EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 31.5.2018.

COM(2018) 391 final

2018/0213(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Programa potpore reformama

{SEC(2018) 280 final}
{SWD(2018) 310 final}
{SWD(2018) 311 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Ovim se prijedlogom predviđa da se on počinje primjenjivati od 1. siječnja 2021. te je on upućen Uniji od 27 država članica u skladu s obavijesti Ujedinjene Kraljevine o njezinoj namjeri da se povuče iz Europske unije i Euratoma na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji koju je Europsko vijeće primilo 29. ožujka 2017.

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Strukturne reforme izmjene su kojima se trajno mijenjaju struktura gospodarstva te institucionalni i regulatorni okvir u kojem poduzeća i građani posluju. Njima se često nastoje ukloniti prepreke funkcioniranju pokretača rasta, primjerice reorganizacijom tržišta rada, proizvoda i usluga i financijskih tržišta, čime se potiče zapošljavanje, ulaganja i produktivnost. Cilj im može biti i poboljšanje učinkovitosti i kvalitete javne uprave te usluga i koristi koje države nude svojim građanima.

Ako su pomno odabrane i provedene, strukturne reforme mogu ubrzati postupak uzlazne socijalne i gospodarske konvergencije među državama članicama unutar i izvan europodručja i ojačati otpornost njihovih gospodarstava. Očekuje se da će učinci te konvergencije i jačanja otpornosti dovesti do većeg blagostanja i nesmetanog i stabilnog funkcioniranje ekonomske i monetarne unije (EMU) u cjelini. Djelotvorna provedba strukturnih reformi potrebna je za poboljšanje kohezije, rast produktivnosti, zapošljavanje, poticanje ulaganja i održivi rast.

Europsko gospodarstvo bilježi najbrži rast u posljednjih deset godina, potaknut rekordno visokom zaposlenošću, oporavkom ulaganja i poboljšanim javnim financijama. Postojeće ekonomsko stanje u cijeloj Uniji relativno je pozitivno, čime se pruža prilika za provedbu prijeko potrebnih reformi. Međutim, provedba reformi napreduje sporo i neravnomjerno među državama članicama, te njezina razina nije zadovoljavajuća u svim područjima politika, što dovodi do negativnih učinaka na konvergenciju i otpornost gospodarstava država članica Europske unije i time Unije u cjelini. U tom kontekstu, napredak koji države članice izvan europodručja ostvare u provedbi reformi tijekom procesa pridruživanja europodručju mogao bi imati pozitivan učinak na europodručje u cjelini. Stoga je važno posvetiti pažnju provedbi reformi u državama članicama izvan europodručja koje poduzimaju korake za uvođenje eura.

Razlog spore provedbe jesu slabi administrativni kapaciteti kao i činjenica da se koristi strukturnih reformi često ostvaruju tek u dugoročnom razdoblju, dok ekonomski, socijalni i politički troškovi često nastaju u kratkoročnom razdoblju. Stoga nacionalne vlade mogu odlučiti da neće provoditi te reforme zbog primjerice nedovoljnih administrativnih kapaciteta za provedbu reformi, visokih kratkoročnih političkih troškova ili negativnih utjecaja na određene segmente stanovništva. Katkad vlade koje započnu reforme nisu one koje ih privedu kraju zbog toga što je izborni ciklus često kraći od vremena potrebnog za provedbu važnih reformi i zbog toga se potrebne reforme mogu odgoditi, ukinuti ili čak potpuno izmijeniti.

Nadovezujući se na viziju iznesenu u Izvješću petorice predsjednika, Junckerova komisija usmjerila je Komisijine prioritete u okviru procesa europskog semestra na trokut uspješnosti koji se sastoji od poticanja ulaganja, provedbe strukturnih reformi te osiguravanja odgovornih fiskalnih politika.

Kako bi se potaknula provedba strukturnih reformi, u Govoru o stanju Unije koje je predsjednik Juncker održao 2017. te u Dokumentu za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije i Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija Unije predložena je uspostava Programa potpore strukturnim reformama i posebnog instrumenta za provedbu reformi kojim se državama članicama osiguravaju financijski poticaji za provedbu reformi.

Veća konvergencija prema uspostavi otpornih ekonomskih struktura jednako je važna i za države članice koje se pripremaju za pridruživanje europodručju.

Ti su politički ciljevi izneseni u Komunikaciji o novim proračunskim instrumentima za stabilno europodručje unutar okvira Unije (6. prosinca 2017.). U njoj je predloženo da se u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. 1 uspostavi novi instrument za provedbu reformi utvrđenih u kontekstu europskog semestra i program koji će se nadovezati na postojeći Program potpore strukturnim reformama i koji će sadržavati poseban instrument za konvergenciju kojim će se podupirati priprema za pridruživanje europodručju. U Komisijinoj Komunikaciji o novom, modernom višegodišnjem financijskom okviru nakon 2020. 2 , objavljenoj prije neslužbenog sastanka čelnika 23. veljače 2018., potvrđena je ta namjera tako što se najavilo da će instrument za provedbu reformi i instrument za konvergenciju biti potrebni za pružanje snažne potpore i poticaja nizu reformi u državama članicama. Navedeno je i da bi se za sve instrumente osigurala proračunska linija u iznosu od najmanje 25 milijardi EUR za sedmogodišnje razdoblje.

Naposljetku, ta je odluka potvrđena u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani: višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.” 3 od 2. svibnja 2018. Najavljeno je da će se u okviru novog i snažnog Programa potpore strukturnim reformama osigurati tehnička i financijska potpora nacionalnim reformama s ukupnim proračunom od 25 milijardi EUR. Riječ je o zasebnom programu koji će biti komplementaran s budućim Unijinim fondovima kako je definirano u Uredbi (EU) XXX/xxx (koja će zamijeniti Uredbu o zajedničkim odredbama) 4 .

U tom kontekstu Komisija predlaže novi Program potpore reformama (dalje u tekstu „Program”) koji obuhvaća tri zasebna i komplementarna instrumenta: i. instrument za provedbu reformi u obliku instrumenta za financijsku potporu; ii. program koji se nastavlja na Program potpore strukturnim reformama u obliku instrumenta tehničke potpore i iii. instrument za konvergenciju za pružanje konkretne i ciljane potpore državama članicama izvan europodručja (dalje u tekstu „instrument za konvergenciju”). Cilj Programa pružanje je potpore vladama i javnim tijelima država članica, na njihov zahtjev za tehničku potporu ili nakon podnošenja prijedloga reformskih obveza, pri osmišljavanju i provedbi strukturnih reformi za održivi rast. Programom se namjerava pridonijeti općem cilju jačanja kohezije, konkurentnosti, produktivnosti, rasta i zapošljavanja. te bi mogao imati i pozitivan učinak na provedbu načela Europskog stupa socijalnih prava. U tu svrhu njime bi trebalo pružati dostatne financijske poticaje za dovršetak reformi strukturne prirode i tehničku potporu za jačanje administrativnih kapaciteta država članica za rješavanje problema s kojima se suočavaju institucije, upravljačka tijela, javna uprava te gospodarski i socijalni sektori.

Imajući u vidu taj cilj, ciljana tehnička potpora i financijski poticaji pružit će se svim državama članicama, uključujući u okviru instrumenta za konvergenciju onim državama članicama čija valuta nije euro i koje su u određenom roku poduzele jasne korake za uvođenje jedinstvene valute.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Program je usklađen s postojećim politikama koje se provode u okviru fondova Unije i drugih programa Unije. Nadalje, program se nadovezuje na postojeće iskustvo Programa potpore strukturnim reformama.

U okviru tekućeg VFO-a i postojećih sektorskih propisa dostupno je nekoliko instrumenata na razini Unije za potporu provedbi strukturnih reformi. Kad je riječ o politikama, preporuke za politike koje se izdaju u okviru europskog semestra pomažu u identifikaciji prioriteta reformi i postizanju političkog dogovora o tim prioritetima s državama članicama. Nadalje, u okviru Programa potpore strukturnim reformama pruža se tehnička potpora državama članicama za pripremu, izradu i provedbu strukturnih reformi, dok se programima iz fondova Unije financiraju elementi projekata koji se odnose na ulaganja u područjima politika koji su obuhvaćeni fondovima Unije. Pravnim okvirom za fondove Unije propisuje se financiranje na temelju tematskih komponenti i određuju se uvjeti koji se moraju ispuniti prije isplate sredstava. Iako je predviđeno da se u okviru novog VFO-a dodatno ojača povezanost korištenja sredstava iz fondova Unije i europskog semestra i iako su mjere u okviru fondova Unije ključne za postizanje ciljeva kohezijske politike i jamčenje djelotvornosti tih fondova, one nisu nužno dovoljne da bi se uklonile prepreke bržoj provedbi strukturnih reformi u državama članicama.

Instrument za provedbu reformi

U okviru Programa, odnosno instrumenta kojim se osiguravaju financijski doprinosi državama članicama, pružaju se financijski poticaji za provedbu reformi u državama članicama, pri čemu se osigurava usklađenost s mjerama koje se financiraju u okviru drugih postojećih programa Unije. Dosad su sredstva za potporu provedbi mjera povezanih s ulaganjima koje se odnose na strukturne reforme u državama članicama bila uglavnom dostupna u okviru fondova Unije. Iako se sredstvima iz fondova Unije može pružati potpora za ulaganja koja su potrebna za rješavanje nekih strukturnih problema relevantnih za kohezijsku politiku, ona nisu namijenjena promicanju izrade i provedbe strukturnih reformi za potpuno rješavanje problema u svim područjima politika identificiranima u okviru europskog semestra. Nadalje, sredstvima iz fondova Unije ne mogu se financirati reforme koje su isključivo regulatorne i koje ne podrazumijevaju troškove provedbe ili ulaganja.

Mnogi strukturni problemi s kojima se suočavaju države članice ne mogu se riješiti samo ulaganjima ili strogom tehničkom provedbom programa, već je za njihovo rješavanje potrebna složena kombinacija mjera politike i propisa, ulaganja i poboljšanja upravljanja institucijama i sustavima. Strukturne reforme mogu podrazumijevati visoke političke troškove u kratkoročnom razdoblju, zbog čega se provedba može spriječiti ili usporiti. U tom pogledu financijski poticaji iz proračuna Unije mogu pomoći u svladavanju tih prepreka i u kombinaciji s tehničkom potporom ili samostalno mogu pomoći da se preuzme politička odgovornost za provedbu reformi. Većom razinom dijaloga između Komisije i nadležnih nacionalnih tijela može se države članice potaknuti da izrade i provedu sveobuhvatan skup reformi.

Komponenta Programa potpore strukturnim reformama koja se odnosi na instrument za pružanje financijske potpore omogućit će pružanje financijskih poticaja i usklađena je s mjerama koje se financiraju u okviru drugih programa Unije.

Instrument za tehničku potporu

Komponenta Programa koja se odnosi na pružanje tehničke potpore omogućit će Komisiji da nadležnim tijelima država članica pomogne u njihovim nastojanjima da izrade reforme u skladu sa svojim prioritetima i da poboljšaju svoje kapacitete za izradu i provedbu politika i strategija reformi te da iskoriste dobru praksu i primjere usporedivih država članica. Instrument za tehničku potporu nadovezuje se na uspjeh Programa potpore strukturnim reformama, u okviru kojeg su tijekom dva kruga odabira iznosi zahtjeva za dodjelu u 2017. bili četverostruko veći od njegova godišnjeg proračuna, a u 2018. i peterostruko veći. Usmjeren je na pružanje prilagođene potpore i stručnog znanja na terenu kako bi se državama članicama osigurali nužni institucijski i administrativni kapaciteti za provedbu reformi. U tu svrhu cilj mu je pomoći državama članicama koje su zatražile potporu tijekom cijelog procesa provedbe reformi ili u određenim odnosno različitim fazama tog procesa. Instrument za tehničku potporu u okviru Programa, koji je osmišljen tako da se nadovezuje na postojeći Program potpore strukturnim reformama, usklađen je, dosljedan i komplementaran s postojećim resursima za izgradnju kapaciteta i tehničku pomoć, koji su dostupni u okviru drugih Unijinih programa financiranja. Instrumentom za tehničku potporu osigurava se dodana vrijednost za postojeću potporu pruženu u okviru različitih sektorskih programa Unije i mjera koje se provode u okviru fondova Unije jer se uzima u obzir specifična perspektiva država članica, te se istovremeno podupiru najvažnija djelovanja koja poduzimaju države članice u skladu s glavnim ciljevima politike Unije.

Instrument za konvergenciju

Instrumentom za konvergenciju u okviru Programa namijenjenom za pripremu sudjelovanja u europodručju omogućit će se Komisiji da zadovolji specifične potrebe država članica izvan europodručja koje su počele provoditi reforme tako što će im se ponuditi dodatni instrumenti kojima će se povećati otpornost njihovih gospodarstava i socijalnih struktura na šokove i tako ih se bolje pripremiti za pridruživanje europodručju. Instrument za konvergenciju bit će dodatni instrument uz instrument za provedbu reformi koji je dostupan svim državama članicama. Trenutačno ne postoje instrumenti kojima bi se pružali izravni financijski poticaji za provedbu strukturnih reformi u svim državama članicama, a još manje u državama članicama izvan europodručja. Iako države članice izvan europodručja koriste sredstva iz fondova Unije, ta sredstva nisu namijenjena provedbi važnih reformi kojima bi se povećala ekonomska otpornost te se tako tim državama članicama pomoglo da se u potpunosti pripreme za buduće sudjelovanje u europodručju. Očekuje se da će Program potpore strukturnim reformama, tako što će osigurati usmjerenu potporu državama članicama koje su poduzele jasne korake za uvođenje jedinstvene valute u određenom roku, pomoći u ubrzavanju procesa konvergencije u tim državama članicama i time pridonijeti ispunjenju kriterija konvergencije i povećanju otpornosti europodručja u cjelini.

Kad je riječ o usklađenosti s drugim odredbama i politikama, Program je komplementaran i ima sinergijske učinke te je usklađen i dosljedan s drugim Unijinim programima i politikama na regionalnoj i nacionalnoj razini, na razini Unije i međunarodnoj razini, a osobito je komplementaran sa smjernicama o politikama u okviru europskog semestra i pomaže da se ostvari maksimalan učinak korištenja sredstava iz fondova Unije. 

Komisija će osigurati komplementarnost predloženih mjera za provedbu u okviru Programa i njihovo nepreklapanje s drugim programima Unije i fondovima (uključujući fondove Unije) na temelju jasnog razdvajanja. Nadalje, koordinacija svih triju instrumenata u odnosu na druge programe Unije i fondove Unije nastavit će se provoditi u okviru upravljanja raznim instrumentima na temelju internih radnih aranžmana Komisije. Konkretno, to će se ostvariti na temelju postojećeg koordinacijskog mehanizma koji uključuje sudjelovanje predstavnika službi Komisije. Pri donošenju odluka o pružanju potpore državi članici uzet će se u obzir, među ostalim, postojeća djelovanja i mjere koje se financiraju sredstvima iz fondova i programa Unije. Ojačat će se uloga mehanizma koordinacija kako bi se uzela u obzir veća potreba za komplementarnosti, sinergijom, usklađenosti i dosljednosti među nekoliko programa u okviru VFO-a, osobito radi upravljanja procesom programiranja fondova Unije u okviru zajedničkog upravljanja, s jedne strane, i odabira reformi u okviru Programa s druge strane, kako bi se postigla maksimalna djelotvornost i učinkovitost djelovanja i sredstava Unije.

Kad je riječ o financijskim poticajima, činjenica da će se reforme za koje se dodjeljuje financijski doprinos iz Programa utvrditi u kontekstu postojećeg postupka europskog semestra bit će ključna kako bi se osigurala dodana vrijednost i izbjeglo pružanje potpore za reforme koje bi se ionako provele. Osim toga, praćenje provedbe tih reformi u okviru postupka europskog semestra jamči dodatne zaštitne mjere u tom smislu.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 175. (treći stavak) i članku 197. stavku 2. Ugovora o funkcioniranja Europske unije.

Člankom 175. (treći stavak) UFEU-a predviđa se da, ako se pokaže potreba za određenim posebnim djelovanjima izvan okvira fondova, Europski parlament i Vijeće mogu, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, odlučiti o takvim djelovanjima, ne dovodeći pritom u pitanje mjere donesene u okviru drugih politika Unije.

Člankom 197. stavkom 2. UFEU-a predviđa se da Unija može poduprijeti napore koje države članice ulažu kako bi poboljšale svoju administrativnu sposobnost za provedbu prava Unije, među ostalim, olakšavanjem razmjene informacija i podupiranjem programa osposobljavanja. Nijedna država članica nije obvezna koristiti se tom potporom. Europski parlament i Vijeće, djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, u tu svrhu utvrđuju potrebne mjere, pri čemu je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona i drugih propisa država članica.

Uzimajući u obzir članke 175. i 197. UFEU-a, cilj je Programa pridonijeti povećanju kohezije, konkurentnosti, produktivnosti, rasta i zapošljavanja te u tom kontekstu može odlučno pridonijeti sljedećem: i. dovršetku provedbe strukturnih reformi kojima je cilj poboljšati rezultate nacionalnih gospodarstava i promicati otporne ekonomske i socijalne strukture u državama članicama; ii. pridonijeti jačanju administrativnih kapaciteta država članica koji su potrebni da bi se odgovorilo na izazove s kojima se suočavaju institucije, upravljačka tijela, javna uprava te gospodarski i socijalni sektori i iii. dovršetku strukturnih reformi kojima se promiču otporne ekonomske i socijalne strukture te jačanje administrativnih kapaciteta u državama članicama izvan europodručja koje su se obvezale i poduzele jasne korake za uvođenje jedinstvene valute u određenom roku, kako bi se pružila potpora njihovoj pripremi za sudjelovanje u europodručju.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Financiranjem predloženih aktivnosti u okviru predviđenog Programa poštuju su načela europske dodane vrijednosti i supsidijarnosti. Financiranje iz proračuna Unije usmjereno je na aktivnosti čije ciljeve država članica ne može sama ostvariti u dostatnoj mjeri (kriterij nužnosti) te u kojima se intervencijom Unije može ostvariti dodana vrijednost u odnosu na mjere pojedinačnih država članica.

Opći je cilj Programa poboljšanje kohezije, konkurentnosti, produktivnosti, rasta i zapošljavanja. U tu svrhu njime bi se trebali pružati financijski poticaji za rješavanje problema strukturne prirode i podupirati jačanje administrativnih kapaciteta država članica u mjeri u kojoj se to odnosi na njihove institucije te gospodarski i socijalni sektor.

Program se temelji na logici da se potpora pruža na dobrovoljnoj osnovi, što znači da svaka država članica sama odlučuje je li djelovanje na razini Unije potrebno s obzirom na mogućnosti dostupne na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Provedba reformi u nacionalnoj je nadležnosti i države članice sudjeluju u cijelom postupku primjene instrumenta za provedbu reformi.

Provedba strukturnih reformi od zajedničkog je interesa za Uniju i europodručje jer se reformama pridonosi jačanju otpornosti ne samo dotičnih gospodarstava već i Unije i europodručja u cjelini.

