiji povjerljivo izvješće o regulatornim, nadzornim i tržišnim kretanjima te kretanjima u vezi s postupcima izvršenja u trećim zemljama iz stavka 2.a, s posebnim naglaskom na posljedicama za financijsku stabilnost, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

2.c Nadležna tijela unaprijed obavješćuju Nadzorno tijelo o administrativnim sporazumima koje namjeravaju sklopiti s nadzornim tijelima iz trećih zemalja u bilo kojem području uređenom aktima iz članka 1. stavka 2., uključujući i sporazume s podružnicama subjekata iz trećih zemalja. Istovremeno dostavljaju Nadzornom tijelu nacrt tih planiranih sporazuma.

Nadzorno tijelo može izraditi model administrativnih sporazuma kako bi se uspostavile usklađene, učinkovite i djelotvorne nadzorne prakse u Uniji te osnažila međunarodna koordinacija nadzora. U skladu s člankom 16. stavkom 3., nadležna tijela poduzimaju sve kako bi primijenila taj model sporazuma.

U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo navodi informacije o administrativnim sporazumima koji su dogovoreni s nadležnim tijelima, međunarodnim organizacijama ili administracijama u trećim zemljama, o pomoći koju je Nadzorno tijelo pružilo Komisiji tijekom pripreme odluka o istovjetnosti te o aktivnosti praćenja koju je Nadzorno tijelo provodilo u skladu sa stavkom 2.a.”;

(77)U članku 34. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. S obzirom na bonitetnu procjenu spajanja i stjecanja koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2009/138/EZ i za koja se u skladu s tom Direktivom zahtijeva savjetovanje nadležnih tijela iz dviju ili više država članica, Nadzorno tijelo može na zahtjev jednog od dotičnih nadležnih tijela izdati i objaviti mišljenje o bonitetnoj procjeni, osim u vezi s kriterijima iz članka 59. stavka 1. točke (e) Direktive 2009/138/EZ. Mišljenje se izdaje odmah, a u svakom slučaju prije kraja razdoblja procjene u skladu s Direktivom 2009/138/EZ. Članci 35. i 35.b primjenjuju se na područja o kojima Nadzorno tijelo može donijeti mišljenje.”

(78)Članak 35. mijenja se kako slijedi:

stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Nadležna tijela dostavljaju Nadzornom tijelu na njegov zahtjev sve informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su mu povjerene ovom Uredbom, ako imaju zakoniti pristup relevantnim informacijama.

Dostavljene informacije su točne, potpune i dostavljaju se u roku koje utvrdi Nadzorno tijelo.

2. Nadzorno tijelo može zahtijevati i da mu se informacije dostavljaju periodično, u određenom formatu ili na usporedivim predlošcima koje je odobrilo. Ti se zahtjevi po mogućnosti dostavljaju na obrascima za izvješćivanje.

3. Na opravdani zahtjev nadležnog tijela Nadzorno tijelo može mu dostaviti informacije koje su mu potrebne za obavljanje njegovih zadaća, u skladu s obvezama čuvanja poslovne tajne koje su utvrđene u sektorskom zakonodavstvu i članku 70.”;

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Ako informacije zatražene u skladu sa stavkom 1. nisu dostupne ili ih nadležna tijela nisu učinila dostupnima u roku koji je Nadzorno tijelo utvrdilo, Nadzorno tijelo može uputiti opravdani i obrazloženi zahtjev bilo kome od sljedećih subjekata:

(a) ostalim nadzornim tijelima koja imaju nadzorne funkcije;

(b) ministarstvu nadležnom za financije u dotičnoj državi članici, ako ono raspolaže bonitetnim informacijama;

(d) uredu za statistiku dotične države članice.

Nadležna tijela pomažu Nadzornom tijelu, na njegov zahtjev, pri prikupljanju informacija.”;

stavci 6. i 7. brišu se.

(79)Umeću se sljedeći članci od 35.a do 35.h:

„Članak 35.a

Izvršavanje ovlasti iz članka 35.b

Ovlasti dodijeljene Nadzornom tijelu, bilo kojem njegovom dužnosniku ili bilo kojoj drugoj osobi koju Nadzorno tijelo ovlasti u skladu s člankom 35.b ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 35.b

Zahtjev za informacije financijskim institucijama

1. Ako informacije koje su zatražene u skladu s člankom 35. stavkom 1. ili stavkom 5. nisu dostupne ili nisu učinjene dostupnima u roku koje Nadzorno tijelo utvrdi, ono može jednostavnim zahtjevom ili odlukom zahtijevati od financijske institucije da dostavi sve informacije potrebne Nadzornom tijelu za obavljanje njegovih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

2. U svakom jednostavnom zahtjevu za informacije iz stavka 1. navodi se:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrha zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(f) iznos globe koja se izriče u skladu s člankom 35.c ako su dostavljene informacije netočne ili neistinite.

3. Kada zahtijeva dostavu informacija na temelju odluke, Nadzorno tijelo navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrhu zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) periodične novčane kazne predviđene člankom 35.d ako dostavljene tražene informacije nisu potpune;

(f) globu predviđenu člankom 35.c ako su odgovori na postavljena pitanja netočni i neistiniti;

(g) pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru za žalbe i pravo na preispitivanje te odluke u postupku pred Sudom Europske unije u skladu s člancima 60. i 61.

4. Relevantne financijske institucije ili njihovi predstavnici te, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ih zakonom ili njihovim statutom ovlaštene zastupati, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti informacije u ime svojih stranaka. Potonji u cijelosti odgovaraju za potpunost, točnost i istinitost informacija.

5. Nadzorno tijelo bez odgode šalje presliku jednostavnog zahtjeva ili svoje odluke nadležnom tijelu države članice u kojoj relevantni subjekt naveden u stavku 1. na koji se zahtjev za informacije odnosi ima boravište ili poslovni nastan.

6. Nadzorno tijelo može povjerljive informacije koje je dobilo u skladu s ovim člankom upotrijebiti samo u svrhu obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom.”;

Članak 35.c

Postupovna pravila za izricanje globe

1. Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na povredu iz članka 35.d stavka 1., Nadzorno tijelo interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani službenik ne sudjeluje niti je sudjelovao u izravnom ili neizravnom nadzoru predmetnih financijskih institucija i svoje funkcije obavlja neovisno o Odboru nadzornika.

2. Istražitelj iz stavka 1. istražuje navodne povrede, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te dostavlja Odboru nadzornika cijeli spis sa svojim zaključcima.

3. Istražitelj je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zahtijevati informacije u skladu s člankom 35.b.

4. Istražitelj pri obavljanju tih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je Nadzorno tijelo prikupilo tijekom svojih aktivnosti nadzora.

5. Istražitelj po završetku istrage i prije nego što Odboru nadzornika dostavi spis sa svojim zaključcima, osobama koje su predmet istrage omogućuje da se očituju o pitanjima koja se istražuju. Istražitelj svoje zaključke temelji samo na činjenicama o kojima su se te osobe mogle očitovati.

6. Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istrage.

7. Po dostavi spisa sa svojim zaključcima Odboru nadzornika, istražitelj obavješćuje osobe koje su predmet istrage. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo na pristup spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane.

8. Nadzorno tijelo na temelju spisa sa zaključcima istražitelja te na zahtjev uključenih osoba koje su predmet istrage nakon njihova saslušanja u skladu s člankom 35.f utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više povreda navedenih u članku 35.d stavku 1. te ako jesu poduzima mjeru u skladu s tim člankom.

9. Istražitelj ne sudjeluje u raspravama Odbora nadzornika niti na koji drugi način intervenira u postupak odlučivanja Odbora nadzornika.

(a) pravu na obranu;

(b) odredbama o vremenskom važenju propisa;

(d) odredbama o rokovima zastare za izricanje i izvršenje globa ili periodičnih novčanih kazni.

11. Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje bi mogle upućivati na kazneno djelo, Nadzorno tijelo dostavlja te predmete mjerodavnim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Nadalje, Nadzorno tijelo ne izriče globu ili periodičnu novčanu kaznu u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude donesene na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.

Članak 35.d

Globe

1. Nadzorno tijelo donosi odluku kojom izriče globu kada ustanovi da financijska institucija s namjerom ili iz nemara nije dostavila informacije po primitku odluke kojom se propisuje dostavljanje informacija u skladu s člankom 35.b stavkom 3. ili je dostavila nepotpune, netočne ili neistinite informacije po primitku jednostavnog zahtjeva za informacije ili odluke u skladu s člankom 35.b stavkom 2.

2. Osnovni iznos globe iz stavka 1. ne smije biti manji od 50 000 EUR ni veći od 200 000 EUR.

3. Pri utvrđivanju osnovnog iznosa globe iz stavka 2., Nadzorno tijelo uzima u obzir godišnji promet dotične financijske institucije u prethodnoj poslovnoj godini i osnovni iznos:

(a) bliže je donjoj vrijednosti za subjekte s godišnjim prometom manjim od 10 milijuna EUR;

(b) u sredini je između donje i gornje vrijednosti za subjekte s godišnjim prometom od 10 do 50 milijuna EUR;

4. Na osnovni iznos iz stavka 2. kumulativno se primjenjuju sljedeći koeficijenti usklađenja na temelju sljedećeg:

(a) koeficijenti usklađenja koji se odnose na otežavajuće čimbenike iznose kako slijedi:

i. ako je riječ o opetovanoj povredi, za svaku ponovno počinjenu povredu primjenjuje se dodatni koeficijent 1,1;

ii. ako je povreda trajala dulje od šest mjeseci, primjenjuje se koeficijent 1,5;

iii. ako je povreda počinjena s namjerom, primjenjuje se koeficijent 2;

iv. ako od trenutka kad je otkriveno počinjenje povrede nisu poduzete korektivne mjere, primjenjuje se koeficijent 1,7;

v. ako više rukovodstvo financijske institucije nije surađivalo s Nadzornim tijelom, primjenjuje se koeficijent 1,5;

(b) koeficijenti usklađenja koji se odnose na olakšavajuće čimbenike iznose kako slijedi:

i. ako je povreda trajala kraće od 10 radnih dana, primjenjuje se koeficijent 0,9;

ii. ako više rukovodstvo financijske institucije može dokazati da je poduzelo sve potrebne mjere kako bi se spriječila povreda zahtjeva u skladu s člankom 35. stavkom 6.a, primjenjuje se koeficijent 0,7;

iii. ako je financijska institucija brzo, djelotvorno i u potpunosti obavijestila Nadzorno tijelo o povredi, primjenjuje se koeficijent 0,4;

iv. ako je financijska institucija dobrovoljno poduzela mjere kojima je onemogućeno počinjenje slične povrede u budućnosti, primjenjuje se koeficijent 0,6.

5. Neovisno o stavcima 2. i 3., ukupan iznos globe ne smije biti veći od 20 % godišnjeg prometa dotične financijske institucije u prethodnoj poslovnoj godini, osim ako je financijska institucija povredom izravno ili neizravno ostvarila financijsku korist. U tom slučaju ukupan iznos globe mora biti najmanje jednak toj financijskoj koristi.

Članak 35.e

Periodične novčane kazne

1. Nadzorno tijelo donosi odluke kojima izriče periodične novčane kazne kako bi prisililo financijske institucije ili subjekte iz članka 35.b stavka 1. da dostave informacije propisane odlukom u skladu s člankom 35.b stavkom 3.

2. Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan sve dok dotična financijska institucija ne počne poštovati relevantnu odluku iz stavka 1.

3. Neovisno o stavku 2., periodična novčana kazna iznosi 3 % prosječnog dnevnog prometa dotične financijske institucije u prethodnoj poslovnoj godini. Iznos se izračunava od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

4. Periodična novčana kazna može se izreći za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon datuma obavijesti o odluci Nadzornog tijela.

Članak 35.f

Pravo na saslušanje

1. Prije donošenja odluke o globi i periodičnoj novčanoj kazni u skladu s člancima 35.d i 35.e, Nadzorno tijelo omogućuje financijskoj instituciji na koju se primjenjuje zahtjev za informacije da bude saslušana.

Nadzorno tijelo temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se dotične financijske institucije mogle očitovati.

2. U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu financijske institucije iz stavka 1. Financijska institucija ima pravo na pristup spisu Nadzornog tijela, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente Nadzornog tijela.

Članak 35.g

Objavljivanje, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni

1. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 35.d i 35.e administrativne su prirode i izvršive su.

3. Kada su formalnosti iz stavka 2. ispunjene na zahtjev dotične strane, ta strana može provesti izvršenje u skladu s nacionalnim pravom, iznoseći slučaj izravno nadležnom tijelu.

5. Nadzorno tijelo javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 35.d i 35.e, osim ako bi ta javna objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama.

6. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

Članak 35.h

Preispitivanje u postupku pred Sudom Europske unije

Sud Europske unije ima punu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je Nadzorno tijelo izreklo globu ili periodičnu novčanu kaznu. Sud može poništiti, smanjiti ili povećati globu ili periodičnu novčanu kaznu koju je izreklo Nadzorno tijelo.”;

(80)U članku 36. stavku 5. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nakon primitka upozorenja ili preporuka koje ESRB uputi nadležnom tijelu, Nadzorno tijelo upotrebljava, prema potrebi, ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom kako bi osiguralo pravodobno daljnje praćenje.”

(81)Članak 37. mijenja se kako slijedi:

u stavku 5. zadnja rečenica prvog podstavka zamjenjuje se sljedećim:

„Članovi Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje imaju mandat od četiri godine, nakon čega se provodi novi postupak odabira.”;

u stavku 6. dodaju se sljedeći podstavci:

Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje, Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje, Interesna skupina za bankarstvo i Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala mogu objaviti zajednička mišljenja i savjete o pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. ove Uredbe o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.”;

(82)Članak 39. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 39.

Postupci odlučivanja

1. Pri donošenju odluka predviđenih ovom Uredbom Nadzorno tijelo djeluje u skladu sa stavcima od 2. do 6., osim u slučaju odluka donesenih u skladu s člancima 35.b, 35.d i 35.e.

2. Nadzorno tijelo obavješćuje sve adresate odluke o svojoj namjeri da donese odluku, utvrđujući rok u kojem adresat može iznijeti svoje stajalište o predmetu odluke, uzimajući u potpunosti u obzir žurnost, složenost i moguće posljedice tog pitanja. Odredba utvrđena u prvoj rečenici primjenjuje se mutatis mutandis na preporuke iz članka 17. stavka 3.

3. U odlukama Nadzornog tijela navode se razlozi na kojima se one temelje.

4. Adresati odluka Nadzornog tijela obavješćuju se o pravnom lijeku koji im je na raspolaganju u skladu s ovom Uredbom.

5. Ako Nadzorno tijelo donese odluku na temelju članka 18. stavka 3. ili članka 18. stavka 4., ono tu odluku preispituje u primjerenim vremenskim razmacima.

6. Javno se objavljuju odluke koje Nadzorno tijelo donese u skladu s člancima 17., 18. ili 19. Pri objavi tih odluka navodi se identitet dotičnog nadležnog tijela ili financijske institucije i glavni sadržaj odluke, osim ako je takvo objavljivanje u suprotnosti s legitimnim interesima tih financijskih institucija ili zaštitom njihovih poslovnih tajni ili ako bi to moglo ozbiljno ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije.”;

(83)Članak 40. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) stalni članovi Izvršnog odbora iz članka 45. stavka 1., koji nemaju pravo glasa;”;

u stavku 7. briše se drugi podstavak;

dodaje se sljedeći stavak 8.:

„8. Ako nacionalno javno tijelo iz stavka 1. točke (b) nije nadležno za provedbu propisa o zaštiti potrošača, član Odbora nadzornika iz te točke može odlučiti pozvati predstavnika tijela države članice nadležnog za zaštitu potrošača, koji nema pravo glasa. Ako je u državi članici nekoliko tijela nadležno za zaštitu potrošača, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku.”;

(84)Članak 41. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 41.

Interni odbori

Odbor nadzornika može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene. Odbor nadzornika može odrediti da se određene jasno definirane zadaće i odluke delegiraju internim odborima, Izvršnom odboru ili predsjedniku.”

;

(85)U članku 42. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„U provedbi zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom, članovi Odbora nadzornika koji imaju pravo glasa djeluju neovisno i objektivno isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.”;

(86)Članak 43. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Odbor nadzornika daje smjernice za rad Nadzornom tijelu. Osim ako je ovom Uredbom predviđeno drugačije, Odbor nadzornika na temelju prijedloga Izvršnog odbora donosi mišljenja, preporuke, smjernice i odluke Nadzornog tijela te daje savjete iz poglavlja II.”;

stavci 2. i 3. brišu se;

u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prije 30. rujna svake godine Odbor nadzornika donosi program rada Nadzornog tijela za sljedeću godinu na temelju prijedloga Izvršnog odbora i dostavlja ga Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji za njihovu informaciju.”;

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Na temelju prijedloga Izvršnog odbora Odbor nadzornika donosi godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela i dužnostima predsjednika, na temelju nacrta izvješća iz članka 53. stavka 7., te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se javno objavljuje.”;

(e) stavak 8. briše se;

(87)Članak 44. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. drugom podstavku dodaje se sljedeća rečenica:

„Stalni članovi Izvršnog odbora i predsjednik ne glasuju o tim odlukama.”;

u stavku 1. treći i četvrti podstavak brišu se;

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Članovi koji nemaju pravo glasa i promatrači ne sudjeluju u raspravama u okviru Odbora nadzornika koje se odnose na pojedine financijske institucije, osim ako je drukčije određeno člankom 75. stavkom 3. ili aktima iz članka 1. stavka 2.”.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na predsjednika, članove koji su i članovi Izvršnog odbora i predstavnika Europske središnje banke kojeg je imenovao njezin Nadzorni odbor.”;

(88)U poglavlju III. naslov odjeljka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Izvršni odbor”;

(89)Članak 45. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 45.

Sastav

„1. Izvršni odbor sastoji se od predsjednika i tri stalna člana. Predsjednik svakom stalnom članu dodjeljuje jasno definirane zadaće u području politika i upravljanja. Jednom od stalnih članova dodjeljuju se odgovornosti za proračunska pitanja i pitanja koja se odnose na program rada Nadzornog tijela („glavni član”). Jedan od stalnih članova obavlja dužnost potpredsjednika i obavlja zadaće predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili opravdane spriječenosti, u skladu s ovom Uredbom. .

Komisija taj popis podnosi Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon odobrenja popisa, Vijeće donosi odluku o imenovanju stalnih članova Izvršnog odbora, uključujući glavnog člana.

4. Mandat stalnih članova traje pet godina i može se jednom obnoviti. Tijekom devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg mandata stalnih članova Odbor nadzornika ocjenjuje:

(a) rezultate ostvarene tijekom prvog mandata i načine njihova ostvarenja;

(b) dužnosti i potrebe Nadzornog tijela u sljedećim godinama.

(90)Umeće se sljedeći članak 45.a:

„Članak 45.a

Odlučivanje

1. Odluke Izvršnog odbora donose se običnom većinom njegovih članova. Svaki član ima jedan glas. U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja, predsjednik ima odlučujući glas.

2. Predstavnik Komisije sudjeluje bez prava glasa na sastancima Izvršnog odbora, osim u pogledu pitanja iz članka 63.

3. Izvršni odbor donosi i javno objavljuje svoj poslovnik.

4. Predsjednik saziva sastanke Izvršnog odbora na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog člana i predsjeda sastancima.

Izvršni odbor sastaje se prije svakog sastanka Odbora nadzornika i onoliko često koliko to Izvršni odbor smatra potrebnim. Izvršni odbor sastaje se najmanje pet puta godišnje.

(91)Umeće se sljedeći članak 45.b:

„Članak 45.b

Interni odbori

Izvršni odbor može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene.”;

(92)Članak 46. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 46.

Neovisnost

„Članovi Izvršnog odbora postupaju neovisno i objektivno i isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove Izvršnog odbora u obavljanju njihovih zadaća.”;

(93)Članak 47. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 47.

Zadaće

1. Izvršni odbor osigurava da Nadzorno tijelo izvršava svoju misiju i obavlja zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s ovom Uredbom. Poduzima sve potrebne mjere, a prije svega donosi interne administrativne upute i objavljuje obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Nadzornog tijela u skladu s ovom Uredbom.

2. Izvršni odbor predlaže godišnji i višegodišnji program rada koji donosi Odbor nadzornika.

3. Izvršni odbor izvršava svoje proračunske ovlasti u skladu s člancima 63. i 64.

3.a Izvršni odbor analizira i iznosi mišljenja i prijedloge o svim pitanjima o kojima odlučuje Odbor nadzornika.

4. Izvršni odbor donosi plan kadrovske politike Nadzornog tijela te na temelju članka 68. stavka 2. potrebne provedbene mjere iz Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica (dalje u tekstu: „Pravilnik o osoblju”).

5. Izvršni odbor donosi posebne odredbe o pravu na pristup dokumentima Nadzornog tijela u skladu s člankom 72.

6. Na temelju nacrta izvješća iz članka 53. stavka 7. Izvršni odbor izrađuje prijedlog godišnjeg izvješća o aktivnostima Nadzornog tijela i dužnostima predsjednika i dostavlja ga Odboru nadzornika na odobrenje.

7. Izvršni odbor imenuje i razrješuje članove Odbora za žalbe u skladu s člankom 58. stavcima 3. i 5.

8. Članovi Izvršnog odbora obavješćuju javnost o svim održanim sastancima i reprezentaciji. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.

9. Glavni član ima sljedeće specifične zadaće:

(a) provoditi godišnji program rada Nadzornog tijela prema smjernicama Odbora nadzornika i pod kontrolom Izvršnog odbora;

(b) poduzimati sve potrebne mjere, prije svega donositi interne administrativne upute i objavljivati obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Nadzornog tijela u skladu s ovom Uredbom;

(d) izraditi svake godine do 30. lipnja program rada za sljedeću godinu, kako se navodi u članku 47. stavku 2.;

(e) sastaviti prednacrt proračuna Nadzornog tijela na temelju članka 63. i izvršavati proračun Nadzornog tijela u skladu s člankom 64;

(f) izraditi nacrt godišnjeg izvješća koje sadržava odjeljak o regulatornim i nadzornim aktivnostima Nadzornog tijela i odjeljak o financijskim i administrativnim pitanjima;

(g) izvršavati ovlasti propisane člankom 68. koje se odnose na osoblje Nadzornog tijela i rješavati kadrovska pitanja.”;

(94)Članak 48. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Predsjednik je odgovoran za pripremu rada Odbora nadzornika te predsjeda sastancima Odbora nadzornika i Izvršnog odbora.”;

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Vijeće na prijedlog Komisije i uzimajući u obzir ocjenu, može jedanput produljiti mandat predsjednika.”;

stavak 5. briše se;

(95)Umeće se sljedeći članak 49.a:

„Članak 49.a

Troškovi

„Predsjednik obavješćuje javnost o svim održanim sastancima i reprezentaciji. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.”;

(96)Članci 51., 52. i 53. brišu se;

(97)Članak 54. mijenja se kako slijedi:

(a)Učlanku 54. stavku 2. dodaje se sljedeća alineja:

” – pitanja koja se odnose na zaštitu potrošača i ulagatelja;”;

(b)u stavku 2. briše se peta alineja;

„2.a Zajednički odbor djeluje kao forum u okviru kojeg Nadzorno tijelo surađuje s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala u pogledu pitanja koja se odnose na interakciju zadaća Tijela i Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i specifičnih zadaća iz članka 8. stavka 1. točke (l) Uredbe (EU) br. 1093/2010 povjerenih Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.”;

(98)U članku 55. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Jedan član Izvršnog odbora, glavni član u skladu s člankom 47. stavkom 8.a, predstavnik Komisije i ESRB-a pozivaju se kao promatrači na sastanke Zajedničkog odbora, kao i bilo kojeg pododbora iz članka 57.”;

(99)Članak 58. mijenja se kako slijedi:

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Izvršni odbor Nadzornog tijela imenuje dva člana Odbora za žalbe i dva zamjenika s popisa uspješnih kandidata koji predlaže Komisija, nakon objave javnog poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije i nakon savjetovanja s Odborom nadzornika.”;

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Član Odbora za žalbe kojeg je imenovao Izvršni odbor Nadzornog tijela ne razrješuje se dužnosti za vrijeme njegova mandata, osim ako je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu i Izvršni odbor donese takvu odluku nakon savjetovanja s Odborom nadzornika.”;

(100)U članku 59. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Članovi Odbora za žalbe neovisni su u donošenju svojih odluka. Ne obvezuju ih nikakve upute. Ne smiju obavljati nikakve druge dužnosti povezane s Nadzornim tijelom, njegovim Izvršnim odborom ili njegovim Odborom nadzornika.”;

(101)U članku 60. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela, može uložiti žalbu protiv odluke Nadzornog tijela iz članaka 17., 18., 19. i 35. i protiv svake druge odluke koju je Nadzorno tijelo donijelo u skladu s aktima Unije iz članka 1. stavka 2. koja je upućena toj osobi ili protiv odluke koja je, upućena drugoj osobi, ali je od izravnog i osobnog interesa za tu osobu.”;

(102)Članak 62. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Prihodi Nadzornog tijela sastoje se, ne dovodeći u pitanje druge vrste prihoda, od bilo koje kombinacije sljedećeg:

(a) doprinosa Unije za uravnoteženje iz općeg proračuna Unije (dio koji se odnosi na Komisiju), koji ne smije biti veći od 10 % predviđenih prihoda Nadzornog tijela;

(d) svih dobrovoljnih doprinosa država članica ili promatrača;

(e) naknada za publikacije, izobrazbu i druge usluge koje zatraže nadležna tijela.”;

dodaju se sljedeći stavci 5. i 6.:

„5. Godišnje doprinose iz stavka 1. točke (b) od pojedinih financijskih institucija prikupljaju svake godine tijela koja imenuje svaka država članica. Svaka država članica uplaćuje Nadzornom tijelu do 31. ožujka svake financijske godine iznos koji je obvezna prikupiti u skladu s kriterijima iz delegiranog akta iz članka 62.a.

6. Dobrovoljni doprinosi država članica i promatrača iz stavka 1. točke (d) ne smiju se prihvatiti ako bi se time dovela u pitanje neovisnost i nepristranost Nadzornog tijela.”;

(103)Umeće se sljedeći članak 62.a:

„Članak 62.a

Delegirani akti o izračunu godišnjih doprinosa financijskih institucija

Kriterijima iz prvog stavka točke (b) mogu se utvrditi de minimis pragovi ispod kojih se doprinosi ne plaćaju ili minimalni iznosi doprinosa.”;

(104)Članak 63. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 63.

Donošenje proračuna

1. Glavni član svake godine sastavlja privremeni nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Nadzornog tijela za sljedeće tri financijske godine u kojemu se navode predviđeni prihodi i rashodi te informacije o osoblju, na temelju godišnjeg i višegodišnjeg planiranja programa te ga zajedno s planom radnih mjesta dostavlja Izvršnom odboru i Odboru nadzornika.

1.a Izvršni odbor donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta za sljedeće tri financijske godine na temelju nacrta dokumenta koji je odobrio Odbor nadzornika.

1.b Izvršni odbor dostavlja Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću nacrt jedinstvenog programskog dokumenta do 31. siječnja.

3. Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Nadzornog tijela. Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za doprinos za uravnoteženje Nadzornom tijelu.

4. Proračun Nadzornog tijela donosi Odbor nadzornika. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi na odgovarajući način usklađuje.

(105)Članak 64. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 64.

Izvršenje i kontrola proračuna

1. Glavni član djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje i izvršava proračun Nadzornog tijela.

2. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu privremene financijske izvještaje do 1. ožujka sljedeće godine.

3. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 1. ožujka sljedeće godine potrebne računovodstvene podatke za potrebe konsolidacije na način i u formatu koju odredi taj računovodstveni službenik.

4. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju članovima Odbora nadzornika, Europskom parlamentu i Vijeću do 31. ožujka sljedeće godine.

5. Nakon što primi opažanja Revizorskog suda o privremenim financijskim izvještajima Nadzornog tijela u skladu s člankom 148. Financijske uredbe, računovodstveni službenik Nadzornog tijela sastavlja završne financijske izvještaje Nadzornog tijela. Te financijske izvještaje glavni član dostavlja Odboru nadzornika koji o njima iznosi mišljenje.

6. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije, Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 1. srpnja sljedeće godine završne financijske izvještaje zajedno s mišljenjem Odbora nadzornika.

Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 1. srpnja i paket financijskih izvješća u standardiziranom formatu koji odredi računovodstveni službenik Komisije za potrebe konsolidacije.

7. Završni financijski izvještaji objavljuju se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

8. Glavni član dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja do 30. rujna. Presliku tog odgovora dostavlja i Izvršnom odboru i Komisiji.

10. Na preporuku Vijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje Nadzornom tijelu razrješnicu za izvršenje proračuna za financijsku godinu N.”;

(106)Članak 65. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 65.

Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo donosi Izvršni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila ne smiju odstupati od odredbi Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013* za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 osim ako to zahtijevaju posebne operativne potrebe za funkcioniranje Nadzornog tijela, te samo uz prethodnu suglasnost Komisije.

*Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).”;

(107)U članku 66. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Za potrebe suzbijanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća* primjenjuje se na nadzorno tijelo bez ograničenja.

*Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).”;

(108)Članak 68. mijenja se kako slijedi:

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Na osoblje Nadzornog tijela, uključujući stalne članove Izvršnog odbora i njegova predsjednika, primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i pravila koja radi njihove primjene zajednički donose institucije Unije.

2. Izvršni odbor u suglasnosti s Komisijom donosi potrebne provedbene mjere u skladu s aranžmanima iz članka 110. Pravilnika o osoblju.”;

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Izvršni odbor donosi odredbe kojima se nacionalnim stručnjacima iz država članica omogućuje upućivanje na rad u Nadzorno tijelo.”;

(109)Članak 70. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1. Članovi Odbora nadzornika i svi članovi osoblja Nadzornog tijela, uključujući dužnosnike koje su privremeno uputile države članice, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Nadzorno tijelo na ugovornoj osnovi, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne u skladu s člankom 339. UFEU-a i relevantnim odredbama zakonodavstva Unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.”;

u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadalje, obveza iz stavka 1. i prvog podstavka ovog stavka ne sprječava Nadzorno tijelo i nacionalna nadležna tijela da upotrebljavaju informacije radi provedbe akata iz članka 1. stavka 2., te posebno u pravnim postupcima donošenja odluka.”;

umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Izvršni odbor i Odbor nadzornika osiguravaju da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, pružaju bilo koju uslugu koja se odnosi na zadaće nadzornog tijela, uključujući dužnosnike i druge osobe koje je za te potrebe ovlastio Izvršni odbor i Odbor nadzornika ili koje je imenovalo nadležno tijelo, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je jednaka obvezi iz prethodnih stavaka.

Ista obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se i na promatrače koji prisustvuju sastancima Izvršnog odbora i Odbora nadzornika koji sudjeluju u aktivnostima Nadzornog tijela.”;

u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Odredbama iz stavaka 1. i 2. ne sprječava se Nadzorno tijelo da razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima u skladu s ovom Uredbom i drugim zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na financijske institucije.”;

(110)Članak 71. zamjenjuje se sljedećim:

„Ova Uredba ne dovodi u pitanje obveze država članica koje se odnose na njihovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili obveze Nadzornog tijela koje se odnose na njegovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 2018/XXX (Uredba o zaštiti podataka koja se odnosi na institucije i tijela EU-a) pri ispunjavanju njegovih odgovornosti.”;

(111)U članku 72. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor donosi praktične mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.”;

(112)U članku 73. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor odlučuje o internom jezičnom uređenju za Nadzorno tijelo.”;

(113)U članku 74. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Potrebni aranžmani koji se odnose na smještaj Nadzornog tijela u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, kao i prostor koji ta država članica stavlja na raspolaganje, te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na osoblje Nadzornog tijela i članove njihovih obitelji propisuju se Sporazumom o sjedištu između Nadzornog tijela i te države članice koji se sklapa nakon odobrenja Izvršnog odbora.”;

(114)Umeće se sljedeći članak 75.a:

„Članak 75.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 35.c i članka 62.a dodjeljuje se na neodređeno vrijeme.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

(115)članak 76. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 76.

Odnos s CEIOPS-om

Nadzorno tijelo smatra se pravnim slijednikom CEIOPS-a. Danom osnivanja Nadzornog tijela sva imovina i obveze i svi poslovi CEIOPS-a koji su u tijeku automatski se prenose na Nadzorno tijelo. CEIOPS sastavlja izvješće u kojem iskazuje završno stanje svoje imovine i svojih obveza na dan tog prijenosa. CEIOPS i Komisija moraju revidirati i odobriti to izvješće.”

(116)Umeće se novi članak 77.a:

Članak 77.a

Prijelazne odredbe

Zadaće i dužnost izvršnog direktora imenovanog u skladu s Uredbom br. 1094/2010 kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU i koji obavlja dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] prestaju na taj datum.

Zadaće i dužnost predsjednika imenovanog u skladu s Uredbom br. 1094/2010 kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU i koji obavlja dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] traju do isteka njegova mandata.

Zadaće i dužnost članova upravnog odbora imenovanih u skladu s Uredbom br. 1094/2010 kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU i koji obavljaju dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] prestaju na taj datum.".

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1095/2010

Uredba (EU) 1095/2010 mijenja se kako slijedi:

(117)Članak 1. mijenja se kako slijedi:

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te u okviru područja primjene Direktive 97/9/EZ, Direktive 98/26/EZ, Direktive 2001/34/EZ, Direktive 2002/47/EZ, Direktive 2003/71/EZ, Direktive 2004/39/EZ, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2009/65/EZ, Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća* Uredbe 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća**, Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća*** te Uredbe (EZ) br. 1060/2009 i, u mjeri u kojoj se ti akti primjenjuju na društva koja pružaju investicijske usluge ili na subjekte za zajednička ulaganja koji prodaju svoje udjele ili dionice i nadležna tijela koja ih nadziru, u okviru relevantnih dijelova Direktive 2002/87/EZ, Direktive (EU) 2015/849, , Direktive 2002/65/EZ, uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te u okviru bilo kojeg drugog zakonski obvezujućeg akta Unije kojim se Nadzornom tijelu dodjeljuju zadaće.

* Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

**Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11.9.2002., str. 1.).

***Direktiva 2013/34 Europskog parlamenta i Vijeća o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).”.

umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Ova Uredba primjenjuje se ne dovodeći u pitanje druge akte Unije kojima se Nadzornom tijelu dodjeljuju funkcije izdavanja odobrenja za rad ili nadzora i odgovarajuće ovlasti.”;

(118)U članku 2. stavku 5. dodaje se sljedeći podstavak:

„Upućivanja na nadzor u ovoj Uredbi obuhvaćaju aktivnosti svih nadležnih tijela koje se provode u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.;

(119)U članku 4. točki (3) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„u smislu direktiva 2002/65/EZ i (EU) 2015/849, tijela koja su nadležna osigurati da društva koja pružaju investicijske usluge i subjekti za zajednička ulaganja koji prodaju svoje udjele ili dionice ispunjavaju zahtjeve iz tih direktiva;”;

(120)Članak 6. mijenja se kako slijedi:

točka (2) zamjenjuje se sljedećim:

„Izvršni odbor, koji obavlja zadaće navedene u članku 47.;”;

točka (4) briše se.

(121)Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru sudionika financijskih tržišta u Uniji;”;

ii. točke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

„(e) organizira i provodi revizije nadležnih tijela te u tom kontekstu izdaje smjernice i preporuke te utvrđuje najbolje prakse radi što bolje usklađenosti rezultata nadzora;

(f) prati i ocjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti uključujući, prema potrebi, kretanja trendova u području inovativnih financijskih usluga;”;

iii. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h) potiče zaštitu potrošača i ulagatelja;”;

iv. točka (l) briše se;

(b)dodaje se novi stavak 1.a:

u stavku 2. mijenja se sljedeće:

i. umeće se točka (ca):

„(c) izdaje preporuke utvrđene u člancima 29.a i 31.a;”;

ii. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h) prikuplja potrebne informacije o financijskim institucijama kako je predviđeno u člancima 35. i 35.b;”;

(c)dodaje se sljedeći stavak 3.:

(122)Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. umeću se sljedeće točke (aa) i (ab):

„(aa) poduzimanjem detaljnih tematskih preispitivanja ponašanja na tržištu, usuglašavanjem razumijevanja tržišnih praksi radi utvrđivanja potencijalnih problema i analize njihova učinka;

(ab) izradom pokazatelja rizika za građanstvo radi pravovremenog utvrđivanja potencijalnih uzroka nastanka štete za potrošače i ulagatelje;”;

(b) stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

(123)Članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

(b) stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo, osim u iznimnim okolnostima, provodi otvorena javna savjetovanja o smjernicama i preporukama koje izdaje te analizira potencijalne povezane troškove i koristi njihova izdavanja. Ta su savjetovanja i analize proporcionalne u odnosu na područje primjene, prirodu i učinak smjernica i preporuka. Nadzorno tijelo, osim u iznimnim okolnostima, traži i mišljenja ili savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.”;

(c)u stavku 4. dodaje se sljedeća rečenica:

„U izvješću se objašnjava i kako je Nadzorno tijelo obrazložilo izdavanje svojih smjernica i preporuka te navodi sažetak rezultata javnog savjetovanja o izdanim smjernicama i preporukama.”;

(d)dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Ako dvije trećine članova Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala smatra da je Nadzorno tijelo izdavanjem određenih smjernica ili preporuka prekoračilo svoje ovlasti, oni o tome mogu Komisiji dostaviti svoje obrazloženo mišljenje.

(124)U članku 17. stavku 2. dodaju se sljedeći podstavci:

Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 35., Nadzorno tijelo može izravno uputiti opravdan i obrazložen zahtjev za informacije drugim nadležnim tijelima ili relevantnim sudionicima financijskih tržišta kad god to smatra potrebnim u svrhu istražnog postupka o navodnoj povredi ili neprimjeni prava Unije. Ako se takav zahtjev upućuje sudionicima financijskih tržišta, u obrazloženom se zahtjevu objašnjava zašto su informacije potrebne u svrhu istražnog postupka o navodnoj povredi ili neprimjeni prava Unije.

Primatelji takvog zahtjeva bez odgode dostavljaju Nadzornom tijelu jasne, točne i potpune informacije.

Ako se zahtjev za informacije upućuje sudioniku financijskih tržišta, Nadzorno tijelo o tom zahtjevu obavješćuje relevantno nadležno tijelo. Nadležna tijela pružaju Nadzornom tijelu, na njegov zahtjev, pomoć pri prikupljanju informacija.”;

(125)Članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„(a) na zahtjev jednog ili više dotičnih nadležnih tijela, kada se nadležno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem mjere, predložene mjere ili s nedjelovanjem drugog nadležnog tijela;

(b) na vlastitu inicijativu, kada je postojanje spora među nadležnim tijelima moguće utvrditi na temelju objektivnih kriterija.

(b)umeću se sljedeći članci 1.a i 1.b:

„1.a Dotična nadležna tijela u sljedećim slučajevima bez odgode obavješćuju Nadzorno tijelo o nepostizanju dogovora:

(a) kada je rok za postizanje dogovora nadležnih tijela utvrđen u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. a nastupi raniji od sljedećih događaja:

i. rok je istekao;

ii. jedno ili više nadležnih tijela donijelo je zaključak o postojanju spora na temelju objektivnih kriterija;

(b) kada rok za postizanje dogovora nadležnih tijela nije utvrđen u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. a nastupi raniji od sljedećih događaja:

i. jedno ili više dotičnih nadležnih tijela donijelo je zaključak o postojanju spora na temelju objektivnih kriterija; ili

1.b Predsjednik utvrđuje treba li Nadzorno tijelo postupiti u skladu sa stavkom 1. Ako intervenira na vlastitu inicijativu, Nadzorno tijelo o tome obavješćuje dotična nadležna tijela.

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

(d)umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Nadzorno tijelo obavješćuje nadležna tijela o zaključenju postupaka provedenih u skladu sa stavcima 2. i 3. zajedno sa svojom odlukom donesenom u skladu sa stavkom 3.”;

(e)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. Ugovora, kada nadležno tijelo ne postupi u skladu s odlukom Nadzornog tijela i time ne uspije osigurati usklađenost postupanja sudionika financijskih tržišta sa zahtjevima koji se na njega izravno primjenjuju na temelju akata iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu sudioniku financijskih tržišta kojom se od njega zahtijeva da poduzme potrebnu mjeru radi postupanja u skladu s obvezama na temelju prava Unije, uključujući prestanak bilo kakve prakse.”.

(126)U članku 22. stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadzorno tijelo u tu svrhu može primijeniti ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju ove Uredbe, uključujući članke 35. i 35.b.”.

(127)Članak 29. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) donosi strateški plan nadzora u skladu s člankom 29.a;”;

ii. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

iii. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Nadzorno tijelo radi uspostave zajedničke kulture u području nadzora izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru sudionika financijskih tržišta u Uniji, uzimajući u obzir, među ostalim, promjene poslovnih praksi i poslovnih modela sudionika financijskih tržišta, koje nastaju i zbog tehnoloških inovacija. U Unijinu priručniku o nadzoru utvrđuju se najbolje nadzorne prakse te visokokvalitetne metodologije i procesi.”;

(128)Umeće se sljedeći članak 29.a:

„Članak 29.a

Strateški plan nadzora

U strateškom planu nadzora utvrđuju se specifični prioriteti nadzornih aktivnosti radi promicanja usklađenih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi te zajedničke, ujednačene i usklađene primjene prava Unije radi praćenja mikro-bonitetnih trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti utvrđenih u skladu s člankom 32.

Nacrt godišnjeg programa rada sadržava specifične ciljeve i prioritete nadzornih aktivnosti te kvantitativne i kvalitativne kriterije za odabir sudionika financijskih tržišta, tržišnih praksi i ponašanja te financijskih tržišta koji će biti predmet nadzora nadležnog tijela koje podnosi nacrt programa rada u godini na koju se taj program rada odnosi.

Nadležna tijela do 31. prosinca svake godine donose svoj godišnji program rada, uzimajući u obzir te preporuke.

4. Svako nadležno tijelo do 31. ožujka svake godine dostavlja Nadzornom tijelu izvješće o provedbi godišnjeg programa rada.

Izvješće sadržava najmanje sljedeće informacije:

(b) opis aktivnosti koje su provedene, a nisu bile predviđene u godišnjem programu rada;

5. Nadzorno tijelo ocjenjuje izvješća nadležnih tijela o provedbi plana rada. U slučaju bitnih rizika za neostvarenje prioriteta utvrđenih u strateškom planu nadzora, Nadzorno tijelo upućuje preporuke svakom nadležnom tijelu o načinu otklanjanja relevantnih nedostataka u njegovim aktivnostima.

6. Nadzorno tijelo javno objavljuje najbolje prakse koje utvrdi tijekom ocjenjivanja godišnjih programa rada.

(129)Članak 30. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov članka zamjenjuje se sljedećim:

„Provjere aktivnosti nadležnih tijela”;

(b)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(c)umeće se sljedeći stavak 1.a:

(d)stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Provjere uključuju, ali se ne ograničavaju na procjenu sljedećeg:”;

ii. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(e)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

U skladu s člankom 16. stavkom 3., nadležna tijela poduzimaju sve kako bi uskladila svoje postupanje s donesenim smjernicama i preporukama. Ako nadležna tijela ne poduzmu korake radi provođenja daljnjih mjera navedenih u izvješću, Nadzorno tijelo objavljuje dodatno izvješće o neprovođenju mjera.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda ili nacrta provedbenih standarda u skladu s člancima od 10. do 15. ili smjernica ili preporuka u skladu s člankom 16., Nadzorno tijelo uzima u obzir rezultate provjera aktivnosti provedenih u skladu s ovim člankom, kao i sve druge informacije koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, kako bi osiguralo konvergenciju najkvalitetnijih nadzornih praksi.”;

(f)umeće se sljedeći stavak 3.a:

(g)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Nadzorno tijelo objavljuje izvješće iz stavka 3., uključujući izvješće o neprovođenju mjera, osim ako bi njegovo objavljivanje podrazumijevalo rizike za stabilnost financijskog sustava. Nadležno tijelo koje podliježe provjeri aktivnosti poziva se na očitovanje o izvješću prije njegove objave. Ta se očitovanja objavljuju, osim ako bi njegovo objavljivanje podrazumijevalo rizike za stabilnost financijskog sustava.”;

(130)U članku 31.a dodaje se novi stavak:

„Kad je riječ o aktivnosti nadležnih tijela kojom se nastoji olakšati ulazak na tržište subjekata ili proizvoda koji se oslanjaju na tehnološke ili druge inovacije, Nadzorno tijelo promiče konvergenciju u području nadzora, osobito razmjenom informacija i najboljih praksi. Nadzorno tijelo može prema potrebi donijeti smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.”;

(131)umeće se novi članak 31.a:

„Članak 31.a

Koordinacija delegiranja i eksternalizacije aktivnosti i prijenosa rizika

„1. Nadzorno tijelo redovito koordinira nadzorne mjere nadležnih tijela radi promicanje konvergencije u području nadzora u smislu delegiranja i eksternalizacije aktivnosti sudionika financijskih tržišta te u vezi s njihovim prijenosima rizika, u skladu sa stavcima 2., 3. i 4.

2. Nadležna tijela obavješćuju Nadzorno tijelo ako sudioniku financijskih tržišta nad kojim dotično nadležno tijelo provodi nadzor u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. namjeravaju izdati odobrenje za rad ili ga registrirati te ako je poslovnim planom tog sudionika financijskih tržišta predviđena eksternalizacija ili delegiranje bitnog dijela njegovih aktivnosti ili bilo kojih ključnih funkcija ili prijenos rizika bitnog dijela njegovih aktivnosti u treće zemlje, da bi ostvario korist od odobrenja za prekogranično poslovanje u EU-u, iako u suštini znatan dio aktivnosti ili funkcija obavlja izvan Unije. Obavijest Nadzornom tijelu sadržava dovoljno pojedinosti na temelju kojih Nadzorno tijelo može provesti odgovarajuću procjenu.

Ako smatra da je nadležnom tijelu potrebno dostaviti mišljenje o neusklađenosti odobrenja za rad ili registracije o kojem je dostavilo obavijest u skladu s prvim podstavkom s pravom Unije ili sa smjernicama, preporukama ili mišljenjima Nadzornog tijela, Nadzorno tijelo obavješćuje o tome nadležno tijelo u roku od 20 radnih dana od datuma primitka obavijesti od tog nadležnog tijela. Nadležno tijelo u tom slučaju odlaže postupak registracije ili izdavanja odobrenja za rad dok ne dobije mišljenje Nadzornog tijela.

Nadležno tijelo na zahtjev Nadzornog tijela u roku od 15 dana od datuma primitka tog zahtjeva dostavlja informacije o svojim odlukama o izdavanju odobrenja za rad ili registraciji sudionika financijskih tržišta nad kojim obavlja nadzor u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2.

Nadzorno tijelo donosi mišljenje, ne dovodeći u pitanje rokove utvrđene pravom Unije, najkasnije u roku od 2 mjeseca od datuma primitka obavijesti u skladu s prvim podstavkom.

3. Sudionik financijskih tržišta obavješćuje nadležno tijelo o eksternalizaciji ili delegiranju bitnog dijela svojih aktivnosti ili bilo koje od svojih ključnih funkcija, te o prijenosu rizika bitnog dijela svojih aktivnosti na neki drugi subjekt ili vlastitu podružnicu osnovanu u trećoj zemlji. Dotično nadležno tijelo dvaput godišnje obavješćuje Nadzorno tijelo o tim obavijestima.

Ne dovodeći u pitanje članak 35., nadležno tijelo na zahtjev Nadzornog tijela dostavlja informacije o sporazumima sudionika financijskih tržišta o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika.

(132)umeće se novi članak 31.b:

„Članak 31.b

Koordinacijska funkcija u vezi s nalozima, transakcijama i aktivnostima sa značajnim prekograničnim učincima

1. Ako opravdano sumnja da su nalozi, transakcije ili bilo koja druga aktivnost sa značajnim prekograničnim učincima prijetnja urednom funkcioniranju i cjelovitosti financijskih tržišta ili financijskoj stabilnosti u Uniji, Nadzorno tijelo upućuje preporuku nadležnim tijelima predmetnih država članica o pokretanju istrage i dostavlja im relevantne informacije.

2. Ako opravdano sumnja da su nalozi, transakcije ili bilo koja druga aktivnost sa značajnim prekograničnim učincima prijetnja urednom funkcioniranju i cjelovitosti financijskih tržišta ili financijskoj stabilnosti u Uniji, nadležno tijelo odmah o tome obavješćuje Nadzorno tijelo i dostavlja mu relevantne informacije. Ako je sumnjiva aktivnost provedena, Nadzorno tijelo može nadležnim tijelima država članica preporučiti poduzimanje mjera, nakon što im dostavi relevantne informacije.

3. Radi lakše razmjene informacija između Nadzornog tijela i nadležnih tijela, Nadzorno tijelo osigurava i održava mjesto za pohranu podataka namijenjeno za tu svrhu.”;

(133)U članku 32. umeće se novi stavak 2.a:

Obveze nadležnih tijela koje se odnose na čuvanje poslovne tajne ne sprečavaju nadležna tijela da objave rezultate procjena na razini Unije iz stavka 2. ili da rezultate tih procjena dostave Nadzornom tijelu kako bi ono objavilo rezultate procjena otpornosti financijskih institucija na razini Unije.”.

(134)Članak 33. mijenja se kako slijedi:

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

umeću se sljedeći stavci 2.a, 2.b i 2.c:

(b) u mjeri u kojoj je to potrebno za praćenje tih odluka, o postupcima koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući prema potrebi izravne nadzore.

2.b Ako utvrdi da se u trećim zemljama iz stavka 2.a događaju promjene u vezi s regulativom, nadzorom ili postupcima izvršenja koje bi mogle utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta, Nadzorno tijelo bez odgode i na povjerljivoj osnovi o tome obavješćuje Komisiju.

(135)U članku 34. stavku 2. zadnja rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Članci 35. i 35.b primjenjuju se na područja o kojima Nadzorno tijelo može donijeti mišljenje.”.

(136)Članak 35. mijenja se kako slijedi:

stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

Dostavljene informacije su točne, potpune i dostavljaju se u roku koje utvrdi Nadzorno tijelo.”

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

(a) ostalim nadzornim tijelima koja imaju nadzorne funkcije;

(b) ministarstvu nadležnom za financije u dotičnoj državi članici, ako ono raspolaže bonitetnim informacijama;

(d) uredu za statistiku dotične države članice.

Nadležna tijela pomažu Nadzornom tijelu, na njegov zahtjev, pri prikupljanju informacija.”;

stavci 6. i 7. brišu se.

(137)Umeću se sljedeći članci od 35.a do 35.h:

„Članak 35.a

Izvršavanje ovlasti iz članka 35.b

Članak 35.b

Zahtjev za informacije sudionicima financijskih tržišta

1. Ako informacije koje su zatražene u skladu s člankom 35. stavkom 1. ili stavkom 5. nisu dostupne ili nisu učinjene dostupnima u roku koje Nadzorno tijelo utvrdi, ono može jednostavnim zahtjevom ili odlukom zahtijevati od sudionika financijskih tržišta da dostave sve informacije potrebne Nadzornom tijelu za obavljanje njegovih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

2. U svakom jednostavnom zahtjevu za informacije iz stavka 1. navodi se:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrha zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(f) iznos globe koja se izriče u skladu s člankom 35.c ako su dostavljene informacije netočne ili neistinite.”

3. Kada zahtijeva dostavu informacija na temelju odluke, Nadzorno tijelo navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrhu zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) periodične novčane kazne predviđene člankom 35.d ako dostavljene tražene informacije nisu potpune;

(f) globu predviđenu člankom 35.c ako su odgovori na postavljena pitanja netočni i neistiniti;

(g) pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru za žalbe i pravo na preispitivanje te odluke u postupku pred Sudom Europske unije u skladu s člancima 60. i 61.

4. Relevantni sudionici financijskih tržišta ili njihovi predstavnici te, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ih zakonom ili njihovim statutom ovlaštene zastupati, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti informacije u ime svojih stranaka. Potonji u cijelosti odgovaraju za potpunost, točnost i istinitost informacija.

5. Nadzorno tijelo bez odgode šalje presliku jednostavnog zahtjeva ili svoje odluke nadležnom tijelu države članice u kojoj relevantni sudionik financijskih tržišta na koje se zahtjev za informacije odnosi ima boravište ili poslovni nastan.

6. Nadzorno tijelo može povjerljive informacije koje je dobilo u skladu s ovim člankom upotrijebiti samo u svrhu obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom.”;

Članak 35.c

Postupovna pravila za izricanje globe

1. Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na povredu iz članka 35.d stavka 1., Nadzorno tijelo interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani službenik ne sudjeluje niti je sudjelovao u izravnom ili neizravnom nadzoru predmetnih sudionika financijskih tržišta i svoje funkcije obavlja neovisno od Odbora supervizora.

2. Istražitelj iz stavka 1. istražuje navodne povrede, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te dostavlja Odboru supervizora cijeli spis sa svojim zaključcima.

3. Istražitelj je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zahtijevati informacije u skladu s člankom 35.b.

4. Istražitelj pri obavljanju tih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je Nadzorno tijelo prikupilo tijekom svojih aktivnosti nadzora.

5. Istražitelj po završetku istrage i prije nego što Odboru supervizora dostavi spis sa svojim zaključcima, osobama koje su predmet istrage omogućuje da se očituju o pitanjima koja se istražuju. Istražitelj svoje zaključke temelji samo na činjenicama o kojima su se te osobe mogle očitovati.

6. Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istrage.

7. Po dostavi spisa sa svojim zaključcima Odboru supervizora, istražitelj obavješćuje osobe koje su predmet istrage. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo na pristup spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane.

9. Istražitelj ne sudjeluje u raspravama Odbora supervizora niti na koji drugi način intervenira u postupak odlučivanja Odbora supervizora.

(a) pravu na obranu;

(b) odredbama o vremenskom važenju propisa;

(d) odredbama o rokovima zastare za izricanje i izvršenje globa ili periodičnih novčanih kazni.

Članak 35.d

Globe

1. Nadzorno tijelo donosi odluku kojom izriče globu kada ustanovi da sudionik financijskih tržišta s namjerom ili iz nemara nije dostavio informacije po primitku odluke kojom se propisuje dostavljanje informacija u skladu s člankom 35.b stavkom 3. ili je dostavio nepotpune, netočne ili neistinite informacije po primitku jednostavnog zahtjeva za informacije ili odluke u skladu s člankom 35.b stavkom 2.

2. Osnovni iznos globe iz stavka 1. ne smije biti manji od 50 000 EUR ni veći od 200 000 EUR.

3. Pri utvrđivanju osnovnog iznosa globe iz stavka 2., Nadzorno tijelo uzima u obzir godišnji promet dotičnog sudionika financijskog tržišta u prethodnoj poslovnoj godini i osnovni iznos:

(a) bliže je donjoj vrijednosti za subjekte s godišnjim prometom manjim od 10 milijuna EUR;

(b) u sredini je između donje i gornje vrijednosti za subjekte s godišnjim prometom od 10 do 50 milijuna EUR;

4. Na osnovni iznos iz stavka 2. kumulativno se primjenjuju sljedeći koeficijenti usklađenja na temelju sljedećeg:

(a) koeficijenti usklađenja koji se odnose na otežavajuće čimbenike iznose kako slijedi:

i. ako je riječ o opetovanoj povredi, za svaku ponovno počinjenu povredu primjenjuje se dodatni koeficijent 1,1;

ii. ako je povreda trajala dulje od šest mjeseci, primjenjuje se koeficijent 1,5;

iii. ako je povreda počinjena s namjerom, primjenjuje se koeficijent 2;

iv. ako od trenutka kad je otkriveno počinjenje povrede nisu poduzete korektivne mjere, primjenjuje se koeficijent 1,7;

v. ako više rukovodstvo sudionika financijskih tržišta nije surađivalo s Nadzornim tijelom, primjenjuje se koeficijent 1,5;

(b) koeficijenti usklađenja koji se odnose na olakšavajuće čimbenike iznose kako slijedi:

i. ako je povreda trajala kraće od 10 radnih dana, primjenjuje se koeficijent 0,9;

ii. ako više rukovodstvo sudionika financijskih tržišta može dokazati da je poduzelo sve potrebne mjere kako bi se spriječila povreda zahtjeva u skladu s člankom 35. stavkom 6.a, primjenjuje se koeficijent 0,7;

iii. ako je sudionik financijskih tržišta brzo, djelotvorno i u potpunosti obavijestio Nadzorno tijelo o povredi, primjenjuje se koeficijent 0,4;

iv. ako je sudionik financijskih tržišta dobrovoljno poduzeo mjere kojima je onemogućeno počinjenje slične povrede u budućnosti, primjenjuje se koeficijent 0,6.

5. Neovisno o stavcima 2. i 3., ukupan iznos globe ne smije biti veći od 20 % godišnjeg prometa dotičnog sudionika financijskih tržišta u prethodnoj poslovnoj godini, osim ako je sudionik financijskih tržišta povredom izravno ili neizravno ostvario financijsku korist. U tom slučaju ukupan iznos globe mora biti najmanje jednak toj financijskoj koristi.

Članak 35.e

Periodične novčane kazne

1. Nadzorno tijelo donosi odluke kojima izriče periodične novčane kazne kako bi prisililo sudionike financijskih tržišta iz članka 35.b stavka 1. da dostave informacije propisane odlukom u skladu s člankom 35.b stavkom 3.

2. Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan sve dok dotični sudionik financijskih tržišta ne počne poštovati relevantnu odluku iz stavka 1.

3. Neovisno o stavku 2., periodična novčana kazna iznosi 3 % prosječnog dnevnog prometa sudionika financijskih tržišta u prethodnoj poslovnoj godini. Iznos se izračunava od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

4. Periodična novčana kazna može se izreći za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon datuma obavijesti o odluci Nadzornog tijela.

Članak 35.f

Pravo na saslušanje

1. Prije donošenja odluke o globi i periodičnoj novčanoj kazni u skladu s člancima 35.d i 35.e, Nadzorno tijelo omogućuje sudioniku financijskih tržišta na kojeg se primjenjuje zahtjev za informacije da bude saslušan.

Nadzorno tijelo temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se dotični sudionici financijskih tržišta mogli očitovati.

2. U postupku se u cijelosti poštuje pravo na obranu sudionika financijskih tržišta iz stavka 1. Sudionik financijskih tržišta ima pravo na pristup spisu Nadzornog tijela, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente Nadzornog tijela.

Članak 35.g

Objavljivanje, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni

1. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 35.d i 35.e administrativne su prirode i izvršive su.

3. Kada su formalnosti iz stavka 2. ispunjene na zahtjev dotične strane, ta strana može provesti izvršenje u skladu s nacionalnim pravom, iznoseći slučaj izravno nadležnom tijelu.

6. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

Članak 35.h

Preispitivanje u postupku pred Sudom Europske unije

(138)U članku 36. stavku 5. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(139)Članak 37. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 4. zadnja rečenica prvog podstavka zamjenjuje se sljedećim:

„Članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala imaju mandat od četiri godine, nakon čega se provodi novi postupak odabira.”;

(b) u stavku 5. dodaju se sljedeći podstavci:

„Ako se članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala ne mogu usuglasiti o zajedničkom mišljenju ili savjetu, članovima koji zastupaju jednu skupinu dionika dopuštena je objava zasebnog mišljenja ili zasebnog savjeta.

Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Interesna skupina za bankarstvo, Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje mogu objaviti zajednička mišljenja i savjete o pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. te Uredbe o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.”;

(140)Članak 39. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 39.

Postupak odlučivanja

„1. Pri donošenju odluka predviđenih ovom Uredbom Nadzorno tijelo djeluje u skladu sa stavcima od 2. do 6., osim u slučaju odluka donesenih u skladu s člancima 35.b, 35.d i 35.e.

3. U odlukama Nadzornog tijela navode se razlozi na kojima se one temelje.

4. Adresati odluka Nadzornog tijela obavješćuju se o pravnom lijeku koji im je na raspolaganju u skladu s ovom Uredbom.

5. Ako Nadzorno tijelo donese odluku na temelju članka 18. stavka 3. ili članka 18. stavka 4., ono tu odluku preispituje u primjerenim vremenskim razmacima.

6. Javno se objavljuju odluke koje Nadzorno tijelo donese u skladu s člancima 17., 18. ili 19. Pri objavi tih odluka navodi se identitet dotičnog nadležnog tijela ili sudionika financijskih tržišta i glavni sadržaj odluke, osim ako je takvo objavljivanje u suprotnosti s legitimnim interesima sudionika financijskih tržišta ili zaštitom njihovih poslovnih tajni ili ako bi to moglo ozbiljno ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije.”;

(141)Članak 40. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) stalni članovi Izvršnog odbora iz članka 45. stavka 1., koji nemaju pravo glasa;”;

u stavku 6. briše se drugi podstavak;

dodaje se sljedeći stavak 7.:

„7. Ako nacionalno javno tijelo iz stavka 1. točke (b) nije nadležno za provedbu propisa o zaštiti potrošača, član Odbora supervizora iz te točke može odlučiti pozvati predstavnika tijela države članice nadležnog za zaštitu potrošača, koji nema pravo glasa. Ako je u državi članici nekoliko tijela nadležno za zaštitu potrošača, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku.”;

(142)Članak 41. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 41.

Interni odbori

(143)Odbor supervizora može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene. Odbor supervizora može odrediti da se određene jasno definirane zadaće i odluke delegiraju internim odborima, Izvršnom odboru ili predsjedniku.”.

(144)U članku 42. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„U provedbi zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom, članovi Odbora supervizora koji imaju pravo glasa te članovi zaduženi za pojedinačne središnje druge ugovorne strane koji imaju pravo glasa i stalni članovi Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane koji imaju pravo glasa, djeluju neovisno i objektivno isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.”;

(145)Članak 43. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Odbor supervizora daje smjernice za rad Nadzornom tijelu.

Donosi mišljenja, preporuke, smjernice i odluke Nadzornog tijela i objavljuje savjete iz poglavlja II., osim za zadaće i ovlasti za koje je odgovoran Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 44.b i za koje je odgovoran Izvršni odbor u skladu s člankom 47. Djeluje na prijedlog Izvršnog odbora.”;

stavci 2. i 3. brišu se;

u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prije 30. rujna svake godine Odbor supervizora donosi program rada Nadzornog tijela za sljedeću godinu na temelju prijedloga Izvršnog odbora i dostavlja ga Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji za njihovu informaciju.”;

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Na temelju prijedloga Izvršnog odbora Odbor supervizora donosi godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela i dužnostima predsjednika, na temelju nacrta izvješća iz članka 53. stavka 7., te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se javno objavljuje.”;

stavak 8. briše se.

(146)Članak 44. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. drugom podstavku dodaje se sljedeća rečenica:

„Stalni članovi Izvršnog odbora i predsjednik ne glasuju o tim odlukama.”;

u stavku 1. treći i četvrti podstavak brišu se;

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Članovi koji nemaju pravo glasa i promatrači ne sudjeluju u raspravama u okviru Odbora supervizora koje se odnose na pojedine financijske institucije, osim ako je drukčije određeno člankom 75. stavkom 3. ili aktima iz članka 1. stavka 2.”.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na predsjednika, članove koji su i članovi Izvršnog odbora i predstavnika Europske središnje banke kojeg je imenovao njezin Nadzorni odbor.”;

(147)U poglavlju III. naslov odjeljka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Izvršni odbor”;

(148)Članak 45. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 45.

Sastav

„1. Izvršni odbor sastoji se od predsjednika i pet stalnih članova. Predsjednik svakom stalnom članu dodjeljuje jasno definirane zadaće u području politika i upravljanja. Jednom od stalnih članova dodjeljuju se odgovornosti za proračunska pitanja i pitanja koja se odnose na program rada Nadzornog tijela („glavni član”). Jedan od stalnih članova obavlja dužnost potpredsjednika i obavlja zadaće predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili opravdane spriječenosti, u skladu s ovom Uredbom. Predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane sudjeluje kao promatrač na svim sastancima Izvršnog odbora.

2. Stalni članovi biraju se na temelju postignuća, vještina, znanja o sudionicima financijskih tržišta i tržištima, te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu. Stalni članovi moraju imati bogato upravljačko iskustvo. Odabir se temelji na javnom natječaju koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije, nakon čega Komisija sastavlja popis uspješnih kandidata koji su ušli u uži izbor.

4. Mandat stalnih članova traje pet godina i može se jednom obnoviti. Tijekom devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg mandata stalnih članova Odbor supervizora ocjenjuje:

(a) rezultate ostvarene tijekom prvog mandata i načine njihova ostvarenja;

(b) dužnosti i potrebe Nadzornog tijela u sljedećim godinama.

(149)Umeće se sljedeći članak 45.a:

„Članak 45.a

Odlučivanje

1. Odluke Izvršnog odbora donose se običnom većinom njegovih članova. Svaki član ima jedan glas. U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja, predsjednik ima odlučujući glas.

2. Predstavnik Komisije sudjeluje bez prava glasa na sastancima Izvršnog odbora, osim u pogledu pitanja iz članka 63.

3. Izvršni odbor donosi i javno objavljuje svoj poslovnik.

4. Predsjednik saziva sastanke Izvršnog odbora na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog člana i predsjeda sastancima.

Izvršni odbor sastaje se prije svakog sastanka Odbora supervizora i onoliko često koliko to Izvršni odbor smatra potrebnim. Izvršni odbor sastaje se najmanje pet puta godišnje.

(150)Umeće se sljedeći članak 45.b:

„Članak 45.b

Interni odbori

Izvršni odbor može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene.”;

(151)Članak 46. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 46.

Neovisnost

Države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove Izvršnog odbora u obavljanju njihovih zadaća.”;

(152)Članak 47. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 47.

Zadaće

„1. Izvršni odbor osigurava da Nadzorno tijelo izvršava svoju misiju i obavlja zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s ovom Uredbom. Poduzima sve potrebne mjere, a prije svega donosi interne administrativne upute i objavljuje obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Nadzornog tijela u skladu s ovom Uredbom.

2. Izvršni odbor predlaže godišnji i višegodišnji program rada koji donosi Odbor supervizora, koji uključuje i dio o pitanjima povezanima sa središnjim drugim ugovornim stranama.

3. Izvršni odbor izvršava svoje proračunske ovlasti u skladu s člancima 63. i 64.

Za potrebe članaka 17., 19., 22., 29.a, 30., 31.a, 32. te članaka od 35.b do 35.h Izvršni odbor nadležan je djelovati i donositi odluke, osim u vezi s pitanjima povezanima sa središnjim drugim ugovornim stranama za koja je nadležan Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane. Izvršni odbor o svojim odlukama obavješćuje Odbor supervizora.

3.a Izvršni odbor analizira i iznosi mišljenja i prijedloge o svim pitanjima o kojima odlučuje Odbor supervizora.

4. Izvršni odbor analizira i priprema odluke koje donosi Odbor supervizora o svim pitanjima za koja se na temelju akata iz članka 1. stavka 2. Nadzornom tijelu dodjeljuju funkcije izdavanja odobrenja za rad ili nadzora i odgovarajuće ovlasti. 4. Izvršni odbor donosi plan kadrovske politike Nadzornog tijela te na temelju članka 68. stavka 2. potrebne provedbene mjere iz Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica (dalje u tekstu: „Pravilnik o osoblju”).

5. Izvršni odbor donosi posebne odredbe o pravu na pristup dokumentima Nadzornog tijela u skladu s člankom 72.

7. Izvršni odbor imenuje i razrješuje članove Odbora za žalbe u skladu s člankom 58. stavcima 3. i 5.

8. Članovi Izvršnog odbora obavješćuju javnost o svim održanim sastancima i reprezentaciji. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju. .

9. Glavni član ima sljedeće zadaće:

(a) provoditi godišnji program rada Nadzornog tijela prema smjernicama Odbora supervizora i Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane u pogledu zadaća i ovlasti iz članka 48.b stavka 1. i pod kontrolom upravnog odbora;

(b) poduzimati sve potrebne mjere, prije svega donositi interne administrativne upute i objavljivati obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Nadzornog tijela u skladu s ovom Uredbom;

(d) izraditi svake godine do 30. lipnja program rada za sljedeću godinu, kako se navodi u članku 47. stavku 2.;

(e) sastaviti prednacrt proračuna Nadzornog tijela na temelju članka 63. i izvršavati proračun Nadzornog tijela u skladu s člankom 64;

(f) izraditi nacrt godišnjeg izvješća koje sadržava odjeljak o regulatornim i nadzornim aktivnostima Nadzornog tijela i odjeljak o financijskim i administrativnim pitanjima;

(g) izvršavati ovlasti propisane člankom 68. koje se odnose na osoblje Nadzornog tijela i rješavati kadrovska pitanja.

Međutim, kad je riječ o dijelu koji se odnosi na pitanja povezana sa središnjim drugim ugovornim stranama, Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane obavlja zadaće iz prvog podstavka točaka (c) i (d).

Kad je riječ o nacrtu godišnjeg izvješća iz prvog podstavka točke (f), Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane obavlja zadaće iz tog izvješća koje se odnose na pitanja povezana sa središnjim drugim ugovornim stranama.

.”;

(153)Naslov odjeljka 3. u poglavlju III. zamjenjuje se sljedećim:

„Predsjednik, predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktori Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane”;

(154)Članak 48. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Predsjednik je odgovoran za pripremu rada Odbora supervizora te predsjeda sastancima Odbora supervizora i Izvršnog odbora.”;

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Predsjednik se bira na temelju postignuća, vještina, znanja o sudionicima financijskih tržišta i tržištima, te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu, na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Komisija popis kandidata koji su ušli u uži izbor za obavljanje dužnosti predsjednika podnosi Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon odobrenja tog popisa, Vijeće donosi odluku o imenovanju predsjednika.

„Ako predsjednik više ne ispunjava uvjete iz članka 49. ili je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu, Vijeće može na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, donijeti odluku kojom ga razrješava dužnosti.”;

u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Vijeće na prijedlog Komisije i uzimajući u obzir ocjenu, može jedanput produljiti mandat predsjednika.”;

stavak 5. briše se;

(155)Umeće se sljedeći članak 49.a:

„Članak 49.a

Troškovi

„Predsjednik obavješćuje javnost o svim održanim sastancima i reprezentaciji. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.”;

(156)Članci 51., 52. i 53. brišu se.

(157)Članak 54. mijenja se kako slijedi:

(a)u članku 54. stavku 2. dodaje se sljedeća alineja:

” – pitanja koja se odnose na zaštitu potrošača i ulagatelja;”;

(b)u stavku 2. briše se peta alineja;

(c)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Zajednički odbor djeluje kao forum u okviru kojeg Nadzorno tijelo surađuje s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje u pogledu pitanja koja se odnose na interakciju zadaća Tijela i Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i specifičnih zadaća iz članka 8. stavka 1. točke (l) Uredbe (EU) br. 1093/2010 povjerenih Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.”;

(158)U članku 55. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Jedan član Izvršnog odbora, predstavnik Komisije i ESRB-a pozivaju se kao promatrači na sastanke Zajedničkog odbora, kao i bilo kojeg pododbora iz članka 57.”;

(159)Članak 58. mijenja se kako slijedi:

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

(160)U članku 59. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(161)U članku 60. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(162)Članak 62. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Prihodi Nadzornog tijela sastoje se, ne dovodeći u pitanje druge vrste prihoda, od bilo koje kombinacije sljedećeg:

(a) doprinosa Unije za uravnoteženje iz općeg proračuna Unije (dio koji se odnosi na Komisiju), koji ne smije biti veći od 10 % predviđenih prihoda Nadzornog tijela;

(d) svih dobrovoljnih doprinosa država članica ili promatrača;

(e) naknada za publikacije, izobrazbu i druge usluge koje zatraže nadležna tijela.”;

(b)dodaju se sljedeći stavci 5. i 6.:

„5. Godišnje doprinose iz stavka 1. točke (b) od pojedinih financijskih institucija prikupljaju svake godine tijela koja imenuje svaka država članica. Svaka država članica uplaćuje Nadzornom tijelu do 31. ožujka svake financijske godine iznos koji je obvezna prikupiti u skladu s kriterijima iz delegiranog akta iz članka 62.a.

6. Dobrovoljni doprinosi država članica i promatrača iz stavka 1. točke (d) ne smiju se prihvatiti ako bi se time dovela u pitanje neovisnost i nepristranost Nadzornog tijela.”;

(163)Umeće se sljedeći članak 62.a:

„Članak 62.a

Delegirani akti o izračunu godišnjih doprinosa financijskih institucija

Kriterijima iz prvog stavka točke (b) mogu se utvrditi de minimis pragovi ispod kojih se doprinosi ne plaćaju ili minimalni iznosi doprinosa.”;

(164)Članak 63. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 63.

Donošenje proračuna

ESMA-ini rashodi i naknade koji se odnose na zadaće i ovlasti iz članka 44.b stavka 1. posebna su stavka u izvješću o procjeni prihoda i rashoda iz prvog podstavka. Prije donošenja izvješća o procjeni prihoda i rashoda, nacrt koji je izradio glavni član koji se odnosi na rashode i naknade odobrava Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane.

Godišnji financijski izvještaji ESMA-e koji se sastavljaju i objavljuju u skladu s člankom 64. stavkom 6. uključuju prihode i rashode koji se odnose na zadaće iz članka 44.b stavka 1.

1.a Izvršni odbor donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta za sljedeće tri financijske godine na temelju nacrta dokumenta o rashodima i naknadama koji se odnose na zadaće i ovlasti iz članka 44.b stavka 1., koji su odobrili Odbor supervizora i Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane

1.b Izvršni odbor dostavlja Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću nacrt jedinstvenog programskog dokumenta do 31. siječnja.

3. Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Nadzornog tijela. Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za doprinos za uravnoteženje Nadzornom tijelu.

4. Proračun Nadzornog tijela donosi Odbor supervizora. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi na odgovarajući način usklađuje.

(165)Članak 64. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 64.

Izvršenje i kontrola proračuna

1. Glavni član djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje i izvršava proračun Nadzornog tijela.

2. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu privremene financijske izvještaje do 1. ožujka sljedeće godine.

4. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju članovima Odbora supervizora, Europskom parlamentu i Vijeću do 31. ožujka sljedeće godine.

7. Završni financijski izvještaji objavljuju se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

8. Glavni član dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja do 30. rujna. Presliku tog odgovora dostavlja i Izvršnom odboru i Komisiji.

(166)Članak 65. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 65.

Financijska pravila

*Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).”;

(167)U članku 66. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Za potrebe suzbijanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća* primjenjuje se na Nadzorno tijelo bez ograničenja.

(168)Članak 68. mijenja se kako slijedi:

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Na osoblje Nadzornog tijela, uključujući stalne članove Izvršnog odbora, predsjednika, predsjedatelja Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktore, primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i pravila koja radi njihove primjene zajednički donose institucije Unije.

2. Izvršni odbor u suglasnosti s Komisijom donosi potrebne provedbene mjere u skladu s aranžmanima iz članka 110. Pravilnika o osoblju.”;

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Izvršni odbor donosi odredbe kojima se nacionalnim stručnjacima iz država članica omogućuje upućivanje na rad u Nadzorno tijelo.”;

(169)Članak 70. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Članovi Odbora supervizora i svi članovi osoblja Nadzornog tijela, uključujući dužnosnike koje su privremeno uputile države članice, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Nadzorno tijelo na ugovornoj osnovi, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne u skladu s člankom 339. UFEU-a i relevantnim odredbama zakonodavstva Unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.”;

u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Izvršni odbor, Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane i Odbor supervizora osiguravaju da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, pružaju bilo koju uslugu koja se odnosi na zadaće Nadzornog tijela, uključujući dužnosnike i druge osobe koje je za te potrebe ovlastio Izvršni odbor i Odbor supervizora ili koje je imenovalo nadležno tijelo, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je jednaka obvezi iz prethodnih stavaka.

Ista obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se i na promatrače koji prisustvuju sastancima Izvršnog odbora, Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i Odbora supervizora koji sudjeluju u aktivnostima Nadzornog tijela.”;

u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(170)Članak 71. zamjenjuje se sljedećim:

(171)U članku 72. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor donosi praktične mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.”

(172)U članku 73. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor odlučuje o internom jezičnom uređenju za Nadzorno tijelo.”;

(173)U članku 74. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

(174)Umeće se sljedeći članak 75.a:

„Članak 75.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 35.c i članka 62.a dodjeljuje se na neodređeno vrijeme.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 35.c ili članka 62. stavka 2.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(175)Članak 76. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 76.

Odnos s CESR-om

Nadzorno tijelo smatra se pravnim slijednikom CESR-a. Danom osnivanja Nadzornog tijela sva imovina i obveze i svi poslovi CESR-a koji su u tijeku automatski se prenose na Nadzorno tijelo. CESR sastavlja izvješće u kojem iskazuje završno stanje svoje imovine i svojih obveza na dan tog prijenosa. CESR i Komisija moraju revidirati i odobriti to izvješće.”

(176)Umeće se novi članak 77.a:

Članak 77.a

Prijelazne odredbe

Zadaće i dužnost izvršnog direktora imenovanog u skladu s Uredbom br. 1095/2010 kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU i koji obavlja dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] prestaju na taj datum.

Zadaće i dužnost predsjednika imenovanog u skladu s Uredbom br. 1095/2010 kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU i koji obavlja dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] traju do isteka njegova mandata.

Zadaće i dužnost članova upravnog odbora imenovanih u skladu s Uredbom br. 1095/2010 kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU i koji obavljaju dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] prestaju na taj datum.".

Članak 4.

Izmjene Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala

Uredba (EU) br. 345/2013 mijenja se kako slijedi:

(1)Članak 2. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. točka (c) briše se;

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Članci od 3. do 6., članak 12., članak 13. stavak 1. točke (c) i (i), članci od 14.a do 19., od 19.a do 19.c, članak 20., članci od 20.a do 20.c, članak 21., članci od 21.a do 21.d i članak 25. ove Uredbe primjenjuju se na upravitelje subjekata za zajednička ulaganja koji su dobili odobrenje za rad u skladu s člankom 6. Direktive 2011/61/EU koji upravljaju imovinom kvalificiranih fondova poduzetničkog kapitala i namjeravaju upotrebljavati oznaku „EuVECA” u odnosu na trgovanje tim fondovima u Uniji.”;

U članku 3. prvi podstavak mijenja se kako slijedi:

točka (m) zamjenjuje se sljedećim:

„(m) ,nadležno tijelo’ znači svako nadležno tijelo iz članka 4. stavka 1. točaka (f) i (h) Direktive 2011/61/EU;”;

točka (n) briše se;

U članku 7. dodaju se sljedeći podstavci:

„ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju kriteriji na temelju kojih se procjenjuje ispunjavaju li upravitelji kvalificiranih fondova poduzetničkog kapitala svoje obveze iz stavka 1. točaka (a) do (g), čime se osigurava usklađenost s člankom 12. stavkom 1. Direktive 2011/61/EU.

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

U članku 8. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 25. kojima se određuju zahtjevi za delegiranje poslova iz stavka 2., osiguravajući usklađenost sa zahtjevima koji se primjenjuju na delegiranje poslova utvrđenima u članku 20. Direktive 2011/61/EU.”;

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

u drugoj i u posljednjoj rečenici stavka 3. riječi „nadležno tijelo matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA”;

u stavku 5. riječi „nadležno tijelo matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA”;

dodaje se sljedeći stavak 7.:

„7. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju odgovarajući ljudski i tehnički resursi potrebni za pravilno upravljanje kvalificiranim fondovima poduzetničkog kapitala iz stavka 1.

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

U članku 11. dodaju se sljedeći stavci 3. i 4.:

„3. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju pravila i postupci za vrednovanje imovine iz stavka 1., čime se osigurava usklađenost sa zahtjevima koji se primjenjuju na vrednovanje imovine utvrđenima u članku 19. Direktive 2011/61/EU.

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”.

Članak 12. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. u prvoj rečenici prvog podstavka riječi „nadležnom tijelu matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA-i”;

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. ESMA na zahtjev pravodobno stavlja na raspolaganje nadležnim tijelima informacije prikupljene u skladu s ovim člankom.”;

Članak 14. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. u uvodnom tekstu riječi „nadležno tijelo matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA-u”;

ii. umeće se sljedeća točka (-a):

„(-a)država članica u kojoj upravitelj kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala ima registrirano sjedište”;

iii. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)identitet i boravište kvalificiranih fondova poduzetničkog kapitala čijim će se dionicama ili udjelima trgovati i njihove investicijske strategije”;

u uvodnoj rečenici stavka 2. riječi „Nadležno tijelo matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA”;

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. ESMA obavješćuje sve subjekte navedene u nastavku o tome je li upravitelj iz stavka 1. registriran kao upravitelj kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala najkasnije dva mjeseca nakon što je dostavila sve informacije iz tog stavka:

(a) upravitelja iz stavka 1.;

(b) nadležna tijela država članica iz stavka 1. točke (-a);

stavak 6. mijenja se kako slijedi:

i. u prvom podstavku riječi „nadležno tijelo matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA-u”;

ii. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako uloži prigovor na promjene iz prvog podstavka ESMA o tome obavješćuje upravitelja kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala u roku od dva mjeseca od obavijesti o tim promjenama i navodi razloge za prigovor. Promjene iz prvog podstavka mogu se provesti samo ako ESMA u tom razdoblju ne uloži prigovor na te promjene.”;

stavci 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

„7. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju kriteriji za procjenu dovoljno dobra ugleda i dovoljnog iskustva iz stavka 2. točke (a).

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

8. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se utvrđuju obrasci, predlošci i postupci za dostavu informacija iz stavka 1., uključujući informacije koje se dostavljaju za potrebe stavka 2. točke (a).

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt provedbenih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

Članak 14.a mijenja se kako slijedi:

u uvodnoj rečenici stavka 2. riječi „nadležnom tijelu kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala” zamjenjuju se riječju „ESMA-i”;

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Za potrebe procjene zahtjeva za registraciju u skladu sa stavkom 1. ESMA od nadležnog tijela upravitelja koji podnosi zahtjev traži informacije o tome je li kvalificirani fond poduzetničkog kapitala obuhvaćen područjem primjene upraviteljeva odobrenja za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja i jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 14. stavka 2. točke (a).

ESMA može zatražiti objašnjenje i informacije u vezi s dokumentacijom i informacijama koji su dostavljeni u skladu s prvim podstavkom.

Nadležno tijelo upravitelja dostavlja odgovor u roku od mjesec dana od datuma primitka zahtjeva koji je ESMA dostavila u skladu s prvim ili drugim podstavkom.”;

u stavku 5. riječi „nadležno tijelo kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala” zamjenjuju se riječju „ESMA”;

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. ESMA obavješćuje sve subjekte navedene u nastavku o tome je li fond registriran kao kvalificirani fond poduzetničkog kapitala najkasnije dva mjeseca nakon što su upravitelji tih fondova dostavili svu dokumentaciju iz stavka 2.:

(a) upravitelja iz stavka 1.;

(b) nadležna tijela države članice iz članka 14. stavka 1. točke (-a);

(d) nadležna tijela država članica iz članka 14.a stavka 2. točke (d).”;

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se utvrđuju standardni obrasci, predlošci i postupci za dostavu informacija iz stavka 2.

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt provedbenih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

stavci 9. i 10. brišu se;

Članak 14.b zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.b

ESMA o svakoj odluci o odbijanju registracije upravitelja iz članka 14. ili fonda iz članka 14.a obavješćuje upravitelje iz tih članaka.”;

Umeće se sljedeći članak 14.c:

„Članak 14.c

1. Ne dovodeći u pitanje članak 20. ESMA povlači registraciju za EuVECA-u ako upravitelj EuVECA-e ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a) upravitelj se izričito odrekao odobrenja za rad ili nije iskoristio odobrenje za rad u roku od šest mjeseci od datuma njegova izdavanja;

(b) upravitelj je dobio odobrenje za rad na temelju lažnih izjava ili drugim nezakonitim sredstvima;

2. Povlačenje odobrenja za rad odmah proizvodi pravni učinak u cijeloj Uniji.”;

U članku 15. riječi „nadležno tijelo matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA-u”;

Članak 16. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. ESMA odmah obavješćuje nadležna tijela iz članka 14. točke 4. i članka 14.a točke 6. o svakoj registraciji ili uklanjanju upravitelja kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala iz registra, o svakom dodavanju ili uklanjanju kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala iz registra te o svakom dodavanju ili uklanjanju s popisa država članica u kojima upravitelj kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala namjerava trgovati tim fondovima.”;

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Kako bi se osigurala jedinstvena primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se utvrđuje format obavijesti na temelju ovog članka.

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt provedbenih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz stavka 3. ovog članka u skladu s postupkom utvrđenim u članku 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

stavci 4. i 5. brišu se;

Članak 16.a briše se;

Članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

1. ESMA osigurava kontinuiranu primjenu ove Uredbe.

2. ESMA nadzire usklađenost postupanja upravitelja iz članka 2. stavka 1. sa zahtjevima iz ove Uredbe.

3. ESMA nadzire usklađenost postupanja upravitelja iz članka 2. stavka 2. s pravilima utvrđenima u odredbama iz članka 2. stavka 2. i relevantnim zahtjevima iz Direktive 2011/61/EU u pogledu kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala.

ESMA je odgovorna za nadzor usklađenosti postupanja kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala s obvezama utvrđenima u pravilima i osnivačkim aktima fonda.

4. U obavljanju zadaća koje su joj dodijeljene ovom Uredbom, i s ciljem osiguravanja visokih standarda nadzora, ESMA primjenjuje relevantno pravo Unije, a kada se ono sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno zakonodavstvo kojim su te direktive prenesene.

5. Nadležna tijela nadziru subjekte za zajednička ulaganja koji imaju poslovni nastan ili kojima se trguje na njihovu području kako bi se uvjerila da ne koriste oznaku „EuVECA” i ne predstavljaju se kao „EuVECA”, osim ako su registrirani u skladu s ovom Uredbom.

Ako nadležno tijelo smatra da se subjekt za zajednička ulaganja koristi oznakom „EuVECA” ili se predstavlja kao „EuVECA” iako nije registriran u skladu s ovom Uredbom, ono o tome odmah obavješćuje ESMA-u.”;

Članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

Ovlasti dodijeljene ESMA-i, bilo kojem dužnosniku ESMA-e ili bilo kojoj drugoj osobi koju ESMA ovlasti u skladu s člancima od 19.a do 19.c ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.”;

Umeću se sljedeći članci 19.a, 19.b i 19.c:

„Članak 19.a

1. ESMA može na temelju jednostavnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od sljedećih osoba da dostave sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih dužnosti u skladu s ovom Uredbom:

(a) upravitelja kvalificiranih fondova poduzetničkog kapitala;

(b) osoba uključenih u upravljanje kvalificiranim fondovima poduzetničkog kapitala;

(d) osoba koje su na neki drugi način blisko i bitno povezane s upravljanjem kvalificiranim fondovima poduzetničkog kapitala.

2. U svakom jednostavnom zahtjevu za dostavu informacija iz stavka 1. navodi se:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrha zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) iznos globe koja se izriče u skladu s člankom 20.a ako su dostavljene informacije netočne ili neistinite.

3. Kada zahtijeva dostavu informacija u skladu sa stavkom 1. na temelju odluke, ESMA navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrhu zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) periodične novčane kazne predviđene člankom 20.b ako su dostavljene tražene informacije nepotpune;

(f) globu predviđenu člankom 20.a ako su odgovori na postavljena pitanja netočni ili neistiniti;

(g) pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru za žalbe ESMA-e i pravo na preispitivanje te odluke u postupku pred Sudom Europske unije („Sud”) u skladu s člancima 60. i 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4. Osobe iz stavka 1. ili njihovi predstavnici te, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ih zakonom ili njihovim statutom ovlaštene zastupati, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti informacije u ime svojih stranaka. Potonji u cijelosti odgovaraju za potpunost, točnost i istinitost podataka.

5. ESMA bez odgode šalje presliku jednostavnog zahtjeva ili svoje odluke nadležnom tijelu države članice u kojoj osobe iz stavka 1. na koje se zahtjev za informacije odnosi imaju boravište ili poslovni nastan.

Članak 19.b

1. Da bi mogla obavljati svoje dužnosti iz ove Uredbe, ESMA može provoditi potrebne istrage protiv osoba iz članka 19.a stavka 1. U tu svrhu, dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti mogu:

(a) pregledavati svu evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale važne za obavljanje njihovih zadaća, neovisno o tome na kojem su mediju pohranjeni;

(b) izraditi ili pribaviti ovjerene preslike ili izvatke iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c) pozvati i tražiti od osoba iz članka 19.a stavka 1. ili njihovih predstavnika ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumente koji se odnose na predmet i svrhu nadzora te zabilježiti odgovore;

(d) obaviti razgovor sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja pristane na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e) zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti predočenjem pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode i periodične novčane kazne predviđene člankom 20.b ako tražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali, ili odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 19.a stavka 1., nisu dostavljeni ili su nepotpuni te globe iz članka 20. ako su odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 19.a stavka 1. netočni ili neistiniti.

3. Osobe iz članka 19.a stavka 1. dužne su se podvrgnuti istragama koje se pokreću na temelju ESMA-ine odluke. U odluci se navode predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 20.b, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

4. Pravodobno prije istrage iz stavka 1., ESMA o istrazi i identitetu ovlaštenih osoba obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj će se istraga provoditi. Na zahtjev ESMA-e dužnosnici predmetnog nadležnog tijela pomažu tim ovlaštenim osobama u obavljanju njihovih dužnosti. Dužnosnici predmetnog nadležnog tijela mogu na zahtjev i sudjelovati u istragama.

5. Ako je u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom za zahtjev za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e) potrebno odobrenje nacionalnog pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za izdavanje tog odobrenja. Zahtjev za takvo odobrenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

6. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje ili zahtjev za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e), to tijelo provjerava:

(a) je li odluka ESMA-e iz stavka 3. autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se poduzimaju proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

7. Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do povrede ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu. Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u članku 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 19.c

1. Da bi mogla obavljati svoje dužnosti iz ove Uredbe, ESMA može provoditi izravni nadzor u svim poslovnim prostorima osoba iz članka 19.a stavka 1.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora mogu ulaziti u sve poslovne prostore osoba na koje se primjenjuje ESMA-ina odluka o istrazi i imaju sve ovlasti utvrđene u članku 19.b stavku 1. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora te poslovnih knjiga i evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.

3. ESMA pravodobno prije nadzora šalje obavijest o nadzoru nadležnom tijelu države članice u kojoj će se nadzor provoditi. Kada je to potrebno za pravilnu provedbu i učinkovitost nadzora, ESMA nakon slanja obavijesti relevantnom nadležnom tijelu može obaviti izravni nadzor bez slanja prethodne obavijesti. Nadzor u skladu s ovim člankom provodi se ako je relevantno tijelo potvrdilo da se ne protivi nadzoru.

4. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha nadzora te periodične novčane kazne predviđene člankom 20.b ako se predmetne osobe ne podvrgnu nadzoru.

5. Osobe iz članka 19.a stavka 1. podliježu izravnom nadzoru naloženom ESMA-inom odlukom. U odluci se navode predmet i svrha nadzora, datum njegova početka te periodične novčane kazne predviđene člankom 20.b, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

6. Dužnosnici nadležnog tijela države članice u kojoj se treba provesti nadzor kao i osobe koje je nadležno tijelo države članice u kojoj se treba provesti nadzor ovlastilo ili imenovalo, na zahtjev ESMA-e aktivno pomažu dužnosnicima i ostalim osobama koje ESMA ovlasti. Dužnosnici nadležnog tijela mogu na zahtjev i sudjelovati u izravnom nadzoru.

7. ESMA može od nadležnih tijela zatražiti da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 19.b stavkom 1. U tu svrhu, nadležna tijela imaju iste ovlasti kao i ESMA, kako je utvrđeno ovim člankom i člankom 19.b stavkom 1.

8. Kada dužnosnici i ostale osobe u pratnji koje ESMA ovlasti utvrde da se osoba protivi nadzoru naloženom u skladu s ovim člankom, nadležno tijelo predmetne države članice pruža im potrebnu pomoć te, prema potrebi, traži pomoć policije ili drugog tijela kaznenog progona, kako bi im se omogućilo provođenje izravnog nadzora.

9. Ako je u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom za provođenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili za pružanje pomoći iz stavka 7. potrebno odobrenje nacionalnog pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za to odobrenje. Zahtjev za takvo odobrenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

10. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili pružanja pomoći iz stavka 7., to tijelo provjerava:

(a) je li ESMA-ina odluka iz stavka 4. autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se moraju poduzeti proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

11. Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do povrede ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu. Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u članku 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

Članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.

1. Ako u skladu s člankom 21. stavkom 5. utvrdi da je osoba počinila neku od povreda navedenih u članku 20.a stavku 2., ESMA poduzima jednu ili više od sljedećih mjera:

(a) povlači registraciju upravitelja kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala ili registraciju kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala;

(b) donosi odluku kojom se od osobe zahtijeva da prestane s postupanjem koje čini povredu;

(d) objavljuje javnu obavijest.

2. ESMA pri poduzimanju mjera iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a) trajanje i učestalost povrede;

(b) je li povreda prouzročila ili olakšala financijsko kazneno djelo ili se na neki drugi način može povezati s takvim djelom;

(d) stupanj odgovornosti osobe odgovorne za povredu;

(e) financijska snaga osobe odgovorne za povredu, na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(f) utjecaj povrede na interese malih ulagatelja;

(g) značaj ostvarene dobiti, gubitaka koje je osoba odgovorna za povredu izbjegla ili gubitaka koje su zbog povrede pretrpjele treće strane, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(h) razina suradnje osobe odgovorne za povredu s ESMA-om, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koje je ta osoba izbjegla;

(i) prethodne povrede koje je počinila osoba odgovorna za povredu;

(j) mjere koje je osoba odgovorna za povredu poduzela nakon povrede kako bi spriječila njezino ponavljanje.

3. ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje osobu odgovornu za povredu o svim mjerama poduzetima u skladu sa stavkom 1. i dostavlja ih nadležnim tijelima države članice i Komisiji. ESMA javno objavljuje sve takve mjere na svojim internetskim stranicama u roku od 10 radnih dana od dana donošenja mjere.

4. Javno objavljivanje iz prvog podstavka uključuje sljedeće:

(a) izjavu kojom se potvrđuje pravo osobe odgovorne za povredu na podnošenje žalbe na odluku;

(b) ako je potrebno, izjavu kojom se potvrđuje da je žalba podnesena i da žalba ne odgađa izvršenje odluke;

(c) izjavu kojom se potvrđuje da ESMA-in Odbor za žalbe može odgoditi izvršenje osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/20101.”;

Umeću se sljedeći članci 20.a, 20.b i 20.c:

„Članak 20.a

1. Ako u skladu s člankom 21. stavkom 8. utvrdi da je bilo koja osoba s namjerom ili iz nemara počinila jednu ili više od povreda navedenih u stavku 2., ESMA donosi odluku kojom izriče globu u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

Smatra se da je povreda počinjena s namjerom ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da je osoba djelovala s namjerom počinjenja povrede.

2. Popis povreda iz stavka 1. jest sljedeći:

(a) nepostupanje u skladu sa zahtjevima koji se odnose na sastav portfelja fonda, povredom članka 5.;

(b) trgovanje, povredom članka 6., dionicama i udjelima kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala s neprihvatljivim ulagateljima;

(c) upotreba oznake „EuVECA” bez registracije u skladu s člankom 14. ili bez registracije subjekta za zajednička ulaganja u skladu s člankom 14.a;

(d) upotreba oznake „EuVECA” za trgovanje fondovima koji nisu osnovani u skladu s člankom 3. prvim podstavkom točkom (b) podtočkom iii.;

(e) registracija ishođena na temelju neistinite dokumentacije ili na drugi neprimjeren način, povredom članka 14. ili članka 14.a;

(f) posluje nepošteno, nepravedno i bez dužne pažnje, povredom članka 7. točke (a);

(g) ne primjenjuje odgovarajuće politike i postupke za sprečavanje zlouporaba, povredom članka 7. točke (b);

(h) opetovano ne postupa u skladu sa zahtjevima iz članka 12. u vezi s godišnjim izvješćem;

(i) opetovano ne poštuje obvezu obavješćivanja ulagatelja u skladu s člankom 13.

3. Globe iz stavka 1. iznose najmanje 500 000 EUR i najviše 5 milijuna EUR za povrede iz stavka 2. točaka od (a) do (i).

4. Kada utvrđuje iznos globe u skladu sa stavkom 3., ESMA uzima u obzir kriterije iz članka 20. stavka 2.

5. Neovisno o stavku 3., ako je pravna osoba povredom izravno ili neizravno ostvarila financijsku korist, iznos globe mora biti najmanje jednak toj koristi.

Kada osoba djelovanjem ili nedjelovanjem počini više od jedne povrede iz stavka 2., primjenjuje se samo viši iznos globe izračunat u skladu sa stavkom 4. i odnosi se na jednu od tih povreda.

Članak 20.b

1. ESMA odlukom izriče periodične novčane kazne kako bi primorala:

(a) osobu da prestane s postupanjem koje čini povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (b);

(b) osobu iz članka 19.a stavka 1.:

i.da dostavi potpune informacije koje su zatražene na temelju odluke u skladu s člankom 19.a:

ii.da se podvrgne istrazi i posebno da dostavi potpunu evidenciju, podatke, postupke i druge potrebne materijale te da dopuni i ispravi ostale informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute odlukom na temelju članka 19.b;

iii.da se podvrgne izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom 19.c.

2. Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan kašnjenja.

3. Neovisno o stavku 2., iznos periodične novčane kazne jednak je 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini, a u slučaju fizičkih osoba jednak je 2 % prosječnog dnevnog dohotka u prethodnoj kalendarskoj godini. Iznos se izračunava od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

Periodična novčana kazna izriče se za maksimalno razdoblje od šest mjeseci nakon datuma obavijesti o ESMA-inoj odluci. ESMA preispituje mjeru nakon isteka tog razdoblja.

Članak 20.c

1. ESMA javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 20.a i 20.b, osim ako bi ta javna objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama.

2. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 20.a i 20.b administrativne su prirode.

3. Ako odluči da neće izreći globe ili novčane kazne, ESMA o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i nadležna tijela predmetne države članice te obrazlaže svoju odluku.

4. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 20.a i 20.b izvršive su.

Izvršenje je uređeno pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici ili trećoj zemlji u kojoj se izvršenje provodi.

5. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.”;

Članci 21. i 21.a zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 21.

1. Ako pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom ESMA utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na jednu ili više povreda navedenih u članku 20.a stavku 2., ESMA interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani službenik ne sudjeluje niti je sudjelovao izravno ni neizravno u odobrenju prospekta na koji se odnosi povreda i svoje funkcije obavlja neovisno od ESMA-ina Odbora supervizora.

2. Istražitelj iz stavka 1. istražuje navodne povrede, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te dostavlja ESMA-inu Odboru supervizora cijeli spis sa svojim zaključcima.

3. Istražitelj je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zahtijevati informacije u skladu s člankom 19.a te provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 19.b i 19.c.

4. Istražitelj pri obavljanju svojih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je ESMA prikupila tijekom svojih aktivnosti nadzora.

5. Istražitelj po završetku istrage i prije nego što ESMA-inu Odboru supervizora dostavi spis sa svojim zaključcima, osobama koje su predmet istrage omogućuje da se očituju o pitanjima koja se istražuju. Istražitelj svoje zaključke temelji samo na činjenicama o kojima su se te osobe mogle očitovati.

6. Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istrage.

7. Po dostavi spisa sa svojim zaključcima ESMA-inu Odboru supervizora, istražitelj obavješćuje osobe koje su predmet istrage. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo pristupa spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane.

8. ESMA na temelju spisa sa zaključcima istražitelja i na zahtjev osoba koje su predmet istrage nakon njihova očitovanja u skladu s člankom 20.b utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više povreda navedenih u članku 20.a stavku 2. te ako jesu poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 20.

9. Istražitelj ne sudjeluje u raspravama ESMA-ina Odbora supervizora niti na koji drugi način intervenira u postupak odlučivanja ESMA-ina Odbora supervizora.

10. Komisija u skladu s člankom 25. donosi delegirane akte do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] kojima se određuju postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje globe ili periodične novčane kazne, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa, te o naplati globe ili periodične novčane kazne, kao i rokovi zastare za izricanje i izvršenje globa i periodičnih novčanih kazni.

11. Ako u obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom ustanovi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje bi mogle upućivati na kazneno djelo, ESMA dostavlja te predmete relevantnim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Nadalje, ESMA ne izriče globu ili periodičnu novčanu kaznu u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.”

„Članak 21.a

1. ESMA prije donošenja odluke u skladu s člancima 20., 20.a i 20.b daje osobama koje su predmet postupka priliku za očitovanje o zaključcima koji su o njoj doneseni. ESMA temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se osobe koje su predmet postupka mogle očitovati.

Prvi se podstavak ne primjenjuje ako su potrebne hitne mjere u skladu s člankom 20. kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dati predmetnim osobama mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

2. U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet postupka. Te osobe imaju pravo pristupa ESMA-inu spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili ESMA-ine interne pripremne dokumente.

Umeću se sljedeći članci 21.b, 21.c i 21.d:

„Članak 21.b

Sud ima punu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je ESMA izrekla globu ili periodičnu novčanu kaznu. Sud može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu globu ili periodičnu novčanu kaznu.

Članak 21.c

1. ESMA zaračunava naknade upraviteljima kvalificiranih fondova poduzetničkog kapitala u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 3. Te naknade u potpunosti pokrivaju potrebne izdatke ESMA-e povezane s registracijom, izdavanjem odobrenja za rad i nadzorom upravitelja kvalificiranih fondova poduzetničkog kapitala i nadzorom kvalificiranih fondova poduzetničkog kapitala te nadoknade troškova koje nadležna tijela mogu imati u obavljanju zadaća u skladu s ovom Uredbom, a posebno kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 21.d.

2. Iznos pojedinačne naknade zaračunane određenom upravitelju kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala pokriva sve ESMA-ine administrativne troškove njezinih aktivnosti registracije i kontinuiranog nadzora upravitelja kvalificiranih fondova poduzetničkog kapitala i kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala. Proporcionalan je imovini kojom upravlja dotični kvalificirani fond poduzetničkog kapitala ili, ovisno o slučaju, regulatornom kapitalu upravitelja kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala.

3. Komisija u skladu s člankom 25. donosi delegirane akte do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] kojima se određuje vrsta naknada, slučajevi u kojima se zaračunavaju naknade, iznos naknada i način njihova plaćanja.

Članak 21.d

1. Kada je to potrebno za pravilno obavljanje nadzorne zadaće, ESMA može u skladu sa smjernicama koje izdaje na temelju članka 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 delegirati određene nadzorne zadaće nadležnom tijelu države članice. Te specifične nadzorne zadaće mogu, posebno, uključivati ovlaštenje za slanje zahtjeva za informacije u skladu s člankom 19.a i za provođenje istraga i izravnih nadzora u skladu s člancima 19.b i 19.c.

Odstupajući od prvog podstavka, registracije u skladu s člancima 14. i 14.a ne delegiraju se.

2. Prije delegiranja neke zadaće u skladu sa stavkom 1. ESMA se savjetuje s relevantnim nadležnim tijelom o:

(a) opsegu zadaće koja se delegira;

(b) rokovima za obavljanje te zadaće; i

3. ESMA nadležnom tijelu nadoknađuje troškove obavljanja delegiranih zadaća u skladu s delegiranim aktom iz članka 21.c stavka 3.

4. ESMA u primjerenim vremenskim razmacima preispituje svaki postupak delegiranja proveden u skladu sa stavkom 1. Delegiranje se može povući u bilo kojem trenutku.

5. Delegiranje zadaća ne utječe na ESMA-inu odgovornost niti ograničava njezin kapacitet za provedbu i praćenje delegirane aktivnosti.”;

Članak 25. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 3., članka 21. stavka 10. i članka 21.c stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od [Ured za publikacije: unijeti datum stupanja na snagu].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 3., članka 21. stavka 10. i članka 21.c stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 3., članka 21. stavka 10. i članka 21.c stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od [dva mjeseca] od datuma priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za [dva mjeseca] na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

Članak 26. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1.,

i. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f) učinkovitost, proporcionalnost i primjenu globa i periodičnih novčanih kazni koje su predviđene u skladu s ovom Uredbom;”

ii. dodaje se sljedeća točka (k):

„(k) ocjenu ESMA-ine uloge, njezinih istražnih ovlasti, delegiranja zadaća nadležnim tijelima i učinkovitost poduzetih nadzornih mjera.”;

u stavku 2. dodaje se sljedeća točka (c):

„(c) do [Ured za publikacije: unijeti datum 84 mjeseca nakon stupanja na snagu] u pogledu točaka (f) i (k).”;

Umeće se sljedeći članak 27.a:

„Članak 27.a

1. Sve nadležnosti i dužnosti koje se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s kvalificiranim fondovima poduzetničkog kapitala koje su dodijeljene nadležnim tijelima završavaju [Ured za publikacije: unijeti datum 36 mjeseci nakon stupanja na snagu]. Te nadležnosti i dužnosti na isti datum preuzima ESMA.

2. Sve spise i radne dokumente koji se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s kvalificiranim fondovima poduzetničkog kapitala, uključujući sva ispitivanja i provedbene postupke koji su u tijeku, preuzima ESMA na datum iz stavka 1.

Međutim, na ESMA-u se ne prenose zahtjevi za registraciju koje su nadležna tijela zaprimila prije [Ured za publikacije: unijeti datum 30 mjeseci nakon stupanja na snagu], a odluku o odobrenju ili odbijanju registracije donosi relevantno nadležno tijelo.

3. Nadležna tijela iz stavka 1. osiguravaju da kvalificirani fondovi poduzetničkog kapitala u svakom slučaju svu postojeću evidenciju i radne dokumente, ili njihove ovjerene preslike, prenesu na ESMA-u u najkraćem mogućem roku. Ta nadležna tijela pružaju ESMA-i i svu potrebnu pomoć i savjete kako bi se omogućio učinkovit i djelotvoran prijenos i preuzimanje nadzornih i provedbenih aktivnosti u vezi s kvalificiranim fondovima poduzetničkog kapitala.

4. ESMA djeluje kao pravni slijednik nadležnih tijela iz stavka 1. u svim upravnim ili sudskim postupcima koji proizlaze iz nadzornih i provedbenih aktivnosti koje su obavljala ta nadležna tijela u vezi s pitanjima koja su uređena ovom Uredbom.

5. Sve registracije upravitelja kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala ili kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala koje je odobrilo nadležno tijelo iz stavka 1. valjane su i nakon prijenosa nadležnosti na ESMA-u.”.

Članak 5.

Izmjene Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo

Uredba (EU) br. 346/2013 mijenja se kako slijedi:

(1)Članak 2. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. točka (c) briše se;

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Članci od 3. do 6., članci 10. i 13., članak 14. stavak 1. točke (d), (e) i (f), članci od 15.a do 20., od 20.a do 20.c, od 21.a do 21.c, članak 22., članci od 22.a do 22.d i članak 26. ove Uredbe primjenjuju se na upravitelje subjekata za zajednička ulaganja koji su dobili odobrenje za rad u skladu s člankom 6. Direktive 2011/61/EU koji upravljaju imovinom kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo i namjeravaju upotrebljavati oznaku „EuSEF” u odnosu na trgovanje tim fondovima u Uniji.”;

U članku 3. prvi podstavak mijenja se kako slijedi:

točka (m) zamjenjuje se sljedećim:

„(m) „nadležno tijelo” znači svako nadležno tijelo iz članka 4. stavka 1. točaka (f) i (h) Direktive 2011/61/EU;”;

točka (n) briše se;

U članku 7. dodaju se sljedeći podstavci:

„ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju kriteriji na temelju kojih se procjenjuje ispunjuju li upravitelji kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo svoje obveze u skladu sa stavkom 1. točkama od (a) do (g) i osigurava usklađenost s člankom 12. stavkom 1. Direktive 2011/61/EU.

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

U članku 8. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 26. kojima se određuju zahtjevi za delegiranje poslova iz stavka 2., osiguravajući usklađenost sa zahtjevima koji se primjenjuju na delegiranje poslova utvrđenima u članku 20. Direktive 2011/61/EU.”;

Članak 11. mijenja se kako slijedi:

u drugoj i zadnjoj rečenici stavka 3. riječi „nadležno tijelo matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA”;

u stavku 5. riječi „nadležno tijelo matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA”;

dodaje se sljedeći stavak 7.:

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

U članku 12. dodaju se sljedeći stavci 3. i 4.:

„3. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju pravila i postupci za vrednovanje imovine iz stavka 1., osiguravajući usklađenost sa zahtjevima koji se primjenjuju na vrednovanje imovine utvrđenima u članku 19. Direktive 2011/61/EU.

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 13. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. u prvoj rečenici prvog podstavka riječi „nadležnom tijelu matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA-i”;

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Na zahtjev nadležnih tijela ESMA pravodobno stavlja na raspolaganje informacije prikupljene u skladu s ovim člankom.”;

Članak 15. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. u uvodnom tekstu riječi „nadležno tijelo matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA-u”;

ii. umeće se sljedeća točka (-a):

„(-a)država članica u kojoj upravitelj kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo ima registrirano sjedište”;

iii. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) identitet i boravište kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo čijim će se dionicama ili udjelima trgovati i njihove investicijske strategije”;

u uvodnom tekstu stavka 2. riječi „nadležno tijelo matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA”;

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. ESMA obavješćuje sve subjekte navedene u nastavku o tome je li upravitelj iz stavka 1. registriran kao upravitelj kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo najkasnije dva mjeseca nakon što je dostavila sve informacije iz tog stavka:

(a) upravitelja iz stavka 1.;

(b) nadležna tijela država članica iz stavka 1. točke (-a);

stavak 6. mijenja se kako slijedi:

i. u prvom podstavku riječi „nadležno tijelo matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA-u”;

ii. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako uloži prigovor na promjene iz prvog podstavka, ESMA o tome obavješćuje upravitelja kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo u roku od dva mjeseca od obavijesti o tim promjenama i navodi razloge za prigovor. Promjene iz prvog podstavka mogu se provesti samo ako ESMA u tom razdoblju ne uloži prigovor na te promjene.”;

stavci 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

„7. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju kriteriji za procjenu dovoljno dobra ugleda i dovoljnog iskustva iz stavka 2. točke (a).

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

8. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuju obrasci, predlošci i postupci za dostavljanje informacija iz stavka 1., uključujući informacije koje treba dostaviti za potrebe stavka 2. točke (a).

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt provedbenih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

Članak 15.a mijenja se kako slijedi:

u uvodnim riječima stavka 2. riječi „nadležnom tijelu kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo” zamjenjuju se riječju „ESMA-i”;

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Za potrebe procjene zahtjeva za registraciju u skladu sa stavkom 1. ESMA od nadležnog tijela upravitelja koji podnosi zahtjev traži informacije o tome je li kvalificirani fond za socijalno poduzetništvo obuhvaćen područjem primjene upraviteljeva odobrenja za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja i jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 15. stavka 2. točke (a).

ESMA može zatražiti objašnjenje i informacije u vezi s dokumentacijom i informacijama koji su dostavljeni u skladu s prvim podstavkom.

Nadležno tijelo upravitelja dostavlja odgovor u roku od mjesec dana od datuma primitka zahtjeva koji je ESMA dostavila u skladu s prvim ili drugim podstavkom.”;

u stavku 5. riječi „nadležno tijelo kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo” zamjenjuju se riječju „ESMA”;

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. ESMA obavješćuje sve subjekte navedene u nastavku o tome je li fond registriran kao kvalificirani fond za socijalno poduzetništvo najkasnije dva mjeseca nakon što su upravitelji tih fondova dostavili svu dokumentaciju iz stavka 2.:

(a)upravitelja iz stavka 1.;

(b)nadležna tijela države članice iz članka 15. stavka 1. točke (-a);

(c)nadležna tijela država članica iz članka 15. stavka 1. točke (d);

(d)nadležna tijela država članica iz članka 15.a stavka 2. točke (d).”;

prvi podstavak stavka 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju informacije koje je potrebno dostaviti u skladu sa stavkom 2.

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

brišu se stavci 9. i 10.;

Članak 15.b zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.b

ESMA o svakoj odluci o odbijanju registracije upravitelja iz članka 15. ili fonda iz članka 15.a obavješćuje upravitelje iz tih članaka.”;

Umeće se sljedeći članak 15.c:

„Članak 15.c

1. Ne dovodeći u pitanje članak 21., ESMA povlači registraciju za EuSEF ako upravitelj EuSEF-a ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a) upravitelj se izričito odrekao odobrenja za rad ili nije iskoristio odobrenje za rad u roku od šest mjeseci od datuma njegova izdavanja;

(b) upravitelj je dobio odobrenje za rad na temelju lažnih izjava ili drugim nezakonitim sredstvima;

2. Povlačenje odobrenja za rad odmah proizvodi pravni učinak u cijeloj Uniji.”;

U članku 16. riječi „nadležno tijelo matične države članice” zamjenjuju se riječju „ESMA-u”;

Članak 17. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. ESMA odmah obavješćuje nadležna tijela iz članka 15. točke 4. i članka 15.a točke 6. o svakoj registraciji ili uklanjanju upravitelja kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo iz registra, o svakom dodavanju ili uklanjanju kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo iz registra te o svakom dodavanju ili uklanjanju s popisa država članica u kojima upravitelj kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo namjerava trgovati tim fondovima.”;

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Kako bi se osigurala jedinstvena primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se utvrđuje format obavijesti na temelju ovog članka.

ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz stavka 3. ovog članka u skladu s postupkom utvrđenim u članku 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

stavci 4. i 5. brišu se;

Članak 17.a briše se;

Članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

1. ESMA osigurava kontinuiranu primjenu ove Uredbe.

2. ESMA nadzire usklađenost postupanja upravitelja iz članka 2. stavka 1. sa zahtjevima iz ove Uredbe.

3. ESMA nadzire usklađenost postupanja upravitelja iz članka 2. stavka 2. s pravilima utvrđenima u odredbama navedenima u članku 2. stavku 2. i odgovarajućim zahtjevima Direktive 2011/61/EU u pogledu kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo.

ESMA je odgovorna za nadzor usklađenosti postupanja kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo s obvezama utvrđenima u pravilima i osnivačkim aktima fonda.

5. Nadležna tijela nadziru subjekte za zajednička ulaganja koji imaju poslovni nastan ili kojima se trguje na njihovu području kako bi se uvjerila da ne koriste oznaku „EuSEF” i ne predstavljaju se kao EuSEF, osim ako su registrirani u skladu s ovom Uredbom.

Ako nadležno tijelo smatra da se subjekt za zajednička ulaganja koristi oznakom „EuSEF” ili se predstavlja kao EuSEF iako nije registriran u skladu s ovom Uredbom, ono o tome odmah obavješćuje ESMA-u.”;

Članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.

Ovlasti dodijeljene ESMA-i, bilo kojem dužnosniku ESMA-e ili bilo kojoj drugoj osobi koju ESMA ovlasti u skladu s člancima od 20.a do 20.c ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.”;

Umeću se sljedeći članci 20.a, 20.b i 20.c:

„Članak 20.a

1. ESMA može na temelju jednostavnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od sljedećih osoba da dostave sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih dužnosti u skladu s ovom Uredbom:

(a) upravitelja kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo;

(b) osoba uključenih u upravljanje kvalificiranim fondovima za socijalno poduzetništvo;

(d) osoba koje su na neki drugi način blisko i bitno povezane s upravljanjem kvalificiranim fondovima za socijalno poduzetništvo.

2. U svakom jednostavnom zahtjevu za dostavu informacija iz stavka 1. navodi se:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za zahtjev;

(b) svrha zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(f) iznos globe koja se izriče u skladu s člankom 21.a ako su dostavljene informacije netočne ili neistinite.

3. Kada zahtijeva dostavu informacija na temelju odluke iz stavka 1. ESMA navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrhu zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) periodične novčane kazne predviđene člankom 21.b ako su dostavljene tražene informacije nepotpune;

(f) globu predviđenu člankom 21.a ako su odgovori na postavljena pitanja netočni ili neistiniti;

Članak 20.b

1. Da bi mogla obavljati svoje dužnosti iz ove Uredbe, ESMA može provoditi potrebne istrage protiv osoba iz članka 20.a stavka 1. U tu svrhu dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti mogu:

(a) pregledavati svu evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale važne za obavljanje njihovih zadaća, neovisno o tome na kojem su mediju pohranjeni;

(b) izraditi ili pribaviti ovjerene preslike ili izvatke iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c) pozvati i tražiti od osoba iz članka 20.a stavka 1. ili njihovih predstavnika ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumente koji se odnose na predmet i svrhu nadzora te zabilježiti odgovore;

(d) obaviti razgovor sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja pristane na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e) zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti predočenjem pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode i periodične novčane kazne predviđene člankom 21.b ako zatražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 20.a stavka 1. nisu dostavljeni ili su nepotpuni te globe iz članka 21. ako su odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 20.a stavka 1. netočni ili neistiniti.

3. Osobe iz članka 20.a stavka 1. dužne su se podvrgnuti istragama koje se pokreću na temelju ESMA-ine odluke. U odluci se navode predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 21.b, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

4. Pravodobno prije istrage iz stavka 1. ESMA o istrazi i identitetu ovlaštenih osoba obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj će se istraga provoditi. Na zahtjev ESMA-e dužnosnici predmetnog nadležnog tijela pomažu tim ovlaštenim osobama u obavljanju njihovih dužnosti. Dužnosnici predmetnog nadležnog tijela mogu na zahtjev i sudjelovati u istragama.

6. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje ili zahtjev za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e), to tijelo provjerava:

(a) je li odluka ESMA-e iz stavka 3. autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se poduzimaju proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do povrede ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu. Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u članku 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 20.c

1. Da bi mogla obavljati svoje dužnosti iz ove Uredbe, ESMA može provoditi izravni nadzor u svim poslovnim prostorima osoba iz članka 20.a stavka 1.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora mogu ulaziti u sve poslovne prostore osoba na koje se primjenjuje ESMA-ina odluka o istrazi i imaju sve ovlasti utvrđene u članku 20.b stavku 1. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora te poslovnih knjiga i evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.

5. Osobe iz članka 20.a stavka 1. podliježu izravnom nadzoru naloženom ESMA-inom odlukom. U odluci se navode predmet i svrha nadzora, datum njegova početka te periodične novčane kazne predviđene člankom 21.b, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

6. Dužnosnici nadležnog tijela države članice u kojoj se treba provesti nadzor kao i osobe koje je nadležno tijelo države članice u kojoj se treba provesti nadzor ovlastilo ili imenovalo, na zahtjev ESMA-e aktivno pomažu dužnosnicima ESMA-e i drugim osobama koje ESMA ovlasti. Dužnosnici nadležnog tijela mogu na zahtjev i sudjelovati u izravnom nadzoru.

7. ESMA može od nadležnih tijela zatražiti da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 20.b stavkom 1. U tu svrhu, nadležna tijela imaju iste ovlasti kao i ESMA kako je utvrđeno ovim člankom i člankom 20.b stavkom 1.

8. Kada dužnosnici ESMA-e i druge osobe u pratnji koje ESMA ovlasti utvrde da se osoba protivi nadzoru naloženom u skladu s ovim člankom, nadležno tijelo predmetne države članice pruža im potrebnu pomoć te, prema potrebi, traži pomoć policije ili drugog tijela kaznenog progona, kako bi im se omogućilo provođenje izravnog nadzora.

10. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili pružanja pomoći iz stavka 7., to tijelo provjerava:

(a) je li ESMA-ina odluka iz stavka 4. autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se moraju poduzeti proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.

1. Ako u skladu s člankom 22. stavkom 5. utvrdi da je osoba počinila neku od povreda navedenih u članku 21.a stavku 2., ESMA poduzima jednu ili više od sljedećih mjera:

(a) povlači registraciju upravitelja kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo ili registraciju kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo;

(b) donosi odluku kojom se od osobe zahtijeva da prestane s postupanjem koje čini povredu;

(d) objavljuje javnu obavijest.

2. ESMA pri poduzimanju mjera iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a) trajanje i učestalost povrede;

(b) je li povreda prouzročila ili olakšala financijsko kazneno djelo ili se na neki drugi način može povezati s takvim djelom;

(d) stupanj odgovornosti osobe odgovorne za povredu;

(e) financijska snaga osobe odgovorne za povredu, na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(f) utjecaj povrede na interese malih ulagatelja;

(g) značaj ostvarene dobiti, gubitaka koje je osoba odgovorna za povredu izbjegla ili gubitaka koje su zbog povrede pretrpjele treće strane, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(h) razina suradnje osobe odgovorne za povredu s ESMA-om, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koji je ta osoba izbjegla;

(i) prethodne povrede koje je počinila osoba odgovorna za povredu;

(j) mjere koje je osoba odgovorna za povredu poduzela nakon povrede kako bi spriječila njezino ponavljanje.

3. ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje osobu odgovornu za povredu o svim mjerama poduzetima u skladu sa stavkom 1. i dostavlja ih nadležnim tijelima države članice i Komisiji. ESMA objavljuje sve takve mjere na svojim internetskim stranicama u roku od 10 radnih dana od dana donošenja mjere.

4. Javno objavljivanje iz prvog podstavka uključuje sljedeće:

(a) izjavu kojom se potvrđuje pravo osobe odgovorne za povredu na podnošenje žalbe na odluku;

(b) ako je potrebno, izjavu kojom se potvrđuje da je žalba podnesena i da žalba ne odgađa izvršenje odluke;

(c) izjavu kojom se potvrđuje da ESMA-in Odbor za žalbe može odgoditi izvršenje osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/20101.”;

Umeću se sljedeći članci 21.a, 21.b i 21.c:

„Članak 21.a

1. Ako u skladu s člankom 22. stavkom 8. utvrdi da je bilo koja osoba s namjerom ili iz nemara počinila jednu ili više od povreda navedenih u stavku 2., ESMA donosi odluku kojom izriče globu u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

Smatra se da je povreda počinjena s namjerom ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da je osoba djelovala s namjerom počinjenja povrede.

3. Popis povreda iz stavka 1. jest sljedeći:

(a) nepostupanje u skladu sa zahtjevima koji se odnose na sastav portfelja fonda, povredom članka 5.;

(b) trgovanje, povredom članka 6., dionicama i udjelima kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo s neprihvatljivim ulagateljima;

(c) upotreba oznake „EuSEF” bez registracije u skladu s člankom 15. ili bez registracije subjekta za zajednička ulaganja u skladu s člankom 15.a;

(d) upotreba oznake „EuSEF” za trgovanje fondovima koji nisu osnovani u skladu s člankom 3. prvim stavkom točkom (b) podtočkom iii.;

(e) registracija ishođena na temelju neistinite dokumentacije ili na drugi neprimjeren način, povredom članka 15. ili članka 15.a;

(f) posluje nepošteno, nepravedno i bez dužne pažnje, povredom članka 7. prvog stavka točke (a);

(g) ne primjenjuje odgovarajuće politike i postupke za sprečavanje zlouporaba, povredom članka 7. prvog stavka točke (b);

(h) opetovano ne postupa u skladu sa zahtjevima iz članka 13. u vezi s godišnjim izvješćem;

i. opetovano ne poštuje obvezu obavješćivanja ulagatelja u skladu s člankom 14.

3. Globe iz stavka 1. iznose najmanje 500 000 EUR i najviše 5 milijuna EUR za povrede iz stavka 2. točaka od (a) do (i).

4. Kada utvrđuje iznos globe u skladu sa stavkom 3., ESMA uzima u obzir kriterije iz članka 21. stavka 2.

5. Neovisno o stavku 3., ako je pravna osoba povredom izravno ili neizravno ostvarila financijsku korist, iznos globe mora biti najmanje jednak toj koristi.

6. Kada osoba djelovanjem ili nedjelovanjem počini više od jedne povrede iz stavka 2., primjenjuje se samo viši iznos globe izračunat u skladu sa stavkom 4. i odnosi se na jednu od tih povreda.

Članak 21.b

1. ESMA odlukom izriče periodične novčane kazne kako bi primorala:

(a) osobu da prestane s postupanjem koje čini povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 21. stavkom 1. točkom (b);

(b) osobu iz članka 20.a stavka 1.:

i.da dostavi sve potpune informacije koje se traže odlukom u skladu s člankom 20.a:

iii.da se podvrgne izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom 20.c.

2. Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan kašnjenja.

Periodična novčana kazna izriče se za maksimalno razdoblje od šest mjeseci nakon datuma obavijesti o ESMA-inoj odluci. ESMA preispituje mjeru nakon isteka tog razdoblja.

Članak 21.c

1. ESMA javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 21.a i 21.b, osim ako bi ta javna objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama.

2. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 21.a i 21.b administrativne su prirode.

3. Ako odluči da neće izreći globe ili novčane kazne, ESMA o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i nadležna tijela predmetne države članice te obrazlaže svoju odluku.

4. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 21.a i 21.b izvršive su.

Izvršenje je uređeno pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici ili trećoj zemlji u kojoj se izvršenje provodi.

5. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.”;

Članci 22. i 22.a zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 22.

1. Ako pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom ESMA utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na jednu ili više povreda navedenih u članku 21.a stavku 2., ESMA interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani službenik ne sudjeluje niti je sudjelovao izravno ni neizravno u odobrenju prospekta na koji se odnosi povreda i svoje funkcije obavlja neovisno od ESMA-ina Odbora supervizora.

2. Istražitelj iz stavka 1. istražuje navodne povrede, uzima u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te dostavlja ESMA-inu Odboru supervizora cijeli spis sa svojim zaključcima.

3. Istražitelj je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zahtijevati informacije u skladu s člankom 20.a te provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 20.b i 20.c.

4. Istražitelj pri obavljanju svojih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je ESMA prikupila tijekom svojih aktivnosti nadzora.

6. Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istrage.

8. ESMA na temelju spisa sa zaključcima istražitelja i na zahtjev osoba koje su predmet istrage nakon njihova očitovanja u skladu s člankom 21.b utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više povreda navedenih u članku 21.a stavku 2. te ako jesu poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 21.

9. Istražitelj ne sudjeluje u raspravama ESMA-ina Odbora supervizora niti na koji drugi način intervenira u postupak odlučivanja ESMA-ina Odbora supervizora.

10. Komisija u skladu s člankom 26. donosi delegirane akte do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] kojima se određuju postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje globe ili periodične novčane kazne, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa, te o naplati globe ili periodične novčane kazne, kao i rokovi zastare za izricanje i izvršenje globa i periodičnih novčanih kazni.

11. Ako u obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom ESMA ustanovi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje bi mogle upućivati na kazneno djelo, ESMA dostavlja te predmete relevantnim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Nadalje, ESMA ne izriče globu ili periodičnu novčanu kaznu u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.”;

Članak 22.a

1. ESMA prije donošenja odluke u skladu s člancima 21., 21.a i 21.b daje osobama koje su predmet postupka priliku za očitovanje o zaključcima koji su o njoj doneseni. ESMA temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se osobe koje su predmet postupka mogle očitovati.

2. Prvi se podstavak ne primjenjuje ako su potrebne hitne mjere u skladu s člankom 21. kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dati predmetnim osobama mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

3. U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet postupka. Te osobe imaju pravo pristupa ESMA-inu spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili ESMA-ine interne pripremne dokumente.”;

Umeću se sljedeći članci 22.b, 22.c i 22.d:

„Članak 22.b

Članak 22.c

1. ESMA zaračunava naknade upraviteljima kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 3. Te naknade u potpunosti pokrivaju potrebne izdatke ESMA-e povezane s registracijom, izdavanjem odobrenja za rad i nadzorom kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo i upravitelja kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo te nadoknade svih troškova koje nadležna tijela mogu imati u obavljanju zadaća u skladu s ovom Uredbom, a posebno kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 22.d.

2. Iznos pojedinačne naknade zaračunane određenom upravitelju kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo pokriva sve ESMA-ine administrativne troškove njezinih aktivnosti registracije i kontinuiranog nadzora kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo i upravitelja kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo. Proporcionalan je imovini kojom upravlja dotični kvalificirani fond za socijalno poduzetništvo ili, ovisno o slučaju, regulatornom kapitalu upravitelja kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo.

3. Komisija u skladu s člankom 26. donosi delegirane akte do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] kojima se određuje vrsta naknada, slučajevi u kojima se zaračunavaju naknade, iznos naknada i način njihova plaćanja.

Članak 22.d

1. Kada je to potrebno za pravilno obavljanje nadzorne zadaće, ESMA može u skladu sa smjernicama koje izdaje u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 delegirati određene nadzorne zadaće nadležnom tijelu države članice. Te specifične nadzorne zadaće mogu, posebno, uključivati ovlaštenje za slanje zahtjeva za informacije u skladu s člankom 20.a i za provođenje istraga i izravnih nadzora u skladu s člankom 20.b i člankom 20.c.

Odstupajući od prvog podstavka, registracije u skladu s člancima 15. i 15.a ne delegiraju se.

2. Prije delegiranja neke zadaće u skladu sa stavkom 1. ESMA se savjetuje s relevantnim nadležnim tijelom o:

(a) opsegu zadaće koja se delegira;

(b) rokovima za obavljanje te zadaće i

3. ESMA nadležnom tijelu nadoknađuje troškove obavljanja delegiranih zadaća u skladu s delegiranim aktom iz članka 22.c stavka 3.

4. ESMA u primjerenim vremenskim razmacima preispituje svako delegiranje u skladu sa stavkom 1.. Delegiranje se može opozvati u bilo kojem trenutku.

5. Delegiranje zadaća ne utječe na ESMA-inu odgovornost niti ograničava njezin kapacitet za provedbu i praćenje delegirane aktivnosti.”;

Članak 26. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 26.

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 3., članka 22. stavka 10. i članka 22.c stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od [Ured za publikacije: unijeti datum stupanja na snagu].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 3., članka 22. stavka 10. i članka 22.c stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 3., članka 22. stavka 10. i članka 22.c stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od [dva mjeseca] od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za [dva mjeseca] na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

Članak 27. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1.,

i. dodaje se točka (n):

„(n) učinkovitost, proporcionalnost i primjenu globa i periodičnih novčanih kazni koje su predviđene u skladu s ovom Uredbom;”

ii. dodaje se sljedeća točka (o):

„(o) ocjenu ESMA-ine uloge, njezinih istražnih ovlasti, delegiranja zadaća nadležnim tijelima i učinkovitost poduzetih nadzornih mjera.”;

(b) u stavku 2. dodaje se sljedeća točka (c):

„(c) do [Ured za publikacije: unijeti datum 84 mjeseca nakon stupanja na snagu] za točke (n) i (o).”;

Umeće se sljedeći članak 28.a:

„Članak 28.a

1. Sve nadležnosti i dužnosti koje se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s kvalificiranim fondovima za socijalno poduzetništvo koje su dodijeljene nadležnim tijelima završavaju [Ured za publikacije: unijeti datum 36 mjeseci nakon stupanja na snagu]. Te nadležnosti i dužnosti na isti datum preuzima ESMA.

2. Sve spise i radne dokumente koji se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s kvalificiranim fondovima za socijalno poduzetništvo, uključujući sva ispitivanja i provedbene postupke koji su u tijeku, ili njihove ovjerene preslike, preuzima ESMA na datum iz stavka 1.

Međutim na ESMA-u se ne prenose zahtjevi za registraciju koje su nadležna tijela zaprimila prije [Ured za publikacije: unijeti datum 30 mjeseci nakon stupanja na snagu], a odluku o registraciji ili odbijanju registracije donosi relevantno nadležno tijelo.

3. Nadležna tijela iz stavka 1. osiguravaju da kvalificirani fondovi za socijalno poduzetništvo u svakom slučaju svu postojeću evidenciju i radne dokumente, ili njihove ovjerene preslike, prenesu na ESMA-u u najkraćem mogućem roku. Ta nadležna tijela pružaju ESMA-i i svu potrebnu pomoć i savjete kako bi se omogućio učinkovit i djelotvoran prijenos i preuzimanje nadzornih i provedbenih aktivnosti u vezi s kvalificiranim fondovima za socijalno poduzetništvo.

5. Sve registracije kvalificiranih fondova za socijalno poduzetništvo ili upravitelja kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo koje je odobrilo nadležno tijelo iz stavka 1. valjane su i nakon prijenosa nadležnosti na ESMA-u.

”.

Članak 6.

Izmjene Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata.

Uredba (EU) br. 600/2104 mijenja se kako slijedi:

Članak 1. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (g):

„(g) odobrenje za rad i nadzor pružatelja usluga dostave podataka;”

u članku 1. umeće se sljedeći stavak 5.a:

„5 a. Članci 40. i 42. primjenjuju se i na društva za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i UCITS-e osnovane kao društva za investicije koji imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/65/EZ i na upravitelje alternativnih investicijskih fondova (UAIF-ovi) koji imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2011/61/EU.”;

Članak 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

točke 34., 35. i 36. zamjenjuju se sljedećim:

„34. „ovlašteni sustav objavljivanja” ili „APA” znači osoba koja je na temelju odredbi ove Uredbe ovlaštena pružati usluge objavljivanja izvješća o trgovanju za račun investicijskih društava u skladu s člancima 20. i 21.;

35. „pružatelj konsolidiranih podataka o trgovanju” ili „CTP” znači osoba koja je ovom Uredbom ovlaštena pružati usluge prikupljanja izvješća o trgovanju financijskim instrumentima navedenim u člancima 6., 7., 10., 12., 13., 20. i 21. od uređenih tržišta, MTP-a, OTP-a i APA-a i konsolidirati ih u kontinuirane elektroničke tijekove podataka o cijeni i volumenu u realnom vremenu po financijskom instrumentu;

36. „ovlašteni mehanizam izvješćivanja” ili „ARM” znači osoba koja je ovom Uredbom ovlaštena pružati usluge dostavljanja podataka o transakcijama nadležnim tijelima ili ESMA-i za račun investicijskih društava;

umeće se sljedeća točka 36.a:

„36.a „pružatelji usluga dostave podataka” znači osobe iz točaka od 34. do 36. i osobe iz članka 27.a stavka (2)];”;

Članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 22.

Pružanje informacija u svrhu transparentnosti i drugih izračuna

1. Za potrebe izračuna kojima se određuju zahtjevi za transparentnost prije trgovanja i poslije trgovanja i mehanizmi obveze trgovanja iz članaka od 3. do 11., članaka 14. do 21. i članka 32., koji su primjenjivi na financijske instrumente te da bi mogli utvrditi je li investicijsko društvo sistemski internalizator, ESMA i nadležna tijela mogu zahtijevati informacije od:

(a) mjesta trgovanja;

(b) APA-e i

2. Mjesta trgovanja, APA-e i CTP-ovi dovoljno dugo čuvaju potrebne podatke.

3. ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju sadržaj i učestalost zahtjeva za podatke, format i vremenski okvir u kojem mjesta trgovanja, APA-e i CTP-ovi trebaju odgovoriti na zahtjeve za podatke iz stavka 1., vrstu podataka koje treba pohraniti i minimalno razdoblje tijekom kojeg mjesta trgovanja, APA-e i CTP-ovi moraju čuvati podatke kako bi mogli odgovoriti na zahtjeve za podatke u skladu sa stavkom 2.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

Članak 26. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 26.

Obveza izvješćivanja o transakcijama

1. Investicijska društva koja izvršavaju transakcije financijskim instrumentima dostavljaju ESMA-i potpune i točne informacije o tim transakcijama što je prije moguće, a najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana.

ESMA nadležnim tijelima stavlja na raspolaganje sve informacije koje su joj dostavljene u skladu s ovim člankom.

2. Obveza utvrđena u stavku 1. odnosi se na:

(a) financijske instrumente koji su uvršteni za trgovanje ili kojima se trguje na mjestu trgovanja ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje;

(b) financijske instrumente čiji je odnosni instrument financijski instrument kojim se trguje na mjestu trgovanja; i

(c) financijske instrumente čiji je odnosni instrument indeks ili košarica sastavljena od financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja.

Obveza se odnosi na transakcije financijskim instrumentima iz točaka (a) do (c) neovisno o tome izvršavaju li se takve transakcije ili ne izvršavaju na mjestu trgovanja.

3. Izvješća posebno sadržavaju informacije o nazivima i brojevima kupljenih i prodanih financijskih instrumenata, količini, datumima i vremenima izvršenja, cijenama transakcija, identifikacijsku oznaku klijenata za čiji je račun investicijsko društvo izvršilo tu transakciju, identifikacijsku oznaku osoba i računalnih algoritama u investicijskom društvu koji su odgovorni za odluku o ulaganju i izvršenje transakcije, identifikacijsku oznaku pripadajućeg izuzeća na temelju kojeg je provedeno trgovanje, načine identifikacije dotičnog investicijskog društva, te identifikacijsku oznaku kratke prodaje kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća za dionice i državne dužničke vrijednosne papire obuhvaćene člancima 12., 13. i 17. te Uredbe. Izvješća o transakcijama koje nisu izvršene na mjestu trgovanja sadrže identifikacijsku oznaku vrste transakcija u skladu s mjerama koje se donose u skladu s člankom 20. stavkom 3. točkom (a) i člankom 21. stavkom 5. točkom (a). U izvješćima o robnim izvedenicama navodi se smanjuju li transakcije rizik na objektivno mjerljiv način u skladu s člankom 57. Direktive 2014/65/EU.

4. Investicijska društva koja prenose naloge pri prijenosu tog naloga navode sve informacije navedene u stavcima 1. i 3. Investicijsko društvo umjesto navođenja tih informacija pri prijenosu naloga može o prenesenom nalogu, ako je izvršen, dostaviti informacije kao o transakciji u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. U tom slučaju u izvješću o transakciji investicijsko društvo navodi da se ono odnosi na preneseni nalog.

5. Operater na mjestu trgovanja dostavlja informacije o transakcijama instrumentima kojima se trguje na njegovoj platformi koje putem njegova sustava izvršava društvo koje nije predmet ove Uredbe u skladu sa stavcima 1. i 3.

6. Pri dostavljanju informacija o identifikacijskim oznakama klijenata u skladu sa stavcima 3. i 4., investicijska društva upotrebljavaju identifikator pravne osobe uveden radi identifikacije klijenata koji su pravne osobe.

ESMA, u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010, sastavlja smjernice do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] kako bi se osiguralo da se primjenom identifikatora pravne osobe u Uniji poštuju međunarodni standardi, posebno oni koje je uveo Odbor za financijsku stabilnost.

7. Izvješća ESMA-i dostavlja samo investicijsko društvo, odobreni mehanizam izvješćivanja koji djeluje u njegovo ime ili mjesto trgovanja putem čijih je sustava transakcija izvršena u skladu sa stavcima 1., 3. i 9.

Investicijska društva odgovorna su za potpunost, točnost i pravovremeno podnošenje izvješća ESMA-i.

Odstupajući od te odgovornosti, ako investicijsko društvo dostavlja informacije o tim transakcijama putem odobrenog mehanizma izvješćivanja koji djeluje u njegovo ime ili mjesta trgovanja, investicijsko društvo nije odgovorno za propuste u pogledu potpunosti, točnosti i pravovremenog podnošenja izvješća koji se mogu pripisati odobrenom mehanizmu izvješćivanja ili mjestu trgovanja. U tim slučajevima i podložno članku 66. stavku 4. Direktive 2014/65/EU, odobreni mehanizam izvješćivanja ili mjesto trgovanja snose odgovornost za te propuste.

Investicijska društva ipak trebaju poduzeti prihvatljive korake radi provjere potpunosti, točnosti i pravovremenosti izvješća o transakcijama koja su podnesena u njihovo ime.

Matična država članica zahtijeva da mjesto trgovanja, pri izradi izvješća u ime investicijskog društva, ima dobre sigurnosne mehanizme kojima se jamči sigurnost i autentikacija sredstava za prijenos podataka, smanjuje rizik oštećenja podataka i neovlaštenog pristupa te sprečava odavanje informacija neprekidnom zaštitom povjerljivosti podataka. Matična država članica zahtijeva od mjesta trgovanja odgovarajuće resurse i sigurnosne sustave kako bi neprekidno pružao i održavao svoje usluge.

ESMA može odobriti sustave za uparivanje transakcija trgovanja ili za izvješćivanje, uključujući trgovinske repozitorije registrirane ili priznate u skladu s Glavom VI. Uredbe (EU) br. 648/2012, kao ovlaštene mehanizme izvješćivanja kako bi se izvješća o transakcijama dostavila ESMA-i u skladu sa stavcima 1., 3. i 9.

Kada se transakcije u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 648/2012 dostavljaju trgovinskom repozitoriju koji ima odobrenje za rad kao ovlašteni mehanizam izvješćivanja i kada ta izvješća sadrže informacije utvrđene stavcima 1., 3. i 9. i kada ih trgovinski repozitorij dostave ESMA-i u roku utvrđenom u stavku 1., obveza investicijskog društva utvrđena u stavku 1. smatra se ispunjenom.