Kad je riječ o instrumentu za provedbu reformi, Program je izravan odgovor na slabu i neujednačenu provedbu strukturnih reformi u državama članicama, osobito u vezi s izazovima utvrđenima u kontekstu europskog semestra. U tom pogledu najprimjerenije je da Komisija preuzme inicijativu na razini Unije jer ima sveobuhvatno znanje o specifičnostima država članica u pogledu provedbe reformi u državama članicama te ima stručno znanje koje joj omogućuje da zajedno s dotičnom državom članicom utvrdi važne probleme koji se trebaju riješiti. Sporazumom o paketu mjera reformi između Komisije i država članice (koji će se donijeti odgovarajućim provedbenim aktom) povećat će se odgovornost na nacionalnoj razini jer će izvorni prijedlog reformskih obveza izraditi dotična država članica i bit će „domaći” proizvod s lokalnim obilježjima. To će podrazumijevati kontinuirani dijalog o politikama između Komisije i dotične države članice. Budući da će razdoblje primjene ovog instrumenta biti tijekom trajanja cijelog sljedećeg VFO-a, time se osigurava kontinuitet nastojanja da se provedu reforme, što znači da država članica može odlučiti kad je najprimjerenije podnijeti zahtjev za financijsku potporu.

Kad je riječ o instrumentu za tehničku potporu (kojim se nastavlja Program potpore strukturnim reformama), jedino Komisija može preuzeti inicijativu na razini Unije. Od uvođenja Programa potpore strukturnim reformama Komisija je uspostavila bazu stručnog znanja na razini Unije (koju već i koristi) te je najprimjerenija instanca koja omogućuje razmjenu najbolje prakse i može stvoriti sinergiju kako bi se odgovorilo na nastojanja u provedbi reformi u raznim državama članicama i kako bi se riješili problemi pojedinih država članica. Istovremeno se koordinacijom potpore koju pruža Komisija osigurava sveobuhvatno pružanje stručnog znanja, razmjena dobre prakse i potpora u raznim fazama procesa provedbe reformi. Nadalje, djelovanje na razini Unije pridonosi rješavanju prekograničnih problema ili problema na razini Unije jer se razvijaju sinergije među državama članicama.

Kad je riječ o instrumentu konvergencije, njime se nastoji povećati otpornost gospodarstva država članica izvan europodručja tako što se potiče stvarna konvergencija. Ta je konvergencija ključna ne samo za države članice izvan europodručja, već i za prosperitet Unije u cjelini i osobito za neometano pristupanje europodručju te njegovo neometano funkcioniranje. Nadalje, instrumentom se osigurava usmjerena tehnička potpora za administrativne kapacitete potrebne za pripremu članstva u europodručju. Za ostvarenje tog cilja potrebno je stoga djelovanje na razini Unije.

Te ciljeve, odnosno rješavanje problema strukturne prirode, čime bi se povećala otpornost dotičnih gospodarstava, Unije i europodručja, te jačanje administrativnih kapaciteta država članica, države članice ne mogu same ostvariti u dostatnoj mjeri, dok se djelovanjem na razini Unije može ostvariti dodana vrijednost uspostavom Programa kojim se mogu osigurati financijski poticaji i tehnička potpora za izradu i provedbu strukturnih reformi u Uniji.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti jer ne prelazi ono što je minimalno nužno za ostvarenje navedenog cilja na razini EU-a te ono što je potrebno za tu svrhu. Potpora koja će se pružati u okviru tri instrumenta, koji su sastavni dijelovi Programa za razdoblje 2021.–2027., temelji se na zahtjevu koji sama država članica dobrovoljno podnosi. Činjenica da je sudjelovanje u Programu dobrovoljno te da se cijeli proces odvija na temelju dogovorene suradnje predstavlja dodatno jamstvo da će se poštovati načelo proporcionalnosti i da će se između država članica i Komisije uspostaviti odnos međusobnog povjerenja i suradnje.

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Instrument za provedbu reformi i instrument za konvergenciju novi su prijedlozi, što znači da za njih još nisu provedene ex post evaluacija ili provjere primjerenosti.

Instrument za tehničku potporu nadovezuje se na postojeći Program potpore strukturnim reformama za razdoblje 2017.–2020., koji se temelji na Uredbi (EU) 2017/825 7 koja je stupila na snagu 20. svibnja 2017. Provedba Programa potpore strukturnim reformama (SRSP) započela je u rujnu 2017. nakon donošenja godišnjeg programa rada za 2017. 8 i nastavljena je donošenjem godišnjeg programa rada za 2018. 9 u ožujku 2018. U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2017/825 Komisija će do sredine 2019. Europskom parlamentu i Vijeću dostaviti godišnje izvješće o praćenju provedbe Programa i neovisno izvješće o evaluaciji.

Čak i ako je sa zakonodavnog stajališta rano za službenu evaluaciju, postoje određeni dokazi koji proizlaze iz pružanja tehničke potpore strukturnim reformama u Grčkoj u okviru Radne skupine za Grčku.

Radna skupina za Grčku

U pogledu tehničke potpore za strukturne reformu koju su Grčkoj pružile službe Komisije i koju je koordinirala Radna skupina za Grčku provedene su unutarnje i vanjske evaluacije, na temelju kojih su stečena korisna iskustva za izradu Programa. Komisija trenutačno provodi i vanjsku ex post evaluaciju tehničke potpore pružene Grčkoj.

Evaluaciju tehničke potpore koja je pružena u okviru Radne skupine za Grčku proveli su u srpnju 2014. neovisni savjetnici 10 . Općenito, u toj evaluaciji zaključeno je da se tehničkom potporom pridonijelo provedbi programa reformi u Grčkoj u područjima reforme porezne uprave i središnje uprave u razdoblju 2011.– 2013. Taj zaključak utemeljen je na ocjeni učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti i održivosti pružene pomoći, a potvrdili su ga u velikoj mjeri odgovori većine uključenih dionika, koji su naveli da se reforme ne bi mogle ostvariti bez tehničke pomoći koju je pružila Radna skupina za Grčku.

Nadalje, Europski revizorski sud proveo je 2015. reviziju uspješnosti kako bi ocijenio u kolikoj je mjeri Radna skupina za Grčku djelotvorno upravljala pruženom pomoći te je li ta pomoć pozitivno pridonijela procesu provedbe reformi u Grčkoj (ograničeno na program ekonomske prilagodbe). Europski revizorski sud zaključio je da je općenito gledajući Radna skupna za Grčku uspješno odradila svoj mandat, odnosno pružila je odgovarajuću tehničku pomoć u područjima koja obuhvaćaju gotovo cijeli spektar javne politike, što je uglavnom bilo u skladu s uvjetima programa gospodarske prilagodbe.

Revizorski sud ustanovio je određene nedostatke, primjerice nedostatak namjenskog proračuna, sveobuhvatne strategije i sustavnog praćenja rezultata. Te je nedostatke razmotrila Služba za potporu strukturnim reformama te su uzeti u obzir pri izradi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020.

•Ex ante evaluacija i prva evaluacija Programa potpore strukturnim reformama

Prije nego što je iznijela prijedlog za Program potpore strukturnim reformama, koji je postao Uredba (EU) 2017/825, Komisija je provela ex ante evaluaciju kako bi ocijenila izazove i probleme u vezi s izradom i provedbom reformi u Uniji, moguća rješenja tih problema i stoga ciljeve Programa potpore strukturnim reformama i mogućim mehanizmima provedbe. Na temelju ex ante evaluacije zaključeno je da se zbog izostanka provedbe reformi u državama članicama ograničavaju kapaciteti Unije da odgovori na šokove a time i otpornost ekonomske i monetarne Unije, što je potrebno da bi se osigurala konvergencija među državama članicama i unutar njihovih društava. Prema ex ante evaluaciji glavni uzroci tih izazova jesu ograničeni administrativni i institucijski kapaciteti te neprimjerena primjena i provedba zakonodavstva Unije.

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

•Procjena učinka

Predviđa se da bi se Programom mogle ostvariti prednosti u pogledu smanjenja administrativnog opterećenja. Financijski doprinosi iz instrumenta za provedbu reformi isplatit će se u obliku financiranja koje nije povezano s troškovima, čime će se administrativni i transakcijski troškovi svesti na minimum za Komisiju i države članice. Kako bi se administrativno opterećenje primjene instrumenta za provedbu reformi svelo na najmanju moguću razinu te kako bi se pojednostavnila provedba reformi, praćenje provedbe ključnih etapa i ciljnih vrijednosti provodit će se u okviru postupka europskog semestra.

Administrativni postupci koji se odnose na tri instrumenta za tehničku potporu i dalje će biti jednostavni, odnosno podnošenje zahtjeva za instrument za tehničku potporu bit će jednostavno i potrebne informacije koje će trebati dostaviti bit će minimalne.

Odbor za regulatorni nadzor preispitao je nacrt procjene učinka i 22. svibnja 2018. dao pozitivno mišljenje uz određene zadrške. 12 Pitanja na koja se osvrnuo Odbor za regulatorni nadzor analizirana su u revidiranoj verziji radnog dokumenta službi Komisije o procjeni učinka. Objašnjeni su opravdanost i primjerenost ključa na temelju kojeg se dodjeljuju sredstva iz instrumenta za provedbu reformi (te je naveden primjer). Dodatno je objašnjeno i područje primjene instrumenta za provedbu reformi. Proširena je procjena učinka kako bi se provela evaluacija sufinanciranja i djelomične dodjele sredstava unaprijed kao alternativnih mehanizama za provedbu. Objašnjeni su i potencijalni rizici povezani s tim mehanizmom (u pogledu moralnog hazarda, iznosa, postupaka obustave, ukidanja i povrata sredstava). U posebnom prilogu radnom dokumentu službi Komisije o procjeni učinka navode se pojedinosti izmjena unesenih na temelju mišljenja Odbora za regulatorni nadzor.

•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Prijedlog nije povezan s programom povećanja primjerenosti propisa i njihova pojednostavnjivanja te ne podrazumijeva nikakve troškove usklađivanja za mala i srednja poduzeća te druge dionike. Program će uskoro biti dostupan putem elektroničke platforme kojoj će moći pristupiti službe Komisije i države članice.

•Temeljna prava

Prijedlog ima pozitivan učinak na očuvanje i poboljšanje temeljnih prava Unije, pod pretpostavkom da će države članice zatražiti i primiti potporu u područjima povezanima s time. Potporom u nekim područjima, primjerice migracija, tržišta rada i socijalnog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, zaštite okoliša, imovine te javne uprave i pravosudnog sustava, može se pružiti potpora temeljnim pravima Unije, kao što su dostojanstvo, sloboda, jednakost, solidarnost, građanska prava i pravda.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Kako bi se pratila uspješnost Programa u ostvarivanju posebnih ciljeva definiranih u članku 6. Uredbe, utvrđeni su određeni ključni pokazatelji uspješnosti koji će se redovito prikupljati. Taj skup pokazatelja definiran je na razini pojedinačnih mjera potpore kako bi se prikupili odgovarajući mikropodaci koji će se agregirati na razini Programa. Te će podatke prikupiti Komisija na temelju posebnog instrumenta za praćenje, koje će biti raščlanjeno po državama članicama i po područjima politike.

Kad je riječ o financijskim doprinosima (dodijeljenima u okviru instrumenta za provedbu reformi i komponente financijske potpore iz instrumenta za konvergenciju), u svakom planu reformskih obveza dogovorenom s državama članicama definirat će se specifični pokazatelji ostvarenja, rezultata i učinka, tako da će ostvarenje ključnih etapa i ciljeva biti preduvjet za primanje financijskih doprinosa. U tu svrhu države članice uključit će, u svoje godišnje izvješćivanje o napretku, dokaze o napretku prema ostvarenju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te će Komisiji osigurati pristup temeljnim podacima, uključujući prema potrebi administrativne podatke.

Kad je riječ o instrumentu za tehničku potporu, specifični pokazatelji rezultata i učinka definirat će se u pogledu konkretnih projekata s osnovnim i ciljnim vrijednostima kako bi se pratio napredak prema ostvarenju konačnih ciljnih vrijednosti i evaluirao učinak provedenih reformi. Ti će se pokazatelji primjenjivati i za komponentu tehničke potpore iz instrumenta za konvergenciju.

Za svaki će se instrument provesti evaluacija na sredini razdoblja provedbe i ex post evaluacija kako bi se ocijenila djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, usklađenost i dodana vrijednost Unije tih triju instrumenata, a rezultati će se objediniti u horizontalnu evaluaciju cijelog Programa. Evaluacije će se provesti u skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. 13 , u kojem su tri institucije potvrdile da bi evaluacije postojećeg zakonodavstva i politika trebale biti temelj za procjene učinka mogućih daljnjih djelovanja. Evaluacije će uključivati stečena znanja na temelju kojih se identificiraju nedostaci i/ili problemi ili mogućnosti da se djelovanja dodatno poboljšaju i da se optimizira njihova primjena i učinak.

Evaluacije će se provoditi pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

Evaluacija Programa na sredini razdoblja provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.

Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka primjene Uredbe, Komisija će provesti završnu evaluaciju Programa.

Komisija će zaključke evaluacija i svoje primjedbe dostaviti Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

•Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

Nije primjenjivo.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Program potpore strukturnim reformama sastoji se od tri zasebna i komplementarna instrumenta: (a) instrumenta za provedbu reformi, kojim će se pružiti financijski poticaji za potrebe provedbe strukturnih reformi utvrđenih u kontekstu postupka europskog semestra (Poglavlje II.), (b) instrumenta za tehničku potporu, kojim će se državama članicama pružiti tehnička potpora za provedbu institucijskih, administrativnih i strukturnih reformi za održivi rast (Poglavlje III.) i (c) instrumenta za konvergenciju za potporu za članstvo u europodručju, kojim će se se pružiti dodatna tehnička i financijska potpora državama članicama čija valuta nije euro i koje su u određenom roku poduzele jasne korake za uvođenje jedinstvene valute (Poglavlje IV.) (članak 3.).

Opći je cilj Programa poboljšanje kohezije, konkurentnosti, produktivnosti, rasta i zapošljavanja. U tu svrhu njime bi se trebali pružati financijski poticaji za rješavanje problema strukturne prirode i podupirati jačanje administrativnih kapaciteta država članica u mjeri u kojoj se to odnosi na njihove institucije te gospodarski i socijalni sektor (članak 4.).

Utvrđeni su posebni ciljevi za svaki instrument Programa (članak 5.). Kada je riječ o instrumentu za provedbu reformi, ti bi se ciljevi trebali odnositi na ostvarenje konkretnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti utvrđenih u odnosu na ispunjavanje reformskih obveza, što bi podrazumijevalo aktivaciju financijskih poticaja. Kad je riječ o instrumentu za tehničku potporu, ti bi ciljevi trebali uključivati potporu nacionalnim tijelima u naporima koje poduzimaju radi unapređenja njihovih administrativnih kapaciteta za izradu, razvoj i provedbu reformi, među ostalim i razmjenom dobre prakse, odgovarajućim procesima i metodologijama te učinkovitijim i djelotvornijim upravljanjem ljudskim resursima. Te bi ciljeve trebalo pokušati ostvariti u svim državama članicama, uključujući u kontekstu instrumenta za konvergenciju one države članice čija valuta nije euro i koje su izrazile jasnu angažiranost i u određenom roku poduzele jasne korake za uvođenje jedinstvene valute.

Kad je riječ o sva tri instrumenta, područje njihove primjene odnosi se na širok raspon područja politika koja uključuju područja upravljanja javnim financijama i imovinom, institucijske i administrativne reforme, poslovno okruženje, tržišta proizvoda, usluga i rada, obrazovanje i osposobljavanje, održivi razvoj, javno zdravstvo, obrazovanje i financijski sektor (članak 6.).

Financijska omotnica za provedbu programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 25 milijardi EUR koji će se indikativno rasporediti među tri instrumenta kako slijedi: 22 milijarde EUR za instrument za provedbu reformi, 840 milijuna EUR za instrument za tehničku potporu i 2,16 milijardi EUR za instrument za konvergenciju. U skladu s odredbama iz Uredbe (EU) [koja će zamijeniti Uredbu o zajedničkim odredbama] 14 države članice mogu zatražiti da se u ovaj Program prenese maksimalno 5 % financijskih sredstava dodijeljenih u okviru EFRR-a, ESF+, Kohezijskog fonda ili EFPR-a 15 . Prenesena sredstva izvršavat će se u skladu s pravilima ovog Programa i u korist predmetne države članice.

U svojim prijedlozima o višegodišnjem financijskom okviru za 2021.–2027. Komisija predlaže da se utvrdi ambiciozniji cilj u pogledu uključivanja klimatskih pitanja u sve programe EU-a, s općim ciljem da se 25 % rashoda EU-a namjeni ostvarenju klimatskih ciljeva. Doprinos ovog Programa ostvarivanju tog općeg cilja pratit će se putem EU-ova sustava klimatskih pokazatelja na odgovarajućoj razini razdvajanja, uključujući upotrebu preciznijih metodologija ako su dostupne. Komisija će i dalje svake godine iznositi podatke o odobrenim sredstvima za preuzete obveze u kontekstu nacrta godišnjeg proračuna.

Kako bi poduprla potpuno iskorištavanje potencijala Programa da pridonese ciljevima klimatske politike, Komisija će nastojati utvrditi relevantne aktivnosti tijekom pripreme, provedbe, preispitivanja i evaluacije Programa.

Instrument za provedbu reformi

Vrsta strukturnih reformi prihvatljiva za financiranje u okviru instrumenta za provedbu reformi obuhvaća reforme kojima se nastoje riješiti problemi utvrđeni u kontekstu postupka europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika, uključujući probleme utvrđene u preporukama po državama članicama (članak 8.).

Utvrdit će se maksimalni iznosi po državama članicama. Ti bi se iznosi trebali izračunavati na temelju broja stanovnika svake države članice (članak 9.). Sredstva u okviru instrumenta za provedbu reformi dodjeljivat će se državama članicama u fazama. Državama članicama bi u prvoj fazi u trajanju od dvadeset mjeseci trebalo staviti na raspolaganje polovinu ukupne financijske omotnice instrumenta za provedbu reformi (11 milijardi EUR) te bi se u tom razdoblju njima mogao dodijeliti maksimalni iznos pod uvjetom da podnesu prijedloge reformskih obveza. Komisija će u kasnijoj fazi koja će trajati do završetka Programa uspostaviti sustav periodičnih poziva na podnošenje prijedloga za dodjelu preostale polovine ukupne financijske omotnice instrumenta (11 milijardi EUR) uvećano za neiskorištene iznose iz prethodne faze. U okviru svakog poziva u drugoj fazi sve će države članice biti pozvane da istovremeno podnesu prijedloge reformi te bi im se na temelju njihovih prijedloga mogao dodijeliti njihov maksimalni financijski doprinos.

Važno je naglasiti na samom početku da će se prvi poziv na podnošenje prijedloga koji Komisija organizira u drugoj fazi odnositi na iznos koji odgovara preostalom dijelu ukupne financijske omotnice instrumenta (odnosno 11 milijardi EUR) uvećano za neiskorištene iznose iz prve faze dodjele. Komisija bi daljnje pozive na podnošenje prijedloga trebala organizirati samo ako ukupna financijska omotnica ne bude u potpunosti iskorištena. U tom pogledu Komisija bi trebala donijeti i objaviti okvirni kalendar daljnjih poziva na podnošenje prijedloga koji će se organizirati te za svaki poziv navesti preostali iznos ukupne omotnice koji je dostupan u okviru tog poziva (članak 10.). Tim se pristupom odgovara na potrebu iznosi i rokovi tih poziva budu transparentni vanjskim dionicima.

Država članica dostavlja prijedlog reformskih obveza u obliku zasebnog priloga svojem nacionalnom programu reformi. Taj zasebni prilog može se dostaviti zajedno s nacionalnim programom reformi ili u nekoj kasnijoj fazi.

Države članice trebale bi same identificirati reforme kojima se trebaju riješiti problemi utvrđeni u kontekstu europskog semestra i predložiti detaljan skup mjera za njihovu provedbu koji bi trebao sadržavati odgovarajuće ključne etape i ciljne vrijednosti te rokove za provedbu tijekom razdoblja od najviše tri godine (članak 11.). Prijedlog reformskih obveza moći će se izmijeniti samo jedanput tijekom trajanja Programa, te će te izmjene biti dopuštene samo ako su opravdane na temelju objektivnih okolnosti (članak 13.). Komisija će ocijeniti prirodu i važnost reformskih obveza koje predlože države članice te odrediti iznos koji će se dodijeliti na temelju transparentnih kriterija. Komisija bi trebala uzeti u obzir bitne elemente koje su dostavile države članice i procijeniti: i. očekuje li se da će reformske obveze koje je država članica predložila učinkovito odgovoriti na izazove utvrđene u okviru europskog semestra, ii. čine li sveobuhvatni paket reformi, iii. očekuje li se da će pojačati učinkovitost i otpornost nacionalnoga gospodarstva i iv. očekuje li se da će njihova provedba imati trajan utjecaj u državi članici. Osim toga, Komisija bi trebala ocijeniti i v. očekuje li se da će unutarnji mehanizmi koje predlože države članice, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti te s njima povezane pokazatelje, osigurati učinkovitu provedbu reformskih obveza tijekom razdoblja od najviše tri godine (članak 11.).

Odbor za ekonomsku politiku Vijeća koji se bavi europskim semestrom moći će dati mišljenje o prijedlozima reformskih obveza koje su podnijele države članice (članak 11.). Reformske obveze koje treba preuzeti država članica odredit će se provedbenim aktom (odluka Komisije) (članak 12.). U prilogu ovoj Uredbi navode se odgovarajuće smjernice koje će Komisiji poslužiti kao temelj za transparentnu i ujednačenu ocjenu prijedloga reformskih obveza koje države članice dostave i kojima će se odrediti financijski doprinos u skladu s ciljevima i svim drugim relevantnim zahtjevima utvrđenima ovom Uredbom. U tu se svrhu uspostavlja sustav za ocjenjivanje prijedloga reformskih obveza (članak 11. zajedno s Prilogom II.).

Predmetna država članica izvješćivat će redovito u okviru postupka europskog semestra o ostvarenom napretku ispunjenja reformskih obveza. Nacionalni programi reformi mogu se koristiti za izvješćivanje o napretku i završetku provedbe reformi (članak 14.).

Utvrđuju se odredbe o trajanju reformi (najmanje pet godina nakon isplate financijskog doprinosa), o proračunskim obvezama i plaćanjima te o postupcima obustave, ukidanja i povrata nepravilno isplaćenih sredstava (članci 15. i 16.).

Instrument za tehničku potporu

Instrumentom za tehničku potporu u okviru Programa trebalo bi nastaviti podupirati provedbu reformi koje država članica poduzima na vlastitu inicijativu, reformi u kontekstu procesa ekonomskog upravljanja ili mjera za provedbu prava Unije i prioriteta politike Unije te reformi u vezi s provedbom programâ gospodarske prilagodbe. Tim bi se instrumentima trebala pružiti i tehnička potpora za pripremu i provedbu reformi koje se poduzimaju u okviru drugih instrumenata Programa. Komisija će analizirati zahtjeve za potporu na temelju hitnosti, opsega i ozbiljnosti utvrđenih problema, potreba za potporom u vezi s dotičnim područjima politike, analize socioekonomskih pokazatelja i općih administrativnih kapaciteta države članice.

Na temelju te analize i uzimajući u obzir postojeća djelovanja i mjere koje se financiraju iz fondova Unije ili drugih programa Unije, Komisija će s državom članicom dogovoriti prioritetna područja u kojima će se pružati potpora, ciljeve, indikativne rokove, opseg mjera potpore i predviđeni ukupni financijski doprinos, što se navodi u planu suradnje i potpore (članak 19.).

Vrsta djelovanja prihvatljiva za financiranje u okviru instrumenta za tehničku potporu obuhvaćat će pružanje stručnog znanja u vezi sa savjetovanjem o politikama i njihovim izmjenama, izradom strategija i planova reformi kao i sa zakonodavnim, institucijskim, strukturnim i administrativnim reformama, osiguravanje pomoći stručnjaka, uključujući stručnjaka na terenu, izgradnju kapaciteta i s time povezanih mjera potpore na svim razinama upravljanja, čime se prema potrebi pridonosi i jačanju uloge civilnog društva (članak 18.).

Države članice trebale bi imati mogućnost na dobrovoljnoj osnovi prijenosom sredstava uplatiti doprinos u proračun instrumenta za tehničku potporu. Dodatni dobrovoljni doprinosi mogu uključivati doprinose iz predviđenih sredstava iz fondova Unije, koji se prenose u skladu s odredbama Uredbe (EU) [koja će zamijeniti Uredbu o zajedničkim odredbama] (članak 21.).

U cilju provedbe instrumenta za tehničku potporu u okviru Programa Komisija će provedbenim aktima donijeti godišnje programe rada, u kojima se navode mjere za pružanje tehničke potpore i svi elementi propisani Financijskom uredbom 16 (članak 23.).

Instrument za konvergenciju

Država članica koja ispunjava uvjete u okviru instrumenta za konvergenciju trebala bi u određenom roku poduzeti jasne korake za uvođenje jedinstvene valute. U tu svrhu „jasni koraci” trebali bi obuhvaćati službeni dopis vlade predmetne države članice Komisiji o tome da nedvojbeno preuzima obvezu pridruživanja europodručju u određenom razumnom roku, u kojem se navodi plan s utvrđenim rokovima, nakon savjetovanja s Komisijom, za provedbu konkretnih mjera za pripremu uspješnog sudjelovanja u europodručju, uključujući korake kojima se osigurava potpuno usklađenje njezina nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima prava Unije (uključujući bankarsku uniju).

Vrsta djelovanja koja će se financirati u okviru instrumenta za konvergenciju za pružanje potpore članstvu u europodručju obuhvaćat će mjere tehničke i financijske potpore (pored one koja je već dostupna u okviru drugih dvaju instrumenata Programa) relevantne za pripremu sudjelovanja u europodručju (članak 25. i članak 30.). Komponente financijske i tehničke potpore koje se provode u okviru instrumenta za konvergenciju trebale bi slijediti ista pravila i postupke provedbe kao i drugi instrumenti u okviru Programa.

Dodano je nekoliko dodatnih pravila o prihvatljivosti reformi i djelovanja u vezi s druga dva instrumenta. Ta dodatna pravila odnose se na određivanje maksimalnog indikativnog iznosa dodijeljenih sredstava te prijedloge reformskih obveza, zahtjeve za tehničku potporu i povezani postupak ocjenjivanja. Nadalje, Komisija će ocjenjivati i relevantnost predloženih reformskih obveza i zatražene tehničke potpore u pogledu priprema za sudjelovanje u europodručju (članci 27. i 31.).

Ostale odredbe

Za različite instrumente utvrđuju se odredbe o izvješćivanju Europskog parlamenta i Vijeća te opće javnosti (članci 17. i 20.), odredbe o komplementarnosti (članak 33.), praćenju provedbe (članak 34.), godišnjim izvješćima (članak 35.) i evaluaciji (članak 36).

2018/0213 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Programa potpore reformama

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 175. stavak treći i članak 197. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 17 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 18 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U skladu s člancima 120. i 121. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) države članice dužne su voditi svoje ekonomske politike tako da doprinose ostvarivanju ciljeva Unije i u kontekstu općih smjernica koje oblikuje Vijeće. Koordinacija ekonomskih politika država članica stoga je pitanje od zajedničkog interesa.

(2)Člankom 175. Ugovora predviđa se, među ostalim, da države članice koordiniraju svoje ekonomske politike tako da postignu ciljeve ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije iz članka 174.

(3)Na razini Unije europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika okvir je za utvrđivanje nacionalnih prioriteta reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja u cilju potpore tim prioritetima reformi. Te bi strategije trebalo dostaviti zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se osmislili i koordinirali prioritetni projekti ulaganja uz potporu nacionalnim i/ili Unijinim financijskim sredstvima. One bi također trebale poslužiti tome da se sredstva EU-a koriste na usklađen način i da se u najvećoj mjeri ostvari dodana vrijednost financijske potpore koja se dodjeljuje prije svega programima koje Unija prema potrebi podupire u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU.

(4)Gospodarska i financijska kriza pokazale su da razvijanjem zdravih i otpornih gospodarstava i financijskih sustava na temelju snažnih gospodarskih i društvenih struktura države članice mogu učinkovitije reagirati na šokove i brže se od njih oporaviti. Provedba strukturnih reformi jedan je od prioriteta politike Unije jer takve su reforme usmjerene na održiv oporavak, ostvarivanje potencijala rasta, jačanje kapaciteta za prilagodbu i podupiranje procesa uzlazne konvergencije. Provedba strukturnih reformi može doprinijeti i jačanju ekonomske i socijalne kohezije, povećanju produktivnosti i ulaganja te stvaranju dobrih uvjeta za održivi rast i zapošljavanje u Uniji.

(5)Strukturne reforme mogu doprinijeti postizanju visokog stupnja otpornosti domaćih gospodarstava i održivoj konvergenciji među državama članicama, što je od presudne važnosti za uspješno i nesmetano sudjelovanje u ekonomskoj i monetarnoj uniji. Taj je visoki stupanj održive konvergencije posebno važan za države članice čija valuta nije euro u okviru njihova postupka pripreme za pridruživanje europodručju.

(6)Strukturne reforme u državama članicama još se uvijek u dovoljnoj mjeri ne provode u cijeloj Uniji. Iskustvo s provedbom mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika u okviru europskog semestra pokazuje da je, općenito govoreći, provedba strukturnih reformi bila spora i neujednačena te da bi trebalo pojačati i poticati napore koji se poduzimaju u okviru nacionalnih reformi.

(7)Uredbom (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća 19 utvrđen je Program potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. s proračunom od 142 800 000 EUR. Taj je program utvrđen u cilju jačanja kapaciteta država članica za pripremu i provedbu administrativnih i strukturnih reformi za održivi rast, uključujući putem pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje sredstava iz fondova Unije. Tehničku potporu u okviru tog programa pruža Komisija na zahtjev države članice, a ona može obuhvaćati razna područja politike. Početno iskustvo s Programom potpore strukturnim reformama pokazalo je da je zatražena tehnička podrška bila četiri puta (u 2017.) odnosno pet puta (u 2018.) veća od dostupnog godišnjeg proračuna.

(8)Ostali instrumenti i programi Unije također značajno doprinose poboljšanju uvjeta za određena ulaganja u državama članicama, što može pogodovati tim reformama ili biti njihov dio. Konkretno, u Uredbi (EU) br. YYY/XX Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o zajedničkim odredbama] o fondovima Unije ulaganja su povezana s preduvjetima (ranije poznati kao ex ante uvjeti) i predviđa se mehanizam makroekonomskog upravljanja te mogućnost financiranja troškova strukturnih reformi koji se odnose na ulaganja u područja politike koja su relevantna za kohezijsku politiku. Međutim, trenutačno ne postoji instrument izravne financijske potpore kojim bi se države članice potaknule na provedbu reformi u svim područjima politike kao odgovor na izazove utvrđene u postupku europskog semestra. Osim toga, trenutačno ne postoji instrument kojim bi se pružala posebna i ciljana financijska i tehnička potpora državama članicama čija valuta nije euro u njihovim naporima da provedu reforme koje su bitne za pridruživanje europodručju.

(9)U Komunikaciji Komisije od 6. prosinca 2017. 20 , koja je dio paketa inicijativa za produbljivanje ekonomske i monetarne unije, predložena je uspostava instrumenta za provedbu reformi i instrumenta za konvergenciju kao novih proračunskih instrumenata. Cilj je tih instrumenata bio povećati otpornost nacionalnih gospodarstava i ostvariti pozitivne učinke prelijevanja među državama članicama pružanjem poticaja za provedbu strukturnih reformi kojima se doprinosi ostvarenju tih ciljeva i koje su ključne za stabilnost ekonomske i monetarne unije.

(10)U tom kontekstu potrebno je ojačati postojeći okvir za pružanje potpore državama članicama tako da se uz tehničku potporu ponudi i izravna financijska potpora. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti novi Program potpore reformama („Program”) kako bi se osigurali učinkoviti poticaji za bolju provedbu strukturnih reformi u državama članicama. Taj bi program trebao biti sveobuhvatan i njime bi se također trebalo iskoristiti iskustvo Komisije i država članica stečeno primjenom drugih instrumenata i programa. Nadalje, trebao bi nastaviti djelovanja i način rada Programa potpore strukturnim reformama jer su se oni pokazali vrlo korisnima za jačanje administrativnih kapaciteta nacionalnih tijela u različitim područjima politika te ih države članice cijene. Program bi trebao uključivati i ciljanu potporu reformama u državama članicama čija valuta nije euro i koje su u određenom roku poduzele jasne korake za uvođenje jedinstvene valute.

(11)Kako bi se omogućilo pružanje različitih vrsta potrebne potpore i uzele u obzir posebnosti svake komponente, trebalo bi u okviru Programa utvrditi tri zasebna, ali komplementarna instrumenta, to jest instrument za provedbu reformi, instrument za tehničku potporu i poseban instrument za konvergenciju koji bi bili podrška pripremama za članstvo u europodručju.

(12)Oblike financiranja i načine provedbe na temelju ove Uredbe trebalo bi odabrati ovisno o tome koliko bi pridonijeli ostvarenju posebnih ciljeva djelovanja i rezultata, uzimajući u obzir osobito troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neispunjavanja uvjeta. To bi trebalo uključivati mogućnost jednokratnih iznosa, paušalnih stopa ili jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(13) Opći je cilj Programa poboljšanje kohezije, konkurentnosti, produktivnosti, rasta i zapošljavanja. U tu svrhu njime bi se trebali pružati financijski poticaji za rješavanje problema strukturne prirode i podupirati jačanje administrativnih kapaciteta država članica u mjeri u kojoj se to odnosi na njihove institucije te gospodarski i socijalni sektor.

(14)Trebalo bi utvrditi posebne ciljeve za svaki instrument Programa. Kada je riječ o instrumentu za provedbu reformi, ti bi se ciljevi trebali odnositi na ostvarenje konkretnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti utvrđenih u odnosu na ispunjavanje reformskih obveza, što bi za sobom povlačilo oslobađanje financijskih poticaja. Kada je riječ o instrumentu za tehničku potporu, ti bi ciljevi trebali pomoći nacionalnim tijelima u njihovim nastojanjima da osmisle i provedu reforme, uzimajući u obzir dobru praksu i stečena iskustva usporedivih država članica. Te bi ciljeve trebalo pokušati ostvariti u svim državama članicama u okviru tih dvaju instrumenata, a u kontekstu instrumenta za konvergenciju u onim državama članicama čija valuta nije euro i koje su u određenom roku poduzele jasne korake za uvođenje jedinstvene valute.

(15)Kako bi se osiguralo da se reformama koje se podupiru Programom obuhvate sva ključna gospodarska i socijalna područja, Komisija bi financijsku i tehničku potporu u okviru Programa trebala pružati na zahtjev države članice u širokom rasponu područja politika koja uključuju područja upravljanja javnim financijama i imovinom, institucijske i administrativne reforme, poslovno okruženje, financijski sektor, tržišta proizvoda, usluga i rada, obrazovanje i osposobljavanje, održivi razvoj, zdravstvo i socijalnu skrb.

(16)Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za taj Program, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu Međuinstitucionalnog sporazuma o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 21 , za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Trebalo bi za svaki od triju instrumenata Programa utvrditi primjerenu okvirnu raspodjelu ukupnog iznosa proračunskih sredstava i to na razinama koje su u skladu s njihovim općim i posebnim ciljevima te odgovarajućim potrebama.

(17)Kako bi se uzele u obzir dodatne potrebe u okviru Programa, države članice trebale bi imati mogućnost prenijeti u proračun Programa sredstva predviđena za podijeljeno upravljanje u okviru fondova Unije u skladu s relevantnim postupkom. Prenesena sredstva trebalo bi izvršavati u skladu s pravilima tog Programa i upotrebljavati u korist predmetne države članice.

(18)Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u vezi s provedbom Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tim će se Programom pridonijeti uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za potporu klimatskim ciljevima. Relevantna djelovanja utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Programa te ponovno ocijeniti u okviru relevantnih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(19)Kada je riječ o instrumentu za provedbu reformi, potrebno je utvrditi vrste reformi koje bi trebale biti prihvatljive za financijsku potporu. Kako bi se osigurao njihov doprinos ostvarenju ciljeva Programa, prihvatljive reforme trebale bi biti one kojima se pristupa rješavanju problema utvrđenih u okviru postupka europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika, uključujući one predložene u okviru preporuka po državama članicama.

(20)Kako bi se zajamčili odgovarajući poticaji državama članicama da dovrše strukturne reforme, primjereno je utvrditi maksimalni financijski doprinos koji im se stavlja na raspolaganje u okviru tog instrumenta za svaku fazu dodjele sredstava i u okviru svakog poziva na podnošenje prijedloga. Taj bi se maksimalni iznos doprinosa trebao izračunavati na temelju broja stanovnika država članica. Kako bi se osiguralo da su financijski poticaji raspoređeni tijekom cijelog razdoblja primjene Programa, sredstva bi se državama članicama trebala dodjeljivati u fazama. Državama članicama bi u prvoj fazi u trajanju od dvadeset mjeseci trebalo staviti na raspolaganje polovinu (11 000 000 000 EUR) ukupne financijske omotnice instrumenta za provedbu reformi te bi tijekom tog razdoblja one mogle dobiti sredstva unutar njihova maksimalnog dodijeljenog iznosa podnošenjem prijedloga reformskih obveza.

(21)U svrhu transparentnosti i učinkovitosti Komisija bi u kasnijoj fazi do kraja Programa trebala uspostaviti sustav periodičnih poziva na podnošenje prijedloga za dodjelu preostale polovine (11 000 000 000 EUR) ukupne financijske omotnice instrumenta te neiskorištenih iznosa iz prethodne faze. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti jednostavne postupke. U okviru svakog poziva sve bi države članice trebalo pozvati da istovremeno podnesu prijedloge reformi te bi im se na temelju njihovih prijedloga mogao dodijeliti njihov maksimalni financijski doprinos. U svrhu transparentnosti prvi poziv na podnošenje prijedloga koji Komisija organizira u drugoj fazi trebao bi se odnositi na iznos koji odgovara preostalom dijelu (11 000 000 000 EUR) ukupne financijske omotnice instrumenta. Komisija bi daljnje pozive na podnošenje prijedloga trebala organizirati samo ako ukupna financijska omotnica ne bude u potpunosti iskorištena. Trebala bi donijeti i objaviti okvirni kalendar daljnjih poziva na podnošenje prijedloga koji će se organizirati te za svaki poziv navesti preostali iznos ukupne omotnice koji je dostupan u okviru tog poziva.