Ako postoje pogreške ili nedostaci u izvješćima o transakcijama, odobreni mehanizam izvješćivanja, investicijsko društvo ili mjesto trgovanja koje izvješćuje o transakcijama ispravlja informacije i podnosi ispravljeno izvješće ESMA-i.

8. Ako se u skladu s člankom 35. stavkom 8. Direktive 2014/65/EU, izvješća predviđena ovim člankom dostavljaju ESMA-i, ona dostavlja informacije nadležnim tijelima matične države članice investicijskog društva, osim ako nadležna tijela matične države članice odluče da ne žele primati te informacije.

9. ESMA sastavlja nacrte regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a) standardi i formati podataka za informacije o kojima se izvješćuje u skladu sa stavcima 1. i 3., uključujući metode i načine izvješćivanja o financijskim transakcijama te oblik i sadržaj takvih izvješća;

(b) kriteriji za određivanje relevantnog tržišta u skladu sa stavkom 1.;

(c) referentni podaci o kupljenim ili prodanim financijskim instrumentima, količini, datumu i vremenu izvršenja, cijenama transakcija, identifikacijski podaci o klijentu, identifikacijska oznaka klijenta u čije je ime investicijsko društvo izvršilo tu transakciju, identifikacijska oznaka osoba i računalnih algoritama u investicijskom društvu koji su odgovorni za odluku o ulaganju i izvršenje transakcije, identifikacijsku oznaku pripadajućeg izuzeća na temelju kojeg je provedeno trgovanje, načine identifikacije dotičnog investicijskog društva, način izvršenja transakcije, potrebna polja za podatke za obradu i analizu izvješća o transakciji u skladu sa stavkom 3. i

(d) identifikacijska oznaka kratkih prodaja dionica i državnih dužničkih vrijednosnih papira iz stavka 3.;

(e) relevantne kategorije financijskih instrumenata o kojima se izvješćuje u skladu sa stavkom 2.;

(f) uvjeti pod kojima države članice pripremaju, dodjeljuju i održavaju identifikatore pravne osobe u skladu sa stavkom 6. i uvjeti pod kojima te identifikatore pravne osobe investicijska društva koriste kako bi, u skladu sa stavcima 3., 4. i 5., osigurala identifikaciju klijenata u izvješćima o transakcijama koje trebaju dostaviti prema stavku 1.;

(g) primjena obveza izvješćivanja o transakcijama na podružnice investicijskih društava;

(h) što čini transakciju i izvršenje transakcije za potrebe ovog članka;

(i) kada se smatra da je investicijsko društvo prenijelo nalog za potrebe stavka 4.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

10. ESMA do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] podnosi izvješće Komisiji o funkcioniranju ovog članka, uključujući o njegovoj interakciji s povezanim obvezama izvješćivanja prema Uredbi (EU) br. 648/2012 i o tome omogućuju li sadržaj i format primljenih izvješća o transakcijama koja su dostavljena nadležnim tijelima sveobuhvatno praćenje aktivnosti investicijskih društava u skladu s člankom 24. ove Uredbe. Komisija može poduzeti korake i predložiti promjene. Komisija ESMA-ino izvješće dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.”;

Članak 27. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 27.

Obveza dostavljanja referentnih podataka o financijskom instrumentu

1. Kad je riječ o financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje na uređenim tržištima ili kojima se trguje na MTP-ovima ili OTP-ovima, mjesta trgovanja dostavljaju ESMA-i identifikacijske referentne podatke za potrebe izvješća o transakcijama u skladu s člankom 26.

Kad je riječ o drugim instrumentima na koje se odnosi članak 26. stavak 2. kojima se trguje na njihovom sustavu, svaki sistemski internalizator dostavlja ESMA-i referentne podatke o tim financijskim instrumentima.

Identifikacijski referentni podaci pripremaju se i dostavljaju ESMA-i u elektroničkom i standardiziranom obliku prije nego što započne trgovanje financijskim instrumentom na koje se odnose. Referentni podaci o financijskom instrumentu ažuriraju se kada god dođe do promjene podataka o financijskom instrumentu. ESMA te referentne podatke odmah objavljuje na svojim internetskim stranicama. ESMA nadležnim tijelima bez odgode omogućuje pristup tim referentnim podacima.

2. Da bi se nadležnim tijelima u skladu s člankom 26. omogućilo praćenje aktivnosti investicijskih društava kako bi se osiguralo da djeluju pošteno, korektno, u skladu s pravilima struke i na način koji promiče integritet tržišta, ESMA, nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, utvrđuje odgovarajuće aranžmane kako bi osigurala sljedeće:

(a) ESMA stvarno prima referentne podatke o financijskom instrumentu u skladu sa stavkom 1.;

(b) kvaliteta primljenih podataka odgovara svrsi izvješćivanja o transakcijama prema članku 26.;

(c) referentni podaci o financijskom instrumentu primljeni u skladu sa stavkom 1. dostavljaju se učinkovito i bez odgode relevantnim nadležnim tijelima;

(d) postoje učinkoviti mehanizmi s pomoću kojih ESMA i nadležna tijela rješavaju probleme s dostavom ili kvalitetom podataka.

3. ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a) standardi i formati podataka za referentne podatke o financijskom instrumentu u skladu sa stavkom 1., uključujući metode i načine dostavljanja podataka i njihovih ažuriranih verzija ESMA-i te njihovo dostavljanje nadležnim tijelima u skladu sa stavkom 1., te oblik i sadržaj takvih podataka;

(b) tehničke mjere potrebne za aranžmane koje ESMA i nadležna tijela utvrđuju u skladu sa stavkom 2.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Umeće se sljedeća glava IV.a:

„GLAVA IV.a

USLUGE DOSTAVE PODATAKA

POGLAVLJE 1.

Izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluga dostave podataka

Članak 27.a

Zahtjevi za izdavanje odobrenja za rad

1. Poslovanje APA-e, CTP-a ili ARM-a kao redovito zanimanje ili djelatnost podliježe prethodnom odobrenju za rad koje izdaje ESMA u skladu s ovom glavom.

2. Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja može pružati i usluge APA-e, CTP-a ili ARM-a, uz ESMA-inu prethodnu potvrdu da investicijsko društvo ili tržišni operater ispunjava zahtjeve iz ove glave. Pružanje tih usluga uključeno je u njihovo odobrenje za rad.

3. ESMA uspostavlja registar svih pružatelja usluga dostave podataka u Uniji. Registar je javno dostupan i sadržava informacije o uslugama za koje je pružatelj usluga dostave podataka dobio odobrenje za rad i redovito se ažurira.

Ako ESMA oduzme odobrenje za rad u skladu s člankom 27.d, to se oduzimanje objavljuje u registru pet godina.

4. Pružatelji usluga dostave podataka svoje usluge pružaju pod nadzorom ESMA-e. ESMA redovito provjerava usklađenost postupanja pružatelja usluga dostave podataka s ovom glavom. ESMA prati ispunjavaju li pružatelji usluga dostave podataka u svakom trenutku uvjete iz prvobitnog odobrenja za rad utvrđene u ovoj glavi.

Članak 27.b

Izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluga dostave podataka

1. ESMA izdaje odobrenje za rad pružateljima usluga dostave podataka za potrebe glave IV.a u sljedećim slučajevima:

(a) pružatelj usluga dostave podataka pravna je osoba s poslovnim nastanom u Uniji i

(b) pružatelj usluga dostave podataka ispunjava zahtjeve iz glave IV.a.

2. U odobrenju za rad iz stavka 1. navode se usluge dostavljanja podataka koje pružatelj usluga dostave podataka može pružati. Ako želi proširiti svoje poslovanje na dodatne usluge dostave podataka, pružatelj usluga dostave podataka podnosi ESMA-i zahtjev za proširenje tog odobrenja za rad.

3. Ovlašteni pružatelj usluga dostave podataka u svakom trenutku ispunjava uvjete za odobrenje za rad iz glave IV.a. Ovlašteni pružatelj usluga dostave podataka bez odgode obavješćuje ESMA-u o svim značajnim promjenama uvjeta za odobrenje za rad.

4. Odobrenje za rad iz stavka 1. proizvodi učinke i valjano je na cijelom području Unije i pružatelju usluga dostave podataka omogućuje pružanje usluga za koje je dobio odobrenje za rad u cijeloj Uniji.

Članak 27.c

Postupci za izdavanje i odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad

1. Pružatelj usluga dostave podataka podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja u kojem dostavlja sve informacije koje su ESMA-i potrebne da potvrdi da je pružatelj usluga dostave podataka u vrijeme izdavanja prvobitnog odobrenja za rad poduzeo sve potrebne korake kako bi ispunio obveze u skladu s odredbama iz ove glave, uključujući poslovni plan u kojemu se, između ostalog, navode predviđene vrste usluga i organizacijska struktura.

2. ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva u roku od 20 radnih dana od njegova primitka.

Ako zahtjev nije potpun, ESMA utvrđuje rok do kojeg pružatelj usluga dostave podataka mora dostaviti dodatne informacije.

Nakon što ocijeni da je zahtjev potpun, ESMA o tome obavješćuje pružatelja usluga dostave podataka.

3. ESMA u roku od šest mjeseci od primitka potpunog zahtjeva ocjenjuje usklađenost postupanja pružatelja usluga dostave podataka s ovom glavom i donosi detaljno obrazloženu odluku o izdavanju ili odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad te u roku od pet radnih dana o tome obavješćuje pružatelja usluga dostave podataka koji je podnio zahtjev.

4. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje:

(a) informacija koje joj treba dostaviti u skladu sa stavkom 6., uključujući poslovni plan;

(b) informacije koje sadržavaju obavijesti iz članka 27.b stavka 3.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

8. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuju standardni obrasci, predlošci i postupci za obavješćivanje ili dostavu informacija predviđenih stavkom 2. ovog članka i člankom 27.e stavkom 3.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 27.d

Oduzimanje odobrenja za rad

1. ESMA može oduzeti odobrenje za rad izdano pružatelju usluga dostave podataka ako pružatelj:

(a) nije započeo s radom u roku od 12 mjeseci, izričito se odrekao odobrenja ili nije pružao usluge tijekom prethodnih šest mjeseci;

(b) dobio je odobrenje za rad na temelju lažnih izjava ili drugim nezakonitim sredstvima;

(d) ozbiljno i sustavno krši odredbe ove Uredbe.

2. ESMA bez odgode obavješćuje nadležno tijelo u državi članici u kojoj pružatelj usluga dostave podataka ima poslovni nastan o odluci o oduzimanju odobrenja za rad pružatelju usluga dostave podataka.”;

Članak 27.e

Zahtjevi za upravljačko tijelo pružatelja usluga dostave podataka

1. Upravljačko tijelo pružatelja usluga dostave podataka uvijek je dovoljno dobra ugleda, posjeduje dovoljno znanja, vještina i iskustva te posvećuje dovoljno vremena izvršavanju svojih zadaća.

Upravljačko tijelo posjeduje odgovarajuće zajedničko znanje, vještine i iskustvo te može razumjeti aktivnosti pružatelja usluga dostave podataka. Svaki član upravljačkog tijela djeluje pošteno, savjesno i neovisno kako bi po potrebi djelotvorno osporio odluke viših rukovoditelja i po potrebi nadgledao i pratio donošenje odluka upravljačkog tijela.

Ako tržišni operater zatraži odobrenje za upravljanje APA-om, CTP-om ili ARM-om u skladu s člankom 27.c, a članovi upravljačkog tijela APA-e, CTP-a ili ARM-a članovi su i upravljačkog tijela uređenog tržišta, smatra se da te osobe ispunjavaju zahtjeve iz prvog podstavka.

2. Pružatelji usluga dostave podataka obavješćuju ESMA-u o svim članovima upravljačkog tijela i o svim promjenama u članstvu, kao i o informacijama koje su potrebne za procjenu usklađenosti postupanja društva sa stavkom 1.

3. Upravljačko tijelo pružatelja usluga dostave podataka definira i nadgleda provedbu sustava upravljanja kojima se osigurava učinkovito i razborito upravljanje organizacijom, uključujući razdvajanje dužnosti u organizaciji i sprečavanje sukoba interesa, i to na način kojim se promiču integritet tržišta i interesi klijenata.

4. ESMA odbija odobrenje za rad ako nije uvjerena da osobe koje će stvarno voditi poslovanje pružatelja usluga dostave podataka imaju dobar ugled ili ako postoje objektivni i očiti razlozi za pretpostavku da predložene izmjene upravljačkog tijela pružatelja predstavljaju prijetnju dobrom i razboritom upravljanju pružatelja, odgovarajućem razmatranju interesa njegovih klijenata i integritetu tržišta.

5. ESMA do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela iz članka 1. uzimajući u obzir različite uloge i funkcije koje obavljaju i potrebu za izbjegavanjem sukoba interesa među članovima APA-e, CTP-a ili ARM-a.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Poglavlje 2.

UVJETI ZA APA-e, CTP-ove i ARM-ove

Članak 27.f

Organizacijski zahtjevi za APA-e

1. APA ima odgovarajuće politike i mehanizme za objavljivanje informacija koje se zahtijevaju člancima 20. i 21. što je moguće bliže stvarnom vremenu, na prihvatljivoj komercijalnoj osnovi. Informacije se besplatno stavljaju na raspolaganje 15 minuta nakon što ih APA objavi. APA učinkovito i dosljedno objavljuje takve informacije na način kojim se osigurava brz pristup informacijama, na nediskriminirajućoj osnovi i u obliku koji olakšava konsolidiranje informacija sa sličnim podacima iz drugih izvora.

2. Informacije koje APA objavi u skladu sa stavkom 1. uključuju sljedeće pojedinosti:

(a) identifikator financijskog instrumenta;

(b) cijenu po kojoj je zaključena transakcija;

(d) vrijeme transakcije,

(e) vrijeme prijave transakcije;

(f) zapis cijene transakcije;

(g) oznaku mjesta trgovanja na kojem je transakcija izvršena ili ako je transakcija izvršena putem sistematskog internalizatora oznaku „SI” ili inače oznaku „OTC”;

(h) po potrebi, pokazatelj da su se na transakciju primjenjivali posebni uvjeti.

3. APA ima i održava djelotvorne administrativne mjere za sprečavanje sukoba interesa sa svojim klijentima. Posebno, APA koja je i tržišni operater ili investicijsko društvo postupa na nediskriminirajući način sa svim prikupljenim podacima te ima i održava odgovarajuće mehanizme za razdvajanje različitih funkcija poslovanja.

4. APA ima uspostavljene dobre sigurnosne mehanizme kojima se jamči sigurnost prijenosa podataka, smanjuje rizik oštećenja podataka i neovlaštenog pristupa te sprečava odavanje informacija prije objave. APA održava odgovarajuće resurse i posjeduje sigurnosne sustave kako bi neprekidno pružala i održavala svoje usluge.

5. APA ima uspostavljene sustave koji djelotvorno provjeravaju jesu li izvješća o trgovanju potpuna, utvrđuju propuste ili očite pogreške te u slučaju takvih pogrešnih izvješća zahtijevaju ponovnu dostavu izvješća.

6. ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje zajedničkih formata, podatkovnih standarda i tehničkih mehanizama koji olakšavaju konsolidiranje podataka iz stavka 1.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

7. Komisija se ovlašćuje donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50. kojima se određuje što su to razumni uvjeti poslovanja prema kojima se informacije iz stavka 1. ovog članka javno objavljuju.

8. ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a) načini na koje APA može ispuniti zahtjeve u vezi podataka iz stavka 1.;

(b) sadržaj objavljenih informacija prema stavku 1., uključujući najmanje informacije iz stavka 2. na takav način da se omogući objavljivanje informacija koje se zahtijevaju u skladu s ovim člankom;

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 27.g

Organizacijski zahtjevi za CTP-ove

1. CTP ima uspostavljene odgovarajuće politike i aranžmane za prikupljanje javno obavljenih informacija u skladu s člancima 6. i 20., njihovo konsolidiranje u kontinuirane elektroničke tijekove podataka te stavljanje tih informacija na raspolaganje javnosti što je moguće bliže stvarnom vremenu, na prihvatljivoj komercijalnoj osnovi.

Te informacije uključuju najmanje sljedeće pojedinosti:

(a) identifikator financijskog instrumenta;

(b) cijena po kojoj je sklopljena transakcija;

(d) vrijeme transakcije,

(e) vrijeme prijave transakcije;

(f) zapis cijene transakcije;

(g) oznaka za mjesto trgovanja na kojem je transakcija izvršena ili ako je transakcija izvršena putem sistematskog internalizatora oznaka „SI” ili inače oznaka „OTC”;

(h) kada je to primjenjivo, činjenicu da je računalni algoritam unutar investicijskog društva odgovoran za odluku investiranja i izvršenje transakcije;

(i) ako je to primjenjivo, pokazatelja da su se na transakciju primjenjivali posebni uvjeti.

(j) ako u skladu s člankom 3. stavkom 1. postoji odricanje od obveze objavljivanja informacija u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) ili (b), oznaku kojom se naznačuje kojem od tih odricanja je transakcija bila podložna.

Informacije se besplatno stavljaju na raspolaganje15 minuta nakon što ih je CTP objavio. CTP učinkovito i dosljedno širi takve informacije na način koji osigurava brz pristup informacijama, na nediskriminirajućoj osnovi i u oblicima koji su lako dostupni i upotrebljivi tržišnim sudionicima.

2. CTP ima uspostavljene odgovarajuće politike i aranžmane za prikupljanje javno obavljenih informacija u skladu s člancima 10. i 21., njihovo konsolidiranje u kontinuirane elektroničke tijekove podataka te stavljanje tih informacija na raspolaganje javnosti što je moguće bliže stvarnom vremenu, na prihvatljivoj komercijalnoj osnovi, uključujući najmanje sljedeće pojedinosti:

(a) identifikator ili identifikacijska obilježja financijskog instrumenta;

(b) cijena po kojoj je sklopljena transakcija;

(d) vrijeme transakcije,

(e) vrijeme prijave transakcije;

(f) zapis cijene transakcije;

(g) oznaka za mjesto trgovanja na kojem je transakcija izvršena ili ako je transakcija izvršena putem sistematskog internalizatora oznaka „SI” ili inače oznaka „OTC”;

(h) po potrebi, pokazatelj da su se na transakciju primjenjivali posebni uvjeti.

Informacije se besplatno stavljaju na raspolaganje 15 minuta nakon što ih je CTP objavio. CTP učinkovito i dosljedno širi takve informacije na način koji osigurava brz pristup informacijama, na nediskriminirajućoj osnovi i u oblicima koji su lako dostupni i upotrebljivi tržišnim sudionicima.

3. CTP osigurava da su pruženi podaci konsolidirani od svih uređenih tržišta, MTP-ova, OTP-ova i APA-a i za financijske instrumente utvrđene regulatornim tehničkim standardima na temelju stavka 8. točke (c).

4. CTP ima i održava djelotvorne administrativne mjere zamišljene za sprečavanje sukoba interesa. Posebno, tržišni operater ili APA, koji također upravljaju konsolidiranim podacima, postupaju na nediskriminirajući način sa svim prikupljenim informacijama te imaju i održavaju odgovarajuće aranžmane za razdvajanje različitih funkcija poslovanja.

5. CTP ima uspostavljene dobre sigurnosne mehanizme kojima se jamči sigurnost prijenosa informacija te smanjuje rizik oštećenja podataka i neovlaštenog pristupa. APA održava odgovarajuće resurse i posjeduje sigurnosne sustave kako bi neprekidno pružala i održavala svoje usluge.

ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje podatkovnih standarda i oblika za informacije koje su za objavu u skladu s člancima 6., 10., 20. i 21., uključujući identifikator financijskih instrumenta, cijenu, količinu, vrijeme, zapis cijene, identifikator mjesta te indikatore za posebne uvjete koji su se primjenjivali na transakciju te tehničke aranžmane koji promiču učinkovito i dosljedno širenje informacija na način koji osigurava da su lako dostupni i upotrebljivi tržišnim sudionicima iz stavaka 1. i 2., uključujući utvrđivanje dodatnih usluga koje bi CTP mogao obavljati i koje poboljšavaju učinkovitost tržišta.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

6. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 89. radi pojašnjavanja što je to razumna komercijalna osnova po kojoj se daje pristup tijekovima podataka iz stavaka 1. i 2. ovog članka.

7. ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a) načini na koje CTP može ispuniti zahtjeve u vezi informacija iz stavaka 1. i 2.;

(b) sadržaj informacija objavljenih po stavcima 1. i 2.;

(c) financijski instrumenti čiji se podaci trebaju nalaziti u tijekovima podataka te za nevlasničke instrumente mjesta trgovanja i APA-e koje se mora uključiti;

(d) drugi načini kojima osigurati da su podaci koje objave različiti CTP-ovi dosljedni i omogućuju sveobuhvatno mapiranje i sustave upućivanja sa sličnim podacima iz drugih izvora te da ih se može grupirati na razini Unije.

(e) konkretne organizacijske zahtjeve utvrđene u stavcima 4. i 5.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 27.h

Organizacijski zahtjevi za ARM-ove

1. ARM ima uspostavljene odgovarajuće politike i aranžmane za najbrže moguće priopćavanje informacija koje se zahtijevaju na temelju članka 26., a najkasnije do kraja radnog dana koji slijedi danu na koji je obavljena transakcija.

2. ARM ima i održava djelotvorne administrativne mjere za sprečavanje sukoba interesa sa svojim klijentima. Posebno, ARM koji je također i tržišni operater ili investicijsko društvo postupa na nediskriminirajući način sa svim prikupljenim informacijama te ima i održava odgovarajuće aranžmane za razdvajanje različitih funkcija poslovanja.

3. ARM ima uspostavljene dobre sigurnosne mehanizme kojima se jamči sigurnost i ovjera prijenosa informacija, smanjuje rizik oštećenja podataka i neovlaštenog pristupa te sprečava odavanje informacija, uz stalnu zaštitu povjerljivosti podataka. ARM održava odgovarajuće resurse i posjeduje sigurnosne sustave kako bi neprekidno pružao i održavao svoje usluge.

4. ARM ima uspostavljene sustave kojima se djelotvorno provjerava cjelovitost izvješća o transakciji, utvrđuju propusti ili očite pogreške koje su uzrokovala investicijska društva i u slučaju takvih pogrešaka ili propusta dostavljaju pojedinosti o pogrešci ili propustu investicijskom društvu te u slučaju takvih pogrešnih izvješća zahtijevaju ponovnu dostavu izvješća.

ARM ima uspostavljene sustave koji mu omogućuju otkrivanje vlastitih pogrešaka ili propusta i koji mu omogućuju da ih otkloni te da nadležnom tijelu dostavi ili, ovisno o slučaju, ponovno dostavi točno i potpuno izvješće o transakciji.

5. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a) načini na koje ARM može ispuniti zahtjeve u vezi s informacijama iz stavka 1. i

(b) konkretni organizacijski zahtjevi utvrđeni u stavcima 2., 3. i 4.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Umeće se sljedeća glava VI.a:

„GLAVA VI.a

Ovlasti i nadležnost ESMA-e

POGLAVLJE 1.

NADLEŽNOST I POSTUPCI

Članak 38.a

Izvršavanja ESMA-inih ovlasti

Ovlasti dodijeljene ESMA-i, ili bilo kojem dužnosniku ESMA-e ili bilo kojoj drugoj osobi koju ESMA ovlasti u skladu s člancima od 38.b do 38.e ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 38.b

Zahtjev za informacije

1. ESMA može na temelju jednostavnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od sljedećih osoba da dostave sve informacije koje joj omogućuju obavljanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom:

(a) APA-e, CTP-a, ARM-a, investicijskog društva ili tržišnog operatera koji upravlja mjestom trgovanja radi upravljanja uslugama dostave podataka APA-e, CTP-a i ARM-a te osoba koje ih kontroliraju ili koje oni kontroliraju;

(b) upravitelja osoba iz točke (a);

2. U svakom jednostavnom zahtjevu za dostavu informacija iz stavka 1. navodi se:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrha zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(f) iznos globe koja se izriče u skladu s člankom 38.e ako su dostavljeni podaci netočni ili neistiniti.

3. Kada zahtijeva dostavu informacija na temelju odluke iz stavka 1., ESMA navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrhu zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) periodične novčane kazne predviđene člankom 38.g ako su dostavljeni traženi podaci nepotpuni;

(f) globu predviđenu člankom 38.f ako su odgovori na postavljena pitanja netočni ili neistiniti;

4. Osobe iz stavka 1. ili njihovi predstavnici ili, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ih zakonom ili njihovim statutom ovlaštene zastupati, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti podatke u ime svojih stranaka. Potonji u potpunosti odgovaraju za potpunost, točnost i istinitost informacija.

5. ESMA bez odgode šalje presliku jednostavnog zahtjeva ili svoje odluke nadležnom tijelu države članice u kojoj osobe iz stavka 1. na koje se odnosi zahtjev za informacijama imaju boravište ili poslovni nastan.

Članak 38.c

Opće istrage

1. Da bi mogla obavljati svoje zadaće iz ove Uredbe, ESMA može provoditi potrebne istrage protiv osoba iz članka 38.b stavka 1. U tu svrhu, dužnosnici i ostale osobe koje ESMA ovlasti mogu:

(a) pregledavati svu evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale važne za obavljanje njihovih zadaća, neovisno o tome na kojem su mediju pohranjeni;

(b) izraditi ili pribaviti ovjerene preslike ili izvatke iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c) pozvati i tražiti od osoba iz članka 38.b stavka 1. ili njihovih predstavnika ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumente koji se odnose na predmet i svrhu nadzora i zabilježiti odgovore;

(d) obaviti razgovor sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja pristane na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e) zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti predočenjem pisanog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode i periodične novčane kazne predviđene člankom 38.i ako tražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 38.b stavka 1. nisu dostavljeni ili su nepotpuni te globe iz članka 38.h u ako su odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 38.b stavka 1. netočni ili neistiniti.

3. Osobe iz članka 38.b stavka 1. dužne su se podvrgnuti istragama koje se pokreću na temelju ESMA-ine odluke. U odluci se navode predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 38.i, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

5. Ako je u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom za zahtjev za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e) potrebno odobrenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za izdavanje tog odobrenja. Zahtjev za takvo odobrenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

6. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje ili zahtjev za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e), to tijelo provjerava:

(a) je li odluka ESMA-e iz stavka 3. autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se poduzimaju proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do povrede ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu. Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u Uredbi (EU) br. 1095/2010.

Članak 38.d

Izravni nadzor

1. Da bi mogla obavljati svoje zadaće iz ove Uredbe, ESMA može provoditi izravni nadzor u svim poslovnim prostorima osoba iz članka 38.b stavka 1.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora mogu ulaziti u sve poslovne prostore osoba na koje se primjenjuje ESMA-ina odluka o istrazi i imaju sve ovlasti utvrđene u članku 38.b stavku 1. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora te poslovnih knjiga i evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.

4. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha nadzora te periodične novčane kazne predviđene člankom 38.g ako se predmetne osobe ne podvrgnu nadzoru.

5. Osobe iz članka 38.b stavka 1. podliježu izravnom nadzoru naloženom ESMA-inom odlukom. U odluci se navode predmet i svrha nadzora, datum njegova početka te periodične novčane kazne predviđene člankom 38.i, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

7. ESMA može od nadležnih tijela zatražiti da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 38.b stavkom 1.

8. Kada dužnosnici i ostale osobe u pratnji koje imaju odobrenje ESMA-e ustanove da se određena osoba protivi nadzoru naloženom u skladu s ovim člankom, nadležno tijelo dotične države članice pruža im potrebnu pomoć, i zahtijeva, prema potrebi, pomoć policije ili drugog tijela kaznenog progona, kako bi im se omogućilo provođenje izravnog nadzora.

9. Ako je u skladu s nacionalnim zakonom za izravni nadzor iz stavka 1. ili za pomoć iz stavka 7. potrebno dobiti odobrenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za to odobrenje. Zahtjev za takvo odobrenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

10. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili pružanja pomoći iz stavka 7., to tijelo provjerava:

(a) je li odluka ESMA-e iz stavka 4. autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se poduzimaju proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do povrede ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu. Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u Uredbi (EU) br. 1095/2010.

Članak 38.e

Razmjena informacija

ESMA i nadležna tijela bez odgode međusobno razmjenjuju informacije potrebne za izvršavanje svojih zadaća na temelju ove Uredbe.

Članak 38.f

Čuvanje poslovne tajne

Obveza čuvanja poslovne tajne iz članka 76. Direktive 2014/65/EU odnosi se na ESMA-u i sve osobe koje rade ili su radile za ESMA-u te na sve ostale osobe kojima je ESMA delegirala zadaće, uključujući revizore i stručnjake s kojima je ESMA zaključila ugovor.

Članak 38.g

Nadzorne mjere ESMA-e

1. Ako utvrdi da je osoba iz članka 38.a stavka 1. točke (a) počinila jednu od povreda navedenih u glavi IV.a, ESMA poduzima jednu ili više od sljedećih mjera:

(a) donosi odluku kojom se od te osobe zahtijeva da prestane s postupanjem koje čini povredu;

(b) donosi odluku kojom se izriču globe u skladu s člancima 38.h i 38.i;

2. ESMA pri poduzimanju mjera iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a) trajanje i učestalost povrede;

(b) je li povreda prouzročila ili olakšala financijsko kazneno djelo ili se na neki drugi način može povezati s takvim djelom;

(d) stupanj odgovornosti osobe odgovorne za povredu;

(e) financijska snaga osobe odgovorne za povredu na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(f) utjecaj povrede na interese ulagatelja;

(g) značaj ostvarene dobiti, gubitaka koje je osoba odgovorna za povredu izbjegla ili gubitaka koje su zbog povrede pretrpjele treće strane, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(h) razina suradnje osobe odgovorne za povredu s ESMA-om, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koje je ta osoba izbjegla;

(i) prethodne povrede koje je počinila osoba odgovorna za povredu;

(j) mjere koje je osoba odgovorna za povredu poduzela nakon povrede kako bi spriječila njezino ponavljanje.

3. ESMA bez odgode obavješćuje osobu odgovornu za povredu o svim mjerama poduzetim u skladu sa stavkom 1. i dostavlja ih nadležnim tijelima države članice i Komisiji. ESMA javno objavljuje sve takve odluke na svojim internetskim stranicama u roku od 10 radnih dana od dana donošenja odluke.

Javno objavljivanje iz prvog podstavka uključuje sljedeće:

(a) izjavu kojom se potvrđuje pravo osobe odgovorne za povredu na podnošenje žalbe na odluku;

(b) ako je potrebno, izjavu kojom se potvrđuje da je žalba podnesena i da žalba ne odgađa izvršenje odluke;

(c) izjavu kojom se potvrđuje da ESMA-in Odbor za žalbe može odgoditi izvršenje osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010

POGLAVLJE 2.

ADMINISTRATIVNE SANKCIJE I DRUGE MJERE

Članak 38.h

Globe

1. Ako u skladu s člankom 38.k stavkom 5. utvrdi da je bilo koja osoba s namjerom ili iz nemara počinila povredu navedenu u glavi IV.a, ESMA donosi odluku kojom izriče globu u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Smatra se da je povreda počinjena s namjerom ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da je osoba djelovala s namjerom počinjenja povrede.

2. Globa iz stavka 1. iznosi najviše 200 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti .

3. Kada utvrđuje iznos globe u skladu sa stavkom 1., ESMA uzima u obzir kriterije utvrđene u skladu s člankom 38.g stavkom 2.

Članak 38.i

Periodične novčane kazne

1. ESMA odlukom izriče periodične novčane kazne kako bi primorala:

(a) osobu da prestane s postupanjem koje čini povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 38.b stavkom 1. točkom (a);

(b) osobu iz članka 38.b stavka 1.:

da dostavi potpune informacije koje su zatražene na temelju odluke u skladu člankom 38.b;

da se podvrgne istrazi te posebno da dostavi potpunu evidenciju, podatke, postupke i druge potrebne materijale te da dopuni i ispravi ostale informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute odlukom na temelju članka 38.c;

da se podvrgne izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom 38.d.

2. Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan kašnjenja.

4. Periodična novčana kazna izriče se za maksimalno razdoblje od šest mjeseci nakon datuma obavijesti o ESMA-inoj odluci. ESMA preispituje mjeru nakon isteka tog razdoblja.

Članak 38.j

Objavljivanje, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni

1. ESMA javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 38.h i 38.i, osim ako bi ta javna objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama. Ta objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu Uredbe (EZ) br. 45/2001.

2. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 38.h i 38.i administrativne su prirode.

3. Ako odluči da neće izreći globe ili novčane kazne, ESMA o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i nadležna tijela predmetne države članice te obrazlaže svoju odluku.

4. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 38.h i 38.i izvršive su.

5. Izvršenje se uređuje pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi na čijem se državnom području izvršenje provodi.

6. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

Članak 38.k

Postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje globe

1. Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na jednu ili više povreda navedenih u glavi IV.a, ESMA interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani službenik ne sudjeluje niti je sudjelovao izravno ni neizravno u postupku nadzora ili postupku izdavanja odobrenja za rad predmetnom pružatelju usluga dostave podataka i svoje funkcije obavlja neovisno od ESMA-e.

2. Istražitelj iz stavka 1. istražuje navodne povrede, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te dostavlja ESMA-i cijeli spis sa svojim zaključcima.

3. Istražitelj je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zahtijevati informacije u skladu s člankom 38.b i provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 38.c i 38.c.

4. Istražitelj pri obavljanju svojih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je ESMA prikupila tijekom svojih aktivnosti nadzora.

5. Istražitelj po završetku istrage i prije nego što ESMA-i dostavi spis sa svojim zaključcima osobama koje su predmet istrage omogućuje da se očituju o pitanjima koja se istražuju. Istražitelj svoje zaključke temelji samo na činjenicama o kojima su se te osobe mogle očitovati.

6. Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo na obranu predmetnih osoba.

7. Po dostavi spisa sa svojim zaključcima ESMA-i, istražitelj obavješćuje osobe koje su predmet istrage. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo pristupa spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane.

8. ESMA na temelju spisa sa zaključcima istražitelja i na zahtjev osoba koje su predmet istrage nakon njihova očitovanja u skladu s člankom 38.l, utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više povreda navedenih u glavi IV.a te ako jesu poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 38.m.

9. Istražitelj ne sudjeluje u raspravama ESMA-e niti na koji drugi način intervenira u ESMA-in postupak odlučivanja.

10. Komisija u skladu s člankom 50. donosi delegirane akte do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] kojima se određuju postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje globe ili periodične novčane kazne, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa te o naplati globe ili periodične novčane kazne, kao i rokovi zastare za izricanje i izvršenje globa i periodičnih novčanih kazni.

11. Ako u obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ustanovi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje bi mogle upućivati na kazneno djelo, ESMA te predmete prosljeđuje relevantnim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Nadalje, ESMA ne izriče globu ili periodičnu novčanu kaznu u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.

Članak 38.l

Saslušanje relevantnih osoba

1. Prije donošenja odluke u skladu s člancima 38.g, 38.h i 38.i ESMA omogućuje osobama koje su predmet postupka da se očituju o zaključcima koji su o njoj doneseni. ESMA temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se osobe koje su predmet postupka mogle očitovati.

Prvi se podstavak ne primjenjuje ako su potrebne hitne mjere kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dati predmetnim osobama mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

2. U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istrage. Te osobe imaju pravo pristupa ESMA-inu spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili ESMA-ine interne pripremne dokumente.

Članak 38.m

Preispitivanje u postupku pred Sudom

Članak 38.n

Naknade za izdavanje odobrenja za rad i nadzor

1. ESMA zaračunava naknade pružateljima usluga dostave podataka u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenim u skladu sa stavkom 3. Te naknade u potpunosti pokrivaju potrebne izdatke ESMA-e povezane s odobravanjem i nadzorom pružatelja usluga dostave podataka i nadoknadom svih troškova koje nadležna tijela mogu imati u obavljanju zadaća u skladu s ovom Uredbom, a posebno kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 38.o.

2. Iznos pojedinačne naknade zaračunane određenom pružatelja usluga dostave podataka pokriva sve ESMA-ine administrativne troškove njezinih aktivnosti koje se odnose na prospekt, uključujući i njegove dopune, predmetnog izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu. Iznos je proporcionalan prometu izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu.

3. Komisija u skladu s člankom 50. donosi delegirani akt do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] kojim se određuje vrsta naknada, slučajevi u kojima se zaračunavaju naknade, iznos naknada i način njihova plaćanja.”

Članak 38.o

ESMA-ino delegiranje zadaća nadležnim tijelima

1. Kada je to potrebno za pravilno obavljanje nadzorne zadaće, ESMA može u skladu sa smjernicama koje izdaje ESMA u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 delegirati određene nadzorne zadaće nadležnom tijelu države članice. Te specifične nadzorne zadaće mogu, posebno, uključivati ovlaštenje za slanje zahtjeva za informacije u skladu s člankom 38.b i za provođenje istraga i izravnih nadzora u skladu s člancima 38.c i 38.d.

2. Prije delegiranja neke zadaće ESMA se savjetuje s relevantnim nadležnim tijelom o:

(a) opsegu zadaće koja se delegira;

(b) rokovima za obavljanje te zadaće; i

3. U skladu s uredbom o naknadama koju je donijela Komisija u skladu s člankom 38.n stavkom 3., ESMA nadležnom tijelu nadoknađuje troškove obavljanja delegiranih zadaća.

4. ESMA u primjerenim vremenskim razmacima preispituje odluku iz stavka 1. Delegiranje se može povući u bilo kojem trenutku.

5. Delegiranje zadaća ne utječe na ESMA-inu odgovornost i niti ograničava njezin kapacitet za provedbu i praćenje delegirane aktivnosti.”; Članak 50. mijenja se kako slijedi:

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavka 9., članka 2. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 15. stavka 5., članka 17. stavka 3., članka 19. stavaka 2. i 3., članka 27.c, članka 31. stavka 4., članka 40. stavka 8., članka 41. stavka 8., članka 42. stavka 7., članka 45. stavka 10. i članka 52. stavaka 10. i 12. dodjeljuje se na neodređeno vrijeme počevši od 2. srpnja 2014.”;

U stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 9., članka 2. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 15. stavka 5., članka 17. stavka 3., članka 19. stavaka 2. i 3., članka 27.c, članka 31. stavka 4., članka 40. stavka 8., članka 41. stavka 8., članka 42. stavka 7., članka 45. stavka 10. i članka 52. stavaka 10. i 12.”;

U stavku 5. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavka 9., članka 2. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 15. stavka 5., članka 17. stavka 3., članka 19. stavaka 2. i 3., članka 27.c, članka 31. stavka 4., članka 40. stavka 8., članka 41. stavka 8., članka 42. stavka 7., članka 45. stavka 10. i članka 52. stavaka 10. ili 12. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od datuma priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore.”;

U članku 52. dodaju se sljedeći stavci 13. i 14.:

„13. Komisija, nakon savjetovanja s ESMA-om, Europskom parlamentu i Vijeću predstavlja izvješća o funkcioniranju konsolidiranih podataka uspostavljenih u skladu s glavom IV.a. Izvješće koje se odnosi na članaka 27.d stavak 1. predstavlja se do 3. rujna 2019. Izvješće koje se odnosi na članak 27.d stavak 2. predstavlja se do 3. rujna 2021.

U izvješću iz prvog podstavka ocjenjuje se funkcioniranje konsolidiranih podataka prema sljedećim kriterijima:

(a) dostupnost i pravovremenost informacija nakon trgovanja u konsolidiranom formatu koji obuhvaća sve transakcije, bez obzira jesu li ili nisu izvršene na mjestima trgovanja;

(b) dostupnost i pravovremenost potpunih i djelomičnih informacija nakon trgovanja koje su visoke kvalitete, u formatima koji su lako dostupni i upotrebljivi sudionicima tržišta i dostupni na prihvatljivoj komercijalnoj osnovi.

Ako zaključi da CTP-ovi nisu dostavili informacije u skladu s kriterijima utvrđenim u drugom podstavku, Komisija svojem izvješću prilaže zahtjev da ESMA pokrene pregovarački postupak javne nabave za odabir poslovnog subjekta za upravljanje konsolidiranim podacima. ESMA pokreće postupak nakon zaprimanja Komisijina zahtjeva u skladu s uvjetima iz tog zahtjeva i s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (**).

14. Ako se pokrene postupak iz stavka 13., Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 50. o mjerama kojima se:

(a) određuje trajanje ugovora poslovnog subjekta za upravljanje konsolidiranim podacima te postupak i uvjeti za obnavljanje ugovora i pokretanje novog postupka javne nabave;

(b) osigurava da poslovni subjekt za upravljanje konsolidiranim podacima to radi na isključivoj osnovi te da nijedan drugi subjekt ne dobije odobrenje za rad kao CTP u skladu s člankom 27.a;

(c) ESMA ovlašćuje da osigura da poslovni subjekt za upravljanje konsolidiranim podacima odabran u postupku javne nabave poštuje uvjete natječaja;

(d) osigurava da su informacije nakon trgovanja koje pruža poslovni subjekt za upravljanje konsolidiranim podacima visoke kvalitete, u formatima koji su lako dostupni i upotrebljivi sudionicima tržišta te da su u konsolidiranom formatu kojim je obuhvaćeno cijelo tržište;

(e) osigurava da se informacije nakon trgovanja dostavljaju na prihvatljivoj komercijalnoj osnovi, na konsolidiranoj i nekonsolidiranoj osnovi, te da ispunjavaju potrebe korisnika tih informacija u cijeloj Uniji;

(f) osigurava da mjesto trgovanja i APA-e poslovnom subjektu koji upravlja konsolidiranim podacima odabranom u ESMA-inu postupku javne nabave osiguravaju dostupnost svojih podataka o trgovanju po prihvatljivoj cijeni;

(g) određuju aranžmani koji se primjenjuju ako poslovni subjekt koji upravlja konsolidiranim podacima odabran u postupku javne nabave ne ispunjava uvjete natječaja;

(h) određuju aranžmani prema kojima CTP-ovi koji su odobrenje za rad dobili u skladu člankom 27.a mogu nastaviti upravljati konsolidiranim podacima ako ovlaštenje predviđeno u točki (b) ovog stavka nije iskorišteno ili ako u postupku javne nabave nije odabran poslovni subjekt, sve do zaključenja novog postupka javne nabave i odabira poslovnog subjekta za upravljanje konsolidiranim podacima.

* Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

** Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.)

Umeću se sljedeći članci 54.a i 54.b:

„Članak 54.a
Prijelazne mjere koje se odnose na ESMA-u

1. Sve nadležnosti i zadaće koje se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s pružateljima usluga dostave podataka iz članka 67. Direktive 2014/65/EU koje su dodijeljene nadležnim tijelima prestaju [Ured za publikacije: unijeti datum 36 mjeseca nakon stupanja na snagu]. Te nadležnosti i zadaće na isti datum preuzima ESMA.

2. Sve spise i radne dokumente koji se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s pružateljima usluga dostave podataka, uključujući sva ispitivanja i provedbene postupke koji su u tijeku, ili njihove ovjerene preslike, preuzima ESMA na datum iz stavka 1.

Međutim, na ESMA-u se ne prenose zahtjevi za odobrenje za rad koje su nadležna tijela zaprimila prije [Ured za publikacije: unijeti datum 30 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu], a odluku o registraciji ili odbijanju registracije donosi relevantno nadležno tijelo.

3. Nadležna tijela iz stavka 1. osiguravaju da pružatelji usluga dostave podataka u svakom slučaju svu postojeću evidenciju i radnu dokumentu, ili njihove ovjerene preslike, prenesu na ESMA-u u najkraćem mogućem roku. Ta nadležna tijela pružaju ESMA-i i svu potrebnu pomoć i savjete kako bi se omogućio učinkovit i djelotvoran prijenos i preuzimanje nadzornih i provedbenih aktivnosti u vezi s pružateljima usluga dostave podataka.

5. Sva odobrenja za rad pružateljima usluga dostave podataka koje je izdalo nadležno tijelo iz stavka 1. valjana su i nakon prijenosa nadležnosti na ESMA-u.

Članak 54.b
Odnosi s revizorima

1. Svaka osoba ovlaštena u smislu Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*), koja u pružatelju usluga dostave podataka obavlja zadaće iz članka 34. Direktive 2013/34/EU ili iz članka 73. Direktive 2009/65/EZ ili bilo koje zakonom propisane zadaće, dužna je bez odgode prijaviti ESMA-i sve činjenice ili odluke koje se odnose na to poduzeće o kojima je stekla saznanja tijekom obavljanja te zadaće i koje:

(a) čine materijalnu povredu odredbi zakona i drugih propisa koji uređuju uvjete za izdavanje odobrenja za rad, odnosno kojima se posebno uređuje poslovanje pružatelju usluga dostave podataka;

(b) utječu na trajno poslovanje pružatelja usluga dostave podataka;

Ta je osoba, nadalje, dužna prijaviti sve činjenice ili odluke o kojima je stekla saznanja tijekom obavljanja zadaća iz prvog podstavka u nekom poduzeću koje je usko povezano s pružateljem usluga dostave podataka u kojem obavlja tu zadaću.

2. Kada osobe ovlaštene u smislu Direktive 2006/43/EZ u dobroj vjeri nadležnim tijelima dostave činjenice i odluke iz stavka 1., to ne čini povredu ugovornog ili zakonskog ograničenja o objavljivanju informacija i te osobe ne snose odgovornost bilo koje vrste.

* Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 87).

Članak 7.

Izmjene Uredbe (EU) br. 2015/760 o europskim fondovima za dugoročna ulaganja

Uredba (EU) 2015/760 mijenja se kako slijedi:

(1)Članak 2. mijenja se kako slijedi:

točka 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10. „nadležno tijelo” znači svako nadležno tijelo iz članka 4. stavka 1. točaka (f) i (h) Direktive 2011/61/EU;”;

točka 11. briše se;

U članku 3. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. ESMA vodi središnji javni registar svih ELTIF-a kojima je izdano odobrenje za rad na temelju ove Uredbe i svih upravitelja ELTIF-a. Registar je dostupan u elektroničkom obliku.”;

Članak 5. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Zahtjev za odobrenje za rad ELTIF-a podnosi se ESMA-i.”;

ii. u drugom podstavku dodaje se sljedeća točka (e):

„(e) popis država članica u kojima se namjerava trgovati ELTIF-om.”;

iii. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA može zatražiti pojašnjenje i informacije u vezi s dokumentacijom i informacijama dostavljenima na temelju drugog podstavka.”;

stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Samo UAIF u EU-u s odobrenjem za rad na temelju Direktive 2011/61/EU može ESMA-i podnijeti zahtjev za odobrenje za upravljanje ELTIF-om za koji je zahtjev za odobrenje za rad podnesen u skladu sa stavkom 1.”;

ii. zadnji podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA može od nadležnog tijela UAIF-a u EU-u zatražiti pojašnjenje i informacije o dokumentaciji iz drugog podstavka ili potvrdu primjenjuje li se na ELTIF-e odobrenje za rad koje je UAIF-u u EU-u izdano za upravljanje AIF-ima. Nadležno tijelo UAIF-a u EU-u dostavlja odgovor u roku od 10 radnih dana od datuma kada je zaprimilo zahtjev koji je podnijela ESMA.”;

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. O svakoj naknadnoj promjeni dokumentacije iz stavaka 1. i 2. odmah se obavješćuje ESMA.”;

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Odstupajući od stavaka od 1. do 3., AIF u EU-u čiji pravni oblik dopušta unutarnje upravljanje i čije upravljačko tijelo odluči da neće imenovati vanjskog UAIF-a, istodobno podnosi ESMA-i zahtjev za odobrenje za rad ELTIF-a u skladu s ovom Uredbom te zahtjev za odobrenje za rad kao UAIF u skladu s Direktivom 2011/61/EU.