(22)Potrebno je utvrditi postupak za podnošenje prijedloga reformskih obveza država članica i njihov sadržaj. Radi osiguravanja svrsishodnosti postupaka, država članica trebala bi prijedlog reformskih obveza dostaviti zajedno s nacionalnim programom reformi, no u zasebnom prilogu, koji se može dostaviti i u drugom trenutku. Iako je sudjelovanje u Programu dobrovoljno, države članice koje imaju prekomjerne neravnoteže trebalo bi posebno poticati da u okviru instrumenta za provedbu reformi predlože reforme kojima bi se rješavali problemi koji su doveli do takvih prekomjernih neravnoteža.

(23)Kako bi se osiguralo preuzimanje odgovornosti i usredotočenost na relevantne reforme, države članice trebale bi utvrditi reformske obveze kao odgovor na izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra (uključujući izazove utvrđene u preporukama po državama članicama) i predložiti detaljan skup mjera za njihovu provedbu koji bi trebao sadržavati odgovarajuće ključne etape i ciljne vrijednosti te rokove za provedbu tijekom razdoblja od najviše tri godine. Tijekom cijelog postupka trebalo bi nastojati postići blisku suradnju između Komisije i država članica.

(24)Komisija bi trebala ocijeniti prirodu i važnost reformskih obveza koje predlože države članice te odrediti iznos koji bi se dodjeljivao na temelju transparentnih kriterija. U tu bi svrhu trebala uzeti u obzir bitne elemente koje dostave države članice i procijeniti očekuje li se da će se reformskim obvezama koje je država članica predložila učinkovito odgovoriti na izazove utvrđene u okviru europskog semestra, čine li one sveobuhvatni paket reformi, očekuje li se da će povećati učinkovitost i otpornost nacionalnoga gospodarstva i hoće li njihova provedba imati trajan utjecaj u državi članici, prema potrebi, jačanjem institucionalnih i administrativnih kapaciteta predmetne države članice. Osim toga, Komisija bi trebala procijeniti očekuje li se da će unutarnji mehanizmi koje predlože države članice, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti te s njima povezane pokazatelje, osigurati učinkovitu provedbu reformskih obveza tijekom razdoblja od najviše tri godine.

(25)U prilogu ovoj Uredbi trebalo bi navesti odgovarajuće smjernice koje će Komisiji poslužiti kao temelj za transparentnu i ujednačenu ocjenu prijedloga reformskih obveza koje države članice dostave i kojima će se odrediti financijski doprinos u skladu s ciljevima i svim drugim relevantnim zahtjevima utvrđenima ovom Uredbom. Radi transparentnosti i učinkovitosti trebalo bi u tu svrhu uspostaviti sustav za ocjenjivanje prijedloga reformskih obveza.

(26)Kako bi se doprinijelo pripremi visokokvalitetnih prijedloga i pomoglo Komisiji u ocjeni prijedloga reformskih obveza koje dostave države članice te u ocjeni stupnja njihova ostvarenja, trebalo bi predvidjeti stručna savjetovanja i pomoć stručnjaka. Osim toga, Odbor za ekonomsku politiku Vijeća koji se bavi europskim semestrom uz savjetovanje, prema potrebi, s relevantnim odborima na temelju Ugovorâ, trebalo bi moći dati mišljenje o prijedlozima reformskih obveza koje su podnijele države članice. Radi pojednostavnjenja države članice bi o napretku u ispunjenju reformskih obveza trebale izvješćivati u okviru postupka europskog semestra.

(27)U svrhu pojednostavljenja financijski doprinos trebao bi se određivati prema jednostavnim kriterijima. Financijski doprinos trebao bi odgovarati ukupnom maksimalnom indikativnom iznosu ako reformske obveze koje predloži država članica u potpunosti ispunjavaju kriterije za ocjenu, odnosno polovini maksimalnog indikativnog iznosa ako reformske obveze koje predloži država članica ispunjavaju te kriterije samo u zadovoljavajućoj mjeri. Ako prijedlog reformskih obveza ne ispunjava kriterije za ocjenu na odgovarajući način, državi članici ne bi trebalo dodijeliti financijski doprinos.

(28)Kako bi se potaknula stabilnost reformskih obveza, države članice trebale bi moći samo jednom tijekom razdoblja provedbe izmijeniti te obveze ako je to opravdano zbog objektivnih okolnosti.

(29)U svrhu transparentnosti Komisija bi o dogovorenim reformskim obvezama trebala obavijestiti Europski parlament i Vijeće i, prema potrebi, provoditi komunikacijske aktivnosti.

(30)Radi učinkovitosti i jednostavnijeg financijskog upravljanja instrumentom financijska potpora Unije za reformske obveze trebala bi imati oblik financijskog doprinosa koji nije povezan s troškovima, kako je navedeno u članku 121. stavku 1. točki (e) Uredbe (EU, Euratom) YYY/XX Europskog parlamenta i Vijeća 22 („Financijska uredba”) u okviru izravnog upravljanja.

(31)Za potrebe dobrog financijskog upravljanja trebalo bi utvrditi posebna pravila za proračunske obveze, plaćanja, obustavu, ukidanje i povrat sredstava. Plaćanja bi se trebala temeljiti na Komisijinoj pozitivnoj ocjeni ispunjenja reformskih obveza u državi članici. Obustava i ukidanje financijskog doprinosa trebali bi biti mogući ako država članica ne ispuni reformske obveze u zadovoljavajućoj mjeri. Kako bi se osigurao održivi utjecaj reformi nakon njihove provedbe, trebalo bi utvrditi razumno razdoblje kojim se definira trajnost reformi nakon plaćanja financijskog doprinosa. Razdoblje od pet godina trebalo bi se smatrati razumnim minimalnim razdobljem. Trebalo bi utvrditi odgovarajuće postupke kako bi se osiguralo da se odlukom Komisije o obustavi, ukidanju ili povratu plaćenih iznosa poštuje pravo država članica na očitovanje.

(32)Kada je riječ o instrumentu za tehničku potporu, države članice su u okviru Programa potpore strukturnim reformama sve češće koristile tehničku potporu, više od početnih očekivanja. Gotovo su sve države članice zatražile potporu u okviru Programa potpore strukturnim reformama za sva područja politike koja su njime pokrivena. Zbog toga bi trebalo zadržati glavne značajke Programa potpore strukturnim reformama, uključujući mjere prihvatljive za financiranje u okviru instrumenta za tehničku potporu.

(33)Instrumentom za tehničku potporu u okviru Programa trebalo bi nastaviti podupirati provedbu reformi koje država članica poduzima na vlastitu inicijativu, reformi u kontekstu procesa ekonomskog upravljanja ili mjera za provedbu prava Unije te reformi u vezi s provedbom programâ gospodarske prilagodbe. Njime bi trebalo pružiti i tehničku potporu za pripremu i provedbu reformi koje se poduzimaju u okviru drugih instrumenata Programa.

(34)U skladu s postojećim pravilima i praksom u okviru Programa potpore strukturnim reformama trebalo bi uspostaviti jednostavan postupak za podnošenje zahtjeva za tehničku potporu. Uz poštovanje temeljnog načela jednakog postupanja, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti, trebalo bi utvrditi odgovarajuće kriterije za analizu zahtjeva koje podnesu države članice. Ti bi se kriteriji trebali temeljiti na hitnosti, ozbiljnost i opsegu problema te na utvrđenim potrebama za potporom u onim područjima politike u kojima je predviđena tehnička potpora.

(35)Trebalo bi navesti i sadržaj planova suradnje i potpore uz detaljno navođenje mjera za pružanje tehničke potpore državama članicama. U tu bi se svrhu u predviđenim mjerama tehničke potpore i povezanom procijenjenom ukupnom financijskom doprinosu trebale uzeti u obzir mjere i aktivnosti koje se financiraju sredstvima iz fondova ili programa Unije.

(36)U svrhu odgovornosti i transparentnosti te kako bi se osigurala vidljivost djelovanja Unije, podložno određenim uvjetima kojima se štite osjetljive informacije, Europskom parlamentu i Vijeću trebalo bi dostaviti planove suradnje i potpore i Komisija bi, prema potrebi, trebala provoditi komunikacijske aktivnosti.

(37)Trebalo bi utvrditi odredbe o provedbi instrumenta za tehničku potporu, posebno o načinu upravljanja, oblicima financiranja mjera tehničke potpore i sadržaju programâ rada, koje bi trebalo donijeti provedbenim aktima. S obzirom na to koliko je važno podržati napore država članica u smislu pokretanja i provedbe reformi, potrebno je omogućiti stopu sufinanciranja bespovratnim sredstvima u visini do 100 % prihvatljivih troškova. Kako bi se omogućila brza mobilizacija tehničke potpore u hitnim slučajevima, trebalo bi predvidjeti donošenje posebnih mjera na ograničeno razdoblje. U tom bi smislu za posebne mjere trebalo izdvojiti ograničeni iznos proračunskih sredstava u okviru programa rada instrumenta za tehničku potporu.

(38)Cilj instrumenta za konvergenciju trebao bi biti pružanje financijske i tehničke potpore državama članicama (pored one koja je već dostupna u okviru drugih dvaju instrumenata Programa) čija valuta nije euro i koje su poduzele jasne korake u cilju uvođenja jedinstvene valute u određenom roku kako bi im se pomoglo u pripremama za članstvo u europodručju. U tu svrhu „jasni koraci” trebali bi obuhvaćati službeni dopis vlade predmetne države članice Komisiji o tome da nedvojbeno preuzima obvezu pridruživanja europodručju u određenom razumnom roku, u kojem se navodi plan s utvrđenim rokovima, nakon savjetovanja s Komisijom, za provedbu konkretnih mjera za pripremu uspješnog sudjelovanja u europodručju, uključujući korake kojima se osigurava potpuno usklađenje njezina nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima prava Unije (uključujući bankarsku uniju).

(39)Instrument bi trebao sadržavati dvije različite komponente koje bi trebale biti usmjerene na pružanje većih financijskih poticaja državama članicama koje pokreću i dovršavaju bitne strukturne reforme za pristupanje europodručju te na pružanje dodatne i ciljane tehničke potpore za izradu i provedbu tih reformi.

(40)U svrhu dosljednosti i jednostavnosti komponente financijske i tehničke potpore koje se provode u okviru instrumenta za konvergenciju trebale bi slijediti ista pravila i postupke provedbe kao i drugi instrumenti u okviru Programa. Stoga bi se odgovarajuće odredbe o instrumentu provedbe reformi i instrumentu za tehničku potporu u okviru Programa trebale primjenjivati i na relevantne komponente instrumenta za konvergenciju, uz dopunu određenim posebnim pravilima.

(41)Kada je riječ o prihvatljivosti reformi i mjera, trebalo bi utvrditi dodatna pravila o određivanju maksimalnog indikativnog iznosa dodijeljenih sredstava te o prijedlozima reformskih obveza, zahtjevima za tehničku potporu i povezanim postupkom ocjenjivanja. Konkretno, u okviru komponente financijske potpore instrumenta za konvergenciju trebao bi biti dostupan dodatni financijski doprinos za dodjelu državama članicama koje ispunjavaju uvjete pored financijskog doprinosa koji se dodjeljuje u okviru instrumenta provedbe reformi, a koji bi se odobravao za dodatne reforme koje poduzme predmetna država članica.

(42)Kako bi se osigurali učinkovita i usklađena raspodjela sredstava iz proračuna Unije i poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja, mjere u okviru Programa trebale bi biti usklađene i komplementarne s tekućim programima Unije, a pritom bi trebalo izbjegavati dvostruko financiranje za iste rashode. Konkretno, Komisija i države članice trebale bi u svim fazama postupka osigurati učinkovitu koordinaciju kako bi se zajamčila dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergija među izvorima financiranja, uključujući tehničku pomoć.

(43)U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. ovaj Program treba ocjenjivati na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice. Ti bi zahtjevi, prema potrebi, trebali uključivati mjerljive pokazatelje koji bi bili temelj za evaluaciju učinaka programa na terenu.

(44)Sredinom razdoblja trebalo bi provesti neovisnu evaluaciju ostvarenja ciljeva Programa, učinkovitosti upotrebe resursa u okviru Programa i njegove dodane vrijednosti. Nezavisna ex post evaluacija trebala bi, osim toga, uzeti u obzir dugoročne utjecaje Programa.

(45)Trebalo bi utvrditi reformske obveze koje države članice moraju ispuniti, financijski doprinos iz proračuna Programa koji im je dodijeljen i programe rada za provedbu tehničke potpore. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji.

(46)Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja donose Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se pobliže određuje postupak za utvrđivanje i izvršavanje proračuna putem bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a također se odnose na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

(47)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 23 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 24 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 25 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 26 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 27 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu osiguraju jednakovrijedna prava.

(48)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti same države članice, nego se zbog njezina opsega ili učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(49)Ova Uredba ne bi trebala utjecati na nastavak ili izmjenu mjera potpore koje je Komisija odobrila na temelju Uredbe (EU) br. 2017/825 ili bilo kojeg drugog akta Unije koji se primjenjuje na tu pomoć do 31. prosinca 2020. Mjere odobrene u skladu s Uredbom (EU) 2017/825 trebale bi stoga ostati važeće. U tu bi svrhu trebalo utvrditi i prijelaznu odredbu,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.
Opće odredbe

Članak 1.
Predmet

Ovom Uredbom uspostavlja se Program potpore reformama („Program”).

Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„tehnička potpora” znači mjere kojima se državama članicama pomaže pri provedbi institucijskih, administrativnih i strukturnih reformi za održivi rast, uključujući pripremne mjere za sudjelovanje u europodručju namijenjene državama članicama čija valuta nije euro;

2.„financijska potpora” znači financijski doprinos namijenjen državi članici za potrebe provedbe strukturnih reformi utvrđenih u kontekstu postupka europskog semestra u skladu s člankom 2-a Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 28 i provedbe reformi koje su relevantne za pripremu sudjelovanja u europodručju;

3.„nacionalno tijelo” znači jedno ili više nacionalnih tijela na državnoj razini, uključujući i tijela na regionalnoj i lokalnoj razini te organizacije država članica na temelju [članka 2. stavka 42.] Financijske uredbe, koja partnerski surađuju u skladu s institucijskim i pravnim okvirima država članica;

4.„fondovi Unije” znači fondovi iz Uredbe (EU) YYY/XX Europskog parlamenta i Vijeća [uredba kojom se zamjenjuje Uredba o općim odredbama] 29 ;

5.„međunarodna organizacijaˮ znači međunarodna organizacija u smislu članka 156. Financijske uredbe, te organizacije koje su na temelju tog članka izjednačene s takvim međunarodnim organizacijama i

6.„država članica koja ispunjava uvjete” u okviru instrumenta za konvergenciju znači država članica čija valuta nije euro koja je u određenom roku u okviru svojih priprema za pridruživanje europodručju poduzela jasne korake za uvođenje jedinstvene valute. Jasni koraci obuhvaćaju službeni dopis vlade predmetne države članice Komisiji o tome da nedvojbeno preuzima obvezu pridruživanja europodručju u određenom razumnom roku, u kojem se navodi plan s utvrđenim rokovima, nakon savjetovanja s Komisijom, za provedbu konkretnih mjera za pripremu uspješnog sudjelovanja u europodručju, uključujući korake kojima se osigurava potpuno usklađenje njezina nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima prava Unije (uključujući bankarsku uniju).

Članak 3.
Struktura Programa

Program se sastoji od sljedećih instrumenata:

(a)instrument za provedbu reformi;

(b)instrument za tehničku potporu i

(c)instrument za konvergenciju za pripremu za članstvo u europodručju.

Članak 4.
Opći ciljevi

Program pruža potporu sljedećim općim ciljevima u svim državama članicama:

(a)pridonijeti rješavanju problema strukturne prirode pri provedbi nacionalnih reformi kojima je cilj poboljšati rezultate nacionalnih gospodarstava i promicati otporne ekonomske i socijalne strukture u državama članicama te tako pridonijeti koheziji, konkurentnosti, produktivnosti, rastu i zapošljavanju i

(b)pridonijeti jačanju administrativnih kapaciteta država članica koji su potrebni da bi se odgovorilo na izazove s kojima se suočavaju institucije, upravljačka tijela, javna uprava te gospodarski i socijalni sektori.

Članak 5.
Posebni ciljevi

1.Da bi se ostvarili opći ciljevi iz članka 4., Program ima i posebne ciljeve koje mora ostvariti u bliskoj suradnji s predmetnim državama članicama.

2.Posebni su ciljevi Programa sljedeći:

(a)kad je riječ o instrumentu za provedbu reformi, Program omogućuje državama članicama financijske poticaje za ostvarenje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti strukturnih reformi utvrđenih u reformskim obvezama koje su države članice u dogovoru s Komisijom preuzele;

(b)kad je riječ o instrumentu za tehničku potporu, Program omogućuje potporu nacionalnim tijelima u naporima koje poduzimaju radi unapređenja njihovih administrativnih kapaciteta za izradu, razvoj i provedbu reformi, među ostalim i razmjenom dobre prakse, odgovarajućim procesima i metodologijama te učinkovitijim i djelotvornijim upravljanjem ljudskim resursima;

(c)kad je riječ o instrumentu za konvergenciju za pripremu za članstvo u europodručju, Program:

i. omogućuje financijske poticaje državama članicama koje ispunjavaju uvjete kojima im se pomaže da ostvare ključne etape i ciljne vrijednosti reformi relevantnih za pripremu sudjelovanja u europodručju koje su utvrđene u reformskim obvezama koje su države članice u dogovoru s Komisijom preuzele i

ii. omogućuje potporu nacionalnim tijelima država članica koje ispunjavaju uvjete u naporima koje poduzimaju radi unapređenja njihovih administrativnih kapaciteta za izradu, razvoj i provedbu reformi relevantnih za pripremu sudjelovanja u europodručju, među ostalim i razmjenom dobre prakse, odgovarajućih procesa i metodologija te učinkovitijim i djelotvornijim upravljanjem ljudskim resursima.

Članak 6.
Područje primjene

Opći i posebni ciljevi utvrđeni u člancima 4. i 5. odnose se na područja politike koja se odnose na koheziju, konkurentnost, produktivnost, istraživanja i inovacije, pametan, održiv i uključiv rast, zapošljavanje i ulaganja, a osobito na jedno ili više od sljedećeg:

(a)upravljanje javnim financijama i imovinom, proračunski postupak, upravljanje dugom i prihodima te politike namijenjene suzbijanju utaje poreza;

(b)institucijsku reformu i učinkovito funkcioniranje javne uprave, usmjereno na pružanje usluga, e-uprave, uključujući prema potrebi, pojednostavnjenje pravila, djelotvornu vladavinu prava, reformu pravosudnih sustava i jačanje borbe protiv prijevara, korupcije i pranja novca;

(c)poslovno okruženje, uključujući i za mala i srednja poduzeća, reindustrijalizaciju, razvoj privatnog sektora, tržišta robe i usluga, ulaganja, poduzeća u javnom vlasništvu, postupke privatizacije, trgovinu i izravna strana ulaganja, tržišno natjecanje i javnu nabavu, održivi sektorski razvoj i potporu istraživanjima i inovacijama te digitalizaciju;

(d)obrazovanje i osposobljavanje, politike tržišta rada, uključujući socijalni dijalog, za otvaranje radnih mjesta, stjecanje digitalnih vještina, suzbijanje siromaštva, promicanje socijalne uključenosti, sustave socijalne sigurnosti i socijalne skrbi, zdravstvo i zdravstvene sustave, kao i politike u području kohezije, azila, migracija i granica;

(e)politike za provedbu klimatske politike, mobilnosti, promicanje energetske učinkovitosti i učinkovite uporabe resursa, obnovljive izvore energije, energetsku diversifikaciju i sigurnost opskrbe energentima, kao i politike za poljoprivredni sektor, ribarstvo i održivi razvoj ruralnih područja i

(f)politike financijskog sektora, uključujući promicanje financijske pismenosti, financijsku stabilnost, pristup financiranju i kreditiranje realnoga gospodarstva te izradu, praćenje kvalitete i dostavu podataka i statističkih podataka te izvješćivanje o tim podacima.

Članak 7.
Proračun

1.Financijska omotnica za provedbu programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 25 000 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1.:

(a)maksimalno 22 000 000 000 EUR za instrument za provedbu reformi;

(b)maksimalno 840 000 000 EUR za instrument za tehničku potporu;

(c)maksimalno 2 160 000 000 EUR za instrument za konvergenciju;

i. maksimalno 2 000 000 000 EUR za komponentu financijske potpore iz instrumenta i

ii. maksimalno 160 000 000 EUR za komponentu tehničke potpore.

Ako država članica izvan europodručja do 31. prosinca 2023. u okviru instrumenta za konvergenciju u određenom roku ne poduzme jasne korake za uvođenje jedinstvene valute, maksimalni iznos koji je toj državi članici dostupan u okviru komponente financijske potpore iz instrumenta za konvergenciju dodjeljuje se u skladu s člankom 26. instrumentu za provedbu reformi iz ovog stavka prvog podstavka točke (a). Komisija o tome donosi odluku nakon što predmetnoj državi članici omogući da se u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti očituje o njezinim zaključcima.

3.Financijska omotnica za Program može obuhvaćati i troškove pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, koje su potrebne za upravljanje Programom i ostvarivanje njegovih ciljeva, posebice studija, sastanaka stručnjaka, aktivnosti informiranja i komunikacije, uključujući institucijsko priopćivanje političkih prioriteta Unije ako su povezani s ciljevima ove Uredbe, troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i sve druge Komisijine troškove tehničke i administrativne pomoći koji se odnose na upravljanje Programom. U okviru svakog od tri instrumenta iz članka 3. troškovi mogu obuhvaćati troškove popratnih aktivnosti, kao što je kontrola kvalitete i praćenje projekata tehničke potpore, na temelju troškova za stručna savjetovanja i stručnjake za ocjenu i provedbu strukturnih reformi.

4.Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.

POGLAVLJE II.
Instrument za provedbu reformi

Članak 8.
Prihvatljive reforme 

U skladu s ciljevima iz članka 4. točke (a) i članka 5. stavka 2. točke (a), strukturne reforme prihvatljive za financiranje u okviru Programa jesu reforme kojima se nastoje riješiti problemi utvrđeni u kontekstu postupka europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika.

Članak 9.
Maksimalni financijski doprinos

U Prilogu I. utvrđen je maksimalni financijski doprinos za svaku državu članicu iz ukupne omotnice instrumenta za provedbu reformi iz članka 7. stavka 2. točke (a). Taj maksimalni financijski doprinos izračunava se za svaku državu članicu s pomoću kriterija i metodologije iz tog priloga, a na temelju broja stanovnika svake države članice. Taj maksimalni financijski doprinos dostupan je za dodjelu svakoj državi članici, djelomično ili u cijelosti, u svakoj fazi i na temelju poziva na podnošenje prijedloga u okviru postupka dodjele iz članka 10.

Članak 10.
Postupak dodjele i pozivi na podnošenje prijedloga

1.Postupak dodjele maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 9. koji je dostupan za svaku državu članicu odvija se u fazama i na temelju poziva na podnošenje prijedloga. Države članice u svakoj fazi i po svakom pozivu mogu predložiti da im se dodijeli cijeli iznos maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 9. kako bi ispunile reformske obveze predložene u skladu s člankom 11.

2.Komisija u razdoblju od dvadeset mjeseci od datuma početka primjene ove Uredbe osigurava za raspodjelu 11 000 000 000 EUR, što je 50 % ukupne omotnice iz članka 7. stavka 2. točke (a). Svaka država članica može predložiti da joj se dodijeli cijeli iznos maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 9. kako bi ispunila reformske obveze predložene u skladu s člankom 11.

3.Komisija nakon završetka razdoblja iz stavka 2. osigurava za dodjelu 11 000 000 000 EUR, što je preostalih 50 % ukupne omotnice za instrument za provedbu reformi iz članka 7. stavka 2. točke (a), uvećano za iznos koji nije dodijeljen u skladu sa stavkom 2., na temelju poziva na podnošenje prijedloga koji se organiziraju i objavljuju u okviru instrumenta za provedbu reformi. Prvi je poziv za dodjelu 11 000 000 000 EUR.

4.Ako se nakon prvog poziva iz stavka 3. dostupna ukupna omotnica iz članka 7. stavka 2. točke (a) ne dodijeli u cijelosti u skladu sa stavcima 2. i 3. Komisija organizira dodatne pozive. Komisija u tu svrhu donosi i objavljuje indikativni kalendar dodatnih poziva u tom razdoblju i u svakom pozivu navodi preostali iznos ukupne omotnice iz članka 7. stavka 2. točke (a).

5.Ako preostali iznos iz stavka 4. nije dostatan za financijske doprinose utvrđene u skladu s člankom 12. državama članicama koje su u okviru poziva dostavile prijedloge, dodjele predmetnim državama članicama proporcionalno se usklađuju primjenom metode iz Priloga I.

Članak 11.
Prijedlog reformskih obveza

1.Država članica koja želi primiti potporu u okviru instrumenta za provedbu reformi dostavlja Komisiji prijedlog reformskih obveza. U prijedlogu navodi detaljne mjere za provedbu strukturnih reformi kako bi pristupila rješavanju problema utvrđenih u postupku europskog semestra te ključne etape, ciljne vrijednosti i rokove za provedbu reformi u razdoblju od najviše tri godine.

2.Predmetna država članica dostavlja prijedlog reformskih obveza u obliku zasebnog priloga svojem nacionalnom programu reformi. Taj zasebni prilog dostavlja se zajedno s nacionalnim programom reformi ili zasebno.

3.Prijedlog reformskih obveza propisno se obrazlaže i potkrjepljuje dokazima. U prijedlogu se konkretno navodi sljedeće:

(a) priroda i značaj strukturne reforme predložene u kontekstu problema utvrđenih u postupku europskog semestra;

(b) očekivani gospodarski i socijalni učinci reforme u predmetnoj državi članici te, ako je moguće, učinci prelijevanja na druge države članice;

(c) popratne mjere koje bi mogle biti potrebne;

(d) mogući troškovi ulaganja koji su povezani s reformama, uključujući informacije o postojećem ili planiranom Unijinu financiranju tih troškova;

(e) aranžmani na nacionalnoj razini za učinkovito ispunjenje reformskih obveza u predmetnoj državi članici, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti i s njima povezane pokazatelje i

(f) svi drugi relevantni podaci.

4.Za izradu visokokvalitetnih prijedloga reformskih obveza Komisija može organizirati stručno savjetovanje kako bi država članica koja podnosi zahtjev mogla iskoristiti iskustva drugih država članica.

5.Komisija pri ocjenjivanju prijedloga reformskih obveza blisko surađuje s predmetnom državom članicom. Komisija može iznijeti primjedbe ili zatražiti dodatne informacije. Predmetna država članica dostavlja tražene dodatne informacije te prema potrebi može revidirati prijedlog prije njegove službene dostave.

6.Komisija pri ocjenjivanju prijedloga reformskih obveza i određivanju iznosa sredstava koji se dodjeljuje predmetnoj državi članici uzima u obzir obrazloženje i elemente iz stavka 3. koje predmetna država članica dostavi, kao i sve druge relevantne informacije.

7.Komisija ocjenjuje prirodu i značaj prijedloga reformskih obveza i pritom vodi računa o sljedećim kriterijima:

(a) kad je riječ o reformskim obvezama:

i.    očekuje li se učinkovito rješavanje problema utvrđenih u kontekstu postupka europskog semestra odnosno:

–        u preporukama za predmetnu državu članicu i drugim relevantnim dokumentima o europskom semestru koje je Komisija službeno donijela ili

–        ako je primjenjivo, u postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža utvrđenom Uredbom (EU) 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 30

ii.    predstavljaju li sveobuhvatan paket reformi;

iii.    očekuju li se bolji rezultati u gospodarstvu i veća otpornost gospodarstva u predmetnoj državi članici;

iv.    očekuje li se dugotrajan učinak ispunjenja reformskih obveza, prema potrebi jačanjem institucijskih i administrativnih kapaciteta predmetne države članice i

(b) očekuje li se da će se aranžmanima na nacionalnoj razini koje predloži predmetna država članica zajamčiti učinkovito ispunjenje reformskih obveza tijekom najviše tri godine, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti i s njima povezane pokazatelje.

Kriteriji za ocjenu iz ovog stavka primjenjuju se u skladu sa smjernicama iz Priloga II.

8.Komisiji pri ocjenjivanju prijedloga reformskih obveza koje dostave države članice može zatražiti pomoć stručnjaka.

9.Odbor za ekonomsku politiku osnovan Odlukom Vijeća 2000/604/EZ o sastavu i statutima Odbora za ekonomsku politiku 31 može iznijeti svoje mišljenje o prijedlozima reformskih obveza koje dostave države članice.

Članak 12.
Odluka Komisije

1.Komisija provedbenim aktom donosi odluku u roku od četiri mjeseca nakon što država članica službeno dostavi svoj prijedlog. Ako Komisija pozitivno ocijeni prijedlog reformskih obveza koji država članica dostavi, u toj se odluci navode reformske obveze koje ta država članica mora ispuniti, uključujući ključne etape i ciljne vrijednosti te financijski doprinos koji se dodjeljuje u skladu s člankom 10.

Financijski doprinos dopunjuje druge mjere ili djelovanja koji se u skladu s člankom 33. financiraju sredstvima iz fondova Unije.

2.Financijski doprinos iz stavka 1. određuje se u skladu s prirodom i značajem reformi koje je predmetna država članica predložila i ocjenjuje se primjenom kriterija iz članka 17. stavka 7. na temelju smjernica iz Priloga II. te u skladu sa sljedećim kriterijima:

(a)ako prijedlog reformskih obveza koji predmetna država članica dostavi ispunjava u cijelosti kriterije iz članka 11. stavka 7., smatra se da su reformske obveze „važne” i predmetnoj državi članici dodjeljuje se cijeli iznos maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 9.;

(b)ako prijedlog reformskih obveza koji predmetna država članica dostavi u zadovoljavajućoj mjeri ispunjava kriterije iz članka 11. stavka 7., smatra se da su reformske obveze „značajne” i predmetnoj državi članici dodjeljuje se pola iznosa maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 9. i

(c)ako prijedlog reformskih obveza koji predmetna država članica dostavi ne ispunjava kriterije iz članka 11. stavka 7. u zadovoljavajućoj mjeri, predmetnoj državi članici ne dodjeljuje se financijski doprinos iz članka 9.

3.U odluci iz stavka 1. određuje se iznos financijskog doprinosa koji se jednokratno i u cijelosti isplaćuje nakon što država članica u zadovoljavajućoj mjeri ostvari sve ključne etape i ciljne vrijednosti potrebne za ispunjenje svake reformske obveze.

U odluci se određuje rok za ispunjenje reformskih obveza, koje traje najviše tri godine od datuma donošenja odluke. U odluci se utvrđuju i detaljni aranžmani i rokovi za ispunjenje reformskih obveza države članice i njezino izvješćivanje o tome u okviru postupka europskog semestra, relevantni pokazatelji ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te način na koji Komisija osigurava pristup osnovnim relevantnim podacima.

4.Ako negativno ocijeni prijedlog reformskih obveza koji država članica dostavi, Komisija tu ocjenu dostavlja u roku od četiri mjeseca od službene dostave prijedloga reformskih obveza države članice.

Članak 13.
Izmjene reformskih obveza

1.Ako zbog objektivnih okolnosti više ne može ispunjavati reformske obveze, djelomično ili u cijelosti, uključujući relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti, predmetna država članica može Komisiji dostaviti obrazloženi zahtjev za izmjenu ili zamjenu odluke iz članka 12. stavka 1. Država članica u tu svrhu može predložiti izmijenjene ili nove reformske obveze.

2.Ako smatra da su razlozi koje je navela predmetna država članica takvi da je izmjena reformskih obveza opravdana, Komisija ocjenjuje novi prijedlog u skladu s odredbama članka 11. i u roku od četiri mjeseca od službene dostave zahtjeva donosi novu odluku u skladu s člankom 12.

3.Ako smatra da su razlozi koje je navela predmetna država članica takvi da izmjena reformskih obveza nije opravdana, Komisija odbacuje zahtjev u roku od četiri mjeseca od njegove službene dostave, nakon što predmetnoj državi članici omogući da se u roku od mjesec dana očituje o njezinim zaključcima.

4.Izmjena reformskih obveza moguća je samo jedanput u razdoblju provedbe utvrđenom odlukom iz članka 12. stavka 1.

Članak 14.
Izvješćivanje države članice u okviru postupka europskog semestra

Ne dovodeći u pitanje članak 12. stavak 3. drugi podstavak, predmetna država članica redovito u okviru postupka europskog semestra izvješćuje o ostvarenom napretku ispunjenja reformskih obveza. Države članice pozivaju se da u tu svrhu sadržaj nacionalnog programa reformi iskoriste za izvješćivanje o napretku i završetku provedbe reformi. Detaljni aranžmani i rokovi za izvješćivanje, uključujući način na koji Komisija osigurava pristup osnovnim relevantnim podacima, utvrđuju se u odluci iz članka 12. stavka 1.

Članak 15.
Pravila o isplati, obustavi i ukidanju financijskih doprinosa

1.Financijski doprinos državi članici u okviru instrumenta za provedbu reformi isplaćuje se u obliku financiranja koje nije povezano s troškovima iz članka 125. stavka 1. točke (a) Financijske uredbe; njime se upravlja u skladu s pravilima o izravnom upravljanju utvrđenima u toj uredbi i ne zahtijeva se nacionalno sufinanciranje.

2.Odluka iz članka 12. stavka 1. pojedinačna je pravna obveza u smislu Financijske uredbe, koja se može temeljiti na ukupnim obvezama. Proračunske obveze mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke. 

3.Isplata financijskih doprinosa predmetnoj državi članici u skladu s ovim člankom izvršava se u skladu s odobrenim proračunskim sredstvima i ovisno o raspoloživosti sredstava.

4.Nakon što ispuni reformske obveze predmetna država članica Komisiji dostavlja propisno obrazložen zahtjev za plaćanje financijskog doprinosa. Komisija u roku od dva mjeseca od podnošenja zahtjeva ocjenjuje jesu li relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u odluci iz članka 12. stavka 1. u zadovoljavajućoj mjeri ostvarene Komisiji u tome mogu pomoći relevantni stručnjaci iz članka 11. stavka 8.

Ako je ocjena pozitivna, isplata financijskog doprinosa provodi se u skladu s Financijskom uredbom.

5.Ako Komisija tijekom ocjenjivanja iz stavka 4. utvrdi da ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u odluci iz članka 12. stavka 1. nisu u zadovoljavajućoj mjeri ostvarene, obustavlja se isplata cijelog ili djelomičnog iznosa financijskog doprinosa. Predmetna država članica može se u roku od mjesec dana od Komisijine obavijesti očitovati o njezinoj ocjeni.

Obustava se ukida ako država članica poduzme potrebne mjere kojima se jamči ostvarenje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz članka 12. stavka 1. u zadovoljavajućoj mjeri.

6.Odstupajući od članka 116. stavka 2. Financijske uredbe, rok za plaćanje počinje teći od datuma obavijesti državi članici o pozitivnoj ocjeni u skladu sa stavkom 4. drugim podstavkom ili od datuma obavijesti o ukidanju obustave u skladu sa stavkom 5. drugim podstavkom.

7.Ako predmetna država članica u roku od šest mjeseci od obustave ne poduzme potrebne mjere, Komisija ukida iznos financijskog doprinosa u skladu s člankom 14. stavkom 1. Financijske uredbe, nakon što predmetnoj državi članici omogući da se u roku od dva mjeseca od obavijesti očituje o njezinim zaključcima.

8.Ako predmetna država članica u roku od 18 mjeseci od datuma donošenja reformskih obveza utvrđenih u odluci iz članka 12. stavka 1. ne postigne konkretan napredak u odnosu na bilo koju relevantnu ključnu etapu i ciljnu vrijednost, iznos financijskog doprinosa ukida se u skladu s člankom 14. stavkom 1. Financijske uredbe. Izostanak konkretnog napretka znači da država članica ne poštuje rokove iz članka 12. stavka 3.

Komisija donosi odluku o ukidanju nakon što predmetnoj državi članici omogući da se u roku od dva mjeseca od obavijesti očituje o njezinim zaključcima. 

Članak 16.
Trajanje reformi

1.Država članica vraća Komisiji svaki financijski doprinos isplaćen u skladu s člankom 15. za reformsku obvezu ako se u predmetnoj državi članici u razdoblju od pet godina od isplate znatno izmijene uvjeti na temelju kojih su ta plaćanja izvršena.

2.Slučajevi navedeni u nastavku primjer su znatnih izmjena uvjeta na temelju kojih je plaćanje izvršeno:

(a)poništeni su elementi koji su doveli do ispunjenja reformskih obveza ili

(b)drugim su mjerama znatno izmijenjeni elementi koji su doveli do ispunjenja reformskih obveza.

3.Komisija donosi odluku o povratu iznosa nakon što predmetnoj državi članici omogući da se u roku od dva mjeseca od obavijesti očituje o njezinim zaključcima. 

Članak 17.
Izvješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća i komunikacija o reformskim obvezama 

1.Komisija bez odgode dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću reformske obveze iz članka 12.

2.Komisija se uz suglasnost predmetne države članice može uključiti u komunikacijske aktivnosti kojima se jamči vidljivost Unijinih sredstava za financijsku potporu predviđenu paketom reformskih obveza.