Zahtjev za odobrenje za rad ELTIF-a s unutarnjim upravljanjem obuhvaća sljedeće:

(a) pravila fonda ili dokumente o osnivanju;

(b) podatke o depozitaru;

(c) opis informacija koje se stavljaju na raspolaganje ulagateljima, uključujući popis mehanizama za rješavanje pritužbi koje podnesu mali ulagatelji;

(e) popis država članica u kojima se namjerava trgovati ELTIF-om;

(f) informacije iz članka 7. stavka 2. točaka od (a) do (e) Direktive 2011/61/EU.

ESMA obavješćuje AIF u EU-u o tome jesu li izdana odobrenja za rad iz prvog podstavka u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja potpunog zahtjeva.”;

Dodaju se sljedeći stavci 6. i 7.:

„6. ESMA bez odgode obavješćuje nadležna tijela država članica u kojima se namjerava trgovati ELTIF-om o odobrenjima za rad izdanima na temelju članka 6. u skladu s člankom 31. stavkom 2.

7. Obavijest iz stavka 6. sadržava sljedeće informacije:

(a) podatke o upravitelju ELTIF-a, o ELTIF-u i o državi članici u kojoj ELTIF ima registrirani ured ili sjedište;

(b) pravila ili dokumente o osnivanju ELTIF-a;

(d) opis informacija koje se trebaju staviti na raspolaganje ulagateljima;

(e) opis mehanizama za rješavanje pritužbi malih ulagatelja;

(f) prospekt i po potrebi dokument s ključnim informacijama iz Uredbe (EU) br. 1286/2014;

(g) informacije o sustavima iz članka 26.”;

Članak 6. mijenja se kako slijedi:

stavci od 1. do 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. AIF-u u EU-u izdaje se odobrenje za rad ELTIF-a samo ako je ESMA:

(a) utvrdila da AIF u EU-u može ispuniti sve zahtjeve iz ove Uredbe;

(b) odobrila zahtjev UAIF-a u EU-u, koji ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2011/61/EU, za upravljanje ELTIF-om, odobrila pravila fonda ili dokumente o osnivanju te izbor depozitara.

2. Ako AIF u EU-u podnese zahtjev na temelju članka 5. stavka 5. ove Uredbe, ESMA AIF-u u EU-u izdaje odobrenje za rad ELTIF-a samo ako je:

(a) utvrdila da je AIF u EU-u usklađen s ovom Uredbom;

(b) utvrdila da AIF u EU-u poštuje zahtjeve iz Direktive 2011/61/EU;

3. ESMA može odbiti odobriti zahtjev UAIF-a u EU-u za upravljanje ELTIF-om samo ako UAIF u EU-u:

(a) nije usklađen s ovom Uredbom;

(b) nije usklađen s Direktivom 2011/61/EU u pogledu ELTIF-a kojim namjerava upravljati;

(c) nema odobrenje nadležnog tijela upravitelja UAIF-a u EU-u da upravlja AIF-ima koji slijede strategije ulaganja one vrste koja je obuhvaćena ovom Uredbom;

(d) nije dostavio dokumentaciju iz članka 5. stavka 2. ni pojašnjenje ili informacije koje se zahtijevaju u skladu s tim.

Prije nego što odbije zahtjev, ESMA se savjetuje s nadležnim tijelom UAIF-a u EU-u.”.

briše se stavak 4.;

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. ESMA priopćuje AIF-u u EU-u razlog zbog kojeg je odbila izdati odobrenje za rad ELTIF-a.”;

stavci 6. i 7. brišu se;

Umeće se sljedeći članak 6.a:

„Članak 6.a

Oduzimanje odobrenja za rad

1. Ne dovodeći u pitanje članak 35. ESMA oduzima odobrenje za rad ELTIF-a ako upravitelj ELTIF-a ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a) upravitelj se izričito odrekao odobrenja za rad ili nije upotrijebio odobrenje za rad u roku od šest mjeseci od izdavanja tog odobrenja;

(b) upravitelj je dobio odobrenje za rad na temelju lažnih navoda ili na drugi nezakonit način;

2. Oduzimanje odobrenja za rad odmah proizvodi pravni učinak u cijeloj Uniji.”;

U članku 7. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Upravitelj ELTIF-a dužan je osigurati usklađenost s ovom Uredbom i s relevantnim zahtjevima iz Direktive 2011/61/EU koji se odnose na ELTIF. Upravitelj ELTIF-a odgovara i za sve gubitke ili štetu koji proizlaze iz neusklađenosti s ovom Uredbom.”;

U članku 17. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Pri određivanju datuma iz prvog podstavka točke (a) uzimaju se u obzir posebnosti i obilježja imovine koju ELTIF ulaže, te on ne smije biti kasniji od pet godina od datuma izdavanja odobrenja za rad ELTIF-a ili od datuma koji odgovara polovini trajanja ELTIF-a kako je utvrđeno u skladu s člankom 18. stavkom 3., ovisno o tome što je ranije. Po primitku propisno obrazloženog plana ulaganja ESMA može, u iznimnim okolnostima, odobriti produženje tog roka, ali najduže na jednu dodatnu godinu.”;

U članku 18. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) u vrijeme izdavanja odobrenja za rad i tijekom trajanja ELTIF-a upravitelj ELTIF-a može ESMA-i dokazati da se primjenjuju odgovarajući sustav upravljanja likvidnošću i učinkoviti postupci za praćenje likvidnosnog rizika ELTIF-a koji su usklađeni s dugoročnom strategijom ulaganja ELTIF-a i predloženom politikom otkupa;”;

U članku 21. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. ELTIF donosi raspored po stavkama za pravilno raspolaganje svojom imovinom kako bi otkupio udjele ili dionice ulagatelja po isteku trajanja ELTIF-a i o tome obavješćuje ESMA-u najkasnije jednu godinu prije datuma isteka trajanja ELTIF-a.”;

U članku 23. stavku 3. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f) sve ostale informacije koje ESMA smatra relevantnima za potrebe stavka 2.”;

U članku 24. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. ELTIF šalje ESMA-i svoj prospekt i sve njegove izmjene, kao i svoje godišnje izvješće. ELTIF na zahtjev dostavlja tu dokumentaciju nadležnom tijelu upravitelja ELTIF-a. ELTIF tu dokumentaciju dostavlja u roku koji odrede ESMA i nadležno tijelo upravitelja ELTIF-a.”;

U članku 28. dodaje se stavak 3.;

„3. Komisija u skladu s člankom 36.a donosi delegirane akte do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu] kojima se određuje unutarnji postupak procjene primjerenosti ELTIF-a za nuđenje malim ulagateljima iz stavka 1., osiguravajući usklađenost s odredbama u pogledu procjene primjerenosti i prikladnosti predviđene člankom 25. Direktive 2014/65/EU*.

___________________________________

* Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).”;

Članci 31., 32., 33. i 34. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 31.

Trgovanje udjelima ili dionicama ELTIF-a

Odmah nakon što ESMA upravitelja ELTIF-a obavijesti o obavijesti iz članka 5. stavka 6., upravitelj ELTIF-a smije nuditi udjele ili dionice tog ELTIF-a.

Članak 32.

Nadzor koji provodi ESMA

1. ESMA osigurava kontinuiranu primjenu ove Uredbe.

2. ESMA nadzire usklađenost s pravilima ili dokumentima o osnivanju ELTIF-a te s obvezama utvrđenima u prospektu, koji moraju biti u skladu s ovom Uredbom.

3. U obavljanju zadaća koje su joj dodijeljene ovom Uredbom, i s ciljem osiguravanja visokih standarda nadzora, ESMA primjenjuje relevantno pravo Unije, a kada se ono sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno zakonodavstvo kojim su te direktive prenesene.

4. Nadležna tijela nadziru subjekte za zajednička ulaganja koji imaju poslovni nastan ili kojima se trguje na njihovu području kako bi se uvjerila da ne koriste oznaku ELTIF-a ili se ne predstavljaju kao ELTIF, osim ako imaju odobrenje za rad u skladu s ovom Uredbom.

Ako nadležno tijelo smatra da se subjekt za zajednička ulaganja koristi oznakom „ELTIF” ili se predstavlja kao ELTIF iako mu u skladu s ovom Uredbom nije izdano odobrenje za rad, ono o tome odmah obavješćuje ESMA-u.

Članak 33.

Izvršavanje ovlasti iz članaka 34., 34.a i 34.b

Ovlasti dodijeljene ESMA-i, bilo kojem dužnosniku ESMA-e ili bilo kojoj drugoj osobi koju ESMA ovlasti u skladu s člancima 34., 34.a i 34.b ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 34.

Zahtjevi za dostavu informacija

1. ESMA može na temelju jednostavnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od sljedećih osoba da dostave sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih dužnosti u skladu s ovom Uredbom:

(a) upravitelja ELTIF-a;

(b) osoba uključenih u upravljanje ELTIF-om;

(d) osoba koje su na neki drugi način blisko i bitno povezane s upravljanjem ELTIF-ima.

2. U svakom jednostavnom zahtjevu za dostavu informacija iz stavka 1. navodi se:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrha zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(f) iznos globe koja se izriče u skladu s člankom 35.a ako su dostavljene informacije netočne ili neistinite.

3. Kada zahtijeva dostavu informacija u skladu sa stavkom 1. na temelju odluke, ESMA navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrhu zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) periodične novčane kazne predviđene člankom 35.b ako su dostavljene tražene informacije nepotpune;

(f) globu predviđenu člankom 35.a stavkom 3. u vezi s člankom 35.a stavkom 2. točkom (n) ako su odgovori na postavljena pitanja netočni ili neistiniti;

(g) pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru za žalbe i pravo na preispitivanje te odluke u postupku pred Sudom Europske unije u skladu s člancima 60. i 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Umeću se sljedeći članci 34.a, 34.b, 34.c i 34.d:

„Članak 34.a

Opće istrage

1. Da bi mogla obavljati svoje dužnosti iz ove Uredbe, ESMA može provoditi sve potrebne istrage protiv osoba iz članka 34. stavka 1. U tu svrhu dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ona ovlasti mogu:

(a) pregledavati svu evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale važne za obavljanje svojih zadaća, neovisno o tome na kojem su mediju pohranjeni;

(b) izraditi ili pribaviti ovjerene preslike ili izvatke iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c) pozvati i tražiti od osoba iz članka 34. stavka 1. ili njihovih predstavnika ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumente koji se odnose na predmet i svrhu nadzora te zabilježiti odgovore;

(d) obaviti razgovor sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja pristane na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e) zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ona ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode i periodične novčane kazne predviđene člankom 35.b u slučaju kada tražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljeni osobama iz članka 34. stavka 1. nisu pruženi ili su nepotpuni i globe iz članka 35.a stavka 3. u vezi s točkom (o) članka 35.a stavka 2., u slučaju netočnih ili neistinitih odgovora na pitanja postavljena osobama iz članka 34. stavka 1.

3. Osobe iz članka 34. stavka 1. dužne su se podvrgnuti istragama koje se provode na temelju ESMA-ine odluke. U odluci se navode predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 35.b, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom Europske unije radi preispitivanja odluke.

4. Pravodobno prije istrage, ESMA o istrazi i identitetu ovlaštenih osoba obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj će se istraga provoditi.. Na zahtjev ESMA-e dužnosnici predmetnog nadležnog tijela pomažu tim ovlaštenim osobama u obavljanju njihovih zadaća. Dužnosnici predmetnog nadležnog tijela mogu na zahtjev i sudjelovati u istragama.

5. Ako je u skladu s nacionalnim pravilima za zahtjev za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e) potrebno odobrenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za izdavanje tog odobrenja. Zahtjev za takvo odobrenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

6. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje ili zahtjev za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e), to tijelo provjerava:

(a) je li odluka ESMA-e iz stavka 3. autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se poduzimaju proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do povrede ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu. Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u članku 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 34.b

Izravni nadzor

1. Da bi mogla obavljati svoje zadaće iz ove Uredbe, ESMA može provoditi izravni nadzor u poslovnim prostorima pravnih osoba iz članka 34. stavka 1.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ona ovlasti za provođenje izravnog nadzora mogu ulaziti u sve poslovne prostore ili na zemljište pravnih osoba na koje se primjenjuje ESMA-ina odluka o istrazi i imaju sve ovlasti utvrđene u članku 34.a stavku 1. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora te poslovnih knjiga i evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.

3. ESMA pravodobno prije nadzora šalje obavijest o nadzoru nadležnom tijelu države članice u kojoj će se nadzor provoditi. Kada je to potrebno za pravilnu provedbu i učinkovitost nadzora, ESMA nakon slanja obavijesti relevantnom nadležnom tijelu može provesti izravni nadzor bez slanja prethodne obavijesti. Nadzor u skladu s ovim člankom provodi se ako je relevantno tijelo potvrdilo da se ne protivi nadzoru.

4. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ona ovlasti za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha nadzora te periodične novčane kazne predviđene člankom 35.b ako se predmetne osobe ne podvrgnu nadzoru.

5. Osobe iz članka 34. stavka 1. podliježu izravnom nadzoru naloženom ESMA-inom odlukom. U odluci se navode predmet i svrha nadzora, datum njegova početka te periodične novčane kazne predviđene člankom 35.b, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom Europske unije radi preispitivanja odluke.

6. Dužnosnici nadležnog tijela države članice u kojoj će se nadzor provoditi, kao i osobe koje je nadležno tijelo države članice u kojoj će se nadzor provoditi ovlastilo ili imenovalo, na zahtjev ESMA-e aktivno pomažu dužnosnicima ESMA-e i drugim osobama koje ESMA ovlasti. Dužnosnici nadležnog tijela mogu na zahtjev i sudjelovati u izravnom nadzoru.

7. ESMA može od nadležnih tijela zatražiti da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 34.a stavkom 1. U tu svrhu, nadležna tijela imaju iste ovlasti kao i ESMA, kako je utvrđeno ovim člankom i člankom 34.a stavkom 1.

8. Kada dužnosnici ESMA-e i ostale osobe u pratnji koje ESMA ovlasti utvrde da se osoba protivi nadzoru naloženom u skladu s ovim člankom, nadležno tijelo predmetne države članice pruža im potrebnu pomoć te, prema potrebi, traži pomoć policije ili drugog tijela kaznenog progona, kako bi im se omogućilo provođenje izravnog nadzora.

9. Ako je u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom za provođenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili za pružanje pomoći iz stavka 7. potrebno odobrenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za to odobrenje. Zahtjev za takvo odobrenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

10. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje izravnog nadzora predviđenog u stavku 1. ili za pružanje pomoći predviđeno stavkom 7., to tijelo provjerava:

(a) je li ESMA-ina odluka iz stavka 4. autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se moraju poduzeti proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Za potrebe točke (b) nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do povrede ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu. Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u članku 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 34.c

Razmjena informacija

ESMA i nadležna tijela bez nepotrebne odgode međusobno razmjenjuju informacije potrebne za obavljanje svojih zadaća na temelju ove Uredbe.

Članak 34.d

Čuvanje poslovne tajne

1. Obveza čuvanja poslovne tajne odnosi se na ESMA-u, nadležna tijela te na sve osobe koje rade ili su radile za ESMA-u, te na sva nadležna tijela ili druge osobe kojima je ESMA delegirala zadaće, uključujući revizore i stručnjake s kojima je ESMA zaključila ugovor. Informacije na koje se primjenjuje obveza čuvanja poslovne tajne ne smiju se otkriti drugoj osobi ili tijelu, osim kad je takvo otkrivanje potrebno za pokretanje sudskog postupka.

2. Sve informacije koje ESMA i nadležna tijela prikupe na temelju ove Uredbe i međusobno razmijene smatraju se povjerljivima, osim ako ESMA ili nadležno tijelo prilikom priopćavanja tih informacija navedu da se te informacije smiju otkriti ili kad je njihovo otkrivanje potrebno za pokretanje sudskog postupka.”;

Umeće se sljedeće poglavlje VI.a:

„POGLAVLJE VI.a

ADMINISTRATIVNE SANKCIJE I DRUGE MJERE”

Članak 35. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 35.

Nadzorne mjere ESMA-e

1. Ako u skladu s člankom 35.d stavkom 8. utvrdi da je osoba počinila neku od povreda navedenih u članku 35.a stavku 2., ESMA poduzima jednu ili više od sljedećih mjera:

(a) oduzima odobrenje za rad ELTIF-a;

(b) privremeno zabranjuje upravitelju ELTIF-a da trguje ELTIF-om u cijeloj Uniji sve do prestanka povrede;

(d) donosi odluku kojom se izriču globe u skladu s člankom 35.a;

(e) objavljuje javnu obavijest.

2. ESMA pri donošenju odluka iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a) trajanje i učestalost povrede;

(b) je li povreda prouzročila ili olakšala financijsko kazneno djelo ili se na neki drugi način može povezati s takvim djelom;

(d) stupanj odgovornosti osobe odgovorne za povredu;

(e) financijska snaga osobe odgovorne za povredu, na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(f) utjecaj povrede na interese malih ulagatelja;

(g) značaj ostvarene dobiti, gubitaka koje je osoba odgovorna za povredu izbjegla ili gubitaka koje su zbog povrede pretrpjele treće strane, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(h) razina suradnje osobe odgovorne za povredu s ESMA-om, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koje je ta osoba izbjegla;

i.prethodne povrede koje je počinila osoba odgovorna za povredu;

(j)mjere koje je osoba odgovorna za povredu poduzela nakon povrede kako bi spriječila njezino ponavljanje.

Javno objavljivanje iz prvog podstavka uključuje sljedeće:

(a) izjavu kojom se potvrđuje pravo osobe odgovorne za povredu na podnošenje žalbe na odluku;

(b) ako je potrebno, izjavu kojom se potvrđuje da je podnesena žalba i da takva žalba ne odgađa izvršenje odluke;

(c) izjavu kojom se potvrđuje da ESMA-in Odbor za žalbe može odgoditi izvršenje osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

Dodaju se sljedeći članci 35.a, 35.b, 35.c, 35.d, 35.e, 35.f, 35.g i 35.h:

„Članak 35.a

Globe

1. Ako u skladu s člankom 35.d stavkom 8. utvrdi da su upravitelj ELTIF-a, osobe iz članka 34. stavka 1. ili subjekt za zajednička ulaganja s namjerom ili iz nemara počinili jednu ili više od povreda navedenih u stavku 2., ESMA donosi odluku kojom izriče globu u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

Smatra se da je povreda počinjena s namjerom ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da je osoba djelovala s namjerom počinjenja povrede.

2. Popis povreda iz stavka 1. jest sljedeći:

(a) nepostupanje u skladu sa zahtjevima iz članka 8.

(b) neprihvatljiva ulaganja kojima se krše članci od 9. do 12.;

(c) sastavljanje portfelja i njegova diversifikacija kojima se krše članci 13. i 17. ili sastavljanje portfelja i njegova diversifikacija kojima se krše članci 13. i 17. i nepoduzimanje mjera u skladu s člankom 14.;

(e) nepostupanje u skladu sa zahtjevima u pogledu koncentracije utvrđenima u članku 15.;

(f) nepostupanje u skladu sa zahtjevima u pogledu pozajmljivanja novčanih sredstava iz članka 16.;

(g) nepostupanje u skladu sa zahtjevima u pogledu otkupa i trajanja ELTIF-a iz članka 18.;

(h) neobjavljivanje informacija u skladu s člankom 19. stavcima 3. i 4.;

(i) nenuđenje novih udjela ili dionica postojećim ulagateljima u ELTIF u skladu s člankom 20. stavkom 2.;

(j) otuđenje imovine ELTIF-a kojim se krši članak 21. ili raspodjela prinosa i kapitala kojom se krši članak 22.;

(k) nepostupanje u skladu sa zahtjevima u pogledu transparentnosti iz članaka od 23. do 25.;

(l) nepostupanje u skladu sa zahtjevima u pogledu trgovanja udjelima ili dionicama ELTIF-a iz članaka od 26. do 31.;

(m) dobivanje odobrenja za rad na temelju neistinite dokumentacije ili na drugi nezakonit način;

(n) nepružanje informacija naloženih odlukom na temelju članka 34. stavaka 2. i 3. ili pružanje netočnih ili neistinitih informacija na temelju jednostavnog zahtjeva za informacije ili odluke;

(o) povreda članka 34.a stavka 1. točke (c) tako što se ne dostavi objašnjenje ili dostave netočna ili neistinita objašnjenja o činjenicama ili dokumentima povezanima s predmetom i svrhom istrage;

(p) upotreba oznake „ELTIF” bez odobrenja u skladu s ovom Uredbom.

3. Globe iz stavka 1. iznose najmanje 500 000 EUR i najviše 5 milijuna EUR za povrede iz stavka 2. točaka od (a) do (i).

4. Kada utvrđuje iznos globe u skladu sa stavkom 3., ESMA uzima u obzir kriterije utvrđene u skladu s člankom 35. stavkom 2.

5. Neovisno o stavku 3., ako je pravna osoba povredom izravno ili neizravno ostvarila financijsku korist, iznos globe mora biti najmanje jednak toj koristi.

6. Kada osoba djelovanjem ili nedjelovanjem počini više od jedne povrede iz stavka 2., primjenjuje se samo viši iznos globe koji je izračunat u skladu sa stavkom 4. i odnosi se na jednu od tih povreda.

Članak 35.b

Periodične novčane kazne

1. ESMA odlukom izriče periodične novčane kazne kako bi primorala:

(a) osobu da prestane s postupanjem koje čini povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 35. stavkom 1. točkom (c);

(b) osobu iz članka 34. stavka 1.:

i. da dostavi sve potpune informacije koje se traže odlukom na temelju članka 34.:

ii. da se podvrgne istrazi i posebno da dostavi potpunu evidenciju, podatke, postupke i druge potrebne materijale te da dopuni i ispravi ostale informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute odlukom na temelju članka 34.a;

iii. da se podvrgne izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom na temelju članka 34.b.

2. Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan kašnjenja.

4. Periodična novčana kazna izriče se za maksimalno razdoblje od šest mjeseci nakon datuma obavijesti o ESMA-inoj odluci. ESMA preispituje mjeru nakon isteka tog razdoblja.

Članak 35.c

Objavljivanje, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni

1. ESMA javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 35.a i 35.b, osim ako bi ta javna objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama.

2. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 35.a i 35.b administrativne su prirode.

3. Ako odluči da neće izreći globe ili novčane kazne, ESMA o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i nadležna tijela predmetne države članice te obrazlaže svoju odluku.

4. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 35.a i 35.b izvršive su.

Izvršenje je uređeno pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici ili trećoj zemlji u kojoj se izvršenje provodi.

4. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

Članak 35.d

Postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje globa

1. Ako pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom ESMA utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na jednu ili više povreda iz članka 35.a stavka 2., ESMA interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Istražitelj ne sudjeluje niti je sudjelovao izravno ni neizravno u nadzoru ili postupku registracije predmetne agencije za kreditni rejting i svoje funkcije obavlja neovisno od ESMA-ina Odbora supervizora.

2. Istražitelj istražuje navodne povrede, uzima u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te dostavlja ESMA-inu Odboru supervizora cijeli spis sa svojim zaključcima.

3. Istražitelj je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zahtijevati informacije u skladu s člankom 34. te provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 34.a i 34.b. Istražitelj pri izvršenju svojih ovlasti postupa u skladu s člankom 33.

4. Istražitelj pri obavljanju svojih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je ESMA prikupila tijekom svojih nadzornih aktivnosti.

6. Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo na obranu predmetnih osoba.

8. ESMA na temelju spisa sa zaključcima istražitelja i na zahtjev uključenih osoba nakon njihova očitovanja u skladu s člankom 35.e utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više povreda iz članka 35.a stavka 2. te ako jesu, poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 35 i izriče globu u skladu s člankom 35.a.

9. Istražitelj ne sudjeluje u raspravama ESMA-ina Odbora supervizora niti na koji drugi način intervenira u postupak odlučivanja ESMA-ina Odbora supervizora.

10. Komisija u skladu s člankom 36.a donosi delegirane akte do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu] kojima se pobliže određuje postupak izvršenja ovlasti za izricanje globe ili periodične novčane kazne, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa, te o naplati globe ili periodične novčane kazne, kao i detaljna pravila o rokovima zastare za izricanje i izvršenje novčanih kazni.

Članak 35.e

Saslušanje osoba koje su predmet postupka

1. ESMA prije donošenja odluke u skladu s člankom 35., člankom 35.a ili člankom 35.b stavkom 1. točkama (a) i (b) daje osobama koje su predmet postupka priliku za očitovanje o zaključcima koji su o njima doneseni. ESMA temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se osobe koje su predmet postupka mogle očitovati.

Prvi se podstavak ne primjenjuje ako su potrebne hitne mjere u skladu s člankom 35. kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dati predmetnim osobama mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

Članak 35.f

Preispitivanje u postupku pred Sudom Europske unije

Sud Europske unije ima punu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je ESMA izrekla globu ili periodičnu novčanu kaznu. Sud može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu globu ili periodičnu novčanu kaznu.

Članak 35.g

Naknade za izdavanje odobrenja za rad i nadzor

1. ESMA zaračunava naknade upraviteljima ELTIF-a u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju stavka 3. Te naknade u potpunosti pokrivaju potrebne izdatke ESMA-e povezane s izdavanjem odobrenja za rad i nadzorom ELTIF-a te nadoknade troškova koje nadležna tijela mogu imati u obavljanju zadaća u skladu s ovom Uredbom, a posebno kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 35.h.

2. Iznos pojedinačne naknade zaračunane određenom upravitelju ELTIF-a pokriva sve ESMA-ine administrativne troškove njezinih aktivnosti izdavanja odobrenja za rad i nadzora upravitelja ELTIF-a i ELTIFA-a. Proporcionalan je imovini kojom upravlja predmetni ELTIF ili, ovisno o slučaju, regulatornom kapitalu upravitelja ELTIF-a.

3. Komisija u skladu s člankom 36.a donosi delegirane akte do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] kojima se određuje vrsta naknada, slučajevi u kojima se zaračunavaju naknade, iznosi naknada i način njihova plaćanja.

Članak 35.h

Delegiranje zadaća nadležnim tijelima od strane ESMA-e

1. Kada je to potrebno za pravilno obavljanje nadzorne zadaće, ESMA može u skladu sa smjernicama koje izdaje na temelju članka 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 delegirati određene nadzorne zadaće nadležnom tijelu države članice. Te specifične nadzorne zadaće mogu, posebno, uključivati ovlaštenje za slanje zahtjeva za informacije u skladu s člankom 34. i za provođenje istraga i izravnih nadzora u skladu s člankom 34.a i člankom 34.b.

2. Prije delegiranja neke zadaće u skladu sa stavkom 1. ESMA se savjetuje s relevantnim nadležnim tijelom o:

(a) opsegu zadaće koja se delegira;

(b) rokovima za obavljanje te zadaće;

3. U skladu s delegiranim aktom iz članka 35.g stavka 3. ESMA nadležnom tijelu nadoknađuje troškove obavljanja delegiranih zadaća.

4. ESMA preispituje u primjerenim vremenskim razmacima preispituje svaki postupak delegiranja proveden u skladu sa stavkom 1. Delegiranje se može povući u bilo kojem trenutku.

Delegiranje zadaća ne utječe na ESMA-inu odgovornost niti ograničava njezin kapacitet za provedbu i praćenje delegirane aktivnosti. Nadzorne odgovornosti iz ove Uredbe, uključujući odluke o registraciji, konačne ocjene i daljnje odluke o povredama, ne smiju se delegirati.”;

Umeću se sljedeći članci 36.a i 36.b:

Članak 36.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 28. stavka 3., članka 35.d stavka 10. i članka 35.g stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od [Ured za publikacije: unijeti datum stupanja na snagu].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 28. stavka 3., članka 35.d stavka 10. i članka 35.g stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 28. stavka 3., članka 35.d stavka 10. i članka 35.g stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od [dva mjeseca] od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za [dva mjeseca] na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 36.b

Prijelazne mjere koje se odnose na ESMA-u

1. Sve nadležnosti i dužnosti koje se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s ELTIF-ima koje su dodijeljene nadležnim tijelima prestaju [Ured za publikacije: unijeti datum 36 mjeseci nakon stupanja na snagu]. Te nadležnosti i zadaće na isti datum preuzima ESMA.

2. Sve spise i radne dokumente koji se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s ELTIF-ima, uključujući sva ispitivanja i provedbene postupke koji su u tijeku, ili njihove ovjerene preslike, preuzima ESMA na datum iz stavka 1.

Međutim, na ESMA-u se ne prenose zahtjevi za odobrenje za rad ELTIF-a koje su nadležna tijela zaprimila prije [Ured za publikacije: unijeti datum 30 mjeseci nakon stupanja na snagu], a odluku o odobrenju ili odbijanju odobrenja za rad donosi relevantno nadležno tijelo.

3. Nadležna tijela osiguravaju da se sva postojeća evidencija i radni dokumenti, ili njihove ovjerene preslike, dostave ESMA-i u najkraćem mogućem roku i u svakom slučaju do [Ured za publikacije: unijeti datum 36 mjeseci nakon stupanja na snagu]. Ta nadležna tijela pružaju ESMA-i i svu potrebnu pomoć i savjete kako bi se omogućio učinkovit i djelotvoran prijenos i preuzimanje nadzornih i provedbenih aktivnosti u vezi s ELTIF-ima.

5. Svako odobrenje za rad ELTIF-a koje je izdalo nadležno tijelo iz stavka 1. valjano je i nakon prijenosa nadležnosti na ESMA-u.”;

Članak 37. mijenja se kako slijedi:

umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Komisija započinje s preispitivanjem primjene ove Uredbe do [Ured za publikacije: unijeti datum 84 mjeseca nakon stupanja na snagu]. Tim preispitivanjem posebno se analiziraju:

(a) djelotvornost, proporcionalnost i primjena globa i periodičnih novčanih kazni koje su predviđene u skladu s ovom Uredbom;

(b) uloga ESMA-e, njezine istražne ovlasti, delegiranje zadaća nadležnim tijelima i djelotvornost poduzetih nadzornih mjera.”;

u stavku 2. uvodne riječi: „Nakon preispitivanja iz stavka 1.” zamjenjuju se sljedećim: „Nakon preispitivanja iz stavka 1. ili stavka 1.a ovog članka”.

Članak 8.

Izmjene Uredbe (EU) br. 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova

Uredba (EU) 2016/1011 mijenja se kako slijedi:

(1)U članku 4. dodaje se sljedeći stavak:

„9. Komisija u skladu s člankom 49. donosi delegirane akte kojima se utvrđuju zahtjevi na temelju kojih se osigurava da sustav upravljanja iz stavka 1. bude dovoljno robustan.”;

U članku 12. dodaje se sljedeći stavak:

„4. Komisija u skladu s člankom 49. donosi delegirane akte kojima se utvrđuju uvjeti koji omogućuju da je metodologija iz stavka 1. u skladu s točkama od (a) do (e) tog stavka.”;

U članku 14. dodaje se sljedeći stavak:

„4. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 49. donosi delegirane akte kojima se utvrđuju karakteristike sustava i način kontrola iz stavka 1.”;

Članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.

Ključne referentne vrijednosti

1. Komisija određuje kao ključnu referentnu vrijednost svaku referentnu vrijednost koju je pružio administrator smješten unutar Unije i koja se upotrebljava izravno ili neizravno u kombinaciji referentnih vrijednosti koje se kao referentna vrijednost koriste u financijskim instrumentima ili financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova, čija je ukupna vrijednost najmanje 500 milijardi EUR na temelju čitavog raspona referentnih dospijeća ili rokova dospijeća, kad je to primjenjivo.

Ako nadležno tijelo države članice ili ESMA smatra da bi referentnu vrijednost trebalo odrediti kao ključnu referentnu vrijednost u skladu s prvim podstavkom, to nadležno tijelo ili ESMA, prema potrebi, o tome obavješćuje Komisiju te u pisanom obliku obrazlaže svoje mišljenje.

Komisija preispituje svoju ocjenu ključnosti referentnih vrijednosti barem svake dvije godine.

2. ESMA određuje kao ključne referentne vrijednosti koje se koriste u financijskim instrumentima ili financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova, čija je ukupna vrijednost manja od 500 milijardi EUR kako je utvrđeno u stavku 1., koje ispunjavaju sljedeći kriterij (a) te kriterij (b) ili (c):

(a) referentna vrijednost nema ili ima vrlo malo odgovarajućih tržišnih zamjenskih vrijednosti;

(b) u slučaju da se referentna vrijednost prestane pružati, ili se pruža na temelju ulaznih podataka koji više nisu u potpunosti reprezentativni za predmetno tržište ili gospodarsku stvarnost ili na temelju nepouzdanih ulaznih podataka, došlo bi do znatnog i nepovoljnog učinka na cjelovitost tržišta, financijsku stabilnost, potrošače, realno gospodarstvo ili financiranje kućanstava i poduzeća u jednoj ili više država članica;

(c) i. referentna vrijednost temelji se na doprinosima doprinositelja od kojih je većina smještena u toj državi članici i

(c) ii. u slučaju da se referentna vrijednost prestane pružati, ili se pruža na temelju ulaznih podataka koji više nisu u potpunosti reprezentativni za predmetno tržište ili gospodarsku stvarnost ili na temelju nepouzdanih ulaznih podataka, došlo bi do znatnog i nepovoljnog učinka na cjelovitost tržišta, financijsku stabilnost, potrošače, realno gospodarstvo ili financiranje kućanstava i poduzeća u jednoj državi članici;

3. Pri ocjenjivanju jesu li ispunjeni kriteriji utvrđeni u točkama (a) i (b), ESMA uzima u obzir sve čimbenike:

i.vrijednost financijskih instrumenata i financijskih ugovora u kojima se primjenjuje referentna vrijednost i vrijednost investicijskih fondova u kojima se primjenjuje referentna vrijednost kojom se mjeri uspješnost te njihova važnost u pogledu sveukupne vrijednosti postojećih financijskih instrumenata i financijskih ugovora, te ukupne vrijednosti investicijskih fondova u predmetnoj državi članici;

ii.vrijednost financijskih instrumenata i financijskih ugovora u kojima se primjenjuje referentna vrijednost i vrijednost investicijskih fondova u kojima se primjenjuje referentna vrijednost kojom se mjeri uspješnost u predmetnim državama članicama te njihova važnost u pogledu bruto nacionalnog proizvoda tih država članica;

iii.bilo koju drugu vrijednost kojom se objektivno ocjenjuje mogući učinak prestanka pružanja ili nepouzdanosti referentne vrijednosti na cjelovitost tržišta, financijsku stabilnost, potrošače, realno gospodarstvo, ili financiranje kućanstava i poduzeća u predmetnim državama članicama.

4. Prije nego što referentnu vrijednost odredi kao ključnu referentnu vrijednost, ESMA se savjetuje s nadležnim tijelom administratora te referentne vrijednosti i uzima u obzir procjenu tog nadležnog tijela.

ESMA preispituje svoju procjenu ključnosti referentne vrijednosti barem svake dvije godine.

ESMA obavješćuje Komisiju bez nepotrebne odgode o svakom određivanju referentne vrijednosti kao ključne referentne vrijednosti te o svakoj odluci o reviziji određivanja referentne vrijednosti kao ključne referentne vrijednosti u slučaju da preispitivanje iz četvrtog podstavka ovog stavka dovede do zaključka da se referentna vrijednost koju je ESMA odredila kao ključnu više ne smatra ključnom.

Ako nadležno tijelo države članice smatra da bi referentnu vrijednost trebalo odrediti kao ključnu referentnu vrijednost u skladu s ovim stavkom, to nadležno tijelo o tome obavješćuje ESMA-u te u pisanom obliku obrazlaže svoje mišljenje. ESMA nadležnom tijelu dostavlja obrazloženo mišljenje ako odluči da referentnu vrijednost neće odrediti kao ključnu referentnu vrijednost.

3. Komisija donosi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50. stavka 2. kako bi se utvrdio popis referentnih vrijednosti koje su određene kao ključne referentne vrijednosti u skladu sa stavcima 1. i 2. Komisija donosi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50. stavka 2. kako bi se taj popis bez nepotrebne odgode ažurirao u sljedećim situacijama:

(a) Komisija određuje referentnu vrijednost kao ključnu referentnu vrijednost ili preispituje to određivanje u skladu sa stavkom 1.;

(b) Komisija prima obavijesti od ESMA-e kako je navedeno u stavku 2. petom podstavku.

4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 49. u cilju:

(a) određivanja kako se treba procjenjivati nominalni iznos financijskih instrumenata koji nisu izvedenice, zamišljeni iznos izvedenica i neto vrijednost imovine investicijskih fondova, uključujući i u slučaju neizravne primjene referentne vrijednosti u kombinaciji referentnih vrijednosti kako bi ih se usporedilo s pragovima iz stavka 1. ovog članka i članka 24. točke 1. podtočke (a);

(b) preispitivanja metode izračuna primijenjene za određivanje pragova iz stavka 1. ovog članka u svjetlu tržišnih, cjenovnih i regulatornih kretanja, te primjerenosti klasifikacije referentnih vrijednosti s ukupnom vrijednošću financijskih instrumenata, financijskih ugovora ili investicijskih fondova koje ukazuju na približne pragove; to preispitivanje provodi se barem svake dvije godine od ... [18 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe];

(c) određivanja načina primjene kriterija utvrđenih u stavku 2. drugom podstavku točkama od i. do iii. ovog članka uzimajući u obzir sve podatke koji pomažu objektivno ocijeniti mogući utjecaj prestanka pružanja ili nepouzdanosti predmetne referentne vrijednosti na cjelovitost tržišta, financijsku stabilnost, potrošače, realno gospodarstvo i financiranje kućanstava i poduzeća u jednoj državi članici ili više njih.

Komisija uzima u obzir relevantna tržišna ili tehnološka kretanja”;

Članak 21. mijenja se kako slijedi:

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nakon primitka procjene administratora iz stavka 1. nadležno tijelo:

(a) o tome obavješćuje ESMA-u;

(b) u roku od četiri tjedna nakon primitka procjene donosi vlastitu procjenu o načinu na koji referentne vrijednosti treba prenijeti novom administratoru ili o prestanku njihova pružanja, vodeći računa o postupku utvrđenom u skladu s člankom 28. stavkom 1.

Tijekom razdoblja iz prvog podstavka točke (b), administrator ne smije prestati pružati referentnu vrijednost bez pisane suglasnosti ESMA-e.”

dodaje se novi stavak 5.:

„5. Komisija je u skladu s člankom 49. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se određuju kriteriji na kojima se mora temeljiti procjena iz stavka 2 . točke (b).”;

U članku 23. stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3. Nadzirani doprinositelj ključnoj referentnoj vrijednosti koji namjerava prestati pridonositi ulaznim podacima odmah o tome u pisanom obliku obavješćuje administratora. Administrator zatim o tome bez odgode obavješćuje ESMA-u.

ESMA o tom nadziranom doprinositelju bez odgode obavješćuje nadležno tijelo. Administrator ESMA-i dostavlja što prije procjenu učinka na sposobnost ključne referentne vrijednosti za mjerenje predmetne tržišne ili gospodarske stvarnosti a najkasnije 14 dana nakon obavijesti nadziranog doprinositelja.

4. Po primitku procjene iz stavaka 2. i 3., ESMA na temelju te procjene donosi vlastitu procjenu sposobnosti referentne vrijednosti za mjerenje predmetne tržišne ili gospodarske stvarnosti uzimajući u obzir administratorov postupak za prestanak referentne vrijednosti utvrđen u skladu s člankom 28. stavkom 1.”;

U članku 26. dodaje se sljedeći stavak:

„6. Komisija je u skladu s člankom 49. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se određuju kriteriji na temelju kojih nadležna tijela mogu zahtijevati izmjene izjave o usklađenosti iz stavka 4.”;

Članak 30. mijenja se kako slijedi:

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija može donijeti provedbenu odluku u kojoj se navodi da se pravnim okvirom i nadzornom praksom treće zemlje osigurava sljedeće:

(a) administratori s odobrenjem za rad ili koji su registrirani u toj trećoj zemlji ispunjavaju obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima iz ove Uredbe; Pri ocjenjivanju istovrijednosti Komisija može uzeti u obzir osigurava li se pravnim okvirom i nadzornom praksom te treće zemlje usklađenost s načelima IOSCO-a za financijske referentne vrijednosti ili s načelima IOSCO-a za PRA-ove;

(b) ti obvezujući zahtjevi podliježu stalnom i djelotvornom nadzoru i provedbi u toj trećoj zemlji.

Komisija može uvjetovati primjenu provedbenog akta iz prvog podstavka time da treća zemlja učinkovito i stalno ispunjava sve zahtjeve utvrđene u provedbenoj odluci te da ESMA učinkovito izvršava svoje dužnosti praćenja iz članka 33. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Ta se provedbena odluka donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50. stavka 2. ove Uredbe.”

umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2a. Komisija može u skladu s člankom 49. donijeti delegirani akt kojim se određuju uvjeti iz stavka 2. prvog podstavka točaka (a) i (b).

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako nije donesena provedbena odluka u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti provedbenu odluku u kojoj se navodi sljedeće:

(a) da su obvezujući zahtjevi u trećoj zemlji u pogledu određenih administratora ili referentnih vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti jednakovrijedni zahtjevima iz ove Uredbe, osobito uzimajući u obzir osigurava li se pravnim okvirom i nadzornom praksom te treće zemlje usklađenost s načelima IOSCO-a za financijske referentne vrijednosti ili s načelima IOSCO-a za PRA-ove;

(b) da ti određeni administratori, referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti podliježu stalnom i djelotvornom nadzoru i provedbi u toj trećoj zemlji.

Ta se provedbena odluka donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50. stavka 2. ove Uredbe.”;

umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3 a. Komisija može u skladu s člankom 49. donijeti delegirani akt kojim se određuju uvjeti iz stavka 3. točaka (a) i (b).

u stavku 4. uvodni podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„4. ESMA sklapa dogovore o suradnji s nadležnim tijelima trećih zemalja čiji su pravni okvir i nadzorne prakse priznati kao istovjetni u skladu sa stavkom 2. ili 3. osim ako je ta treća zemlja, u skladu s delegiranim aktom na snazi koji je Komisija donijela na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, na popisu nadležnosti sa strateškim nedostacima u svojim nacionalnim sustavima suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju financijskom sustavu Unije. Tim dogovorima određuje se najmanje sljedeće”:

u stavku 4. dodaje se sljedeća točka (d):

„(d) postupci za redovitu i barem tromjesečnu razmjenu informacija o referentnim vrijednostima koje se pružaju u toj trećoj zemlji koje ispunjavaju sve uvjete utvrđene u članku 20. stavku 1. točkama (a) ili (c)”;

u stavku 5. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe].”;

Članak 32. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Sve dok se ne donese odluka o istovjetnosti u skladu s člankom 30. stavcima 2. i 3., referentne vrijednosti koje pruža administrator smješten u trećoj zemlji mogu upotrebljavati nadzirani subjekti u Uniji ako tog administratora prethodno prizna ESMA u skladu s ovim člankom.”;

u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U svrhu određivanja je li ispunjen uvjet iz prvog podstavka te kako bi se ocijenila usklađenost s načelima IOSCO-a za financijske referentne vrijednosti ili s načelima IOSCO-a za PRA-ove, prema potrebi, ESMA može uzeti u obzir procjenu neovisnog vanjskog revizora ili potvrdu nadležnog tijela administratora u trećoj zemlji u kojoj je administrator smješten.”;

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Administrator smješten u trećoj zemlji koji namjerava dobiti prethodno priznanje iz stavka 1. mora imati pravnog zastupnika. Pravni zastupnik jest fizička ili pravna osoba koja je smještena u Uniji i koju izričito imenuje administrator i koja u ime tog administratora djeluje u pogledu obveza administratora iz ove Uredbe. Pravni zastupnik zajedno s administratorom obavlja nadzornu funkciju u pogledu administratorova pružanja referentne vrijednosti na temelju ove Uredbe te je u tom pogledu odgovoran ESMA-i.”;

stavak 4. briše se;

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Administrator smješten u trećoj zemlji koji namjerava dobiti prethodno priznanje iz stavka 1. podnosi ESMA-i zahtjev za priznanje. Administrator koji podnosi zahtjev pruža sve potrebne informacije kako bi se ESMA uvjerila da je u trenutku priznanja uspostavio sve postupke potrebne za ispunjenje zahtjeva iz stavka 2. i dostavlja popis postojećih ili budućih referentnih vrijednosti koje su namijenjene za upotrebu u Uniji te, ako je primjenjivo, navodi nadležno tijelo u trećoj zemlji koje je odgovorno za njegov nadzor.

U roku od 90 radnih dana od primitka zahtjeva iz prvog podstavka ovog stavka, ESMA provjerava jesu li uvjeti navedeni u stavcima 2. i 3. ispunjeni.

Ako ESMA smatra da uvjeti navedeni u stavcima 2. i 3. nisu ispunjeni, odbija zahtjev za priznanje i navodi razloge tog odbijanja. Osim toga, priznanje se ne izdaje ako nisu ispunjeni sljedeći dodatni uvjeti:

(a) ako administrator smješten u trećoj zemlji podliježe nadzoru, uspostavlja se odgovarajući dogovor o suradnji između ESMA-e i nadležnog tijela treće zemlje u kojoj je administrator smješten, u skladu s regulatornim tehničkim standardima donesenim na temelju članka 30. stavka 5., kako bi se osigurala učinkovita razmjena informacija kojom će se nadležnom tijelu te treće zemlje omogućiti izvršavanje njegovih dužnosti u skladu s ovom Uredbom;

(b) ESMA nije zakonima i drugim propisima treće zemlje u kojoj je smješten administrator ni, ako je to primjenjivo, ograničenjima nadzornih i istražnih ovlasti nadležnog tijela te treće zemlje spriječena da učinkovito obavlja nadzorne funkcije na temelju ove Uredbe.”;

stavci 6. i 7. brišu se;

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. ESMA suspendira ili, prema potrebi, povlači priznanje izdano u skladu sa stavkom 5. ako, na temelju dokumentiranih dokaza, ima utemeljene razloge vjerovati da administrator:

(a) djeluje tako da jasno dovodi u pitanje interese korisnika svojih referentnih vrijednosti ili pravilno funkcioniranje tržišta;

(b) počinio je ozbiljnu povredu relevantnih zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi;

Članak 33. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 33.
Prihvaćanje referentnih vrijednosti pruženih u trećoj zemlji

1. Administrator smješten u Uniji koji ima odobrenje za rad ili je registriran u skladu s člankom 34., ili bilo koji drugi nadzirani subjekt smješten u Uniji s jasno utvrđenom ulogom unutar kontrolnog okvira ili okvira odgovornosti administratora iz treće zemlje koji može djelotvorno pratiti pružanja referentnih vrijednosti, može zatražiti od ESMA-e da prihvati referentnu vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti koje su pružene u trećoj zemlji za upotrebu u Uniji, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a) administrator ili drugi nadzirani subjekt koji je zatražio prihvaćanje provjerio je i ESMA-i može kontinuirano dokazivati da pružanje referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti koje treba prihvatiti ispunjava, na obveznoj ili dobrovoljnoj osnovi, zahtjeve koji su barem jednako strogi kao zahtjevi iz ove Uredbe;

(b) administrator ili drugi nadzirani subjekt koji je zatražio prihvaćanje dovoljno je stručan za djelotvorno praćenje aktivnosti pružanja referentnih vrijednosti u trećoj zemlji i za upravljanje povezanim rizicima;

(c) postoji objektivan razlog da se referentna vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti pružaju u trećoj zemlji i da se ta referentna vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti prihvaćaju za upotrebu u Uniji.