POGLAVLJE III.
Instrument za tehničku potporu

Članak 18.
Prihvatljiva djelovanja za tehničku potporu

U skladu s ciljevima iz članka 4. točke (b) i članka 5. stavka 2. točke (b) instrumentom za tehničku potporu financiraju se konkretno sljedeće vrste djelovanja:

(a)pružanje stručnog znanja u vezi sa savjetovanjem o politikama i njihovim izmjenama, izradom strategija i planova reformi kao i sa zakonodavnim, institucijskim, strukturnim i administrativnim reformama;

(b)osiguravanje kratkoročne ili dugoročne pomoći stručnjaka, uključujući stručnjaka na terenu, za obavljanje poslova u određenim područjima ili operativnih aktivnosti, što uključuje prema potrebi i usluge usmenog i pismenog prevođenja te suradnju, administrativnu pomoć, infrastrukturu i opremu;

(c)izgradnju institucijskih, administrativnih ili sektorskih kapaciteta i s time povezanih mjera potpore na svim razinama upravljanja, čime se prema potrebi pridonosi i jačanju uloge civilnog društva, konkretno putem:

i.seminara, konferencija i radionica;

ii.radnih posjeta relevantnim državama članicama ili trećim zemljama kako bi službenici stekli ili unaprijedili svoja stručna znanja o relevantnim pitanjima i

iii.mjera izobrazbe i izrade internetskih i drugih modula izobrazbe za potporu razvoju potrebnih profesionalnih vještina i znanja povezanih s relevantnim reformama;

(d)prikupljanja podataka i statističkih podataka, izrade zajedničkih metodologija te, prema potrebi, pokazatelja i referentnih mjerila;

(e)organizacije lokalne operativne podrške u područjima kao što su azil, migracije i kontrola granica;

(f)izgradnje informatičkih kapaciteta, uključujući stručno znanje u vezi s razvojem, održavanjem, funkcioniranjem i kontrolom kvalitete informatičke infrastrukture i aplikacija potrebnih za provedbu relevantnih reformi, kao i stručnog znanja povezanog s programima usmjerenima na digitalizaciju javnih usluga;

(g)studija, istraživanja, analiza i anketa, evaluacije i procjene učinka te izrade i objave vodiča, izvješća i obrazovnog materijala;

(h)komunikacijskih projekata usmjerenih na učenje, suradnju, podizanje razine svijesti, aktivnosti širenja znanja i razmjenu dobre prakse; organiziranja kampanja za podizanje razine svijesti i informativnih kampanja, medijskih kampanja i događanja, uključujući korporativnu komunikaciju i, prema potrebi, komunikaciju putem društvenih mreža i

(i)prikupljanjem i objavljivanjem materijala za širenje informacija o Programu te njegovih rezultata, među ostalim putem razvoja, funkcioniranja i održavanja sustava i alata koji se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Članak 19.
Zahtjev za tehničku potporu

1.Država članica koja želi primiti tehničku potporu u okviru instrumenta podnosi Komisiji zahtjev za tehničku potporu u kojem navodi područja politike i prioritete za potporu u području primjene Programa kako su navedeni u članku 5. stavku 6. Komisija organizira pozive na podnošenje zahtjeva u okviru instrumenta za tehničku potporu, u kojima se određuju odgovarajući rokovi za podnošenje zahtjeva. Komisija može pružiti smjernice o glavnim elementima koje je potrebno uvrstiti u zahtjev za potporu.

2.Države članice mogu podnijeti zahtjev za tehničku potporu u sljedećim slučajevima koji se odnose na:

(a)reforme koje države članice provode na vlastitu inicijativu, posebno radi ostvarivanja održivoga gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta;

(b)provedbu programâ ekonomske prilagodbe za države članice koje primaju financijsku pomoć Unije na temelju postojećih instrumenata, a posebno u skladu s Uredbom (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 32 za države članice europodručja i Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002 33 za države članice izvan europodručja;

(c)provedbu reformi kojima se pridonosi održivosti rasta u kontekstu procesa ekonomskog upravljanja, konkretno preporuka po državama članicama izdanih u kontekstu europskog semestra ili djelovanja povezanih s provedbom prava Unije;

(d)izradu prijedloga reformskih obveza i ispunjenje reformskih obveza koje su države članice preuzele;

(e)provedbu reformi relevantnih za pripremu sudjelovanja u europodručju država članica čija valuta nije euro i koje su u određenom roku poduzele jasne korake za uvođenje jedinstvene valute.

3.Uzimajući u obzir načela transparentnosti, jednakog postupanja i dobrog financijskog upravljanja i na temelju dijaloga s državom članicom, među ostalim u kontekstu europskog semestra, Komisija analizira zahtjev za potporu iz stavka 1. na temelju hitnosti, opsega i ozbiljnosti utvrđenih problema, potreba za potporom u vezi s dotičnim područjima politike, analize socioekonomskih pokazatelja i općih administrativnih kapaciteta države članice.

Na temelju te analize i uzimajući u obzir postojeća djelovanja i mjere koje se financiraju iz fondova Unije ili drugih programa Unije, Komisija s dotičnom državom članicom dogovara prioritetna područja u kojima će se pružati potpora, ciljeve, indikativne rokove, opseg mjera potpore i predviđeni ukupni financijski doprinos za takvu potporu, što se navodi u planu suradnje i potpore.

4.U planu suradnje i potpore iz stavka 3. identificiraju se, odvojeno od ostalih mjera tehničke potpore, mjere koje se odnose na pripremu sudjelovanja u europodručju u skladu s člankom 32. U tom se planu zasebno identificiraju i mjere koje se odnose na reformske obveze koje su države članice preuzele u skladu s člancima 13. i 19.

Članak 20.
Izvješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća o planovima suradnje i potpore te komunikacija o tim planovima 

1.Komisija bez nepotrebne odgode, uz pristanak predmetne države članice, dostavlja plan suradnje i potpore Europskom parlamentu i Vijeću. Predmetna država članica može odbiti dati pristanak u slučaju osjetljivih ili povjerljivih informacija čije bi otkrivanje ugrozilo javne interese države članice.

2.Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 1., Komisija dostavlja plan suradnje i potpore Europskom parlamentu i Vijeću u sljedećim okolnostima:

(a)nakon što predmetna država članica izbriše sve osjetljive ili povjerljive informacije čije bi otkrivanje ugrozilo javne interese države članice;

(b)nakon što prođe određeno razumno vrijeme, kada otkrivanje relevantnih informacija ne bi trebalo negativno utjecati na provedbu mjera potpore u okviru Programa, a u svakom slučaju najkasnije dva mjeseca nakon donošenja takvih mjera u okviru plana suradnje i potpore.

3.Komisija može provoditi komunikacijske aktivnosti kako bi zajamčila vidljivosti Unijina financiranja mjera potpore predviđenih u planovima suradnje i potpore.

Članak 21.
Ostali financijski doprinosi instrumentu za tehničku potporu

1.Osim financijske omotnice iz članka 7. stavka 2. točke (b) i točke (c) podtočke ii., proračun za tehničku potporu u okviru Programa može se financirati dodatnim dobrovoljnim doprinosima država članica.

2.Dodatni dobrovoljni doprinosi iz stavka 1. mogu uključivati doprinose uplaćene u skladu s člankom 100. Uredbe [koja će zamijeniti Uredbu o zajedničkim odredbama] i u skladu s postupkom iz tog članka, kako se navodi u članku 7. stavku 4.

Članak 22.
Dodatno financiranje

Za mjere koje se financiraju u okviru instrumenta za tehničku potporu potpora se može osigurati i iz drugih programa, instrumenata ili fondova Unije u okviru proračuna Unije pod uvjetom da se tom potporom ne pokrivaju isti troškovi.

Članak 23.
Provedba instrumenta za tehničku potporu

1.Komisija provodi instrument za tehničku potporu u okviru Programa u skladu s Financijskom uredbom.

2.Mjere instrumenta za tehničku potporu u okviru Programa može izravno provoditi Komisija ili neizravno subjekti i osobe, osim država članica, u skladu s člankom XX Financijske uredbe. Konkretno, potpora Unije za djelovanja predviđena u članku 19. dostupna je u obliku:

(a)bespovratnih sredstava;

(b)ugovora o javnoj nabavi;

(c)nadoknade troškova vanjskih stručnjaka, uključujući stručnjake iz nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela država članica koje pružaju ili primaju potporu;

(d)doprinosa uzajamnim fondovima koje su osnovale međunarodne organizacije i

(e)djelovanja koja se provode u okviru neizravnog upravljanja.

3.Bespovratna sredstva mogu se dodijeliti nacionalnim tijelima država članica, grupi Europske investicijske banke, međunarodnim organizacijama, javnim ili privatnim tijelima te subjektima koji su zakonito osnovani u:

(a)državama članicama;

(b)zemljama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u tom Sporazumu.

Stopa sufinanciranja za bespovratna sredstva iznosi do 100 % prihvatljivih troškova.

4.Tehničku potporu također mogu pružati pojedinačni stručnjaci koje se može pozvati da doprinesu odabranim aktivnostima organiziranima u okviru Programa kadgod je to potrebno za ostvarivanje posebnih ciljeva utvrđenih u članku 5. stavku 2. točki (b) i točki (c) podtočki ii.

5.U cilju provedbe instrumenta za tehničku potporu u okviru Programa Komisija provedbenim aktima donosi godišnje programe rada i o tome izvješćuje Europski parlament i Vijeće.

U programima rada navodi se dodjela sredstava za instrument za tehničku potporu. U njima se utvrđuju i mjere potrebne za njihovu provedbu, u skladu s općim i posebnim ciljevima iz članka 4. točke (b) i članka 5. točke (b) i točke (c) podtočke ii., kriteriji za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava te svi elementi propisani Financijskom uredbom.

6.Kako bi se osigurala pravovremena dostupnost resursa, ograničeni dio programa rada namjenjuje se za posebne mjere u slučaju nepredviđenih i propisno opravdanih hitnih razloga koji zahtijevaju trenutačan odgovor, uključujući ozbiljan poremećaj u gospodarstvu ili bitne okolnosti koje ozbiljno utječu na gospodarske ili socijalne uvjete u državi članici i izvan su njezine kontrole.

Komisija može na zahtjev države članice koja želi primiti tehničku potporu donijeti posebne mjere, u skladu s ciljevima i djelovanjima definiranima u okviru ovog instrumenta, za pružanje tehničke potpore nacionalnim tijelima kako bi se odgovorilo na hitne potrebe. Te posebne mjere privremenog su karaktera i podliježu jedino uvjetima navedenima u članku 19. stavku 2. Posebne mjere prestaju se provoditi nakon šest mjeseci i mogu se zamijeniti mjerama za tehničku potporu u skladu s uvjetima navedenima u članku 19.

POGLAVLJE IV.
Instrument za konvergenciju

Članak 24.
Opće odredbe

1.Instrument za konvergenciju kojim se pruža potpora sudjelovanju u europodručju dostupan je svakoj državi članici koja ispunjava uvjete iz članka 2. stavka 6. Potpora se sastoji od sljedećih dviju komponenti:

(a)komponente financijske potpore i

(b)komponente tehničke potpore.

2.Odredbe poglavlja II. primjenjuju se na komponentu financijske potpore i dopunjuju se odredbama članaka od 25. do 29.

3.Odredbe poglavlja III. primjenjuju se na komponentu tehničke potpore i dopunjuju se odredbama članaka od 30. do 32.

Odjeljak 1.
Financijska potpora

Članak 25.
Prihvatljive reforme

Strukturne reforme prihvatljive za financiranje u okviru instrumenta za konvergenciju jesu reforme koje državama članicama koje ispunjavaju uvjete pomažu u njihovoj pripremi za sudjelovanje u europodručju. Cilj je tih reformi rješavanje problema utvrđenih u kontekstu postupka europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika. 

Članak 26.
Maksimalni financijski doprinos dostupan za svaku državu članicu

U Prilogu X. utvrđen je maksimalni financijski doprinos za svaku državu članicu iz ukupne financijske omotnice iz članka 7. stavka 2. točke (c) podtočke i. Taj maksimalni financijski doprinos izračunava se za svaku državu članicu koja ispunjava uvjete s pomoću kriterija i metodologije iz tog priloga, a na temelju broja stanovnika svake države članice te se primjenjuje u svakoj fazi dodjele i na temelju poziva na podnošenje prijedloga u okviru postupka dodjele iz članka 10.

Ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 2. drugi podstavak, taj maksimalni financijski doprinos dostupan je za dodjelu svakoj državi članici, djelomično ili u cijelosti, u svakoj fazi u okviru postupka dodjele u skladu s postupkom iz članka 10. i predstavlja dodatni doprinos uz financijski doprinos iz članka 9., koji se odobrava za dodatne reforme koje predmetna država članica poduzme u skladu s člankom 25.

Članak 27.
Prijedlog reformskih obveza

1.Država članica koja ispunjava uvjete dostavlja, u skladu s člankom 11., prijedlog reformskih obveza u okviru komponente financijske potpore iz instrumenta za konvergenciju.

2.U prijedlogu reformskih obveza iz stavka 1. utvrđuju se reforme koje se smatraju važnima za pripremu države članice koja ispunjava uvjete za sudjelovanje u europodručju i navodi se upućivanje na službeni dopis vlade predmetne države članice Komisiji o tome da nedvojbeno preuzima obvezu pridruživanja europodručju u određenom razumnom roku, u kojem se navodi plan s utvrđenim rokovima, nakon savjetovanja s Komisijom, za provedbu konkretnih mjera za pripremu uspješnog sudjelovanja u europodručju, uključujući korake kojima se osigurava potpuno usklađenje njezina nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima prava Unije (uključujući bankarsku uniju).

Taj se prijedlog ne odnosi na reforme koje su već predložene ili se već financiraju u okviru instrumenta za provedbu reformi iz poglavlja II.

3.Komisija ocjenjuje prijedlog reformskih obveza koji je u skladu s člankom 11. dostavljen u okviru komponente financijske potpore iz instrumenta za konvergenciju. Nadalje, Komisija ocjenjuje i relevantnost predloženih reformskih obveza za pripremu sudjelovanja u europodručju.

Članak 28.
Odluka Komisije

1.Komisija u skladu s člankom 12. stavkom 1. donosi odluku u kojoj se navode isti elementi koji su navedeni u tom članku i koji se odnose na reformske obveze koje preuzima država članica koja ispunjava uvjete i koje su važne za pripremu sudjelovanja u europodručju. Ta odluka sadržava i upućivanje na službeni dopis vlade predmetne države članice Komisiji o tome da nedvojbeno preuzima obvezu pridruživanja europodručju u određenom razumnom roku, u kojem se navodi plan s utvrđenim rokovima, nakon savjetovanja s Komisijom, za provedbu konkretnih mjera za pripremu uspješnog sudjelovanja u europodručju, uključujući korake kojima se osigurava potpuno usklađenje njezina nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima prava Unije (uključujući bankarsku uniju).

2.Financijski doprinos koji se navodi u odluci iz članka 12. stavka 1. određuje se u skladu s istim kriterijima navedenima u tom članku i u skladu s dodatnim kriterijem iz članka 27. stavka 3. On predstavlja zaseban doprinos u odnosu na financijski doprinos koji se dodjeljuje u okviru instrumenta za provedbu reformi te se dodjeljuje za reforme koje su važne za pripremu sudjelovanja predmetne države članice u europodručju i koje ta država članica provodi.

Članak 29.
Dodatno financiranje

Reforme koje se financiraju u okviru instrumenta za provedbu reformi u skladu s poglavljem II. ne smiju se financirati u okviru komponente financijske potpore iz instrumenta za konvergenciju.

Odjeljak 2.
Tehnička potpora

Članak 30.
Prihvatljiva djelovanja

U skladu s ciljevima iz članka 4. točke (b) i članka 5. stavka 2. točke (c) podtočke ii. u okviru instrumenta za konvergenciju mogu se, u skladu s člankom 18., financirati djelovanja i aktivnosti kojima se podupiru reforme koje državama članicama koje ispunjavaju uvjete pomažu u njihovoj pripremi za sudjelovanje u europodručju.

Članak 31.
Zahtjev za tehničku potporu

1.Država članica koja ispunjava uvjete dostavlja, u skladu s člankom 19., zahtjev za tehničku potporu u okviru instrumenta za konvergenciju. Taj zahtjev sadržava upućivanje i na službeni dopis vlade predmetne države članice Komisiji o tome da nedvojbeno preuzima obvezu pridruživanja europodručju u određenom razumnom roku, u kojem se navodi plan s utvrđenim rokovima, nakon savjetovanja s Komisijom, za provedbu konkretnih mjera za pripremu uspješnog sudjelovanja u europodručju, uključujući korake kojima se osigurava potpuno usklađenje njezina nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima prava Unije (uključujući bankarsku uniju).

2.U zahtjevima za tehničku potporu navodi se, uključujući odgovarajuća objašnjenja, jesu li oni relevantni za pripremu sudjelovanja u europodručju u skladu s člankom 30.

3.Komisija analizira zahtjeve za tehničku potporu u okviru instrumenta za konvergenciju odvojeno od ostalih zahtjeva za tehničku potporu. Pri provedbi analize u skladu s člankom 19. Komisija uzima u obzir i relevantnost zahtjeva za pripremu sudjelovanja u europodručju.

4.U planu suradnje i potpore iz članka 19. stavka 3. identificiraju se, odvojeno od ostalih mjera tehničke potpore, mjere koje se odnose na pripremu sudjelovanja u europodručju.

Članak 32.
Provedba tehničke potpore

U programima rada iz članka 23. stavka 5. utvrđuje se dodjela tehničke potpore državama članicama koje ispunjavaju uvjete u vezi s reformama koje im pomažu u pripremi njihova sudjelovanja u europodručju. U programima rada utvrđuju se i mjere potrebne za njihovu provedbu, u skladu s općim i posebnim ciljevima iz članka 4. točke (b) i članka 5. stavka 2. točke (c) podtočke ii., kriteriji za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava te svi elementi propisani Financijskom uredbom.

POGLAVLJE V.
Komplementarnost, praćenje i evaluacija

Članak 33.
Koordinacija i komplementarnost

1.Komisija i predmetne države članice, u mjeri u kojoj im je to dopušteno u okviru njihovih nadležnosti, potiču sinergiju i osiguravaju učinkovitu koordinaciju Programa s drugim programima i instrumentima Unije, a osobito koordinaciju s mjerama koje se financiraju sredstvima fondova Unije. U tu svrhu oni:

(a)jamče komplementarnost, sinergiju, usklađenost i dosljednost različitih instrumenata na razini Unije te na nacionalnoj i, prema potrebi, regionalnoj razini, osobito u pogledu mjera koje se financiraju iz fondova Unije, u fazi planiranja i tijekom njihove provedbe;

(b)optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo dupliciranje napora; i

(c)osiguravaju blisku suradnju među tijelima nadležnima za provedbu na razini Unije te na nacionalnoj i, prema potrebi, regionalnoj razini kako bi se provele usklađene i usmjerene mjere potpore u okviru svakog instrumenta uspostavljenog na temelju ove Uredbe.

2.Komisija nastoji osigurati komplementarnost i sinergiju s potporom koju pružaju druge relevantne međunarodne organizacije.

Članak 34.
Praćenje provedbe

1.Komisija prati provedbu Programa i mjeri ostvarivanje općih ciljeva iz članka 4. i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 5. Pokazatelji koje treba upotrebljavati za izvješćivanje o napretku i za potrebe praćenja i evaluacije Programa u pogledu ostvarivanja općih i posebnih ciljeva utvrđuju se u Prilogu III. za svaki instrument Programa. Praćenje provedbe mora biti usmjereno i razmjerno aktivnostima koje se provode u okviru različitih instrumenata Programa.

2.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije.

Članak 35.
Godišnje izvješće

1.Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću godišnje izvješće o provedbi Programa.

2.U vezi s aktivnostima za koje se dodjeljuje financijska potpora godišnje izvješće sadržava informacije o napretku koje je predmetna država članica ostvarila u pogledu provedbe reformskih obveza u okviru instrumenta za provedbu reformi. Godišnje izvješće sadržava istovrijedne informacije o provedbi komponente financijske potpore iz instrumenta za konvergenciju.

Za potrebe izvješćivanja o aktivnostima za koje se dodjeljuje financijska potpora iz podstavka 1. Komisija može, prema potrebi, upotrijebiti sadržaj relevantnih dokumenata koje je Komisija službeno donijela u okviru postupka europskog semestra.

3.U vezi s aktivnostima za koje se dodjeljuje tehnička potpora godišnje izvješće sadržava informacije o sljedećem:

(a)zahtjevima za potporu koje su podnijele države članice u skladu s člankom 19. stavkom 1.;

(b)analizi primjene kriterija iz članka 19. stavka 2. na temelju kojih se analiziraju zahtjevi za potporu koje su podnijele države članice;

(c)planovima suradnje i potpore iz članka 19. stavka 3. i

(d)posebnim mjerama donesenima na temelju članka 23. stavka 6.

4.U vezi s aktivnostima za koje se dodjeljuje tehnička potpora godišnje izvješće sadržava iste elemente koji se navode u stavku 3. kad je riječ o provedbi komponente tehničke potpore iz instrumenta za konvergenciju.

Članak 36.
Evaluacija Programa

1.Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija dostavlja neovisno izvješće o evaluaciji na polovini razdoblja provedbe Programa najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa i neovisno izvješće o ex post evaluaciji Programa najkasnije četiri godine nakon što završi razdoblje određeno u članku 1.

2.Evaluacija se odnosi na instrument za provedbu reformi, instrument za tehničku potporu i instrument za konvergenciju.

3.Izvješće o evaluaciji sredinom razdoblja uključuje informacije o ostvarivanju ciljeva Programa, učinkovitosti iskorištavanja resursa i europskoj dodanoj vrijednosti Programa. U njemu se isto tako utvrđuje jesu li svi ciljevi i djelovanja i dalje relevantni.

4.U izvješću o ex post evaluaciji ocjenjuje se Program u cjelini te on uključuje informacije o njegovu dugoročnom učinku.

POGLAVLJE VI.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.
Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije, posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata, pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u člancima 4. i 5.

Članak 38.

Prijelazne odredbe

1.Na djelovanja i aktivnosti za koje se dodjeljuje tehnička potpora i koji se počinju provoditi 31. prosinca 2020. ili prije tog datuma u skladu s Uredbom (EU) br. 2017/825 primjenjuje se ta uredba sve do završetka njihove provedbe.

2.Financijskom omotnicom za Program iz članka 7. stavka 2. točke (b) i točke (c) podtočke ii. mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći, što uključuje praćenje, komunikaciju i evaluaciju koji su obvezni na temelju Uredbe br. (EU) 2017/825 i koji nisu dovršeni do 31. prosinca 2020.

3.Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2020. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 7. stavku 3. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2020.

Članak 39.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore reformama za razdoblje od 2021. do 2027.

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

Ekonomski i financijski poslovi

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

✓ novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 34  

✓ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Strukturne reforme izmjene su kojima se trajno mijenjaju struktura gospodarstva ili institucionalni i regulatorni okvir u kojem poduzeća i građani posluju. Ako su pomno odabrane i provedene, strukturne reforme mogu ubrzati postupak socijalne i gospodarske konvergencije među državama članicama unutar i izvan europodručja i ojačati otpornost gospodarstava država članica. Očekuje se da će to dovesti do većeg blagostanja i nesmetanog i stabilnog funkcioniranje ekonomske i monetarne unije (EMU) u cjelini.

Iako su strukturne reforme osmišljene za poticanje konkurentnosti gospodarstva, potencijalnog rasta i gospodarske i društvene otpornosti, njihove koristi često se očituju tek u dugoročnom razdoblju, dok gospodarski, socijalni i politički troškovi tih reformi često nastaju u kratkoročnom razdoblju, zbog čega nacionalne vlade ponekad neradno započinju neke reforme. Iskustvo u provedbi mehanizma koordinacije ekonomskih politika u okviru postupka europskog semestra pokazuje da je provedba reformi i dalje spora i neujednačena među državama članicama, što negativno utječe na konvergenciju i otpornost gospodarstava država članica EU-a te time i Unije kao cjeline.

U tom kontekstu Komisija predlaže novi Program potpore reformama (dalje u tekstu „Program”) koji obuhvaća tri odvojena i komplementarna instrumenta: i. instrument za provedbu reformi; ii. program koji je nastavak Programa potpore strukturnim reformama u obliku instrumenta tehničke potpore i iii. instrument za konvergenciju za pružanje konkretne i ciljane potpore državama članicama izvan europodručja koje su poduzele jasne korake za pridruživanje europodručju u određenom roku. Cilj Programa pružanje je potpore vladama i tijelima država članica, na njihov zahtjev ili nakon njihovih prijedloga reformi, pri osmišljavanju i provedbi strukturnih reformi za održivi rast. Programom se namjerava pridonijeti općem cilju jačanja kohezije, konkurentnosti, produktivnosti, rasta i zapošljavanja. U tu svrhu njime bi trebalo pružati financijske poticaje za dovršetak reformi strukturne prirode i tehničku potporu za jačanje administrativnih kapaciteta država članica za rješavanje problema s kojima se suočavaju institucije, upravljačka tijela, javna uprava te gospodarski i socijalni sektori.

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” jest vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije uz vrijednost koju bi inače ostvarile države članice svojim zasebnim djelovanjima.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante)

Novi Program potpore reformama pružit će jedinstvenu kombinaciju instrumenata svim državama članicama EU-a čime će se pojačati učinak na razini EU-a. Njegova glavna dodana vrijednost dobrovoljno je sudjelovanje i promicanje odgovornosti za reforme u državama članicama.

Instrument za provedbu reformi izravan je odgovor na slabu provedbu strukturnih reformi na nacionalnoj razini i nedostatke utvrđene u sadašnjem sustavu gospodarskog upravljanja EU-a. Iako je provedba strukturnih reformi u državama članicama i dalje u njihovoj nacionalnoj nadležnosti, djelovanjem na razini EU-a potaknut će se ublažavanje političke neodlučnosti za pokretanje reformi (koja je dijelom možda povezana s financijskim ili političkim kratkoročnim troškovima). Program također ima za cilj pružanje konkretne financijske potpore za provedbu reformi utvrđenih u okviru postupka europskog semestra, uz poštovanje načela supsidijarnosti.

Instrumentom tehničke potpore (i komponentom tehničke potpore instrumenta za konvergenciju) nastavit će se jačanje administrativnih kapaciteta država članica putem mreže stručnjaka na razini Unije u korist svih država članica koje zatraže potporu te će se promicati uzajamno povjerenje i daljnja suradnja između država članica i Komisije.

Komponenta financijske potpore instrumenta za konvergenciju usmjerena na države članice koje su poduzele jasne korake za uvođenje jedinstvene valute u određenom roku bit će usmjerena na jačanje otpornosti država članice koje se pripremaju za pristupanje europodručju i otpornost europodručja u cjelini, što će omogućiti pozitivne prekogranične učinke i/ili pozitivne učinke prelijevanja na europodručje i cijelu Uniju.

Očekivana dodana vrijednost Unije (ex post)

Iako je provedba strukturnih reformi u državama članicama u njihovoj nacionalnoj nadležnosti, razdoblje krize pokazalo je da zbog čvrstih veza između gospodarstava država članica, reformski napori ne mogu biti isključivo nacionalno pitanje. Koordinacija ekonomskih politika ojačana je u kontekstu europskog semestra, ali je provedba preporuka po državama članicama neujednačena. Ovaj će program pružati dodatnu potporu provedbi reformi u okviru europskog semestra, čime će pridonijeti makroekonomskoj stabilnosti i ekonomskoj i socijalnoj otpornosti država članica. Taj se učinak stoga neće osjetiti samo na nacionalnoj razini, nego u cijeloj Uniji zbog pozitivnih učinaka prelijevanja.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Instrument tehničke potpore nastavak je postojećeg Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje 2017.–2020. koji je stupio na snagu 20. svibnja 2017. Provedba Programa potpore strukturnim reformama (SRSP) započela je u rujnu 2017. nakon donošenja godišnjeg programa rada za 2017. i nastavljena je donošenjem godišnjeg programa rada za 2018. u ožujku 2018. Čak i ako je sa zakonodavnog stajališta rano za službenu evaluaciju Programa potpore strukturnim reformama, moguće je izvući neke pouke iz tehničke potpore Grčkoj (preko Radne skupine za Grčku (TFGR)) i Cipru (preko Skupine za potporu Cipru (SGCY)) u kontekstu programa prilagodbe i pripremnog djelovanja za strukturne reforme provedene u 2016. (3 000 000 EUR). Konkretno, u slučaju Radne skupina za Grčku, u evaluaciji koja je provedena u 2014. potvrđeno je da je potpora koja je pružena kao tehnička pomoć znatno pridonijela provedbi programa reformi. Slično tome, i u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda iznesen je zaključak da je općenito gledajući Radna skupna za Grčku uspješno ostvarila svoj mandat – pružanje odgovarajuće tehničke pomoći u područjima koja obuhvaćaju gotovo cijeli spektar javne politike, što je uglavnom bilo u skladu s uvjetima programa gospodarske prilagodbe.

Iako je, kako je već spomenuto, nedavno pripremno djelovanje (rad na terenu dovršen je nedavno) i nedavno donošenje Programa potpore strukturnim reformama otežalo analizu njegove uspješnosti i učinka, moguće je izvući neke preliminarne zaključke:

•    programom se popunjava praznina u provedbi strukturnih reformi pružanjem potpore državama članicama u raznim fazama procesa reformi,

•    sudjelovanje u Programu podrazumijeva relativno nisko administrativno opterećenje u usporedbi s drugim programima Unije, a potpora se može pružiti relativno brzo,

•    Programom potpore strukturnim reformama snažno se pridonosi usklađenoj provedbi strateških prioriteta Unije,

•    mjerama Programa potpore strukturnim reformama često se pridonosi razvoju i provedbi rješenja koja obuhvaćaju prekogranična pitanja i izazove na razini Unije,

•    u nekim slučajevima potpora je omogućila dodatno financiranja iz drugih programa Unije, npr. pružanjem pomoći za pripremu ili integraciju projekata u okviru fondova Unije,

•    čini da države članice osobito cijene razmjenu stručnog znanja s drugim državama članicama ili stručnjacima i

•    dobrovoljno sudjelovanje u Programu i sporazumna suradnja tijekom cijelog procesa potpore pridonose razvoju uzajamnog povjerenja i promicanju suradnje...].

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Programom će se ojačati koordinacija politika koja se provode u okviru postupka europskog semestra i Program će biti usklađen s njima. Program je istovremeno usklađen s instrumentom za investicijske projekte europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi Unije) i drugim programima Unije te će osigurati mobilizaciju sredstava Unije. Nadalje, program se nadovezuje na postojeće iskustvo Programa potpore strukturnim reformama.

Komisija će nastaviti osiguravati komplementarnost predloženih mjera za provedbu u okviru Programa i njihovo nepreklapanje s drugim programima Unije i fondovima (uključujući fondove Unije). Koordinacija će se i dalje provoditi u okviru interne organizacije rada (koordinacijskim mehanizmom koji je sličan već postojećem koordinacijskom mehanizmu za tehničku potporu u okviru Programa potpore strukturnim reformama, uz sudjelovanje predstavnika službi čiji su interesi najviše posrijedi) i s državama članicama (pri odlučivanju o pružanju potpore državi članici trebalo bi, između ostalog, uzeti u obzir postojeća djelovanja i mjere koje se financiraju iz fondova i programa Unije ).

Obilježja reformi za koje se dodjeljuje financijski doprinos iz Programa treba utvrditi u kontekstu postojećeg postupka europskog semestra i na temelju njih treba osigurati dodanu vrijednost i izbjeći pružanje potpore u okviru Programa za reforme koje bi se ionako provele. Osim toga, praćenje provedbe tih reformi u okviru postupka europskog semestra jamči dodatne zaštitne mjere u tom smislu.

1.5.Trajanje i financijski učinak

✓ ograničeno trajanje

–✓    na snazi od 2021. do 2027.

–◻    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje.

◻ neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 35  

✓ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–✓ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

–◻    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

✓ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–✓međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–✓ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

–✓tijelima javnog prava;

–✓ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Prijedlog uključuje obveze u pogledu praćenja i evaluacije. Ostvarivanje posebnih ciljeva pratit će se na temelju pokazatelja iz prijedloga; Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću jednom godišnje podnositi izvješće o provedbi Programa.

Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću dostavljati izvješće o privremenoj evaluaciji i izvješće o ex post evaluaciji.

Izvješće o evaluaciji sredinom razdoblja sadržavat će informacije o ostvarivanju ciljeva Programa, učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti, usklađenosti i dodanoj europskoj vrijednosti programa. U njemu će se razmotriti i jesu li svi ciljevi i djelovanja i dalje relevantni. Izvješće o ex post evaluaciji sadržavat će globalnu ocjenu Programa i informacije o njegovu dugoročnom utjecaju.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Program može provoditi izravno Komisija ili neizravno subjekti i osobe, osim država članica, u skladu s člankom 58. točkom (c) Financijske uredbe (budući članak 62 stavak 1. točka (c)).

Kad je riječ o pružanju tehničke potpore, Program se temelji se na iskustvu Programa potpore strukturnim reformama kojim se upravlja izravno i neizravno, što administrativno jednostavnije. Kako bi se osigurao kontinuitet i koherentnost jedinstvenog okvira za tri instrumenta, izravno upravljanje najprikladniji je izbor. Prema potrebi, s obzirom na ciljeve politike i kontrole, koristit će se i neizravno upravljanje s međunarodnim organizacijama.

Izravno upravljanje jednako je primjereno za pružanje financijskog doprinosa u okviru instrumenta za provedbu reformi (uključujući u okviru instrumenta za konvergenciju), a osmišljeno je kao „poticajni mehanizam” prijenosa sredstava u proračune država članica bez povezanosti s troškovima. Izravnim upravljanjem omogućit će se potrebna aktivna interakcija između Komisije i država članica pri pripremi i ispunjenju reformskih obveza. Izravnim upravljanjem omogućit će se i transparentniji, jednostavniji i brži postupci. Odvajanjem financijskog doprinosa i troškova povećat će se učinkovitost i pojednostavniti financijsko upravljanje.

Strategija kontrole (pojedinosti pod točkom 2.2.2.) smatra se primjerenom i uravnoteženom za rješavanje, s jedne strane, uobičajenog rizika Komisijina izravnog ili neizravnog upravljanja akcijskim projektima (bespovratna sredstva i nabava, kako je navedeno u točki 2.2.2.) i s druge strane, financijskog doprinosa koji nije povezan s troškovima (za financijske instrumente), čime se smanjuju transakcijski rizici.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi ublažavanja tih rizika

Utvrđeni su sljedeći najvažniji rizici:

1. Za instrument za provedbu reformi (uključujući u okviru instrumenta za konvergenciju):

–rizik da reformske obveze nisu definirane na zadovoljavajući način;

–rizik nejasnog definiranja ključnih etapa i pokazatelja u provedbenom aktu;

–rizik netočne ocjene ili kašnjenja u ocjenjivanju uspješnosti provedbe reformi i

–rizik mogućeg ukidanja iznosa financijskih doprinosa.

Provodit će se sljedeće mjere za ublažavanje rizika:

–sustav kontrole koji će se temeljiti na detaljnoj ocjeni stupnja ispunjenja reformskih obveza. Stoga se predviđa vrlo nizak rizik transakcija jer će se financiranje temeljiti na financijskim doprinosim koje nisu povezani s troškovima.

2. Za instrument tehničke potpore (uključujući u okviru instrumenta za konvergenciju):

Rizici koji se odnose na odabir partnera (npr. međunarodne financijske institucije i krajnji korisnici), fazu ugovaranja (prenošenje zahtjeva Komisije u ugovornu dokumentaciju), praćenje i financijske transakcije (nepoštovanje postupaka koji je propisala Komisija) i mjerenje uspješnosti (neostvarivanje unaprijed utvrđenih ciljeva).

Provodit će se sljedeće mjere za ublažavanje tih rizika:

–praćenje utvrđenog postupka evaluacije prije donošenja odluke o dodjeli;

–ex ante provjera koju provodi služba za upravljanje Programom i financijska provjera koju provodi financijska služba;

–hijerarhijsko potvrđivanje djelovanja u okviru odgovarajućih procedura;

–ex ante ocjena za ovlašteno tijelo (ocjena stupova) i

–ex post kontrole za uklanjanje sustavnih nedostataka ex ante kontrola i doprinos ispravcima neopravdano isplaćenih iznosa.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

Na temelju informacija dostupnih u planu upravljanja Službe za potporu strukturnim reformama i godišnjem izvješću o radu iz 2017., procjenjuje se da je isplativost kontrola manja od 5 %.

Troškovi osoblja procjenjuju se metodom približnih vrijednosti koja se temelji na analizi organigrama i opisima radnih mjesta, dok se vanjski troškovi kontrola temelje na vrijednostima odgovarajućih ugovora i povezanih plaćanja.

Uzimajući u obzir predloženi način upravljanja, procjenu rizika i predložene mjere za ublažavanje rizika, očekivana stopa pogrešaka je niska.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

U okviru Programa provodit će se različite mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti.

U skladu s Komisijinom strategijom borbe protiv prijevara kojom je obuhvaćen cjelokupni ciklus rashoda, Služba za potporu strukturnim reformama provest će poseban akcijski plan za borbu protiv prijevara, uzimajući u obzir proporcionalnost te troškove i koristi mjera koje će se provoditi. To će se uglavnom temeljiti na iskustvu stečenom tijekom provedbe postojeće strategije za borbu protiv prijevara Službe za potporu strukturnim reformama.

Odgovarajući postupci unutarnje kontrole primjenjivat će se na svim razinama upravljanja kako bi se razumno zajamčilo ostvarenje sljedećih ciljeva: djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost poslovanja; pouzdanost izvješćivanja; zaštita imovine i informacija; odgovarajuće upravljanje rizicima u pogledu zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija i sprečavanje, otkrivanje, uklanjanje posljedica prijevara i nepravilnosti te daljnje postupanja.

U akcijskom planu za borbu protiv prijevara bit će opisan sustav ex ante i ex post provjera na temelju sustava upozorenja te će se odrediti postupci koje osoblje treba primijeniti u slučaju otkrivanja prijevare ili nepravilnosti. Također će sadržavati informacije o organizaciji suradnje s OLAF-om.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta ako decimalnu točku zamjenjuje decimalni zarez)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta ako decimalnu točku zamjenjuje decimalni zarez)

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta ako decimalnu točku zamjenjuje decimalni zarez)

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–✓    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

u milijunima (do tri decimalna mjesta ako decimalnu točku zamjenjuje decimalni zarez).