Za potrebe točke (a) pri ocjenjivanju ispunjava li pružanje referentne vrijednosti, ili obitelji referentnih vrijednosti koje treba prihvatiti, zahtjeve koji su barem jednako strogi kao zahtjevi iz ove Uredbe, ESMA može uzeti u obzir bi li usklađenost pružanja referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti s načelima IOSCO-a za financijske referentne vrijednosti ili s načelima IOSCO-a za PRA-ove, prema potrebi, bila istovrijedna ispunjavanju zahtjeva iz ove Uredbi.

2. Administrator ili drugi nadzirani subjekt koji podnosi zahtjev za prihvaćanje iz stavka 1. mora dostaviti sve potrebne informacije kako bi se ESMA uvjerila da su u trenutku podnošenja prijave ispunjeni svi uvjeti iz tog stavka.

3. ESMA je dužna u roku od 90 radnih dana od zaprimanja zahtjeva za prihvaćanje iz stavka 1. razmotriti zahtjev i donijeti odluku kojom prihvaćanje odobrava ili ga odbija te o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva.

4. Prihvaćena referentna vrijednost ili prihvaćena obitelj referentnih vrijednosti smatraju se referentnom vrijednošću ili obitelji referentnih vrijednosti koje pruža administrator ili drugi nadzirani subjekt koji je zatražio prihvaćanje. Administrator ili drugi nadzirani subjekt koji je zatražio prihvaćanje ne smije koristiti prihvaćanje kako bi izbjegao ispunjavanje zahtjeva iz ove Uredbe.

5. Administrator ili drugi nadzirani subjekt koji je prihvatio referentnu vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti pruženih u trećoj zemlji u cijelosti zadržava odgovornost za tu referentnu vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti i za ispunjavanje obveza iz ove Uredbe.

6. Ako iz opravdanih razloga smatra da se uvjeti utvrđeni u stavku 1. više ne ispunjavaju, ESMA ima pravo zatražiti od administratora ili drugog nadziranog subjekta koji je zatražio prihvaćanje da prestane s prihvaćanjem. U slučaju prestanka prihvaćanja primjenjuje se članak 28.

7. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 49. u vezi s mjerama kojima se utvrđuju uvjeti na temelju kojih ESMA može ocijeniti postoji li objektivan razlog za pružanje referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti u trećoj zemlji i za njihovo prihvaćanje za upotrebu u Uniji. Komisija pritom uzima u obzir okolnosti poput posebnosti predmetnog tržišta ili gospodarske stvarnosti koje se namjerava mjeriti referentnom vrijednošću, potrebe da se referentne vrijednosti pružaju u blizini tog tržišta ili gospodarske stvarnosti, potrebe da se referentne vrijednosti pružaju u blizini doprinositelja, fizičke dostupnosti ulaznih podataka zbog različitih vremenskih zona i posebnih vještina potrebnih za pružanje referentnih vrijednosti.”;

U članku 34. umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1 a. Ako se jedan ili više indeksa koje je pružila osoba iz stavka 1. može smatrati ključnom referentnom vrijednošću, prijava se šalje ESMA-i.”;

Članak 40. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Za potrebe ove Uredbe ESMA je nadležno tijelo za:

(a) administratore ključnih referentnih vrijednosti iz članka 20. stavaka 1. i 2.;

(b) administratore ključnih referentnih vrijednosti iz članaka 30. i 32.;

(c) administratore ili druge nadzirane subjekte koji zatraže prihvaćanje ili su prihvatili referentnu vrijednost pruženu u trećoj zemlji u skladu s člankom 33.;

(d) nadzirane doprinositelje ključnoj referentnoj vrijednosti iz članka 20. stavka 1.;

(e) nadzirane doprinositelje ključnoj referentnoj vrijednosti iz članaka 30., 32. i 33.

2. Svaka država članica određuje relevantno nadležno tijelo odgovorno za obavljanje dužnosti na temelju ove Uredbe koje se odnose na administratore i nadzirane subjekte te o tome obavješćuje Komisiju i ESMA-u.

3. Država članica koja određuje više od jednog nadležnog tijela u skladu sa stavkom 2. jasno određuje njihove uloge i određuje jedno tijelo koje će biti odgovorno za koordinaciju suradnje i razmjenu informacija s Komisijom, ESMA-om i nadležnim tijelima drugih država članica.

4. ESMA objavljuje na svojim internetskim stranicama popis nadležnih tijela određenih u skladu sa stavcima od 1. do 3.”;

Članak 41. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1. Da bi ispunila dužnosti koje imaju na temelju ove Uredbe, nadležna tijela iz članka 40. stavka 2. raspolažu, u skladu s nacionalnim propisima, barem sljedećim nadzornim i istražnim ovlastima:

u stavku 2. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nadležna tijela iz članka 40. stavka 2. izvršavaju svoje funkcije i ovlasti iz stavka 1. te ovlasti izricanja sankcija iz članka 42. u skladu sa svojim nacionalnim pravnim okvirom, na bilo koji od sljedećih načina:”;

U članku 43. stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice osiguravaju da, pri utvrđivanju vrste i razine administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera, nadležna tijela koja su odredile u skladu s člankom 40. stavkom 2. uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući prema potrebi sljedeće:”;

Članak 44. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 44.

Obveza suradnje

1. Države članice koje su odlučile, u skladu s člankom 42., propisati kaznene sankcije za kršenje odredbi iz tog članka, osiguravaju uspostavu odgovarajućih mjera na temelju kojih nadležna tijela određena u skladu s člankom 40. stavkom 2. imaju sve potrebne ovlasti za povezivanje s pravosudnim tijelima u njihovoj nadležnosti kako bi ona mogla dobivati konkretne informacije u vezi s kaznenim istragama ili sudskim postupcima pokrenutima zbog mogućih povreda ove Uredbe. Ta nadležna tijela pružaju te informacije drugim nadležnim tijelima i ESMA-i.

2. Nadležna tijela pružaju pomoć drugim nadležnim tijelima i ESMA-i. Konkretno, razmjenjuju podatke i surađuju u svim istražnim ili nadzornim aktivnostima. Nadležna tijela također mogu surađivati s drugim nadležnim tijelima kako bi se olakšala naplata novčanih kazni.”;

U članku 45. stavku 5. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„5. Države članice na godišnjoj osnovi ESMA-i dostavljaju zbirne podatke o svim administrativnim sankcijama i drugim administrativnim mjerama izrečenima na temelju članka 42. Ta obveza ne primjenjuje se na mjere poduzete u okviru istrage. ESMA te podatke objavljuje u svojem godišnjem izvješću zajedno sa zbirnim podacima o svim administrativnim sankcijama i drugim administrativnim mjerama koje je izrekla na temelju članka 48.f”;

Članak 46. briše se;

U članku 47. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Nadležna tijela iz članka 40. stavka 2. surađuju s ESMA-om za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.

2. Nadležna tijela iz članka 40. stavka 2. bez odgode dostavljaju ESMA-i sve podatke koji su joj potrebni za izvršavanje njezinih dužnosti u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010 [usporediti s izmjenama Uredbe o ESMA-i].”;

U glavi VI. umeće se sljedeće poglavlje 4.:

POGLAVLJE 4.

Ovlasti i nadležnost ESMA-e

Odjeljak 1.

Nadležnost i postupci

Članak 48.a

Izvršavanje ovlasti ESMA-e

Ovlasti dodijeljene ESMA-i, bilo kojem dužnosniku ESMA-e ili bilo kojoj drugoj osobi koju ESMA ovlasti u skladu s člancima od 48.b do 48.d ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja podataka ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 48.b

Zahtjev za informacije

1. ESMA može na temelju jednostavnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od sljedećih osoba da dostave sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih dužnosti u skladu s ovom Uredbom:

(a) osoba uključenih u pružanje ili doprinos ulaznih podataka referentnim vrijednostima iz članka 40.;

(b) subjekata koji primjenjuju referentne vrijednosti iz točke (a) i povezanih trećih strana;

(d) osoba koje su na neki drugi način blisko i bitno povezane s osobama iz točke (a).

2. U svakom jednostavnom zahtjevu za informacije iz stavka 1. navodi se:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrha tog zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(f) iznos globe koja se izriče u skladu s člankom 48.f ako su dostavljene informacije netočne ili neistinite.

3. Kada zahtijeva dostavu informacija u skladu sa stavkom 1. na temelju odluke, ESMA navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrhu tog zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) periodične novčane kazne predviđene člankom 48.g ako su dostavljene tražene informacije nepotpune;

(f) globu predviđenu člankom 48.g ako su odgovori na postavljena pitanja netočni ili neistiniti;

(g) pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru za žalbe ESMA-e i pravo na preispitivanje te odluke u postupku pred Sudom Europske unije („Sud”) u skladu s člancima [ex60. Žalbe ] i [ex61. Postupak pred Sudom…] Uredbe (EU) br. 1095/2010.

5. ESMA bez odgode šalje presliku jednostavnog zahtjeva ili svoje odluke nadležnom tijelu države članice u kojoj administrator ili nadzirani doprinositelj iz stavka 1. na koje se zahtjev za informacije odnosi imaju boravište ili poslovni nastan.

Članak 48.c

Opće istrage

1. Da bi mogla obavljati svoje dužnosti iz ove Uredbe, ESMA može provoditi potrebne istrage protiv osoba iz članka 48.b stavka 1. U tu svrhu, dužnosnici i ostale osobe koje ESMA ovlasti mogu:

(a) pregledavati svu evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale važne za obavljanje njihovih zadaća, neovisno o tome na kojem su mediju pohranjeni;

(b) izraditi ili pribaviti ovjerene preslike ili izvatke iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c) pozvati i tražiti od bilo koje od tih osoba ili njihovih predstavnika ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumente koji se odnose na predmet i svrhu nadzora te zabilježiti odgovore;

(d) obaviti razgovor sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja pristane na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e) zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti predočenjem pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode periodične novčane kazne predviđene člankom 48.g ako su tražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 48.b stavka 1. nepotpuni te globe predviđene člankom 48.f ako su odgovori na pitanja postavljena tim osobama netočni ili neistiniti.

3. Osobe iz članka 48.b stavka 1. dužne su se podvrgnuti istragama koje se pokreću na temelju ESMA-ine odluke. U odluci se navode predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 48.g, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

6. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje ili zahtjev za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 5. točke (e), to tijelo provjerava :

(a) je li odluka iz stavka 3. autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se poduzimaju proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna pojašnjenja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do povrede ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu. Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u članku 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 48.d

Izravni nadzor

1. Da bi mogla obavljati svoje dužnosti iz ove Uredbe, ESMA može provoditi izravni nadzor u svim poslovnim prostorima osoba iz članka 48.b stavka 1.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora mogu ulaziti u sve poslovne prostore osoba na koje se primjenjuje ESMA-ina odluka o istrazi i imaju sve ovlasti utvrđene u članku 48.c stavku 1. Ovlašteni su za pečaćenje svih poslovnih prostora te poslovnih knjiga i evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.

5. Osobe iz članka 48.b stavka 1. podliježu izravnom nadzoru naloženom ESMA-inom odlukom. U toj se odluci navode predmet i svrha nadzora, datum njegova početka te periodične novčane kazne predviđene člankom 48.g, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

6. Dužnosnici nadležnog tijela države članice u kojoj se treba provesti nadzor, kao i osobe koje je nadležno tijelo države članice u kojoj se treba provesti nadzor ovlastilo ili imenovalo, na zahtjev ESMA-e aktivno pomažu dužnosnicima i drugim osobama koje ESMA ovlasti. Dužnosnici tog nadležnog tijela mogu na zahtjev sudjelovati i u izravnom nadzoru.

7. ESMA može od nadležnih tijela zatražiti da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 48.c stavkom 1. U tu svrhu, nadležna tijela imaju iste ovlasti kao i ESMA, kako je utvrđeno ovim člankom i člankom 48.c stavkom 1.

10. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili pružanja pomoći iz stavka 7., to tijelo provjerava :

(a) je li odluka ESMA-e iz stavka 4. autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se poduzimaju proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

ODJELJAK 2.

ADMINISTRATIVNE SANKCIJE I DRUGE MJERE

Članak 48.e

Nadzorne mjere ESMA-e

1. Ako u skladu s člankom 48.i stavkom 5. utvrdi da je osoba počinila neku od povreda navedenih u članku 48.f stavku 2., ESMA poduzima jednu ili više od sljedećih mjera:

(a) donosi odluku kojom se od osobe zahtijeva da prestane s postupanjem koje čini povredu;

(b) donosi odluku kojom se izriču globe u skladu s člankom 48.f;

2. ESMA pri poduzimanju mjera iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a) trajanje i učestalost povrede;

(b) je li povreda prouzročila ili olakšala financijsko kazneno djelo ili se na neki drugi način može povezati s takvim djelom ;

(d) stupanj odgovornosti osobe odgovorne za povredu;

(e) financijska snaga osobe odgovorne za povredu, na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(f) utjecaj povrede na interese malih ulagatelja;

(g) značaj ostvarene dobiti, gubitaka koje je osoba odgovorna za povredu izbjegla ili gubitaka koje su zbog povrede pretrpjele treće strane, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(h) razina suradnje osobe odgovorne za povredu s ESMA-om, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koje je ta osoba izbjegla;

(i) prethodne povrede koje je počinila osoba odgovorna za povredu;

(j) mjere koje je osoba odgovorna za povredu poduzela nakon povrede kako bi spriječila njezino ponavljanje.

Javno objavljivanje iz prvog podstavka uključuje sljedeće:

(a) izjavu kojom se potvrđuje pravo osobe odgovorne za povredu na podnošenje žalbe na odluku;

(b) ako je potrebno, izjavu kojom se potvrđuje da je žalba podnesena i da žalba ne odgađa izvršenje odluke;

(c) izjavu kojom se potvrđuje da ESMA-in Odbor za žalbe može odgoditi izvršenje osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 48.f

Globe

1. Ako u skladu s člankom 48.i stavkom 5. utvrdi da je bilo koja osoba s namjerom ili iz nemara počinila jednu ili više od povreda navedenih u stavku 2., ESMA donosi odluku kojom izriče globu u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

Smatra se da je povreda počinjena s namjerom ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da je osoba djelovala s namjerom počinjenja povrede.

2. Popis povreda iz stavka 1. jest sljedeći: povrede članaka od 4. do 16., članka 21., članaka od 23. do 29. i članka 34. Uredbe (EU) 2016/1011.

3. Maksimalni iznos globe iz stavka 1. jednak je:

(67)i. 1 000 000 EUR u slučaju pravne osobe odnosno odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 30. lipnja 2016. u državama članicama čija valuta nije euro, ili 10 % ukupnog godišnjeg prometa te pravne osobe u skladu s posljednjim raspoloživim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo, ovisno o tome koji je iznos veći;

(68)ii. 500 000 EUR u slučaju fizičke osobe odnosno odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 30. lipnja 2016. u državama članicama čija valuta nije euro.

Neovisno o prvom podstavku, maksimalni iznos globe za povrede članka 11. stavka 1. točke (d) ili članka 11. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/1011 u slučaju pravnih osoba jednak je 250 000 EUR odnosno odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 30. lipnja 2016. u državama članicama čija valuta nije euro, ili 2 % ukupnog godišnjeg prometa te pravne osobe u skladu s posljednjim raspoloživim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo, ovisno tome koji je iznos veći, te u slučaju fizičkih osoba jednak je 100 000 EUR odnosno odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 30. lipnja 2016. ili u državama članicama čija valuta nije euro.

Za potrebe točke i., ako je pravna osoba matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje mora sastaviti konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU, relevantni ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda prema mjerodavnom pravu Unije u području računovodstva, u skladu s posljednjim raspoloživim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva.

4. Pri utvrđivanju iznosa globe u skladu sa stavkom 1., ESMA uzima u obzir kriterije utvrđene u skladu s člankom 48.e stavkom 2.

5. Neovisno o stavku 4., ako je pravna osoba povredom izravno ili neizravno ostvarila financijsku korist, iznos globe mora biti najmanje jednak toj koristi.

6. Kada osoba djelovanjem ili nedjelovanjem počini više od jedne povrede iz članka 48.f stavka 2., primjenjuje se samo viši iznos globe izračunat u skladu sa stavkom 3. i odnosi se na jednu od tih povreda.

Članak 48.g

Periodične novčane kazne

1. ESMA odlukom izriče periodične novčane kazne kako bi primorala:

(a) osobu da prestane s postupanjem koje čini povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom [48.e stavkom 1. točkom (a)];

(b) osobe iz članka 48.b stavka 1.:

i.da dostave potpune informacije koje su zatražene na temelju odluke u skladu s člankom [48.b];

ii.da se podvrgnu istrazi i posebno da dostave potpunu evidenciju, podatke, postupke i druge potrebne materijale te da dopune i isprave ostale informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute odlukom na temelju članka [48.c];

iii.da se podvrgnu izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom [48.d].

2. Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan kašnjenja.

4. Periodična novčana kazna izriče se za razdoblje od najdulje šest mjeseci nakon datuma obavijesti o odluci ESMA-e. ESMA preispituje mjeru nakon isteka tog razdoblja.

Članak 48.h

Objavljivanje, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni

1. ESMA javno objavljuje svaku globu i svaku periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 48.f i 48.g, osim ako bi ta javna objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama. Ta objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu Uredbe (EZ) br. 45/2001.

2. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima [48.f] i [48.g] administrativne su prirode.

3. Ako odluči da neće izreći globe ili novčane kazne, ESMA o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i nadležna tijela predmetne države članice te obrazlaže svoju odluku.

4. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima [48.f] i [48.g] izvršive su.

Izvršenje se uređuje pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici ili trećoj zemlji u kojoj se izvršenje provodi.

5. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

ODJELJAK 3.

POSTUPCI I PREISPITIVANJE

Članak 48.i

Postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje globa

1. Ako pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom ESMA utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na jednu ili više povreda navedenih u članku 48.f stavku 2., ESMA interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani službenik ne sudjeluje niti je sudjelovao izravno ni neizravno u nadzoru referentnih vrijednosti na koje se odnosi povreda i svoje funkcije obavlja neovisno od ESMA-ina Odbora supervizora.

2. Istražitelj iz stavka 1. istražuje navodne povrede, uzima u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te dostavlja ESMA-inu Odboru supervizora cijeli spis sa svojim zaključcima.

3. Istražitelj je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zahtijevati informacije u skladu s člankom 48.b te provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 48.c i 48.d.

4. Istražitelj pri obavljanju tih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je ESMA prikupila tijekom svojih aktivnosti nadzora.

6. Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istrage.

8. ESMA na temelju spisa sa zaključcima istražitelja i na zahtjev uključenih osoba nakon njihova očitovanja u skladu s člankom [48.j] utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više povreda navedenih u članku 48.f stavku 1. te ako jesu poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 48.e i izriče globu u skladu s člankom [48.f].

9. Istražitelj ne sudjeluje u raspravama ESMA-ina Odbora supervizora niti na koji drugi način intervenira u postupak odlučivanja ESMA-ina Odbora supervizora.

10. Komisija u skladu s člankom 49. donosi delegirane akte kojima se određuju postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje globe ili periodične novčane kazne, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa, te o naplati globe ili periodične novčane kazne, kao i rokovi zastare za izricanje i izvršenje globa i periodičnih novčanih kazni.

11. Ako u obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, ESMA ustanovi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje bi mogle upućivati na kazneno djelo, ESMA dostavlja te predmete relevantnim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Nadalje, ESMA ne izriče globu ili periodičnu novčanu kaznu u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.

Članak 48.j

Saslušanje osoba koje su predmet istrage

1. ESMA prije donošenja odluke u skladu s člancima 48.f, 48.g i 48.e daje osobama koje su predmet postupka priliku za očitovanje o zaključcima koji su o njoj doneseni. ESMA temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se osobe koje su predmet postupka mogle očitovati.

2. Prvi se podstavak ne primjenjuje ako su potrebne hitne mjere u skladu s člankom 48.e kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dati predmetnim osobama mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

3. U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istrage. Te osobe imaju pravo pristupa ESMA-inu spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili ESMA-ine interne pripremne dokumente.

Članak 48.k

Preispitivanje u postupku pred Sudom

ODJELJAK 4.

NAKNADE I DELEGIRANJE

Članak 48.l

Naknade za nadzor

1. ESMA zaračunava naknade administratorima u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 3. Te naknade u potpunosti pokrivaju potrebne izdatke ESMA-e povezane s nadzorom administratora i nadoknade svih troškova koje nadležna tijela mogu imati u obavljanju zadaća u skladu s ovom Uredbom, a posebno kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 48.m.

2. Iznos pojedinačne naknade zaračunane administratoru pokriva sve ESMA-ine administrativne troškove njezinih aktivnosti nadzora. Iznos je proporcionalan prometu administratora.

3. Komisija u skladu s člankom 49. donosi delegirane akte kojima se određuje vrsta naknada, slučajevi u kojima se zaračunavaju naknade, iznos naknada i način njihova plaćanja.

Članak 48.m

Delegiranje zadaća nadležnim tijelima od strane ESMA-e

1. Kada je to potrebno za pravilno obavljanje nadzorne zadaće, ESMA može u skladu sa smjernicama koje izdaje u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 delegirati određene nadzorne zadaće nadležnom tijelu države članice. Te specifične nadzorne zadaće mogu, posebno, uključivati ovlaštenje za slanje zahtjeva za informacije u skladu s člankom 48.b i za provođenje istraga i izravnih nadzora u skladu s člankom 48.c i člankom 48.d.

Odstupajući od prvog podstavka, odobrenje ključnih referentnih vrijednosti ne delegira se.

2. Prije delegiranja neke zadaće u skladu sa stavkom 1. ESMA se savjetuje s relevantnim nadležnim tijelom o:

(a) opsegu zadaće koja se delegira;

(b) rokovima za obavljanje te zadaće; i

3. ESMA nadležnom tijelu nadoknađuje troškove obavljanja delegiranih zadaća u skladu s uredbom o naknadama koju Komisija donosi na temelju članka 48.l stavka 3.

4. ESMA u primjerenim vremenskim razmacima preispituje svako delegiranje u skladu sa stavkom 1. Delegiranje se može opozvati u bilo kojem trenutku.

5. Delegiranje zadaća ne utječe na ESMA-inu odgovornost niti ograničava njezin kapacitet za provedbu i praćenje delegirane aktivnosti.”

Članak 48.o

Prijelazne mjere koje se odnose na ESMA-u

1. Sve nadležnosti i dužnosti koje se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s administratorima iz članka 40. stavka 1. koje su dodijeljene nadležnim tijelima prestaju [Ured za publikacije: unijeti datum 36 mjeseci nakon stupanja na snagu]. Te nadležnosti i dužnosti na isti datum preuzima ESMA.

2. Sve spise i radne dokumente koji se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s administratorima iz članka 40. stavka 1., uključujući sva ispitivanja i provedbene postupke koji su u tijeku, preuzima ESMA na datum iz stavka 1.

Međutim, na ESMA-u se ne prenose zahtjevi za odobrenje ključne referentne vrijednosti koje podnose administratori, zahtjevi za priznavanje u skladu s člankom 32. i zahtjevi za odobrenje prihvaćanja u skladu s člankom 33. koje su nadležna tijela zaprimila prije [Ured za publikacije: unijeti datum 34 mjeseca nakon stupanja na snagu], a odluku o odobrenju ili odbijanju odobrenja, priznanja ili odobrenja prihvaćanja donosi relevantno nadležno tijelo.

5. Svako odobrenje ključne referentne vrijednosti administratora, priznanja iz članka 32. i odobrenja prihvaćanja iz članka 33. koje je izdalo nadležno tijelo iz stavka 1. valjana su i nakon prijenosa nadležnosti na ESMA-u.”;

Članak 53. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 53.

Provjere ESMA-e

ESMA ima ovlast zatražiti sve dokumentirane dokaze od nadležnog tijela za bilo koju odluku donesenu u skladu s člankom 51. stavkom 2. prvim podstavkom i člankom 25. stavkom 3. te za sve mjere poduzete za provedbu članka 24. stavka 1.”.

Članak 9.

Izmjene Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu

Uredba (EU) 2017/1129 mijenja se kako slijedi:

(1)Članak 2. mijenja se kako slijedi:

točka iii. u definiciji „matična država članica” pod slovom (m) briše se.

umeću se sljedeće definicije:

„(za) „društva za nekretnine” znači društvo čije se glavne djelatnosti odnose na ekonomske djelatnosti navedene u području L Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća*.

(zb) „društva za iskorištavanje rudnih bogatstava” znači društvo čije se glavne djelatnosti odnose na ekonomske djelatnosti navedene u području B odjeljcima od 05 do 08 Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006.

(zc) „društva koja se temelje na znanstvenim istraživanjima” znači društvo čije se glavne djelatnosti odnose na ekonomske djelatnosti navedene u području M odjeljku 72 grupi 72.1 Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006.

(zd) „brodarska društva” znači društvo čije se glavne djelatnosti odnose na ekonomske djelatnosti navedene u području H odjeljku 50 Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006.

* Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima, SL L 393, 30.12.2006., str.1.”;

U članku 4. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Takav dobrovoljno sastavljeni prospekt koji je odobrilo nadležno tijelo matične države članice, kako je određeno u skladu s člankom 2. točkom (m), ili ESMA u skladu s člankom 31.a, uključuje sva prava i obveze predviđene za prospekt koji se zahtijeva na temelju ove Uredbe te se na njega primjenjuju sve odredbe ove Uredbe pod nadzorom tog nadležnog tijela.” ;

U članku 20. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Na zahtjev izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, nadležno tijelo matične države članice može prenijeti odobrenje prospekta nadležnom tijelu druge države članice, pod uvjetom da to nadležno tijelo na to pristane, osim ako ESMA preuzme ulogu nadležnog tijela matične države članice u skladu s člankom 31.a, i da o tome prethodno obavijesti ESMA-u. Nadležno tijelo matične države članice dostavlja u elektroničkom obliku podnesenu dokumentaciju, uz svoju odluku o odobrenju prijenosa, nadležnom tijelu druge države članice na dan odluke. O tom se dostavljanju obavješćuje izdavatelja, ponuditelja ili osobu koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu u roku od tri radna dana od datuma odluke nadležnog tijela matične države članice. Rokovi utvrđeni u stavku 2. prvom podstavku i stavku 3. primjenjuju se od datuma donošenja odluke nadležnog tijela matične države članice. Članak 28. stavak 4. Uredbe (EU) br. 1095/2010 ne primjenjuje se na prijenos odobrenja prospekta u skladu s ovim stavkom. Nakon dovršetka prijenosa odobrenja nadležno tijelo kojem je preneseno odobrenje prospekta smatra se nadležnim tijelom matične države članice za taj prospekt za potrebe ove Uredbe.”;

Članak 22. mijenja se kako slijedi:

umeće se sljedeći stavak 6.a:

„6.a Odstupajući od stavka 6., ESMA ima ovlast kontrolirati usklađenost aktivnosti oglašavanja sa zahtjevima iz stavaka od 2. do 4. u svakoj državi članici domaćinu u kojoj se oglasi distribuiraju, u svim sljedećim slučajevima:

(a) ako je ESMA nadležno tijelo u skladu s člankom 31.a.;

(b) za svaki prospekt sastavljen u skladu sa zakonodavstvom treće zemlje koji se upotrebljava u Uniji u skladu s člankom 29.

Ne dovodeći u pitanje članak 32. stavak 1., provjera oglasâ koju provodi ESMA nije preduvjet za javnu ponudu vrijednosnih papira ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu u bilo kojoj državi članici domaćinu.

ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje nadležno tijelo relevantne države članice domaćina o primjeni svih nadzornih i istražnih ovlasti iz članka 32. u pogledu izvršenja ovog članka.

Na zahtjev nadležnog tijela države članice ESMA provodi kontrolu iz prvog podstavka nad svim oglasima koji se distribuiraju u njezinoj jurisdikciji u vezi sa svim, ili nekim kategorijama prospekata koje je ESMA odobrila u skladu s člankom 31.a. ESMA objavljuje i redovito ažurira popis država članica za koje provodi takve kontrole i kategorije predmetnih prospekata. .”;

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Nadležna tijela država članica domaćina i ESMA mogu zaračunati samo naknade koje su povezane s obavljanjem njihovih nadzornih zadaća u skladu s ovim člankom. Iznos naknada objavljuje se na internetskim stranicama nadležnih tijela i ESMA-e. Naknade moraju biti nediskriminirajuće, razumne i proporcionalne nadzornoj zadaći. Nadležna tijela država članica domaćina i ESMA ne smiju nametnuti nikakve zahtjeve ili administrativne postupke povrh onih potrebnih za izvršavanje svojih nadzornih zadaća u skladu s ovim člankom.”

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Odstupajući od stavaka 6. i 6.a bilo koja dva nadležna tijela, uključujući ESMA-u ako je primjenjivo, mogu sklopiti sporazum prema kojemu, za potrebe kontroliranja usklađenosti aktivnosti oglašavanja u prekograničnim situacijama ili situacijama u kojima se primjenjuje stavak 6.a, nadležno tijelo matične države članice ili nadležno tijelo države članice domaćina ako se primjenjuje stavak 6.a kontrolira tu usklađenost. Obavijest o svakom takvom sporazumu dostavlja se ESMA-i, osim ako je ESMA potpisnik sporazuma u svojstvu nadležnog tijela države članice domaćina u skladu s člankom 31.a. ESMA objavljuje i redovito ažurira popis takvih sporazuma.”;

Članak 25. mijenja se kako slijedi:

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ako konačni uvjeti osnovnog prospekta nisu uključeni u osnovni prospekt ili dopunu, nadležno tijelo matične države članice priopćuje ih ESMA-i u elektroničkom obliku, čim je to praktično moguće nakon što su mu podneseni, te nadležnom tijelu jedne ili više država članica domaćina ako je o osnovnom prospektu prethodno dostavljena obavijest.”

umeće se sljedeći stavak 6.a:

„6.a Za sve prospekte koje je sastavio izdavatelj iz treće zemlje u skladu s člankom 29., potvrda o odobrenju iz ovog članka zamjenjuje se potvrdom o podnošenju.”;

U članku 27. umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Odstupajući od stavaka 1., 2. i 3., ako je ESMA nadležno tijelo u skladu s člankom 31.a, prospekt se sastavlja na jeziku koji su prihvatila nadležna tijela svake države članice domaćina ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u području međunarodnih financija, prema izboru izdavatelja, ponuditelja, ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu.

Nadležno tijelo svake države članice domaćina zahtijeva da sažetak iz članka 7. bude dostupan na njezinu službenom jeziku ili na najmanje jednom od njezinih službenih jezika, ili na nekom drugom jeziku koji je prihvatilo nadležno tijelo te države članice, ali ne zahtijeva prijevod nijednog drugog dijela prospekta.”;

Članak 28. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 28.

Javna ponuda vrijednosnih papira ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu putem prospekta sastavljenog u skladu s ovom Uredbom

Ako izdavatelj iz treće zemlje namjerava putem prospekta sastavljenog u skladu s ovom Uredbom javno ponuditi vrijednosne papire u Uniji ili zatražiti uvrštenje vrijednosnih papira za trgovanje na uređenom tržištu uspostavljenom u Uniji, njegov prospekt u skladu s člankom 20. mora odobriti ESMA.

Nakon što je odobren u skladu s prvim podstavkom, prospekt uključuje sva prava i obveze koji su ovom Uredbom predviđeni za prospekte te se na taj prospekt i izdavatelja iz treće zemlje primjenjuju sve odredbe ove Uredbe pod nadzorom ESMA-e.”;

Članak 29. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 29.

Javna ponuda vrijednosnih papira ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu putem prospekta sastavljenog u skladu sa zakonodavstvom treće zemlje

1. Izdavatelj iz treće zemlje može javno ponuditi vrijednosne papire u Uniji ili zatražiti uvrštenje vrijednosnih papira za trgovanje na uređenom tržištu u Uniji nakon prethodne objave prospekta koji je sastavljen i odobren u skladu s nacionalnim zakonodavstvom izdavatelja iz treće zemlje i na koji se primjenjuje nacionalno zakonodavstvo izdavatelja iz treće zemlje, pod sljedećim uvjetima:

(a) Komisija je donijela provedbenu odluku u skladu sa stavkom 3.;

(b) izdavatelj iz treće zemlje podnio je prospekt ESMA-i;

(c) izdavatelj iz treće zemlje dostavio je pisanu potvrdu da je prospekt odobrilo nadzorno tijelo treće zemlje te je dostavio podatke za kontakt tog tijela;

(d) prospekt ispunjava zahtjeve u pogledu jezika iz članka 27.;

(e) svi oglasi koje u Uniji distribuira izdavatelj iz treće zemlje u vezi s ponudom ili uvrštenjem za trgovanje u skladu su sa zahtjevima iz članka 22. stavaka od 2. do 5.;

(f) ESMA je u skladu s člankom 30. sklopila aranžmane o suradnji s relevantnim nadzornim tijelima izdavatelja iz treće zemlje.

Upućivanje na „nadležno tijelo matične države članice” u ovoj Uredbi tumači se kao upućivanje na ESMA-u u vezi sa svim odredbama koje se primjenjuju na prospekte iz ovog stavka.

2. Zahtjevi navedeni u člancima 24. i 25. primjenjuju se na prospekt sastavljen u skladu sa zakonodavstvom treće zemlje ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1.

3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 44. kako bi se ova Uredba dopunila utvrđivanjem općih kriterija istovjetnosti, na temelju zahtjeva utvrđenih u člancima 6., 7., 11., 12. 13. i u poglavlju IV. ove Uredbe.

Na temelju kriterija utvrđenih u tim delegiranim aktima, Komisija može donijeti provedbenu odluku u kojoj se navodi da pravni i nadzorni sustavi treće zemlje osiguravaju da su prospekti sastavljeni u skladu s nacionalnim zakonodavstvom te treće zemlje u skladu s pravno obvezujućim zahtjevima koji imaju istovjetni regulatorni učinak kao i zahtjevi iz ove Uredbe. Takva se provedbena odluka donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 45. stavka 2.

Komisija može uvjetovati primjenu provedbene odluke time da treća zemlja djelotvorno i kontinuirano ispunjava sve zahtjeve utvrđene u toj provedbenoj odluci te da ESMA djelotvorno izvršava svoje dužnosti u pogledu praćenja iz članka 33. stavka 2.a Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

Članak 30. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Za potrebe članka 29. i, ako se smatra potrebnim za potrebe članka 28., ESMA sklapa aranžmane o suradnji s nadzornim tijelima trećih zemalja o razmjeni informacija s nadzornim tijelima u trećim zemljama i izvršenju obveza koje proizlaze iz ove Uredbe u trećim zemljama. Tim se aranžmanima o suradnji osigurava najmanje učinkovita razmjena informacija kojom se ESMA-i omogućuje obavljanje svojih dužnosti u okviru ove Uredbe.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je treća zemlja na popisu jurisdikcija čije nacionalne politike sprečavanja pranja novca i politike borbe protiv financiranja terorizma imaju strateške nedostatke koji predstavljaju značajnu prijetnju financijskom sustavu Unije, kako je navedeno u delegiranom aktu na snazi koji je Komisija donijela na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća*, ESMA ne smije sklapati aranžmane o suradnji s nadzornim tijelima te treće zemlje.

ESMA obavješćuje sva nadležna tijela imenovana u skladu s člankom 31. stavkom 1. o svakom aranžmanu o suradnji sklopljenom u skladu s prvim podstavkom.

* Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).”;

stavak 2. briše se;

stavak 3. postaje stavak 2. i zamjenjuje se sljedećim:

„2. ESMA sklapa aranžmane o suradnji u pogledu razmjene informacija s nadzornim tijelima trećih zemalja samo ako otkrivene informacije podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je najmanje istovjetna onoj iz članka 35.”;

stavak 4. briše se;

U poglavlju VII. umeću se sljedeći članci 31.a i 31.b:

„Članak 31.a

Nadzor ESMA-e nad određenim vrstama prospekata

Kad je riječ o sljedećim prospektima, uključujući sve njihove dopune, ESMA je nadležno tijelo u pogledu provjere i odobrenja tih prospekata kako je određeno u članku 20. te u pogledu obavješćivanja nadležnih tijela država članica domaćina kako je određeno u članku 25.:

(a) prospekti koje su sastavili bilo koji pravni subjekt ili osoba osnovani u Uniji i koji se odnose na uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu nevlasničkih vrijednosnih papira kojima će se trgovati samo na uređenom tržištu, ili na nekom njegovu specifičnom segmentu, kojem radi trgovanja takvim vrijednosnim papirima mogu pristupiti samo kvalificirani ulagatelji;

(b) prospekti koje su sastavili bilo koji pravni subjekt ili osoba osnovani u Uniji i koji se odnose na vrijednosne papire osigurane imovinom;

i. društva za nekretnine;

ii. društva za iskorištavanje rudnih bogatstava;

iii. društva koja se temelje na znanstvenim istraživanjima;

iv. brodarska društva.

(d) prospekti koje su sastavili izdavatelji iz trećih zemalja u skladu s člankom 28. ove Uredbe.

Upućivanja na „nadležno tijelo matične države članice” u ovoj Uredbi tumače se kao upućivanja na ESMA-u u vezi sa svim odredbama koje se primjenjuju na prospekte navedene u prvom podstavku.”;

umeće se novi članak 34.b:

„Članak 31.b

Prijelazne mjere koje se odnose na ESMA-u

1. Prospekte navedene u članku 31.a koji su podneseni nadležnom tijelu na odobrenje prije [UP: unijeti datum 36 mjeseci nakon stupanja na snagu] i dalje nadzire to nadležno tijelo do isteka njihove valjanosti, uključujući ako je primjenjivo i u vezi sa svim njihovim dopunama i konačnim uvjetima.

Odobrenje koje je nadležno tijelo izdalo za te prospekte prije [UP: unijeti datum 36 mjeseci nakon stupanja na snagu] valjano je i nakon prijenosa nadležnosti na ESMA-u iz stavka 2.

Nadzor nad tim prospektima, uključujući ako je primjenjivo u vezi sa svim njihovim dopunama i konačnim uvjetima, i dalje podliježe pravilima koja se primjenjuju u trenutku njihova podnošenja nadležnom tijelu.

2. Sve nadležnosti i dužnosti koje se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s prospektima iz članka 31.a i podnesenima za odobrenje od [UP: unijeti datum 36 mjeseci nakon stupanja na snagu] preuzima ESMA

.”

Članak 32. mijenja se kako slijedi:

uvodna rečenica stavka 1. prvog podstavka zamjenjuje se sljedećim:

„1. Da bi mogli obavljati svoje dužnosti iz ove Uredbe, nadležna tijela i ESMA imaju, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, barem sljedeće nadzorne i istražne ovlasti:”;

stavak 1. prvi podstavak točka (j) zamjenjuje se sljedećim:

„(j) suspendirati provjeru prospekta koji je podnesen na odobrenje ili suspendirati ili ograničiti javnu ponudu vrijednosnih papira ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu ako ESMA ili nadležno tijelo izvršava svoju ovlast uvođenja zabrane ili ograničenja u skladu s člankom 40. ili člankom 42. Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, sve dok ta zabrana ili ograničenje ne prestanu postojati;”;

stavak 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Kad je to potrebno prema nacionalnom pravu, nadležno tijelo ili ESMA mogu od relevantnog sudskog tijela zatražiti da donese odluku o upotrebi ovlasti iz prvog podstavka.”;

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadležna tijela i ESMA izvršavaju svoje funkcije i ovlasti iz stavka 1. na bilo koji od sljedećih načina:

(a) izravno;

(b) u suradnji s drugim tijelima ili ESMA-om;

(d) podnošenjem zahtjeva nadležnim sudskim tijelima.”

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Smatra se da osoba koja u skladu s ovom Uredbom nadležnom tijelu ili ESMA-i stavi informacije na raspolaganje ne krši nikakvo ograničenje u vezi s objavljivanjem informacija koje je predviđeno ugovorom ili bilo kojim zakonom ili drugim propisom te ni na koji način nije odgovorna za takvo obavješćivanje.”;

Članak 35. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„2. Obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se na sve osobe koje rade ili su radile za nadležno tijelo, ESMA-u ili na svaku treću stranu kojoj su nadležno tijelo ili ESMA delegirali svoje ovlasti. Informacije koje podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne ne smiju se otkriti drugoj osobi ili tijelu, osim na temelju odredaba utvrđenih pravom Unije ili nacionalnim pravom.”;

U članku 38. stavku 1. posljednji podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice do 21. srpnja 2019. podrobno obavješćuju Komisiju i ESMA-u o pravilima iz prvog i drugog podstavka. One bez odgode obavješćuju Komisiju i ESMA-u o svim naknadnim izmjenama tih pravila.”;

Umeće se sljedeće poglavlje:

„POGLAVLJE VIII.A

OVLASTI I NADLEŽNOSTI ESMA-e

ODJELJAK 1.

NADLEŽNOSTI I POSTUPCI

Članak 43.a

Izvršavanje ovlasti ESMA-e

Ovlasti dodijeljene ESMA-i, bilo kojem dužnosniku ESMA-e ili bilo kojoj drugoj osobi koju ESMA ovlasti u skladu s člancima od 43.b do 43.d ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 43.b

Zahtjev za informacije

1. ESMA može na temelju jednostavnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od sljedećih osoba da dostave sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih dužnosti u skladu s ovom Uredbom:

(a) izdavatelja, ponuditelja ili osoba koje traže uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu i osoba koje ih kontroliraju ili koje oni kontroliraju;

(b) upravitelja osoba iz točke (a);

(d) financijskih posrednika kojima su osobe iz točke (a) povjerile provedbu javne ponude vrijednosnih papira ili traženje uvrštenja za trgovanje na uređenom tržištu.

(e) jamca javno ponuđenih vrijednosnih papira ili onih koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu.

2. U svakom jednostavnom zahtjevu za informacije iz stavka 1. navodi se:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrha zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(f) iznos globe koja se izriče u skladu s člankom 43.f ako su dostavljene informacije netočne ili neistinite.

3. Kada zahtijeva dostavu informacija na temelju odluke iz stavka 1., ESMA navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrhu zahtjeva;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) periodične novčane kazne predviđene člankom 43.g ako su dostavljene tražene informacije nepotpune;

(f) globu predviđenu člankom 43.f ako su odgovori na postavljena pitanja netočni ili neistiniti;

Članak 43.c

Opće istrage

1. Da bi mogla obavljati svoje dužnosti na temelju ove Uredbe, ESMA može provoditi potrebne istrage protiv osoba iz članka 43.b stavka 1. U tu svrhu dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti mogu:

(a) pregledavati svu evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale važne za obavljanje svojih zadaća, neovisno o tome na kojem su mediju pohranjeni;

(b) izraditi ili pribaviti ovjerene preslike ili izvatke iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c) pozvati i tražiti od osoba iz članka 43.b stavka 1. ili njihovih predstavnika ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumente koji se odnose na predmet i svrhu nadzora te zabilježiti odgovore;

(d) obaviti razgovor sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja pristane na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e) zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti predočenjem pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode i periodične novčane kazne predviđene člankom 43.g ako zatražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 43.b stavka 1. nisu dostavljeni ili su nepotpuni te globe iz članka 43.f ako su odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 43.b stavka 1. netočni ili neistiniti.

3. Osobe iz članka 43.b stavka 1. dužne su se podvrgnuti istragama koje se pokreću na temelju ESMA-ine odluke. U odluci se navode predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 43.g, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

3. Pravodobno prije istrage iz stavka 1., ESMA o istrazi i identitetu ovlaštenih osoba obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj će se istraga provoditi. Na zahtjev ESMA-e dužnosnici predmetnog nadležnog tijela pomažu tim ovlaštenim osobama u obavljanju njihovih dužnosti. Dužnosnici predmetnog nadležnog tijela mogu na zahtjev sudjelovati u istragama.

6. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje zahtjeva za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e), to tijelo provjerava:

(a) je li odluka iz stavka 3. koju je donijela ESMA autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se poduzimaju proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do kršenja ove Uredbe, ozbiljnosti kršenja na koje se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inom spisu. Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u članku 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 43.d

Izravni nadzor

1. Da bi mogla obavljati svoje dužnosti iz ove Uredbe, ESMA može provoditi izravni nadzor u svim poslovnim prostorima osoba iz članka 43.b stavka 1.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora mogu ulaziti u sve poslovne prostore osoba na koje se primjenjuje ESMA-ina odluka o istrazi i imaju sve ovlasti utvrđene u članku 43.c stavku 1. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora te poslovnih knjiga i evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.

5. Osobe iz članka 43.b stavka 1. podliježu izravnom nadzoru naloženom ESMA-inom odlukom. U odluci se navode predmet i svrha nadzora, datum njegova početka te periodične novčane kazne predviđene člankom 43.g, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

6. Dužnosnici nadležnog tijela države članice u kojoj će se nadzor provoditi, kao i osobe koje je nadležno tijelo države članice u kojoj će se nadzor provoditi ovlastilo ili imenovalo, na zahtjev ESMA-e aktivno pomažu dužnosnicima ESMA-e i drugim osobama koje ESMA ovlasti. Dužnosnici tog nadležnog tijela mogu na zahtjev sudjelovati i u izravnom nadzoru.

7. ESMA može od nadležnih tijela zatražiti da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 43.c stavkom 1. U tu svrhu, nadležna tijela imaju iste ovlasti kao i ESMA kako je utvrđeno ovim člankom i člankom 43.c stavkom 1.

9. Ako je u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom za provođenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili za pružanje pomoći iz stavka 7. potrebno odobrenje nacionalnog pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za takvo odobrenje. Zahtjev za takvo odobrenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

10. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili pružanja pomoći iz stavka 7., to tijelo provjerava:

(a) je li ESMA-ina odluka iz stavka 4. autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se poduzimaju proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do kršenja ove Uredbe, ozbiljnosti kršenja na koje se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu . Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u članku 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

ODJELJAK 2.

ADMINISTRATIVNE SANKCIJE I DRUGE MJERE

„Članak 43.e

Nadzorne mjere ESMA-e

1. Ako u skladu s člankom 43.i stavkom 5. utvrdi da je osoba počinila neko od kršenja iz članka 38. stavka 1. točke (a), ESMA poduzima jednu ili više od sljedećih mjera:

(a) donosi odluku kojom se od osobe zahtijeva da prestane s postupanjem koje čini kršenje;

(b) donosi odluku kojom se izriču globe u skladu s člankom 43.f;

2. ESMA pri poduzimanju mjera iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost kršenja, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a) trajanje i učestalost kršenja;

(b) je li kršenje prouzročilo ili olakšala financijsko kazneno djelo ili se na neki drugi način može povezati s takvim djelom;

(d) stupanj odgovornosti osobe odgovorne za kršenje;

(e) financijska snaga osobe odgovorne za kršenje, na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(f) utjecaj kršenja na interese malih ulagatelja;

(g) značaj ostvarene dobiti, gubitaka koje je osoba odgovorna za kršenje izbjegla ili gubitaka koje su zbog kršenja pretrpjele treće strane, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(h) razina suradnje osobe odgovorne za kršenje s ESMA-om, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koji je ta osoba izbjegla;

(i) prethodna kršenja koja je počinila osoba odgovorna za kršenje;

(j) mjere koje je osoba odgovorna za kršenje poduzela nakon kršenja kako bi spriječila njegovo ponavljanje.

3. ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje osobu odgovornu za kršenje o svim mjerama poduzetima u skladu sa stavkom 1. i dostavlja ih nadležnim tijelima države članice i Komisiji. ESMA objavljuje sve takve mjere na svojim internetskim stranicama u roku od 10 radnih dana od dana donošenja mjere.

Javno objavljivanje iz prvog podstavka uključuje sljedeće:

(a) izjavu kojom se potvrđuje pravo osobe odgovorne za kršenje na podnošenje žalbe na odluku;

(b) ako je potrebno, izjavu kojom se potvrđuje da je podnesena žalba i da takva žalba ne odgađa izvršenje odluke;

(c) izjavu kojom se potvrđuje da ESMA-in Odbor za žalbe može odgoditi izvršenje osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010

Članak 43.f

Globe

1. Ako u skladu s člankom 43.i stavkom 5. utvrdi da je bilo koja osoba s namjerom ili iz nemara počinila jedno ili više kršenja navedenih u članku 38. stavku 1. točki (a), ESMA donosi odluku kojom izriče globu u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Smatra se da je kršenje počinjeno s namjerom ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da je osoba djelovala s namjerom počinjenja kršenja.

2. Maksimalni iznos globe iz stavka 1. jednak je:

i. 10 000 000 EUR u slučaju pravne osobe odnosno odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 20. srpnja 2017. u državama članicama čija valuta nije euro ili 6 % ukupnog godišnjeg prometa te pravne osobe u skladu s posljednjim raspoloživim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo.

ii. 1 400 000 EUR u slučaju fizičke osobe odnosno odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 20. srpnja 2017. u državama članicama čija valuta nije euro.

3. Pri utvrđivanju iznosa globe u skladu sa stavkom 1., ESMA uzima u obzir kriterije utvrđene u skladu s člankom 43.e stavkom 2.

4. Neovisno o stavku 3., ako je pravna osoba kršenjem izravno ili neizravno ostvarila financijsku korist, iznos globe mora biti najmanje jednak toj koristi.

5. Kada osoba djelovanjem ili nedjelovanjem počini više od jednog kršenja iz članka 38. stavka 1. točke (a), primjenjuje se samo viši iznos globe izračunat u skladu sa stavkom 3. i odnosi se na jedno od tih kršenja.

Članak 43.g

Periodične novčane kazne

1. ESMA odlukom izriče periodične novčane kazne kako bi prisilila:

(a) osobu da prestane s postupanjem koje čini kršenje u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 43.e stavkom 1. točkom (a);

(b) osobu iz članka 43.b stavka 1.:

i. da dostavi potpune informacije koje su zatražene na temelju odluke u skladu s člankom 43.b;

ii. da se podvrgne istrazi i posebno da dostavi potpunu evidenciju, podatke, postupke i druge potrebne materijale te da dopuni i ispravi ostale informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute odlukom na temelju članka 43.c;

iii. da se podvrgne izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom 43.d.

2. Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan kašnjenja.

4. Periodična novčana kazna izriče se za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon datuma obavijesti o odluci ESMA-e. ESMA preispituje mjeru nakon isteka tog razdoblja.

Članak 43.h

Objavljivanje, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni

1. ESMA javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 43.f i 43.g, osim ako bi ta javna objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama.

2. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 43.f i 43.g administrativne su prirode.

3. Ako odluči da neće izreći globe ili novčane kazne, ESMA o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i nadležna tijela predmetne države članice te obrazlaže svoju odluku.

4. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 43.f i 43.g izvršive su.

Izvršenje se uređuje pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici ili trećoj zemlji u kojoj se izvršenje provodi.

5. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

ODJELJAK 3.

POSTUPCI I PREISPITIVANJE

Članak 43.i

Postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje globa

1. Ako pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom ESMA utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na jedno ili više kršenja iz članka 38. stavka 1. točke (a), ESMA interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani službenik ne sudjeluje niti je sudjelovao izravno ni neizravno u odobrenju prospekta na koji se odnosi kršenje i svoje funkcije obavlja neovisno od ESMA-ina Odbora supervizora.

2. Istražitelj iz stavka 1. istražuje navodna kršenja, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te dostavlja ESMA-inu Odboru supervizora cijeli spis sa svojim zaključcima.

3. Istražitelj je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zahtijevati informacije u skladu s člankom 43.b te provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 43.c i 43.d.

4. Istražitelj pri obavljanju svojih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je ESMA prikupila tijekom svojih aktivnosti nadzora.

6. Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istrage.

8. ESMA na temelju spisa sa zaključcima istražitelja i na zahtjev osoba koje su predmet istrage nakon očitovanja u skladu s člankom 43.j utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jedno ili više kršenja navedenih u članku 38. stavku 1. točki (a) te ako jesu poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 43.e i izriče globu u skladu s člankom 43.f.

9. Istražitelj ne sudjeluje u raspravama ESMA-ina Odbora supervizora niti na koji drugi način intervenira u postupak odlučivanja ESMA-ina Odbora supervizora.

10. Komisija u skladu s člankom 44. donosi delegirane akte kojima se određuju postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje globe ili periodične novčane kazne, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa, te o naplati globe ili periodične novčane kazne, kao i rokovi zastare za izricanje i izvršenje globa i periodičnih novčanih kazni.

Članak 43.j

Saslušanje osoba koje su predmet istraga

1. ESMA prije donošenja odluke u skladu s člancima 43.e, 43.f i 43.g daje osobama koje su predmet istraga priliku za očitovanje o zaključcima koji su o njoj doneseni. ESMA temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se osobe koje su predmet istraga mogle očitovati.

Prvi se podstavak ne primjenjuje ako su potrebne hitne mjere u skladu s člankom 43.e kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dati predmetnim osobama mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

2. U istragama se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istraga. Te osobe imaju pravo pristupa ESMA-inu spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.

Članak 43.k

Preispitivanje u postupku pred Sudom

ODJELJAK 4.

NAKNADE I DELEGIRANJE

Članak 43.l

Naknade za nadzor

1. ESMA zaračunava naknade izdavateljima, ponuditeljima ili osobama koje traže uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 3. Te naknade u potpunosti pokrivaju potrebne izdatke ESMA-e koji se odnose na provjeru i odobrenje prospekata, uključujući njihove dopune, te obavješćivanje nadležnih tijela država članica domaćina i naknade svih troškova koji nadležna tijela mogu imati u obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, a posebno kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 43.m.

2. Iznos pojedinačne naknade zaračunane određenom izdavatelju, ponuditelju ili osobi koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu pokriva sve ESMA-ine administrativne troškove njezinih aktivnosti povezanih s prospektom, uključujući i njegove dopune, koji je sastavio taj izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu. Iznos je proporcionalan prometu izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu.

3. Komisija u skladu s člankom 44. donosi delegirane akte kojima se određuje vrsta naknada, slučajevi u kojima se zaračunavaju naknade, iznos naknada i način njihova plaćanja.

Članak 43.m

Delegiranje zadaća nadležnim tijelima od strane ESMA-e

1. Kada je to potrebno za pravilno obavljanje nadzorne zadaće, ESMA može u skladu sa smjernicama koje izdaje u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 delegirati određene nadzorne zadaće nadležnom tijelu države članice. Te specifične nadzorne zadaće mogu, posebno, uključivati ovlaštenje za slanje zahtjeva za informacije u skladu s člankom 43.b i za provođenje istraga i izravnog nadzora u skladu s člankom 43.c i člankom 43.d.

Odstupajući od prvog podstavka, provjera, odobrenje i obavješćivanje o prospektima, uključujući njihove dopune, konačne procjene i daljnje odluke u pogledu kršenja ne delegiraju se.

2. Prije delegiranja neke zadaće u skladu sa stavkom 1. ESMA se savjetuje s relevantnim nadležnim tijelom o:

(a) opsegu zadaće koja se delegira;

(b) rokovima za obavljanje te zadaće; i

3. ESMA nadležnom tijelu nadoknađuje troškove obavljanja delegiranih zadaća u skladu s delegiranim aktom iz članka 43.l stavka 3.

4. ESMA u primjerenim vremenskim razmacima preispituje svako delegiranje u skladu sa stavkom 1. Delegiranje se može opozvati u svakom trenutku.

5. Delegiranje zadaća ne utječe na ESMA-inu odgovornost niti ograničava njezin kapacitet za provedbu i praćenje delegirane aktivnosti.”

„Članak 9.a
Izmjene Direktive (EU) 2015/849

Direktiva (EU) 2015/849 mijenja se kako slijedi:

(177)Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija osigurava da izvješće iz stavka 1. bude stavljeno na raspolaganje državama članicama i obveznicima kako bi im pomogla u utvrđivanju i razumijevanju rizika od pranja novca i financiranja terorizma te upravljanju njime i njegovu smanjivanju te kako bi omogućila drugim dionicima, među ostalim nacionalnim zakonodavcima, Europskom parlamentu, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA) te predstavnicima financijsko-obavještajnih jedinica da bolje razumiju rizike. Izvješća se objavljuju najkasnije šest mjeseci nakon što su stavljena na raspolaganje državama članicama, osim dijelova izvješća koji sadržavaju povjerljive informacije.”;

(b)u stavku 5. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Stoga EBA donosi mišljenje svake dvije godine.”;

(178)Članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„O identitetu tog tijela ili opisu mehanizma obavješćuje se Komisiju, EBA-u i ostale države članice.”;

(b)u stavku 5. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„5. Države članice rezultate svojih procjena rizika, uključujući njihova ažuriranja, stavljaju na raspolaganje Komisiji, EBA-i i drugim državama članicama.”;

(179)U članku 17. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Europska nadzorna tijela do 26. lipnja 2017. i nakon toga EBA izdaju smjernice namijenjene nadležnim tijelima te kreditnim institucijama i financijskim institucijama u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 o čimbenicima rizika koje treba uzeti u obzir i mjerama koje treba poduzeti u situacijama u kojima su primjerene pojednostavnjene mjere dubinske analize stranke.”;

(180)U članku 18. stavku 4. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„4. Europska nadzorna tijela do 26. lipnja 2017. i nakon toga EBA izdaju smjernice namijenjene nadležnim tijelima te kreditnim institucijama i financijskim institucijama u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 o čimbenicima rizika koje treba uzeti u obzir i mjerama koje treba poduzeti u situacijama u kojima su primjerene poboljšane mjere dubinske analize stranke.”;

(181)U članku 41. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Obrada osobnih podataka iz ove Direktive podliježe Direktivi 95/46/EZ kako je prenesena u nacionalno pravo. Osobni podaci koje na temelju ove Direktive obrađuje Komisija ili EBA podliježu Uredbi (EZ) br. 45/2001.”;

(182)Članak 45. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Države članice i EBA međusobno se informiraju o slučajevima u kojima se pravom treće zemlje ne dopušta provedba politika i postupaka koji se propisuju u skladu sa stavkom 1. U takvim slučajevima može se poduzeti koordinirano djelovanje kako bi se pronašlo rješenje. Pri procjenjivanju koje treće zemlje ne dopuštaju provedbu politika i postupaka koji se propisuju u skladu sa stavkom 1. države članice i EBA uzimaju u obzir sva pravna ograničenja koja bi mogla ometati pravilnu provedbu tih politika i postupaka, uključujući tajnost, zaštitu podataka i druga ograničenja kojima se ograničava razmjena informacija koje bi u tu svrhu mogle biti relevantne.”;

(b)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. EBA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju vrsta dodatnih mjera iz stavka 5. i minimalno djelovanje koje trebaju poduzeti kreditne institucije i financijske institucije kada pravo treće zemlje ne dopušta provedbu mjera propisanih na temelju stavaka 1. i 3.

EBA do 26. prosinca 2016. dostavlja Komisiji nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka.”;

(c)stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10. EBA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda o kriterijima za utvrđivanje okolnosti u kojima je imenovanje središnje kontaktne točke iz stavka 9. prikladno i određivanje funkcija središnje kontaktne točke.

EBA do 26. lipnja 2017. dostavlja Komisiji nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka.”

(183)Članak 48. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1.a drugom podstavku zadnja rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Financijska nadzorna tijela država članica također služe kao kontaktna točka za EBA-u.”;

(b)u stavku 10. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Europska nadzorna tijela do 26. lipnja 2017. i nakon toga EBA izdaju smjernice namijenjene nadležnim tijelima u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 o značajkama pristupa nadzoru koji se temelji na riziku i mjerama koje se poduzimaju kada se provodi nadzor koji se temelji na riziku.”;

(184)u odjeljku 3. naslov pododjeljka II. zamjenjuje se sljedećim:

„Suradnja s EBA-om”;

(185)Članak 50. zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležna tijela pružaju EBA-i sve potrebne informacije za izvršavanje njezinih dužnosti na temelju ove Direktive.”;

(186)Članak 62. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela obavještavaju EBA-u o svim administrativnim sankcijama i mjerama uvedenima u skladu s člancima 58. i 59. u odnosu na kreditne institucije i financijske institucije, kao i o mogućim povezanim žalbama i njihovim ishodima.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. EBA održava internetske stranice s poveznicama na svaku objavu nadležnog tijela o administrativnim sankcijama i mjerama uvedenima u skladu s člankom 60. u odnosu na kreditne institucije i financijske institucije te navodi razdoblje za koje svaka država članica objavljuje administrativne sankcije i mjere.”.

Članak 10.

Prijelazne odredbe

4. Članak 1. Postupak za imenovanje članova izvršnog odbora objavljuje se nakon stupanja na snagu članaka 1., 2. i 3. Dok svi članovi izvršnog odbora ne preuzmu svoje dužnosti, Odbor supervizora i Upravni odbor nastavljaju obavljati svoje zadaće.

5. Predsjednici imenovani prije stupanja na snagu članaka 1., 2. i 3. nastavljaju obavljati svoje zadaće i dužnosti do kraja svojega mandata. Predsjednici koji će se imenovati nakon stupanja na snagu članaka 1., 2. i 3. odabiru se i imenuju u skladu s novim postupkom imenovanja.

Članak 11.

Stupanje na snagu i početak primjene

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od [24 mjeseca nakon njezina stupanja na snagu].

Članci 1., 2. i 3. primjenjuju se od [UP: Unijeti datum 3 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu]. Međutim, članak 1. točka [članak 62.], članak 2. točka [članak 62.] i članak 3. točka [članak 62.] primjenjuju se od 1. siječnja [UP: unijeti datum 1. siječnja godine nakon isteka jednogodišnjeg razdoblja nakon datuma stupanja na snagu].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

Zakonodavni financijski izvještaj „Agencije”

1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1. Naslov prijedloga/inicijative

1.2. Odgovarajuća područja politike

1.3. Vrsta prijedloga/inicijative

1.4. Ciljevi

1.5. Osnova prijedloga/inicijative

1.6. Trajanje i financijski utjecaj

1.7. Predviđene metode upravljanja

2. MJERE UPRAVLJANJA

2.1. Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2. Sustav upravljanja i kontrole

2.3. Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1. Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2. Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1. Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva [tijela]

3.2.3. Procijenjeni učinak na ljudske resurse [tijela]

3.2.4. Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5. Doprinos trećih strana

3.3. Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1. Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni:

– Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo),

– Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje),

– Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala)

i izmjeni:

Uredbe (EU) br. 2015/760 o europskim fondovima za dugoročna ulaganja,

Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala,

Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo, Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata,

Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata,

Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova,

Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu,

Direktive 2009/138/EZ o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II).

1.2. Odgovarajuća područja politike

Područje politike: financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala

Aktivnost: financijska stabilnost

1.3. Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 10

⌧ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4. Ciljevi

1.4.1. Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Pridonijeti povezanijem i pravednijem unutarnjem tržištu jačanjem sektorskih temelja

1.4.2. Posebni ciljevi

Posebni cilj br.

2.5. Financijski regulatorni okvir vrednuje se, provodi na odgovarajući način i primjenjuje u cijelom EU-u

1.4.3. Očekivani rezultati i učinak

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Europska nadzorna tijela osigurat će bolju konvergenciju nadzora s pojačanom dimenzijom EU-a. Bolja konvergencija nadzora moglo bi se smanjiti administrativno opterećenje svih nadziranih subjekata i osigurati dodatne sinergije smanjenjem troškova usklađenog postupanja prekograničnih subjekata, uz zaštitu sustava od arbitraže u području nadzora na zahtjev sudionika na tržištu.

Europska nadzorna tijela moći će bolje koordinirati nacionalna tijela i, prema potrebi, obavljati izravni nadzor. Zbog te proširene uloge europskih nadzornih tijela raste integracija tržišta jer se olakšava prekogranično poslovanje.

Zbog bolje konvergencije nadzora i uvođenja jednakih uvjeta na cijelom jedinstvenom tržištu s ujednačenim mehanizmom za određivanje naknada europska nadzorna tijela moći će prikupljati sredstva (u okviru jasnog i transparentnog mehanizma i poštujući načelo jednakog postupanja) kako bi mogla u cijelosti ispunjavati svoje postojeće i buduće zadaće i mandate. Takav ishod u konačnici bi koristio svim sudionicima na tržištu.

1.4.4. Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Mogući pokazatelji:

• Broj donesenih tehničkih standarda u odnosu na one koje je trebalo izraditi

• Broj nacrta tehničkih standarda koji su u roku podneseni Komisiji na odobrenje

• Broj predloženih tehničkih standarda koje je Komisija odbila

• Broj donesenih neobvezujućih preporuka u odnosu na one koje je trebalo izraditi

• Broj zahtjeva nadležnih tijela za objašnjenje

• Broj uspješno zaključenih istraga zbog povreda prava EU-a

• Prosječno trajanje istrage zbog povreda prava EU-a

• Broj upozorenja na očite povrede prava EU-a

• Broj uspješnih posredovanja bez obvezujuće nagodbe

• Broj kolegija u kojima sudjeluju EBA / EIOPA / ESMA

• Broj bilateralnih sastanaka s nadležnim tijelima

• Broj zajedničkih izravnih nadzora

• Broj sati osposobljavanja nadzornih tijela

• Broj zaposlenika koji sudjeluju u programima razmjene / upućivanja

• Broj obavljenih stručnih pregleda

• Broj utvrđenih i uklonjenih prepreka konvergenciji

• Novi praktični alati i instrumenti za promicanje konvergencije

• Broj inicijativa o financijskoj pismenosti i obrazovanju

• Broj objavljenih analitičkih studija

• Broj izravnih nadzora i posebnih istraga

• Broj sastanaka s nadziranim subjektima

• Broj pritužbi / žalbi nadziranih društava

• Broj donesenih službenih odluka o hitnim situacijama

• Broj popunjenih baza podataka

• Broj testiranja otpornosti na stres ili provedenih jednakovrijednih postupaka

• Omjer između predloženog i donesenog konačnog proračuna (godišnje)

1.5. Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1. Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Ovim prijedlogom trebali bi se riješiti sljedeći izazovi:

1. Ovlasti: Iako važna za jedinstveno tržište, usklađena regulacija na temelju jedinstvenih pravila nije dostatna. Za poboljšanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta i smanjenje rizika arbitraže u području nadzora i tržišnog natjecanja jednako je važno usklađeno tumačenje i primjena zakonodavstva EU-a. U tu svrhu europska nadzorna tijela moraju biti opremljena za promicanje pravilne primjene prava EU-a i djelotvornih zajedničkih nadzornih standarda u cijelom EU-u s pomoću mjera konvergencije nadzora i izravnog nadzora u određenim područjima. To posebno vrijedi za ESMA-u u kontekstu unije tržišta kapitala. Zato se zakonodavnim prijedlogom nastoje dodijeliti nove ovlasti (ESMA-i) radi bolje integracije tržišta i povećanja ili pojašnjenja postojećih ovlasti utvrđenih u uredbama o europskim nadzornim tijelima.

2. Upravljanje: Najveći problem postojeće upravljačke strukture jest sastav odbora supervizora i upravnog odbora zbog kojeg se u postupku odlučivanja interesi EU-a ne promiču u dovoljnoj mjeri te europska nadzorna tijela ne mogu u cijelosti izvršavati svoje mandate jer se ne potiče primjena nekih postojećih instrumenata. Problem proizlazi iz činjenice da su članovi upravnih odbora i odbora supervizora europskih nadzornih tijela predstavnici nacionalnih nadležnih tijela koji jedini imaju prava glasa (osim Komisije kad se u svakom od upravnih odbora glasa o proračunu). Zbog toga nastaje sukob interesa. Osim toga, uloga i ovlasti predsjednika koje imenuju odbori supervizora vrlo su ograničeni, što smanjuje njihove ovlasti i neovisnost. Osim toga, odbori supervizora su preopterećeni, dok je opseg poslova upravnih odbora ograničen, što usporava postupak odlučivanja. Nadalje, upravljačka struktura utječe na motiviranost europskih nadzornih tijela za primjenu određenih instrumenata kao što su obvezujuće posredovanje, opseg stručnih pregleda, pokretanje postupaka zbog povrede prava EU-a i donošenje izvješća o neprovođenju mjera.

3. Financiranje: Trebalo bi revidirati postojeći sustav financiranja kako bi se osigurao djelotvoran rad europskih nadzornih tijela i pravična podjela troškova njihova rada. Budući da je cilj zakonodavnog prijedloga pojačati ulogu europskih nadzornih tijela u području nadzora, trebat će prilagoditi financiranje (najvjerojatnije povećati) u okruženju u kojem su opterećeni i proračun EU-a i nacionalni proračuni. Nadalje, potpuno financiranje europskih nadzornih tijela javnim novcem znači da se državnim sredstvima plaća usluga namijenjena određenom dijelu privatnog sektora. Učinkovitija i pravednija raspodjela troškova europskih nadzornih tijela moguća je primjenom načela „raspodjela prema potrebi” i osiguranjem barem djelomičnog financiranja sredstvima sektora. Konačno, postojeći sustav nije sasvim pravedan za neka nacionalna nadležna tijela koja osiguravaju neproporcionalan udio financijskih sredstava u odnosu na veličinu sektora u njihovim državama članicama.

1.5.2. Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante)

Evaluacijom iz 2017. utvrđeno je da je djelovanje EU-a opravdano i nužno za rješavanje utvrđenih problema u području ovlasti europskih nadzornih tijela, njihova upravljačkog okvira i okvira za financiranje. Za bilo kakve mjere u tom pogledu bit će potrebno izmijeniti uredbe o europskim nadzornim tijelima. Europska nadzorna tijela su tijela Unije čije ovlasti i način rada može izmijeniti samo zakonodavac Unije, u ovom slučaju na temelju članka 114. UFEU-a.

Očekivana ostvarena dodana vrijednost Unije (ex post):

Osnivanjem europskih nadzornih tijela potvrđeno je da je nadzorni sustav na razini EU-a potreban za jačanje zaštite potrošača i ulagatelja i održivo jačanje stabilnosti i djelotvornosti financijskog sustava u cijelom EU-u. Ti se ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Unije.

Dionici se slažu da su europska nadzorna tijela znatno pridonijela boljoj koordinaciji i suradnji među nacionalnim nadzornim tijelima te da su imala ključnu ulogu u osiguravanju urednog funkcioniranja financijskih tržišta u cijelom EU-u, da su dobro regulirana i nadzirana te da je poboljšana zaštita potrošača.

Europska nadzorna tijela i njihov doprinos djelotvornom nadzoru u cijelom EU-u bit će još potrebniji zbog sve veće međusobne povezanosti financijskih tržišta, u EU-u i na globalnoj razini. Europska nadzorna tijela bit će u središtu napora za izgradnju unije tržišta kapitala s obzirom na to koliko su važna za promicanje integracije tržišta i stvaranje novih mogućnosti na jedinstvenom tržištu za financijske subjekte i ulagače.

Nacionalnim nadzornim okvirom koji se temelji na načelu kontrole u matičnoj državi članici u kombinaciji s minimalnim bonitetnim standardima i uzajamnim priznavanjem ne bi se mogla ispuniti hitna potreba za daljnjom integracijom financijskih tržišta EU-a, a posebno okvira tržišta kapitala. To bi nepovoljno utjecalo na kapacitet EU-a za povećanje dugoročnih ulaganja i stvaranje izvora financiranja za poduzeća u EU-u, što su nužni elementi za jačanje gospodarstva EU-a i poticanje ulaganja radi otvaranja radnih mjesta.

1.5.3. Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Tri europska nadzorna tijela počela su s radom kao neovisne agencije EU-a u siječnju 2011. u skladu s uredbama o europskim nadzornim tijelima iz 2010.

Komisija je 2014. provela evaluaciju rada europskih nadzornih tijela. Tada je zaključila da europska nadzorna tijela uspješno funkcioniraju, ali je ipak utvrdila četiri područja za poboljšanja: 1. okvir za financiranje (kojim se zamjenjuje postojeći okvir); 2. ovlasti (npr. veća usmjerenost na konvergenciju nadzora, djelotvornija primjena postojećih ovlasti te objašnjenja postojećih mandata i njihovo moguće proširenje); 3. upravljanje (npr. unapređenje unutarnjeg upravljanja kako bi se osiguralo donošenje odluka u interesu EU-a u cjelini) i 4. nadzorna arhitektura (procjena strukturnih promjena, na primjer spajanje nadležnih tijela u jedno tijelo s jednim sjedištem ili uvođenje pristupa s dva regulatora).

U listopadu 2013. rad europskih nadzornih tijela preispitao je i Europski parlament. Neki su zaključci bili slični zaključcima Komisije u pogledu uspješnosti rada europskih nadzornih tijela, iako je razdoblje promatranja bilo vrlo kratko. U izvješću Parlamenta naveden je podrobni popis područja za poboljšanje, a za neke od njih bile bi potrebne zakonodavne promjene. Nadalje, u svojoj rezoluciji iz ožujka 2014. o preispitivanju ESFS-a, Parlament je zatražio od Komisije da podnese nove zakonodavne prijedloge o preispitivanju europskih nadzornih tijela u području upravljanja, zastupanja, suradnje i konvergencije u području nadzora te povećanja ovlasti.

Vijeće je u studenome 2014. zaključilo da bi trebalo razmotriti ciljane prilagodbe u cilju poboljšanja uspješnosti, upravljanja i financiranja europskih nadzornih tijela.

U ovom zakonodavnom prijedlogu razmatraju se pitanja iz prethodnih evaluacija i tvrdnje dionika (među ostalim one iznesene u kontekstu Komisijina poziva za dostavu dokaza i unije tržišta kapitala). Međutim, posebno je razmatrana evaluacija dovršena u proljeće 2017., kada je zaključeno da su europska nadzorna tijela u načelu ostvarila svoje postojeće ciljeve te da je postojeća struktura europskih nadzornih tijela u području nadzora sektora odgovarajuća. Međutim, preporučena su ciljana poboljšanja zbog budućih izazova, posebno u pogledu povećanja ovlasti europskih nadzornih tijela, njihova upravljačkog okvira i okvira za financiranje.

1.5.4. Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Ciljevi prijedloga usklađeni su s nizom drugih politika EU-a i inicijativa koje su u tijeku čiji su ciljevi usmjereni na: i. razvoj ekonomske i monetarne unije („EMU”); ii. razvoj unije tržišta kapitala; iii. povećanje učinkovitosti i djelotvornosti nadzora na razini EU-a, unutar i izvan EU-a.

Prvo, ovaj je prijedlog u skladu s ekonomskom i monetarnom unijom. U Izvješću petorice predsjednika o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije istaknuto je da bi zbog veće integracije tržišta kapitala i postupnog uklanjanja preostalih nacionalnih prepreka mogli nastati novi rizici za financijsku stabilnost. Prema tom izvješću, trebat će proširiti i pojačati nadzorni okvir kako bi se osigurala stabilnost svih financijskih dionika. U Izvješću petorice predsjednika zaključeno je da bi ta situacija trebala u konačnici dovesti do stvaranja jedinstvenog nadzornog tijela za europska tržišta kapitala. Nadalje, u nedavnom Dokumentu za razmatranje o jačanju ekonomske i monetarne unije istaknuto je sljedeće: „Ključni su integriraniji nadzorni okvir kojim se osigurava zajednička provedba pravila za financijski sektor i centraliziranije izvršavanje nadzora”'. Zakonodavnim prijedlogom ne stvara se jedinstveno nadzorno tijelo za tržišta kapitala već se njime nastoji pojačati nadzorni okvir. Njime se također predviđa prijenos nekih nadzornih ovlasti (kao što je odobravanje nekih prospekata EU-a, administratora referentnih vrijednosti, pružatelja usluga dostave podataka, nekih fondova EU-a) na razinu EU-a, a posebno na ESMA-u.

Drugo, ovaj prijedlog u skladu je s projektom unije tržišta kapitala. Promicanje raznovrsnijih kanala financiranja u okviru unije tržišta kapitala pridonijet će povećanju otpornosti financijskog sustava EU-a. Istodobno treba voditi računa o financijskim rizicima koji nastaju na tržištima kapitala. Stoga je kvaliteta nadzornog okvira nužni element za dobro funkcioniranje i integraciju tržišta kapitala. Zakonodavnim prijedlogom trebala bi se osigurati ujednačena provedba jedinstvenih pravila na cijelom jedinstvenom tržištu. To znači da bi se na financijske subjekte sličnog opsega poslovanja i sličnog profila rizika trebali primjenjivati isti standardi nadzora bez obzira na to gdje se nalaze u EU-u i kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža.

Treće, prijedlog je u skladu s općim ciljem jačanja djelotvornosti i učinkovitosti nadzora na razini EU-a, unutar i izvan EU-a. EU je posljednjih godina pokrenuo niz reformi radi povećanja transparentnosti, stabilnosti i regulacije sektora bankarstva, osiguranja i tržišta kapitala. Prijedlogom će se poboljšati nadzor u EU-u jer se pojašnjavaju neke ovlasti dodijeljene europskim nadzornim tijelima (kao što su rješavanje sporova, neovisna preispitivanja) i mijenja upravljačka struktura tih agencija. Nadalje, financijsko zakonodavstvo EU-a sve više uključuje „sustave trećih zemalja” čime se poduzećima izvan EU-a omogućuje pristup EU-u, obično pod uvjetom da imaju odobrenje za rad u državi čiji je regulatorni sustav jednakovrijedan sustavu EU-a i koja osigurava djelotvoran recipročni mehanizam kojim se omogućuje pristup poduzećima iz EU-a. U zakonodavnom prijedlogu jasnije se navodi da europska nadzorna tijela mogu pomagati Komisiji u praćenju kretanja u trećim zemljama (npr. regulatornih, nadzornih i tržišnih kretanja u trećoj zemlji te nadzornih rezultata tijela iz treće zemlje) ili jurisdikcijama ako Komisija donese pozitivnu odluku o istovjetnosti. Tim se praćenjem želi osigurati trajno ispunjenje uvjeta na kojima se temelji odluka o istovjetnosti, s posebnim naglaskom na kretanjima u trećoj zemlji koja bi mogla utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica.

Četvrto, ovaj zakonodavni prijedlog u skladu je i s nedavnim prijedlogom Komisije o postupcima i nadležnim tijelima koja sudjeluju u izdavanju odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjevima za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja 11 . Prijedlogom o središnjim drugim ugovornim stranama uvodi se paneuropski pristup nadzoru europskih središnjih drugih ugovornih strana. Novi nadzorni mehanizam uspostavit će se u okviru ESMA-e koja će biti odgovorna za osiguravanje usklađenijeg i dosljednijeg nadzora središnjih drugih ugovornih strana u EU-u te za stroži nadzor središnjih drugih ugovornih strana u trećim zemljama.

1.6. Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

◻ prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

◻ financijski utjecaj od GGGG do GGGG

⌧ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

provedba s razdobljem uspostave od 2019. do 2020.,

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7. Predviđeni načini upravljanja 12

◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija s pomoću sljedećeg:

◻ izvršne agencije

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

⌧ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

⌧ tijelima iz članaka 208. i 209.;

◻ tijelima javnog prava;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

Nije primjenjivo

2. MJERE UPRAVLJANJA

2.1. Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

U skladu s već postojećim mehanizmima europska nadzorna tijela sastavljaju redovita izvješća o svojem radu (uključujući interno izvješćivanje višeg rukovodstva, izvješćivanje odbora i sastavljanje godišnjeg izvješća) i Revizorski sud i Služba za unutarnju reviziju provode reviziju njihove uporabe resursa i uspješnosti. Praćenje mjera uključenih u prijedlog i izvješćivanje o tim mjerama bit će u skladu s već postojećim zahtjevima te s novim zahtjevima koji proizlaze iz ovog prijedloga.

2.2. Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1. Utvrđeni rizici

Kada je riječ o zakonitom, ekonomičnom, učinkovitom i djelotvornom korištenju odobrenih sredstava na temelju prijedloga, očekuje se da prijedlog neće uzrokovati nove rizike koji ne bi bili obuhvaćeni postojećim okvirom unutarnje kontrole.

Međutim, novi izazov mogao bi biti povezan s promjenom načina financiranja, odnosno s osiguravanjem pravodobnog prikupljanja godišnjih doprinosa od dotičnih financijskih institucija i sudionika financijskog tržišta.

2.2.2. Predviđene metode kontrole

Već su uspostavljeni sustavi upravljanja i kontrole predviđeni uredbama o europskim nadzornim tijelima. Europska nadzorna tijela blisko surađuju sa Službom Komisije za unutarnju reviziju kako bi se osigurala primjena odgovarajućih standarda u svim područjima okvira unutarnje kontrole. Ti će se mehanizmi u skladu s ovim prijedlogom primjenjivati i na ulogu europskog nadzornog tijela.

Nadalje, svake financijske godine Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća, izdaje svakom europskom nadzornom tijelu razrješnicu za izvršenje njegova proračuna.

2.3. Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

Za potrebe suzbijanja prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih radnji, odredbe Uredbe (EZ) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) primjenjuju se na europska nadzorna tijela bez ograničenja.

Europska nadzorna tijela imaju posebnu strategiju suzbijanja prijevara i pripadajući akcijski plan. Pojačana djelovanja europskih nadzornih tijela u području borbe protiv prijevara bit će u skladu s pravilima i smjernicama iz Financijske uredbe (mjere suzbijanja prijevara u okviru dobrog financijskog upravljanja), OLAF-ovim politikama za sprječavanje prijevara, odredbama iz Strategije Komisije za borbu protiv prijevara (COM (2011) 376) kao i s odredbama iz Zajedničkog pristupa decentraliziranim agencijama EU-a (srpanj 2012.) i pripadajućeg plana.

Nadalje, u uredbama o osnivanju europskih nadzornih tijela i u financijskim uredbama europskih nadzornih tijela utvrđene su odredbe o izvršenju i kontroli proračuna europskih nadzornih tijela te o primjenjivim financijskim propisima, uključujući propise o sprječavanju prijevara i nepravilnosti.

3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1. Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
[Naslov………………………...…………]

Dif./nedif. 13

zemalja EFTA-e 14

zemalja kandidatkinja 15

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

12 02 04 EBA

12 02 05 EIOPA

12 02 06 ESMA

Dif.

Zatražene nove proračunske linije: nije primjenjivo

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
[Naslov………………………………………]

Dif./nedif.

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

[…]

[…][XX.YY.YY.YY]

[…]

DA/NE

3.2. Procijenjeni učinak na rashode

Ova zakonodavna inicijativa imat će sljedeći utjecaj na rashode:

1. Zapošljavanje ukupno 210 novih zaposlenika u EBA-i, EIOPA-i i ESMA-i u razdoblju od 2019. do 2022.

2. Trošak tih novih zaposlenika (i ostali troškovi povezani s novim zadaćama koje se zahtijevaju od europskih nadzornih tijela) u cijelosti će se financirati godišnjim doprinosima sektora za neizravni nadzor i naknadama za izravni nadzor (nema učinka na proračun EU-a). Što se tiče ESMA-e, treba napomenuti da će se dodatni troškovi zaposlenika i svi dodatni troškovi izravnog nadzora potpuno pokrivati naknadama od sektora.

Međutim, budući da će prijedlog biti donesen i da će stupiti na snagu u prvom tromjesečju 2019. i uzimajući u obzir činjenicu da će Komisija morati izraditi delegirani akt kojim se određuju godišnji doprinosi, pitanja za koja se obračunavaju naknade, iznos naknada i način njihova plaćanja, prijedlogom se predviđa naplata godišnjih doprinosa na početku godine koja počinje jednu godinu nakon stupanja na snagu. To u ovom slučaju znači da se od 1. siječnja 2021. dodatni rashodi za izravni nadzor koji nastaju na temelju ovog prijedloga mogu financirati godišnjim doprinosima. Budući da bi europskim nadzornim tijelima nastali troškovi u skladu s Uredbom nakon njezina stupanja na snagu, od EU-a bi trebalo osigurati dodatna sredstva tijekom 2019. i 2020. za privremeno pokrivanje početne faze rada do naplate godišnjih doprinosa, a od 2021.na dalje privremeno pokriveni troškovi iz proračuna za 2019. i 2020. moći će se nadoknaditi u proračun EU-a.

Slično tome, naknade kojima će se pokrivati troškovi izravnog nadzora (što bi se, u skladu s ovim prijedlogom, primjenjivalo 24 mjeseca nakon stupanja Uredbe na snagu, odnosno od 2021. u ovom scenariju) naplaćivat će se u cijelosti tek nakon stupanja na snagu pojedinih delegiranih akata. U ovom dokumentu pretpostavlja se da će 2021. na proračun EU-a utjecati predujmovi prije naplate tih naknada te da će europska nadzorna tijela najkasnije 2020. vratiti predujmove koje im je EU osigurao. U skladu s time, tijekom 2022. ne predviđaju se dodatni troškovi za proračun EU-a. Dodatni rashodi u području izravnog nadzora u načelu će se financirati naknadama koje će se naplaćivati od sudionika na tržištu nad kojima se bude provodio nadzor.

Ta dodatna proračunska sredstva trebala bi se financirati iz općeg proračuna EU-a jer se toliki iznos ne može pokriti iz proračuna GU FISMA-e.

Troškovi već postojećih i trajnih zadaća i aktivnosti europskih nadzornih tijela 2019. i 2020. financirat će se u skladu s postojećim okvirom za financiranje u skladu s VFO-om za razdoblje 2014. – 2020.

PROCIJENJENI UČINAK NA RASHODE I OSOBLJE ZA GODINE 2021. I DALJE U OVOM ZAKONODAVNOM IZVJEŠTAJU NAVODI SE KAO PRIMJER I NJIME SE NE PREJUDICIRA PRIJEDLOG VIŠEGODIŠNJEG FINANCIJSKOG OKVIRA NAKON 2020. KOJI ĆE BITI PREDSTAVLJEN DO SVIBNJA 2018. Trebalo bi također napomenuti u ovom kontekstu da, iako će broj zaposlenika koji je potreban za izravni nadzor ovisiti tijekom vremena o broju i veličini sudionika na tržištu kapitala nad kojima će se provoditi nadzor, povezani troškovi u načelu će se financirati naknadama od tih sudionika na tržištu.

3.2.1. Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

Broj

Naslov 1a Konkurentnost za rast i zapošljavanje

GU: FISMA			2019.	2020.	2021.	2022.	UKUPNO
12.0204 EBA	Preuzete obveze	(1)	2 493,0	4 096,3	0		6 589,3
	Plaćanja	(2)	2 493,0	4 096,3	0		6 589,3
12.0205 EIOPA	Preuzete obveze	(1a)	3 759,7	5 356,0	0		9 115,7
	Plaćanja	(2a)	3 759,7	5 356,0	0		9 115,7
12.0206 ESMA	Preuzete obveze	(3a)	17 728,6	20 589,6	10 142,8		48 461,0
	Plaćanja	(3b)	17 728,6	20 589,6	10 142,8		48 461,0
UKUPNA odobrena sredstva za GU FISMA	Preuzete obveze	=1+1a +3	23 981,3	30 041,9	10 142,8		64 166,0
	Plaćanja	=2+2a+3b	23 981,3	30 041,9	10 142,8		64 166,0

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)	UKUPNO
GU: <…….>
• Ljudski resursi
• Ostali administrativni rashodi
GLAVNA UPRAVA <…….> UKUPNO	Odobrena sredstva

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		2019.	2020.	2021.	2022.	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 – 5 višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze	23 981,3	30 041,9	10 142,8			64 166,0
	Plaćanja	23 981,3	30 041,9	10 142,8			64 166,0

3.2.2. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva [tijela]

◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

◻ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

⇩

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

REZULTATI

Vrsta 16

Prosječni trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1 17 ...

- Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

POSEBNI CILJ br. 2...

- Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 2

UKUPNI TROŠAK

3.2.3. Procijenjeni učinak na ljudske resurse [tijela] – Vidjeti Prilog zakonodavnom financijskom izvještaju

1. Sažetak

◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

◻ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
N 18

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

Dužnosnici (razred AD)
Dužnosnici (razred AST)
Ugovorno osoblje
Privremeno osoblje
Upućeni nacionalni stručnjaci

UKUPNO

Očekivani utjecaj na osoblje (dodatni ekvivalenti punog radnog vremena) – plan radnih mjesta

Funkcijske grupe i platni razredi	Godina N	Godina N+1	Godina N+2	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)
AD16
AD15
AD14
AD13
AD12
AD11
AD10
AD9
AD8
AD7
AD6
AD5

Ukupno
AST11
AST10
AST9
AST8
AST7
AST6
AST5
AST4
AST3
AST2
AST1
AST ukupno
AST/SC 6
AST/SC 5
AST/SC 4
AST/SC 3
AST/SC 2
AST/SC 1
AST/SC ukupno
SVEUKUPNO

Procijenjeni utjecaj na osoblje (dodatno) – vanjsko osoblje

Ugovorno osoblje	Godina N	Godina N+1	Godina N+2	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)
Funkcijska skupina IV.
Funkcijska skupina III.
Funkcijska skupina II.
Funkcijska skupina I.
Ukupno

Upućeni nacionalni stručnjaci	Godina N	Godina N+1	Godina N+2	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)
Ukupno

Navesti datum predviđenog zapošljavanja te prema tome prilagoditi iznos (ako se zapošljava u srpnju uzima se u obzir samo 50 % prosječnog troška) i iznijeti daljnja objašnjenja u prilogu.

2. Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa za matičnu glavnu upravu

⌧ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

◻ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)
·Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)
XX 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)
XX 01 01 02 (Delegacije)
XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)
10 01 05 01 (Izravno istraživanje)

• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 19
XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
XX 01 04 yy 20	– u sjedištima 21
	- u delegacijama
XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Ostale proračunske linije (navesti)
UKUPNO

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje
Vanjsko osoblje

Opis izračuna troškova za ekvivalent punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4. Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

◻ Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

⌧ Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

Potrebno je reprogramiranje proračunskih linija europskih nadzornih tijela (12.0204, 12.0205 i 12.0206). Iako će se puni predviđeni iznosi u konačnici pokriti naknadama, bit će potreban predujam iz proračuna EU-a za pokrivanje troškova nastalih tijekom najmanje prvih 18 mjeseci rada.

Komisija će, nakon donošenja prijedloga, morati donijeti delegirani akt kojim se dodatno određuje metodologija za izračun i naplatu naknada. Naknade se mogu naplaćivati tek ako Europski parlamenti i Vijeće ne ulože prigovor i kada se akt objavi u Službenom listu. Ti bi se troškovi trebali s vremenom nadoknaditi, najkasnije 2021.

◻ Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 22 .

Objasniti što je potrebno te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

[…]

3.2.5. Doprinos trećih strana

Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

	Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)	Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNA sredstva sufinanciranja

3.3. Procijenjeni učinak na prihode

⌧ Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

◻ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

◻ na vlastita sredstva

◻ na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu	Utjecaj prijedloga/inicijative 23
		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)
Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

[…]

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

[…]

PRILOG

Troškovi koji se odnose na zadaće koje će obavljati europska nadzorna tijela procijenjeni su u smislu rashoda za osoblje u skladu s klasifikacijom troškova u nacrtu proračuna europskih nadzornih tijela za 2018. Ova zakonodavna inicijativa utjecat će na troškove europskih nadzornih tijela zbog promjena sljedećeg: i. upravljanja, ii. neizravnih nadzornih ovlasti europskih nadzornih tijela, iii. sustava financiranja tih agencija i iv. izravnih nadzornih ovlasti dodijeljenih ESMA-i. Dodatnom će osoblju biti potrebno i administrativno osoblje i pravni stručnjaci (v.) S obzirom na povećanje broja zaposlenika, ovaj zakonodavni prijedlog uključuje i neke promjene radnog prostora u europskim nadzornim tijelima (vi.).

I. Upravljanje europskim nadzornim tijelima:

Ovim zakonodavnim prijedlogom postojeći Upravni odbor (sastavljen od predsjednika, izvršnog direktora i članova Odbora supervizora) zamijenit će Izvršni odbor, novoosnovano tijelo koje će imati četiri stalna člana (uključujući predsjednika) za EBA-u i EIOPA-u i šest stalnih neovisnih članova (uključujući predsjednika) za ESMA-u, koji će biti isključivo usmjeren na mandate europskih nadzornih tijela. Sadašnji izvršni direktor mogao bi postati član Izvršnog odbora. Zbog tih promjena možda će biti potrebna dva dodatna zaposlenika za EBA-u i EIOPA-u i četiri dodatna zaposlenika 24 u ESMA-i (pod uvjetom da se oni zapošljavaju izvan organizacije). Troškovi tih zaposlenika pokrivat će se iz proračuna europskih nadzornih tijela. Dva nova zaposlenika EBA-e i EIOPA-e i četiri nova zaposlenika ESMA-e trebali bi biti iskusni stručnjaci zaposleni kao privremeno osoblje najmanje razreda AD 13. Zapošljavanjem tih dodatnih zaposlenika neizbježno će se uzrokovati troškovi (putovanje, hotel, liječnički pregledi i ostali troškovi, troškovi preseljenja i slično) koji se procjenjuju na 12 700 EUR po osobi.