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–✓ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.3.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

–◻    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–✓    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–✓    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na ostale prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda

◻    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci „Novi proračunski instrumenti za stabilno europodručje unutar okvira Unije”, COM(2017) 822 final.

(2)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću – Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020., COM (2018)98 final.

(3)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani, SWD(2018) 171 final.

(4)    SL C , , str. .

(5)    Dokument za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije, COM(2017) 291. 31. svibnja 2017.

(6)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci „Novi proračunski instrumenti za stabilno europodručje unutar okvira Unije”, COM(2017) 822 final.

(7)    Uredba (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 (SL L 129, 19.5.2017., str. 1.).

(8)    Prilog Provedbenoj odluci Komisije o donošenju programa rada za 2017. i o financiranju Programa potpore strukturnim reformama i stavljanju izvan snage Odluke C(2017)3093, 2017., C(2017)5780 final.

(9)    Prilog Provedbenoj odluci Komisije o donošenju programa rada za 2017. i o financiranju Programa potpore strukturnim reformama, 2018., C(2018) 1358 final.

(10)    Alvarez & Marsal Taxand, Adam Smith International, „VC/2014/0002 "Preliminary Evaluation of the Technical Assistance provided to Greece in 2011-2013 in the areas of Tax Administration and Central Administration Reform", (Preliminarna evaluacija tehničke pomoći pružene Grčkoj u razdoblju 2011 – 2013. u područjima reforme porezne uprave i središnje uprave), 2014.

(11)    Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 u pogledu potpore strukturnim reformama u država članicama COM/2017/0826 final - 2017/0336 (COD).

(12)

    http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/?fuseaction=ia

(13)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.)

(14)    SL C , , str. .

(15)    SL C , , str. .

(16)    SL C , , str. .

(17)    SL C , , str. .

(18)    SL C , , str. .

(19)    Uredba (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 (SL L 129, 19.5.2017., str. 1.).

(20)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci „Novi proračunski instrumenti za stabilno europodručje unutar okvira Unije”, COM(2017) 822 final.

(21)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.)

(22)    SL C , , str. .

(23)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.)

(24)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(25)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292,15.11.1996., str. 2.).

(26)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(27)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(28)    Uredba Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (SL L 209, 2.8.1997., str. 1.).

(29)    SL C , , str. .

(30)    Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011, str. 25.)

(31)    Odluka Vijeća 2000/604/EZ od 29. rujna 2000. o sastavu i statutima Odbora za ekonomsku politiku (SL L 257, 11.10.2000., str. 28.–31.)

(32)    Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (SL L 140 27.5.2013., str. 1.)

(33)    Uredba Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002. o uspostavi instrumenta srednjoročne financijske pomoći platnim bilancama država članica (SL L 53, 23.2.2002., str. 1.)

(34)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(35)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(36)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva

(37)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(38)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(39)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje. U okviru svakog od tri instrumenta iz članka 3. troškovi mogu obuhvaćati i troškove drugih popratnih aktivnosti, kao što je kontrola kvalitete i praćenje projekata tehničke potpore na temelju troškova za stručna savjetovanja i stručnjake i stručne skupine za ocjenu i provedbu strukturnih reformi (članak 7. stavak 3.); Troškovi iznose 50 milijuna EUR, tj. 0,2 % Programa potpore reformama (20 milijuna EUR ispod proračunske linije 06.02.02 i 30 milijuna EUR ispod proračunske linije 06.02.03.02).

(40)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(41)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(42)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(43)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles,31.5.2018.

COM(2018) 391 final

PRILOZI

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o uspostavi Programa potpore reformama

{SEC(2018) 280 final}
{SWD(2018) 310 final}
{SWD(2018) 311 final}

PRILOG I.

Izračun maksimalnog financijskog doprinosa po državi članici

U ovom prilogu utvrđuje se metodologija za izračunavanje maksimalnog financijskog doprinosa dostupnog svakoj državi članici u okviru instrumenta financijske potpore iz članka 9. i maksimalnog financijskog doprinosa dostupnog svakoj državi članici u okviru komponente financijske potpore instrumenta za potporu konvergencije iz članka 26.

Instrument za provedbu reformi

Maksimalni financijski doprinos državi članici u okviru instrumenta za provedbu reformi definira se na sljedeći način:

pri čemu je:

FS (financijska potpora) dostupna financijska omotnica u okviru instrumenta za provedbu reformi kako je navedeno u članku 7. stavku 2. točki (a) i

ključ raspodjele za državu članicu i, αi, definira se kao:

je ukupan broj stanovnika u državi članici i,

je ukupan broj stanovnika svih 27 država članica EU-a.

Primjenom te formule dobiju se sljedeći udjeli i iznosi maksimalnog financijskog doprinosa u okviru instrumenta za provedbu reformi koji bi bio dostupan svakoj državi članici u svakoj fazi i na temelju poziva za podnošenje prijedloga u okviru postupka dodjele iz članka 10.:

Komponenta financijske potpore u okviru instrumenta za konvergenciju

Maksimalni financijski doprinos u okviru komponente financijske potpore instrumenta za konvergenciju iz članka 26. određuje se omjerom ključa za dodjelu sredstava svakoj potencijalnoj državi članici europodručja u okviru instrumenta za provedbu reformi i svih ključeva za dodjelu sredstava svim potencijalnim državama članicama europodručja u okviru instrumenta za provedbu reformi, i to:

Maksimalni financijski doprinos u okviru komponente financijske potpore instrumenta za konvergenciju državi članici i iznosi:

pri čemu je CF (komponenta financijske potpore instrumenta za konvergenciju) dostupna financijska omotnica u okviru komponente financijske potpore instrumenta za konvergenciju iz članka 7. stavka 2. točke c podtočke i;

i

Tako se dobiju sljedeći udjeli i iznosi maksimalnog financijskog doprinosa u okviru komponente financijske potpore instrumenta za konvergenciju:

Dodatak: razmjerno usklađenje financijskog doprinosa (članak 10. stavak 5.)

U ovom dodatku opisuje se metoda za određivanje financijskog doprinosa koji se dodjeljuje državama članicama u slučaju da preostali iznos ukupne omotnice, dostupan na temelju poziva za podnošenje prijedloga koji se organizira po završetku prvih dvadeset mjeseci nije dostatan za pokrivanje financijskih doprinosa državama članicama koje su dostavile prijedlog u okviru poziva (ili u okviru instrumenta za provedbu reformi ili komponente financijske potpore instrumenta za konvergenciju).

U tom se slučaju financijski doprinos koji se dodjeljuje državi članici i izračunava na sljedeći način:

pri čemu je FCi dodjela financijskih sredstava državi članici i određena na temelju kriterija iz članka 12. stavka 2. i definira se kao:

i γ je faktor prilagodbe koji se definira kao:

pri čemu se i odnosi se na sve države članice koje su dostavile prijedlog u okviru poziva.

Financijski doprinos FCi bit će jednak:

·ako se ocijeni da prijedlog reformi koji je država članica dostavila u okviru instrumenta za provedbu reformi u potpunosti ispunjava kriterije iz članka 11. stavka 7. te da stoga ta država članica ostvaruje pravo na maksimalan financijski doprinos,

·ako se ocijeni da prijedlog reformi koji je država članica dostavila u okviru instrumenta za provedbu reformi u zadovoljavajućoj mjeri ispunjava kriterije iz članka 11. stavka 7. te da stoga ta država članica ostvaruje pravo na polovinu maksimalnog financijskog doprinosa,

·ako se ocijeni da prijedlog reformi koji je država članica dostavila u okviru komponente financijske potpore instrumenta za konvergenciju u potpunosti ispunjava kriterije iz članka 11. stavka 7. i članka 27. stavka 3. te da stoga ta država članica ostvaruje pravo na maksimalan financijski doprinos ili

·ako se ocijeni da prijedlog reformi koji je država članica dostavila u okviru komponente financijske potpore instrumenta za konvergenciju u zadovoljavajućoj mjeri ispunjava kriterije iz članka 11. stavka 7. i članka 27. stavka 3. te da stoga ta država članica ostvaruje pravo na polovinu maksimalnog financijskog doprinosa.

PRILOG II.

Smjernice za ocjenjivanje

1. Područje primjene

Te smjernice za ocjenjivanje trebale bi Komisiji, zajedno s ovom Uredbom, poslužiti kao osnova za transparentnu i pravednu ocjenu prijedloga reformskih obveza koje dostave države članice i za određivanje financijskog doprinosa u skladu s ciljevima i svim drugim relevantnim zahtjevima iz ove Uredbe tijekom primjene instrumenta za provedbu reformi i komponente financijske potpore instrumenta za konvergenciju. Te su smjernice posebno osnova za primjenu kriterija za ocjenjivanje i određivanje financijskih doprinosa iz članka 11. stavka 7. i članka 12. stavka 2 i članka 28.

Smjernice se stoga ne primjenjuju na instrument tehničke potpore ni na komponentu tehničke potpore instrumenta za konvergenciju te se stoga ne primjenjuju pri ocjenjivanju zahtjeva za tehničku potporu iz članaka 19. i 31.

Svrha smjernica za ocjenjivanje jest sljedeće:

(a) pružiti dodatne upute o postupku ocjenjivanja prijedloga reformskih obveza koje države članice podnesu;

(b) osigurati dodatne podatke o kriterijima za ocjenjivanje i sustav ocjenjivanja kako bi se zajamčio pravedan i transparentan postupak i

(c) definirati vezu između Komisijine ocjene provedene na temelju kriterija za ocjenjivanje i određivanja financijskog doprinosa koji se navodi u odluci Komisije o odabranim reformskim obvezama.

Smjernice su alat koji Komisiji olakšava ocjenjivanje prijedloga reformskih obveza koje države članice dostave te da instrumentom za provedbu reformi i komponentom financijske potpore instrumenta za konvergenciju osigura financijske poticaje za provedbu relevantnih reformi znatne dodane vrijednosti, istovremeno osiguravajući jednako postupanje prema državama članicama.

2. Postupak

U skladu s člankom 11., država članica koja želi primiti potporu u okviru instrumenta za provedbu reformi dostavlja Komisiji prijedlog reformskih obveza. Prijedlog se propisno obrazlaže i potkrjepljuje dokazima i sadržava sve elemente iz članka 11. stavka 3. Za potrebe izrade visokokvalitetnih prijedloga reformskih obveza Komisija može organizirati stručno savjetovanje kako bi predmetna država članica prije podnošenja prijedloga mogla iskoristiti iskustva drugih država članica.

Komisija provodi postupak ocjenjivanja u bliskoj suradnji s predmetnom državom članicom. Komisija može iznijeti primjedbe ili zatražiti dodatne informacije. Predmetna država članica dostavlja tražene dodatne informacije te prema potrebi može revidirati prijedlog prije njegove službene dostave. Komisija uzima u obzir obrazloženje i elemente koje predmetna država članica dostavi, kao i sve druge relevantne informacije.

Komisija u skladu s člankom 12. stavkom 1. provodi ocjenjivanje i provedbenim aktom donosi odluku u roku od četiri mjeseca od službene dostave prijedloga reformskih obveza države članice.

Komisiji pri ocjenjivanju prijedloga reformskih obveza koje dostave države članice može zatražiti pomoć stručnjaka.

Odbor za ekonomsku politiku osnovan Odlukom Vijeća 2000/604/EZ 1 može iznijeti svoje mišljenje o prijedlozima reformskih obveza koje dostave države članice neovisno o ocjeni koju provodi Komisija.

Komisije u odluci utvrđuje reformske obveze koje država članica treba ispuniti, uključujući ključne etape i ciljne vrijednosti. Navodi se razdoblje za ispunjenje reformskih obveza, koje traje najviše tri godine od datuma donošenja te odluke. U odluci se utvrđuju i detaljni aranžmani i rokovi za izvješćivanje predmetne države članice u okviru postupka europskog semestra te relevantni pokazatelji ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti i način na koji Komisija osigurava pristup osnovnim relevantnim podacima. Konačno, u skladu s člankom 12. stavkom 2., u odluci Komisije određuje se financijski doprinos koji se dodjeljuje za odabrane reformske obveze.

3. Kriteriji za ocjenjivanje

U skladu s člankom 11. stavkom 7., Komisija ocjenjuje prirodu i značaj prijedloga reformskih obveza i pritom vodi računa o sljedećim kriterijima:

(a)kad je riječ o reformskim obvezama:

(1)očekuje li se učinkovito rješavanje problema utvrđenih u kontekstu postupka europskog semestra, odnosno:

–u preporukama po državama članicama i drugim relevantnim dokumentima o europskom semestru koje je Komisija službeno donijela; ili

–ako je primjenjivo, u postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža;

(2)predstavljaju li sveobuhvatan paket reformi;

(3)očekuje li se veća uspješnost i otpornost gospodarstva u predmetnoj državi članici;

(4)očekuje li se dugotrajan učinak ispunjenja reformskih obveza, prema potrebi jačanjem institucijskih i administrativnih kapaciteta predmetne države članice;

   i

(b)očekuje li se da će se aranžmanima na nacionalnoj razini koje predloži predmetna država članica zajamčiti učinkovito ispunjenje reformskih obveza tijekom najviše tri godine, uključujući predložene ključne etape, ciljne vrijednosti i s njima povezane pokazatelje.

Komisija nakon postupka ocjenjivanja prijedlozima reformskih obveza koje države članice dostave dodjeljuje ocjene prema svakom kriteriju iz članka 11. stavka 7. kojima se ocjenjuju priroda i značaj prijedloga u okviru instrumenta financijske potpore radi dodjele financijskih sredstava u skladu s člankom 12. stavkom 2.

Radi jednostavnosti i učinkovitosti, za svaki kriterij dodjeljuju se ocjene od A do C, kako je utvrđeno u sljedećem:

3.1. Očekuje se da će se reformskim obvezama učinkovito riješiti problemi utvrđenih u kontekstu europskog semestra

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

Ocjene

3.2. Reformske obveze predstavljaju sveobuhvatan paket reformi

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

Ocjene

3.3. Očekuje se da će se reformskim obvezama učinkovito povećati uspješnosti i otpornost gospodarstva u predmetnoj državi članici

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

Ocjene

3.4. Očekuje se da će provedba reformi imati trajan učinak, prema potrebi jačanjem institucionalnih i administrativnih kapaciteta

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

Ocjene

3.5 Očekuje se da će se aranžmanima na nacionalnoj razini koje predloži predmetna država članica zajamčiti učinkovito ispunjenje reformskih obveza tijekom najviše tri godine, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti i s njima povezane pokazatelje

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

Ocjene

4. Određivanje financijskog doprinosa u okviru instrumenta za provedbu reformi

U skladu s člankom 12. stavkom 2. Komisija određuje financijski doprinos uzimajući u obzir prirodu i značaj reformi koje predmetne države članice predlažu, ocijenjene na temelju kriterija iz članka 11. stavka 7. U tu svrhu primjenjuje se sljedeći kriteriji:

(a)ako prijedlog reformskih obveza koji predmetna država članica dostavi u cijelosti ispunjava kriterije iz članka 11. stavka 7., smatra se da su reformske obveze „iznimno važne” i predmetnoj državi članici dodjeljuje se maksimalni financijski doprinos iz članka 9.;

(b)ako prijedlog reformskih obveza koji predmetna država članica dostavi u zadovoljavajućoj mjeri ispunjava kriterije iz članka 11. stavka 7., smatra se da su reformske obveze „značajne” i predmetnoj državi članici dodjeljuje se pola iznosa maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 9.

(c)ako prijedlog reformskih obveza koji predmetna država članica dostavi ne ispunjava kriterije iz članka 11. stavka 7. u zadovoljavajućoj mjeri, predmetnoj državi članici ne dodjeljuje se financijski doprinos.

Nakon postupka ocjenjivanja i uzimajući u obzir ocjene, Komisija dodjeljuje financijski doprinos državama članicama na sljedeći način:

5. Dodatni kriterij u okviru instrumenta za konvergenciju

U skladu s člankom 27. stavkom 3. u kontekstu instrumenta za konvergenciju, uz kriterije iz članka 11. stavka 7., među kojima je ocjena očekivanog učinka na otpornost vrlo bitna za pripremu za članstvo u europodručju, Komisija ocjenjuje i značaj predloženih reformskih obveza za pripremu predmetne države članice za sudjelovanje u europodručju.

5.1. Značaj reformskih obveza za sudjelovanje u europodručju

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

Ocjene

5.2. Određivanje financijskog doprinosa u okviru instrumenta konvergencije

U okviru komponente financijske potpore instrumenta za konvergenciju u skladu s člancima 26. i 28., financijski doprinos određuje se u skladu s istim kriterijima iz članka 12. stavka 2. i predstavlja zaseban i dodatan doprinos koji se dodjeljuju u zamjenu za dodatne reforme koje su važne za pripremu za sudjelovanje u europodručju i koje provode predmetne države članice.

Nakon postupka ocjenjivanja i uzimajući u obzir ocjene, Komisija dodjeljuje financijski doprinos državama članicama na sljedeći način:

PRILOG III.

Pokazatelji

Postizanje ciljeva iz članka 4. i članka 5. mjeri se na osnovi sljedećih pokazatelja, podijeljenih po državama članicama i području intervencije.

Pokazatelji se upotrebljavaju u skladu s dostupnim podacima i informacijama, uključujući kvantitativne i/ili kvalitativne podatke.

Instrument za provedbu reformi

·Pokazatelji outputa:

(a)broj preuzetih reformskih obveza,

(b)ukupni financijski doprinos dodijeljen reformskim obvezama.

·Pokazatelji rezultata:

(c)broj izvršenih reformskih obveza.

Instrument za tehničku potporu

·Pokazatelji outputa:

(d)broj dovršenih planova suradnje i potpore,

(e)broj provedenih aktivnosti tehničke potpore,

(f)rezultati aktivnosti tehničke potpore, kao što su akcijski planovi, planovi, smjernice, priručnici i preporuke.

·Pokazatelji rezultata:

(g)rezultati aktivnosti tehničke podrške, kao što su donošenje strategije, donošenje novog zakona/akta ili izmjena postojećeg, donošenje (novih) postupaka i mjera za poboljšanje provedbe reformi.

Instrument za konvergenciju

·za komponentu financijske potpore, isti pokazatelji iz točaka od (a) do (c),

·za komponentu tehničke potpore, isti pokazatelji iz točaka od (d) do (g).

Pokazatelji učinka Programa

·Ciljevi iz reformskih obveza koji su ostvareni, između ostalog, zbog financijske potpore primljene u okviru instrumenata Programa;

·Ciljevi iz planova suradnje i potpore koji su ostvareni, između ostalog, zbog tehničke potpore primljene u okviru instrumenata Programa.

Komisija provodi ex post evaluaciju iz članka 36. kako bi utvrdila poveznice između (financijske i tehničke) potpore iz Programa i provedbe strukturnih reformi u predmetnoj državi članici u cilju jačanja konkurentnosti, produktivnosti, rasta, zapošljavanja i kohezije.

(1)    Odluka Vijeća od 29. rujna 2000. o sastavu i statutima Odbora za ekonomsku politiku (2000/604/EZ) (SL L 257, 11.10.2000., str. 28.–31.)