U skladu sa zakonodavnim prijedlogom tom Izvršnom odboru dodijelile bi se ovlasti odlučivanja za određene neregulatorne zadaće u područjima u kojima je zbog postojećeg modela upravljanja neusklađena motivacija najproblematičnija (npr. postupci zbog povrede prava Unije i rješavanje sporova). Budući da je jedan od ciljeva ovog prijedloga povećati primjenu tih ovlasti, stalnim članovima Izvršnog odbora trebali bi u obavljanju njihovih zadaća pomagati dodatni zaposlenici. Na primjer, izmjene tih ovlasti mogle bi dovesti do povećanja broja zahtjeva za informacije (koji se šalju nadležnim tijelima ili sudionicima na tržištu) i češće primjene ovlasti za rješavanje sporova. Većinu tih novih zadaća mogu obavljati postojeći zaposlenici europskih nadzornih tijela koji se mogu preraspodijeliti s kvazi-zakonodavnih poslova na poslove konvergencije nadzora. Očekuje se da bi se regulatorni poslovi u budućnosti mogli malo povećati ili stagnirati te da će više EPRV-ova europskih nadzornih tijela raditi na konvergenciji nadzora. Uslijed toga, kako bi se pomoglo novom Izvršnom odboru u obavljanju njegovih novih zadaća, trebala bi biti potrebna samo 2 dodatna člana osoblja u ekvivalentu punog radnog vremena (EPRV) za EBA-u i EIOPA-u i 3 dodatna EPRV-a za ESMA-u.

Ukratko, u ovom zakonodavnom financijskom izvještaju pretpostavlja se da bi zbog promjena u upravljanju europskih nadzornih tijela u svakoj od agencija trebalo zaposliti:

4 nova člana privremenog osoblja razreda AD u ESMA-i i 2 nova člana privremenog osoblja u EBA-i i EIOPA-i najmanje razreda AD 13 s opsežnim radnim iskustvom:

2 EPRV-a (svi privremeno osoblje) u EBA-i i EIOPA-i i 3 EPRV-a u ESMA-i kako bi se članovima novog izvršnog odbora pomoglo u obavljanju njihovih zadaća i kako bi se nadoknadilo očekivano povećanje radnog opterećenja povezano s poslovima konvergencije nadzora.

·Troškovi zapošljavanja dodatnog osoblja (putovanje, hotelski smještaj, liječnički pregledi i ostali troškovi, troškovi preseljenja i slično).

II. Neizravni nadzor koji obavljaju europska nadzorna tijela

i. Zajedničke zadaće za koje tri europska nadzorna tijela trebaju jednake resurse

U cilju promicanja usklađenosti u mreži financijskih nadzornih tijela, stručne preglede koje obavljaju europska nadzorna tijela zamijenila bi neovisna preispitivanja. Dok stručne preglede za sada obavljaju odbori za stručni pregled koji su uglavnom sastavljeni od osoblja iz nacionalnih nadležnih tijela skupine država EU-28, neovisna preispitivanja obavljat će se pod nadzorom novoosnovanog Izvršnog odbora. Zakonodavnim prijedlogom predviđeno je da bi Izvršni odbor, radi izvršavanja svoje zadaće, mogao osnovati odbor za preispitivanje. Taj bi se odbor sastojao samo od zaposlenika europskih nadzornih tijela, kako bi se osigurala neovisnost preispitivanja. Za osnivanje takvog odbora stoga bi bilo potrebno dodatno osoblje, čak i ako zaposlenici nekih europskih nadzornih tijela već sudjeluju u sadašnjim stručnim pregledima. Procjenjuje se da će za to biti potrebno pet dodatnih zaposlenika za svako europsko nadzorno tijelo kako bi se nadoknadio manjak zaposlenika koje nadležna tijela osiguravaju za obavljanje tih poslova.

Europska nadzorna tijela dobit će i novu zadaću koordinacije nadležnih tijela u cilju osiguranja konvergencije nadzornih praksi i usklađene primjene prava Unije. U tom kontekstu europska nadzorna tijela utvrdila bi zajedničke ciljeve nadzora u obliku višegodišnjeg strateškog plana EU-a. Europska nadzorna tijela već izrađuju godišnji program rada. Međutim, postojeći godišnji program rada europskih nadzornih tijela obuhvaća regulatorne i nadzorne aktivnosti koje obavljaju europska nadzorna tijela, a novim strateškim planom EU-a trebale bi biti obuhvaćene nadzorne aktivnosti nadležnih tijela. Nadalje, nove koordinacijske ovlasti podrazumijevaju i da bi nadležna tijela (uključujući jedinstveni mehanizam za nadzor i jedinstveni mehanizam / odbor za sanaciju) morala izrađivati godišnje programe rada (u skladu sa Strateškim planom EU-a) i dostavljati ih europskim nadzornim tijelima na ocjenu u odnosu na Strateški plan EU-a. Europska nadzorna tijela tada bi svakom nadzornom tijelu izdala preporuku ili pojedinačnu odluku o odobrenju godišnjeg programa i preispitivala bi njegovu provedbu. Za tu komunikaciju s nadležnim tijelima i koordinacijske aktivnosti s relevantnim timovima u okviru svakog europskog nadzornog tijela bili bi potrebni dodatni ljudski resursi. Bila bi potrebna tri dodatna zaposlenika po europskom nadzornom tijelu.

Europskim nadzornim tijelima dodijelile bi se i nove zadaće povezane s financijskim tehnologijama (FinTech). U skladu sa zakonodavnim prijedlogom od europskih nadzornih tijela zahtijevalo bi se da: i. osiguraju konvergenciju zahtjeva za licenciranje poduzeća u okviru Fintecha; ii. pojasne i ažuriraju okvire za eksternalizaciju nadzora, posebno u pogledu eksternalizacije usluga računalstva u oblaku; iii. koordiniraju nacionalne tehnološke inovacijske centre te da po mogućnosti izdaju smjernice o centrima za tehnološke inovacije / regulatornim središtima koje su osnovale države članice; i iv. u pogledu kibersigurnosti ostvare konvergenciju upravljanja rizikom IT-a i pridonose razvoju, zajedno s Komisijom i Europskom središnjom bankom, metoda testiranja otpornosti na stres. Bili bi potrebni dodatni resursi za FinTech za obavljanje tih dodatnih zadaća, koji se procjenjuju na 3 dodatna člana osoblja.

ii. . Zadaće za koje tri europska nadzorna tijela trebaju različite resurse

Europska nadzorna tijela imala bi i jasnije definirane odgovornosti u pogledu praćenja Komisijine odluke o istovjetnosti koja se primjenjuje na regulatorni i nadzorni okvir treće zemlje. U prošlosti, budući da nije bilo jasne pravne osnove na temelju koje bi europska nadzorna tijela mogla pomoći Komisiji u praćenju nakon odluke o istovjetnosti, nekoliko europskih nadzornih tijela nije moglo pružati tu pomoć zbog ograničenih resursa. Europska nadzorna tijela sada obavljaju početnu analizu na kojoj se temelji Komisijina procjena istovjetnosti u jednom od dva scenarija: Komisija bi posebno zatražila od EBA-e stručni savjet ili je EBA-i posebno dodijeljena ta zadaća u skladu s nekim primarnim zakonodavstvom. U zakonodavnom prijedlogu jasnije se navodi da europska nadzorna tijela mogu pomagati Komisiji u praćenju kretanja u trećim zemljama (npr. regulatornih, nadzornih i tržišnih kretanja u trećoj zemlji te nadzornih rezultata tijela iz treće zemlje) ili jurisdikcijama, ako Komisija donese pozitivnu odluku o istovjetnosti. Tim se praćenjem želi osigurati trajno ispunjenje uvjeta na kojima se temelji odluka o istovjetnosti, s posebnim naglaskom na kretanjima u trećoj zemlji koja bi mogla utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica. Europska nadzorna tijela podnosila bi Komisiji godišnje izvješće o svojim nalazima. Ta pojašnjena uloga trebala bi se temeljiti na kontinuiranoj analizi kretanja u trećoj zemlji i na koordinaciji rada sa suradnicima unutar i izvan organizacije.

Međutim, tri europska nadzorna tijela nemaju isto opterećenje u smislu odluka o istovjetnosti. ESMA je zadužena za 11 zakonodavnih tekstova od 13 uredbi o tri europska nadzorna tijela kojima se omogućuje donošenje odluke o istovjetnosti treće zemlje. EIOPA i EBA zadužene su svaka za jedan tekst kojim se predviđa istovjetnost treće zemlje (tj. Solventnost II. i CRDIV/CRR). Stoga bi dodatna sredstva potrebna ESMA-i trebala biti važnija od sredstava koja su potrebna EIOPA-i i EBA-i.

Dodatni resursi za ESMA-u procjenjuju se na 9 EPRV-ova i povezane procijenjene transakcijske troškove od 1 milijun EUR godišnje. Procjenjuje se da će dodatni ljudski resursi za EIOPA-u i EBA-u iznositi 2 EPRV-a, a povezani transakcijski troškovi procjenjuju se na 200 000 EUR godišnje.

iii. Posebna zadaća ESMA-e

Prijedlogom se ESMA-i dodjeljuje snažniji mandat u cilju poticanja suradnje među nacionalnim nadležnim tijelima u vezi s mogućim prekograničnim slučajevima zlouporabe tržišta, a istraga, izvršenje i kazneni progon ostali bi na nacionalnoj razini. U skladu s ovim zakonodavnim prijedlogom ESMA bi imala ulogu „informacijskog centra” za prikupljanje i, na zahtjev, objavu podataka o trgovanju za više jurisdikcija EU-a. Nadalje, ako i kada nadležno tijelo tijekom postupka nadzora utvrdi sumnjivu prekograničnu transakciju, ono će je morati prijaviti ESMA-i koja će imati zadaću aktivno koordinirati istrage na razini EU-a. Takva struktura nadilazi postojeću Uredbu o zlouporabi tržišta i Uredbu o tržištu financijskih instrumenata jer bi se ESMA-i dodijelile povećane ovlasti za koordinaciju i olakšao bi se rad regulatornih tijela koja sudjeluju u prekograničnim istragama. Za te nove zadaće bila bi potrebna 2 dodatna EPRV-a (jedan za koordinaciju, jedan za usluge IT-a) povrh troškova koji su nužni za uvođenje „dropbox-a” u koji nadležna tijela mogu preuzimati i učitavati dokumente svojih suradnika koji se odnose na nadzor zlouporabe tržišta i istrage. Ti periodični troškovi IT-a procjenjuju se na 100 000 EUR godišnje, a jednokratni troškovi IT-a na 500 000 EUR.

U okviru zahtjeva za izvješćivanje iz MiFID-a II/ MiFIR-a nacionalna nadležna tijela dužna su prikupljati podatke od mjesta trgovanja o velikom broju financijskih instrumenata i izvješća o transakcijama (otprilike 15 milijuna u cijelom EU-u) koja podnose investicijska društva. Prema ovom prijedlogu, ESMA će biti zadužena za centralizirano prikupljanje referentnih podataka u skladu s MiFID-om II/MiFIR-om i njihovo izravno prikupljanje od mjesta trgovanja. Postojanjem zajedničke infrastrukture u okviru ESMA-e osnažuje se konvergencija nadzora u provedbi MiFID2 /MiFIR-a. S obzirom na povećanje količine podataka koji se dostavljaju, ESMA-i će trebati dodatna sredstva, uključujući sredstva za IT. Za centralizaciju transakcija izvješćivanja trebat će 8 EPRV-ova i troškovi IT-a (3 milijuna EUR tijekom prve godine i 2 milijuna EUR za održavanje tijekom sljedećih godina).

iii. Posebna zadaća EIOPA-e

Ovim zakonodavnim prijedlogom EIOPA-i se dodjeljuju i nove ovlasti u vezi s unutarnjim modelima osiguravajućih društava. EIOPA bi bila posebno ovlaštena za provedbu neovisne procjene zahtjeva za primjenu ili promjenu unutarnjeg modela i davanje mišljenja dotičnom nadležnom tijelu. U slučaju sporova među nadležnim tijelima u vezi s unutarnjim modelom, povećava se mogućnost da EIOPA pomogne u rješavanju sporova provođenjem obvezujućeg posredovanja. EIOPA za sada ima „tim za unutarnje modele” koji se sastoji od 4 stalna zaposlenika (a ubuduće će biti 5 zaposlenika). S novim zadaćama koje se povjeravaju EIOPA-i znatno se povećava radno opterećenje tog tima te je potrebno dodatno osoblje specijalizirano za unutarnje modele. Te potrebe u smislu ljudskih resursa procjenjuju se na dodatnih 5 EPRV-ova, s obzirom na tehničku prirodu posla.

Ukratko, u ovom zakonodavnom financijskom izvještaju pretpostavka je da dodjela novih i većih ovlasti neizravnog nadzora europskom nadzornom tijelu može značiti:

·za EIOPA-u: potrebnih 18 EPRV-ova (15 članova privremenog osoblja i 3 upućena nacionalna stručnjaka); 200 000 EUR godišnje za troškove pismenog prevođenja

·za ESMA-u: potrebnih 30 EPRV-ova (24 članova privremenog osoblja i 6 upućena nacionalna stručnjaka); 3,5 milijuna jednokratnih troškova za IT; 2,1 milijun EUR godišnje za troškove održavanja IT-a; 1 milijun EUR godišnje za troškove pismenog prevođenja

·za EBA-u: potrebnih 13 EPRV-ova (11 članova privremenog osoblja i 2 upućena nacionalna stručnjaka); 200 000 EUR godišnje za troškove pismenog prevođenja

III. Financiranje

i. Resursi za izračunavanje godišnjih doprinosa

Ovim zakonodavnim prijedlogom nastoji se promijeniti način financiranja europskih nadzornih tijela. To će se financiranje uglavnom temeljiti na subvencijama iz općeg proračuna EU-a i godišnjim doprinosima subjekata koji su u nadležnosti nadležnog tijela. U zakonodavnom prijedlogu navedeno je da bi godišnje doprinose od privatnog sektora trebala neizravno prikupljati europska nadzorna tijela posredstvom tijela koja imenuju države članice. Čak i u tom scenariju, europska nadzorna tijela trebala bi: i. zahtijevati informacije od nacionalnih nadležnih tijela; ii. izračunavati godišnje doprinose; i iii. dostavljati te informacije državama članicama / nacionalnim nadležnim tijelima. Potom bi nacionalna nadležna tijela ili države članice: i. izrađivali račune i ii. naplaćivali godišnje doprinose od privatnog sektora. Konačno, europska nadzorna tijela provjerila bi iznose godišnjih doprinosa primljene od država članica / nacionalnih nadležnih tijela. Države članice / nacionalna nadležna tijela bili bi zaduženi za poduzimanje mjera prisilne naplate u slučaju neplaćanja. Broj subjekata u nadležnosti europskih nadzornih tijela vrlo je važan. Europska nadzorna tijela nadležna su za više od 11 600 kreditnih institucija i investicijskih društava, ESMA je nadležna za 20 000 subjekata i EIOPA za 20 000 društava za osiguranje i mirovinsko osiguranje. Zbog toga se procjenjuje da će za obavljanje te nove zadaće biti potrebno 4 dodatna EPRV-a (uključujući 3 za prikupljanje podataka i naplatu naknade i 1 za upravljanje sustavom IT-a).

Nadalje, zbog novog sustava financiranja bit će potrebno izgraditi novi sustav IT-a. Umjesto da razviju vlastiti sustav IT-a, tri europska nadzorna tijela mogla bi razviti zajedničku infrastrukturu za IT, čime bi se stvorile sinergije. Zajedničko sučelje IT-a bilo bi praktičnije za sudionike na financijskom tržištu koji će plaćati naknadu nekoliko europskih nadzornih tijela (npr. investicijska društva).

Vrijednost takvog sustava IT-a procjenjuje se na 1,5 milijuna EUR (jednokratni troškovi, odnosno 500 000 EUR za svako europsko nadzorno tijelo) uz dodatnih 300 000 EUR godišnjih troškova održavanja (odnosno 100 000 EUR za svako europsko nadzorno tijelo). Taj novi sustav IT-a morao bi se uskladiti s računovodstvenim sustavom europskih nadzornih tijela koji se temelji na aktivnostima.

ii. Resursi za izračun, izdavanje računa i naplatu naknada za nadzor (ESMA)

Ovim zakonodavnim prijedlogom ESMA-i se dodjeljuju nove ovlasti izravnog nadzora (vidi sljedeći odjeljak). ESMA bi stoga naplaćivala naknade od subjekata koje će izravno nadzirati ili primala naknade za usluge koje oni pružaju. ESMA-i su potrebni dodatni resursi za izdavanje računa tim subjektima i naplatu naknada od tih subjekata.

Na ESMA-u se prenose četiri nova sektora (fondovi, prospekti, referentne vrijednosti, pružatelji usluga dostave podataka). Procjenjuje se da će biti potreban jedan EPRV po sektoru, odnosno 3 dodatna EPRV-a.

Ukratko, u ovom zakonodavnom financijskom izvještaju pretpostavlja se da bi zbog promjena načina financiranja europskih nadzornih tijela trebalo zaposliti:

·za EBA-u i EIOPA-u: 4 dodatna EPRV-a (1 član privremenog osoblja i 3 člana ugovornog osoblja) i sustavi IT-a procijenjene vrijednosti 0,5 milijuna EUR (jednokratni troškovi) i 100 000 EUR godišnje (troškovi održavanja).

·za ESMA-u: 7 dodatnih EPRV-ova (1 član privremenog osoblja i 6 članova ugovornog osoblja) i sustavi IT-a procijenjene vrijednosti 0,5 milijuna EUR (jednokratni troškovi) i 100 000 EUR godišnje (troškovi održavanja).

IV . Izravne nadzorne ovlasti – ESMA

Na početku treba podsjetiti da bi ESMA-i subjekti koji su pod njezinim izravnim nadzorom trebali plaćati naknade (jednokratni troškovi za registraciju i periodični troškovi za trajni nadzor). To se primjenjuje na agencije za kreditni rejting (vidjeti COM Delegiranu uredbu 272/2012) i trgovinske repozitorije (COM Delegirana uredba 1003/2013).

Prema ovom zakonodavnom prijedlogu ESMA će biti zadužena za izravni nadzor europskih fondova poduzetničkog kapitala (EuVECA), europskih fondova za socijalno poduzetništvo (EuSEF) i europskih fondova za dugoročna ulaganja (ELTIF). Naknade za nadzor obuhvaćale bi naknadu za izdavanje odobrenja za rad/obavijesti (odobrenje za prekogranično poslovanje) tim fondovima i za svakodnevni nadzor. ESMA će imati i izravne istražne ovlasti nad tim fondovima. U EU-u je trenutačno odobreno 117 fondova EuVECA (kojima upravlja 97 upravitelja fondova EuVECA), 7 fondova EuSEF (kojima upravljaju 3 upravitelja fondova EuSEF) i manje od 10 ELTIF-ova. Budući da su ti fondovi relativno nove strukture, veliki je broj registracija (npr. 22 nova fonda EuVECA tijekom 2016.). Očekuje se da će se broj zahtjeva za izdavanje odobrenja povećati zbog novog pravnog okvira za fondove EuVECA ili EuSEF te zbog promjena u pogledu kapitalnih naknada za ulaganja investicijskih društava u ELTIF-ove. ESMA će stoga zaposliti nove djelatnike specijalizirane za upravljanje imovinom. Procjenjuje se da te potrebe za ljudskim potencijalima iznose 7 EPRV-ova (uključujući jednog EPRV-a specijaliziranog za IT i jednog analitičara podataka). Potreban je i jedan IT sustav za upravljanje postupkom izdavanja odobrenja za rad i nadzora te za prikupljanje podataka od fondova. Ti se troškovi procjenjuju na 500 000 EUR (jednokratni troškovi) i 100 000 EUR godišnje za održavanje.

Treba napomenuti da bi se prijenosom ovlasti s nacionalnih nadležnih tijela na ESMA-u u vezi s izdavanjem odobrenja za rad i svakodnevnim praćenjem tih fondova (ELTIF-ova, fondova EuVECA i EuSEF) smanjio broj zaposlenika u nacionalnim nadležnim tijelima koji za sada obavljaju nadzor tih fondova. Nacionalna nadležna tijela s najvećim sektorom upravljanja imovinom zapošljavaju veliki broj EPRV-ova za rad s tim fondovima, uglavnom UCIT-ovima i alternativnim investicijskim fondovima (AIF) (tj. LU 197 EPRV-ova, FR 102, DE 120, NL 25, IT 65/70 plus regionalne podružnice, UK 100). Procjenjuje se da bi se zbog 7 novih EPRV-ova na razini EU-a za nadzor ELTIF-ova, EuVECA-a i EuSEF-a globalno smanjio broj zaposlenika u nacionalnim nadležnim tijelima za 7 EPRV-ova. Ako se broj fondova u kasnijim godinama poveća, bit će potrebna dodatna sredstva koja će se tada financirati iz naknada od sektora.

U skladu sa zakonodavnim prijedlogom ESMA bi bila zadužena i za odobravanje nekih prospekata (veleprodajni prospekti nevlasničkih vrijednosnih papira, prospekti koje sastavljaju specijalizirani izdavatelji, prospekti za vrijednosne papire osigurane imovinom i prospekti izdavatelja iz trećih zemalja) i njihovih dopuna. Procjenjuje se da će ESMA godišnje odobravati 1600 prospekata (1100 prospekata, 400 prospekata za vrijednosne papire osigurane imovinom i 60 prospekata specijaliziranih izdavatelja). Nadalje, ovim prijedlogom na ESMA-u se prenosi ovlast za nadzor oglašavanja tih prospekata koje bi ESMA odobravala. ESMA-i će za obavljanje tih zadaća biti potrebno odgovarajuće osoblje sa znanjem jezika i dostatnim znanjem o relevantnim nacionalnim propisima o zaštiti potrošača, posebno u području kontrole marketinškog materijala. Procjenjuje se da će ESMA trebati zaposliti 35 EPRV-ova (uključujući 33 specijalizirana za prospekte, 1 EPRV-a specijaliziranog za sustav IT-a i 1 analitičara podataka). Nove ovlasti podrazumijevale bi i troškove IT-a za upravljanje postupkom odobravanja prospekata. Ti se troškovi procjenjuju na 500 000 EUR (jednokratni troškovi) i 100 000 EUR godišnje za održavanje. Budući da se nacrti prospekata mogu podnositi na odobrenje na 23 službena jezika EU-a, dodjela tih novih ovlasti ESMA-i uključuje i procijenjene troškove pismenog prevođenja u iznosu od 1,2 milijuna EUR godišnje.

ESMA bi odobravala 1600 od 3500 prospekata koje odobravaju sva nacionalna nadležna tijela u cijelom EU-u, odnosno 45 % svih prospekata u EU-u. Zbog toga bi taj prijenos ovlasti trebao biti popraćen smanjenjem broja zaposlenika u nacionalnim nadležnim tijelima koji rade na poslovima odobravanja prospekata koje će odobravati ESMA.

Ovim zakonodavnim prijedlogom predviđa se i da će ESMA izdavati odobrenja za rad administratorima ključnih referentnih vrijednosti te da će ih nadzirati i da će odobravati prihvaćanje referentnih vrijednosti trećih zemalja i priznavati administratore koji se nalaze u trećim zemljama. Na ESMA-u će se prenijeti i istražne ovlasti u pogledu administratora referentnih vrijednost. S obzirom na sinergije koje bi se osigurale izravnim nadzorom na razini EU-a, procjenjuje se da bi trebalo zaposliti 10 dodatnih EPRV-ova. Zbog tog prijenosa ovlasti na ESMA-u nacionalna nadležna tijela neće trebati zapošljavati dodatno osoblje za poslove nadzora administratora ključnih referentnih vrijednosti 25 .

ESMA će biti zadužena za registraciju pružatelja usluga dostave podataka (tj. ovlaštenih mehanizama izvješćivanja, ovlaštenih sustava objavljivanja i pružatelja konsolidiranih podataka o trgovanju) koji su nova vrsta subjekata koji se osnivaju na temelju Direktive o tržištu financijskih instrumenata. ESMA će osigurati i njihov trajni nadzor i bit će ovlaštena za provođenje istraga. Procjenjuje se da će za to biti potrebno dodatnih 20 EPRV-ova specijaliziranog osoblja, uključujući 3 EPRV-a specijalizirana za sustave IT-a i 2 analitičara podataka. Budući da ti subjekti upravljaju velikom količinom podataka, potreban je velik sustav IT-a za procjenu njihove kvalitete, načina njihove obrade i objave. Ti se troškovi procjenjuju na 2 milijuna EUR (jednokratni troškovi) te 400 000 EUR godišnje (troškovi održavanja). Zbog tog prijenosa ovlasti na ESMA-u nacionalna nadležna tijela neće trebati zapošljavati dodatno osoblje za poslove nadzora pružatelja usluga dostave podataka.

Ukratko, u ovom zakonodavnom financijskom izvještaju pretpostavlja se da će nove ovlasti ESMA-e povezane s izravnim nadzorom prethodno navedenih subjekata podrazumijevati sljedeće:

·zapošljavanje dodatnih 65 EPRV-ova do 2022.,

·jednokratni troškovi IT-a procjenjuju se na 3 milijuna EUR,

·periodični troškovi IT-a procjenjuju se na 600 00 EUR godišnje,

·troškovi pismenog prevođenja procjenjuju se na 1,2 milijuna EUR godišnje.

V. Administrativno osoblje i pravni stručnjaci

Administrativno osoblje na razini agencija obavlja poslove u području ljudskih resursa, financija, upravljanja objektima, koordinacije i osnovne IT potpore (ne uključuju paneuropske projekte IT-a). Uzimajući u obzir njihove opsežne regulatorne poslove, europska nadzorna tijela imaju važne potrebe i u pogledu pravne pomoći. Prema ESMA-inu sustavu upravljanja na temelju aktivnosti, administrativno osoblje i pravni stručnjaci čine 22 %, odnosno 13 % ukupnog osoblja. To, drugim riječima, znači da su za 7 EPRV-ova koji obavljaju glavnu aktivnost potrebna otprilike 2 dodatna člana administrativnog osoblja i 1 pravni stručnjak. Budući da europska nadzorna tijela zbog svojeg rasta mogu i dalje razvijati ekonomije razmjera, u ovom zakonodavnom financijskom izvještaju pretpostavka je da administrativno osoblje i pravni stručnjaci čine 18 % odnosno 8 % ukupnog osoblja.

Stoga se povećanje u pogledu osoblja (EPRV-ovi) do 2022. može sažeti kako slijedi:

EBA:

	Glavna aktivnost	Neizravni troškovi osoblja	Pravna pomoć	Ukupno
Upravljanje	4	1	1	6
Neizravne nadzorne ovlasti	13	3	2	18
Financiranje	4	1	0	5
Ukupno	21	5	3	29

EIOPA:

	Glavna aktivnost	Neizravni troškovi osoblja	Pravna pomoć	Ukupno
Upravljanje	4	1	1	6
Neizravne nadzorne ovlasti	18	4	2	24
Financiranje	4	1	0	5
Ukupno	26	6	3	35

ESMA:

	Glavna aktivnost	Neizravni troškovi osoblja	Pravna pomoć	Ukupno
Upravljanje	7	2	1	10
Neizravne nadzorne ovlasti	30	7	3	40
Financiranje	7	2	0	9
Izravne nadzorne ovlasti	65	16	6	87
Ukupno	109	27	10	146

Kako bi se dodatno smanjili troškovi europskih nadzornih tijela brojne nove EPRV-ove moguće je zaposliti kao ugovorno osoblje ili upućene nacionalne stručnjake. Međutim, ne smije se precijeniti broj upućenih nacionalnih stručnjaka. Europska nadzorna tijela mogla bi se suočiti s poteškoćama pri zapošljavanju takvih stručnjaka zbog troškova koji bi zbog toga nastali za države članice i nacionala nadležna tijela. Povrh tih poteškoća u smislu njihove raspoloživosti, očekuje se da će oni u području izravnog nadzora osigurati potrebnu stručnost kada ESMA preuzme te zadaće, ali će dugoročno, nakon početne faze, biti važnije da ESMA zadrži stručnjake i da se nešto više oslanja na članove privremenog osoblja. U sljedećoj tablici prikazana je okvirna raspodjela osoblja u te kategorije.

	2019.	2020.	2021.	2022.
Privremeno osoblje	63	104	121	147
Upućeni nacionalni stručnjaci	5	11	15	15
Ugovorno osoblje	29	37	41	48
Ukupno	97	152	177	210

(broj osoblja u 2021. i dalje indikativan je)

VI. Radni prostor

Promjene zadaća podrazumijevat će i nove resurse u smislu radnog prostora za europska nadzorna tijela. Uzeti su u obzir procijenjeni dodatni troškovi za ESMA-u i EIOPA-u. U ovom dokumentu nisu navedeni dodatni troškovi za EBA-u jer u ovom trenutku nisu dostupne informacije o novom sjedištu i veličini zgrade koju predlažu države članice.

DODATNI ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

Sadržaj

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike

1.3.Prijedlog se odnosi na

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva EBA-e

3.2.3.Procijenjeni učinak na ljudske resurse EBA-e

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

DODATNI ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ „AGENCIJE”

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Izmijenjeni Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni:

– Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo),

– Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje),

– Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala),

– Uredbe (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetničkog kapitala,

– Uredbe (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo,

– Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2015. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012,

– Uredbe (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja,

– Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i

– Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma

1.2.Odgovarajuća područja politike

Područje politike: financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala

Aktivnost: financijska stabilnost

1.3.Prijedlog se odnosi na

◻novo djelovanje

◻novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 26

☑ produženje postojećeg djelovanja

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

Pridonijeti povezanijem i pravednijem unutarnjem tržištu s jačim industrijskim temeljima

1.4.2.Posebni ciljevi

Posebni cilj br.

2.5. Financijski regulatorni okvir vrednuje se, provodi na odgovarajući način i primjenjuje u cijelom EU-u

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Prijedlogom će se osigurati sustavno, učinkovito i dosljedno uključivanje rizika povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma u nadzorne strategije i prakse svih relevantnih tijela i EBA će igrati ključnu ulogu u ostvarenju tog cilja. Osigurat će se učinkovit i strog nadzor financijskih institucija i tržištâ u kontekstu izazova povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma.

Na temelju provjera aktivnosti te ovlasti za prikupljanje i analizu podataka koji se odnose na nedostatke utvrđene u procesima i postupcima, upravljačkim aranžmanima, poslovnim modelima i aktivnostima financijskih institucija od tijela nadležnih za sprečavanje pranja novca i tijela za bonitetni nadzor EBA će moći ubrzati postupak nadzorne konvergencije. Ti će instrumenti omogućiti sveobuhvatnu i ažuriranu analiza prednosti i nedostataka nadzora i osigurati uvid u nove rizike i osjetljivosti povezane s pranjem novca i financiranjem terorizma koji bi mogli imati prekogranične učinke.

Osnivanjem internog stalnog odbora za sprečavanje pranja novca u okviru EBA-e koji će biti sastavljen od rukovoditelja svih nacionalnih nadzornih tijela za sprečavanje pranja novca osigurat će se prikladna razina sudjelovanja i zastupljenosti svih nacionalnih nadzornih tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma nadležnih za sve predmetne subjekte financijskog sektora. Resursi i stručno znanje koji su trenutačno raspršeni među trima europskim nadzornim tijelima i pododborom Zajedničkog odbora za sprečavanje pranja novca centralizirat će se u okviru čvršće strukture upravljanja.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

Mogući pokazatelji:

• Broj donesenih tehničkih standarda u odnosu na one koje je trebalo izraditi

• Broj nacrta tehničkih standarda koji su u roku podneseni Komisiji na odobrenje

• Broj predloženih tehničkih standarda koje je Komisija odbila

• Broj donesenih neobvezujućih preporuka u odnosu na one koje je trebalo izraditi

• Broj zahtjeva nadležnih tijela za objašnjenje

• Broj uspješno zaključenih istraga zbog povreda prava EU-a

• Prosječno trajanje istrage zbog povreda prava EU-a

• Broj sastanaka Odbora za sprečavanje pranja novca

• Broj bilateralnih sastanaka s nadležnim tijelima

• Broj zajedničkih izravnih nadzora

• Broj sati osposobljavanja nadležnih tijela

• Broj partnerskih programa nadležnih tijela

• Broj zaposlenika koji sudjeluju u programima razmjene / upućivanja

• Broj obavljenih stručnih pregleda

• Broj provedenih provjera aktivnosti koje se odnose na pitanja povezana sa sprečavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma

• Broj utvrđenih i uklonjenih prepreka konvergenciji

• Novi praktični alati i instrumenti za promicanje konvergencije

• Broj objavljenih analitičkih studija

• Broj provjera sposobnosti i primjerenosti

• Broj izravnih nadzora i posebnih istraga

• Broj objavljenih smjernica i preporuka

• Broj sastanaka s nadziranim subjektima

• Broj pritužbi / žalbi nadziranih društava

• Broj donesenih službenih odluka o hitnim situacijama

• Broj objavljenih mišljenja o primjerenim preventivnim ili korektivnim mjerama

• Broj popunjenih baza podataka

• Broj testiranja otpornosti na stres ili provedenih jednakovrijednih postupaka

• Broj provedenih postupaka procjene rizika

• Omjer između predloženog i donesenog konačnog proračuna (godišnje)

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Komisija izmjenjuje postojeći prijedlog o izmjeni uredaba o osnivanju europskih nadzornih tijela kako bi se ojačao mandat za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma utvrđen u tim uredbama.

Ciljevi predloženih izmjena jesu sljedeći:

• osigurati optimalnu primjenu stručnih znanja i resursa namijenjenih obavljanju zadaća povezanih sa sprečavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma,

• pojasniti opseg i sadržaj zadaća povezanih sa sprečavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma,

• ojačati instrumente za obavljanje zadaća povezanih sa sprečavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma,

• ojačati koordinacijsku ulogu EBA-e u međunarodnim pitanjima povezanima sa sprečavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma.

1.5.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante)

U skladu s postojećim okvirom EU-a odgovornosti za nadzor financijskih institucija uređene su u pogledu bonitetnih aspekata nizom zakonodavnih instrumenata koji se odnose na sektore bankarstva, osiguranja, mirovinskog osiguranja i vrijednosnih papira, a u pogledu aspekata povezanih sa sprečavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma Direktivom o sprečavanju pranja novca. Nadzorne ovlasti u bonitetnom okviru znatno su usklađene, ali podjela odgovornosti temelji se na načelu kontrole u matičnoj državi članici. Taj složeni okvir, koji uključuje različite vrste tijela smještenih u različitim jurisdikcijama i s različitim nadzornim zadaćama, ovlastima i odgovornostima, ne vodi glatkoj suradnji u području aspekata povezanih sa sprečavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma, posebno u slučaju prekograničnog poslovanja financijskih institucija. Na to posebno upućuju nedavni slučajevi pranja novca, koji su dokaz nedostatne povezanosti nadzora koji se odnosi na sprečavanje pranja novca i bonitetnog nadzora nekoliko europskih banaka.

Očekivana ostvarena dodana vrijednost Unije (ex post):

Ciljevi ovog prijedloga o izmjeni prijedloga o preispitivanju europskih nadzornih tijela jesu sljedeći:

1. pojasniti te izričito utvrditi mandat i ovlasti na razini EU-a kako bi se osiguralo dosljedno, sustavno i učinkovito praćenje i procjena rizikâ za financijski sustav Unije povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma te;

2. osigurati optimalnu primjenu stručnih znanja i resursa namijenjenih obavljanju zadaća povezanih sa sprečavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma u okviru nadzora financijskog sustava Unije.

U tu svrhu predlaže se da Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) preuzme vodeću i koordinacijsku ulogu s obzirom na to da rizici od pranja novca i financiranja terorizma mogu imati sistemski utjecaj upravo na bankarski sektor. Na temelju postojećih instrumenata i ovlasti europskih nadzornih tijela, kako su izmijenjeni prijedlogom o preispitivanju europskih nadzornih tijela, EBA bi se trebala usredotočiti na to da se rizici povezani s pranjem novca i financiranjem terorizma učinkovito i dosljedno uključe u nadzorne strategije i prakse svih relevantnih tijela.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Unatoč ojačanom zakonodavnom okviru za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma, zbog nekoliko nedavnih slučajeva pranja novca u europskim bankama pojavila se zabrinutost da nadzorni okvir EU-a još uvijek ima neke nedostatke. Konkretno, jedan od glavnih nedostataka jest manjak jasne povezanosti okvira za bonitetni nadzor banaka i drugih financijskih institucija, s jedne strane, i nadzornog okvira za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, s druge. Dodatnu zabrinutost izazivaju zakašnjeli nadzor i nedostaci povezani sa suradnjom i razmjenom informacija – na nacionalnoj razini, između bonitetnih tijela i tijela za sprečavanje pranja novca, i prekogranično, među tijelima u raznim državama članicama ili u trećim zemljama.

Odgovornosti EBA-e u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma proizlaze iz Uredbe o osnivanju, u kojoj se navodi da je ona nadležna za osiguranje cjelovitosti, transparentnosti i urednog funkcioniranja financijskih tržišta, jačanje nadzorne suradnje i sprečavanje regulatorne arbitraže. U kontekstu tog cilja europskim nadzornim tijelima izričito je povjerena zadaća da osiguraju dosljednu, učinkovitu i djelotvornu primjenu prava Unije u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma. Nadalje, Direktivom o sprečavanju pranja novca i Uredbom o prijenosu novčanih sredstava europska nadzorna tijela ovlašćuju se da objavom smjernica o nadzoru koji se temelji na riziku i izradom nacrta regulatornih tehničkih standarda promiču konvergenciju nadzora u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma.

Trebalo bi omogućiti europskim nadzornim tijelima da pojačaju svoje napore kako bi promicala daljnju konvergenciju i bolju suradnju u području pitanja povezanih sa sprečavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma. Nadalje, zbog složenog i dugotrajnog postupka na kojem se temelji donošenje odluka u Zajedničkom odboru europskih nadzornih tijela te različitih stupnjeva prioriteta koje tri europska nadzorna tijela daju pitanjima povezanima sa sprečavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma uloga europskih nadzornih tijela dosad je bila prilično ograničena. Osim toga, zbog nepostojanja izričitog mandata za preispitivanje u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma europska nadzorna tijela dosad nisu mogla preuzeti inicijativu preispitivanja nadzornog djelovanja u tom području.

1.5.4.Moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Ovaj prijedlog o izmjeni usklađen je s Komisijinim postojećim naporima za jačanje okvira EU-a za financijski nadzor i posebno borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. U skladu je i sa zaključcima utvrđenima u Dokumentu za razmatranje koji je 31. kolovoza 2018. donijela zajednička radna skupina čiji su članovi predsjednici europskih nadzornih tijela, predsjednik nadzornog odbora jedinstvenog nadzornog mehanizma, predsjednik pododbora Zajedničkog odbora za sprečavanje pranja novca i Komisija i koja je osnovana kako bi se zajednički počelo razmatrati poboljšanje okvira za povezanost nadzora sprečavanja pranja novca/financiranja terorizma i bonitetnog nadzora.

nadzora sprečavanja pranja novca/financiranja terorizma i bonitetnog nadzora.

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ ograničeno trajanje

–◻ prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻ financijski učinak od GGGG do GGGG

☑ neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od 2019. do 2020.,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 27

◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–◻ putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

◻EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

☑ tijelima iz članaka 70. i 71.;

◻ tijelima javnog prava;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

Nije primjenjivo

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

U skladu s već postojećim mehanizmima EBA sastavlja redovita izvješća o svojem radu (uključujući interno izvješćivanje višeg rukovodstva, izvješćivanje odbora i sastavljanje godišnjeg izvješća) i Revizorski sud i Komisijina Služba za unutarnju reviziju provode reviziju korištenja resursa i uspješnosti. Praćenje mjera uključenih u prijedlog i izvješćivanje o tim mjerama bit će u skladu s već postojećim zahtjevima te s novim zahtjevima koji proizlaze iz ovog prijedloga.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

Nadalje, svake financijske godine Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća, izdaje EBA-i razrješnicu za izvršenje njezina proračuna.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Za potrebe suzbijanja prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih radnji, odredbe Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) primjenjuju se na EBA-u bez ograničenja.

EBA ima posebnu strategiju suzbijanja prijevara i pripadajući akcijski plan. Pojačana djelovanja EBA-e u području borbe protiv prijevara bit će u skladu s pravilima i smjernicama iz Financijske uredbe (mjere suzbijanja prijevara u okviru dobrog financijskog upravljanja), OLAF-ovim politikama za sprječavanje prijevara, odredbama iz Strategije Komisije za borbu protiv prijevara (COM (2011) 376) kao i s odredbama iz Zajedničkog pristupa decentraliziranim agencijama EU-a (srpanj 2012.) i pripadajućeg plana.

Nadalje, u uredbama o osnivanju EBA-e i u financijskim uredbama EBA-e utvrđene su odredbe o izvršenju i kontroli proračuna EBA-e te o primjenjivim financijskim propisima, uključujući propise o sprječavanju prijevara i nepravilnosti.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta rashoda

Doprinos

Broj

Dif./nedif. 28

zemalja EFTA-e 29

zemalja kandidatkinja 30

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

12.020400 – EBA

Dif.

·Zatražene nove proračunske linije – nije primjenjivo

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta rashoda

Doprinos

Broj

Dif./nedif.

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

[…][XX.YY.YY.YY]

DA/NE

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

Konkurentnost za rast i zapošljavanje

EBA:			2019.	2020.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidi točku 1.6.)	UKUPNO
Glava 1.: Osoblje 31	Obveze	(1)	0,621 32	1,132		1,753
	Plaćanja	(2)	0,621	1,132		1,753
Glava 2.: Administrativni troškovi	Obveze	(1a)	0,040	0,066		0,106
	Plaćanja	(2a)	0,040	0,066		0,106
Glava 3.:	Obveze	(3a)	2,055	0,055		2,110
	Plaćanja	(3b)	2,055	0,055		2,110
UKUPNA odobrena sredstva za EBA-u	Obveze	=1+1a +3	2,716	1,253		3,969
	Plaćanja	=2+2a +3b	2,716	1,253		3,969

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		2019.	2020.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidi točku 1.6.)	UKUPNO
GU: <…….>
• Ljudski resursi
• Ostali administrativni rashodi
GLAVNA UPRAVA <…….> UKUPNO	Odobrena sredstva

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		2019.	2020.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidi točku 1.6.)	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 – 5 višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze	2,716	1,253		3,969
	Plaćanja	2,716	1,253		3,969

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva EBA-e

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

⇩

Godina
2019.

Godina
2020.

Godina
N+2

Godina
N+3

unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

REZULTATI

Vrsta 33

Prosječni trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1 34 ...

Borba protiv pranja novca i financiranja terorizma

2,055

0,055

2,110

– Rezultat

- Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

POSEBNI CILJ br. 2...

- Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 2

UKUPNI TROŠAK

2,055

0,055

2,110

3.2.3.Procijenjeni učinak na ljudske resurse EBA-e

3.2.3.1.Sažetak

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

2019.

2020.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

Privremeno osoblje (razredi AD)	0,401	0,750	1,151
Privremeno osoblje (razredi AST)
Ugovorno osoblje	0,220	0,382	0,602
Upućeni nacionalni stručnjaci

UKUPNO

0,621

1,132

1,753

Potrebe u pogledu osoblja (u EPRV-u):

	2019.	2020.	2021.	2022.	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)			UKUPNO
Privremeno osoblje (razredi AD)	2	4	4	4	4	4	4
Privremeno osoblje (razredi AST)
Ugovorno osoblje	2	3,8	3,8	3,8	3,8	3,8	3,8
Upućeni nacionalni stručnjaci

UKUPNO

7,8

Zapošljavanje je predviđeno za siječanj 2019. i siječanj 2020. te su stoga uključeni stopostotni troškovi.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa za matičnu glavnu upravu

–☑ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–◻ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)
·Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)
XX 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)
XX 01 01 02 (Delegacije)
XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)
10 01 05 01 (Izravno istraživanje)

• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 35
XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
XX 01 04 yy 36	– u sjedištima 37
	- u delegacijama
XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Ostale proračunske linije (navesti)
UKUPNO

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje
Vanjsko osoblje

Opis izračuna troškova za ekvivalent punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

–◻ Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

–☑ Prijedlog/inicijativa dovodi do reprogramiranja relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

Potrebno je reprogramiranje proračunskih linija EBA-e (12.020400). Iako će se predviđeni iznosi u konačnici pokriti naknadama od sektora, bit će potreban predujam iz proračuna EU-a za pokrivanje troškova nastalih tijekom najmanje prva 24 mjeseca rada.

–◻ Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 38 .

Objasniti što je potrebno te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

[…]

3.2.5.Doprinos trećih strana

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–☑ Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻ na vlastita sredstva

–◻ na ostale prihode

– ◻ navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu	Utjecaj prijedloga/inicijative 39
		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)
Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

[…]

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

[…]

Stvarna dodjela prethodno navedenih sredstava preispitat će se u globalnom kontekstu pregovora o ovom zakonodavnom prijedlogu, zbog čega će možda biti nužan revidirani zakonodavni financijski izvještaj u kojem će se navesti financijske implikacije zadaća koje se povjeravaju europskim nadzornim tijelima, ne dovodeći u pitanje sredstva odobrena u okviru godišnjeg proračunskog postupka:

(1) SL C , , str...

(2) SL C , , str...

(3) Stajalište Europskog parlamenta od …(SL... ) i Odluka Vijeća od ...

(4) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(5) Uredba (EU) br.1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84).

(6) Uredba (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetničkog kapitala (SL L 115, 25.4.2013., str. 1.).

(7) Uredba (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (SL L 115, 25.4.2013., str. 18.).

(8) Uredba (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja (SL L 123/98, 19.5.2015., str. 98.).

(9) Uredba (EU) br. 600/2014 i Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str. 1.).

(10) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(11) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

(12) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .

(13) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(14) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(15) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(16) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih razmjena studenata, broj izgrađenih km cesta itd.).

(17) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(18) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(19) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(20) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(21) Uglavnom za strukturne fondove, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski ribarski fond (EFR).

(22) Vidjeti članke 11. i 17. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.

(23) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

(24) 6 stalnih članova izvršnih odbora – 1 izvršni direktor – 1 predsjednik = 4 nova stalna člana.

(25) Na primjer, tijelo nadležno za nadzor financijskog sektora u UK (FCA) procjenjuje da bi primjerice jednokratni troškovi nadzora ključne referentne vrijednosti LIBOR iznosili 0,2 milijuna GBP, a tekući troškovi 0,9 m GBP, uključujući plaće i neizravne troškove.

(26) Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(27) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .

(28) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(29) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(30) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(31) Rashodi za osoblje uključuju troškove plaća, mirovina i zapošljavanja.

(32) Usklađivanje troškova plaća za 2019. temelji se na primjeni koeficijenta ispravka za London za razdoblje od siječnja do ožujka i koeficijenta ispravka za Pariz za razdoblje od travnja do prosinca. Za 2020. primijenjen je samo koeficijent ispravka za Pariz.

(33) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih razmjena studenata, broj izgrađenih km cesta itd.).

(34) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(35) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(36) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(37) Uglavnom za strukturne fondove, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski ribarski fond (EFR).

(38) Vidjeti članke 11. i 17. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.

(39) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 20 % na ime troškova naplate.