EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 29.5.2018.

COM(2018) 374 final

2018/0199(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja

{SEC(2018) 268 final}
{SWD(2018) 282 final}
{SWD(2018) 283 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Komisija je 2. svibnja 2018. donijela prijedlog sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, za razdoblje od 2021. do 2027. 1

Pojednostavnjenje tog okvira utvrđeno je kao ključni cilj u dokumentu za razmatranje o financijama EU-a, u ex post evaluaciji trenutačnog okvira i javnom savjetovanju o okviru za razdoblje 2021. – 2027. Iz iskustva se može zaključiti da su trenutačna pravila pretjerano složena i rascjepkana, što dovodi do nepotrebnog opterećenja voditelja programa i krajnjih korisnika.

Što se tiče cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), Komisija predlaže znatna nastojanja kako bi se pojednostavila suradnja izvan granica Unije. U Ugovoru o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) jasno se razlikuje teritorijalna suradnja među državama članicama od gospodarske, financijske i tehničke suradnje sa zemljama izvan EU-a. Teritorijalna suradnja među državama članicama odvija se u okviru (unutarnje) gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije (Dio treći, glava XVIII. o politikama i unutarnjem djelovanju Unije). O gospodarskoj, financijskoj i tehničkoj suradnji sa zemljama izvan EU-a riječ je u poglavlju 2., a o razvojnoj suradnji u glavi III. poglavlju 3. (suradnja s trećim zemljama i humanitarna pomoć) iz Dijela petog o vanjskom djelovanju Unije, te u Dijelu četvrtom o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja (PZP).

Stoga nije pravno moguće uspostaviti jedinstveni fond za suradnju unutar i izvan granica Unije. Međutim, u znatnim nastojanjima da se pojednostavi i maksimalno poveća sinergija između njih, propisima o budućim instrumentima EU-a za financiranje vanjskog djelovanja:

·IPA III:    Instrument pretpristupne pomoći 2 („IPA III”),

·NDICI:    Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu
   suradnju 3 („NDICI”) te

·OCTP:    Odluka Vijeća o pridruživanju prekomorskih zemalja i    područja 4 , kojom se uspostavlja financiranje u obliku programa („OCTP”),

nastoji se uspostaviti jasna pravila za prijenos dijela njihovih sredstava u programe Interrega. Ti će se akti zatim provoditi uglavnom u skladu s pravilima utvrđenima Uredbom o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja („Uredba o cilju „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)”). Njih će provoditi tijela programa Interrega u državama članicama u okviru podijeljenog upravljanja.

U pogledu IPA-e III, iznos doprinosa programima Interrega utvrđuje se na temelju članka 10. Uredbe o ETS-u/Interregu, što se primjenjuje na korištenje tog doprinosa. Kad je to moguće, iz IPA-e III može se dodijeliti doprinos i programima ili mjerama transnacionalne i međuregionalne suradnje koji se uspostavljaju i provode na temelju Uredbe o ETS-u/Interregu (članak 5. stavci 4. i 5. Uredbe o IPA-i III).

Kad je riječ o NDICI-ju, ako je potrebno provesti globalne, transregionalne ili regionalne mjere, Komisija može, u okviru relevantnih višegodišnjih indikativnih programa ili u okviru relevantnih akcijskih planova ili mjera, odlučiti proširiti opseg djelovanja na zemlje i područja koji nisu obuhvaćeni Uredbom o NDICI-ju. Cilj bi bio osigurati dosljedno i djelotvorno financiranje Unije ili poticati regionalnu ili transregionalnu suradnju. Komisija, posebice, može uključiti posebno financiranje kako bi pomogla partnerskim zemljama i regijama u jačanju suradnje sa susjednim najudaljenijim regijama EU-a i prekomorskim zemljama i područjima obuhvaćenim Odlukom OCTP. U tu se svrhu može dodijeliti doprinos iz NDICI-ja, prema potrebi i na temelju uzajamnosti i proporcionalnosti u pogledu razine financiranja iz OCTP-a i/ili Uredbe o ETS-u/Interregu, za aktivnosti koje provodi partnerska zemlja ili regija ili bilo koji drugi subjekt iz ovog prijedloga Uredbe, zemlja, područje ili bilo koji drugi subjekt iz Odluke OCTP ili neka od najudaljenijih regija EU-a u okviru zajedničkih operativnih programa ili programa ili mjera međuregionalne suradnje uspostavljenih i provedenih na temelju Uredbe o ETS-u/Interregu (članak 33. stavak 2. Uredbe o NDICI-ju i članak 87. Odluke OCTP).

Kako bi se omogućila dosljednost u odnosu na druge politike EU-a u tom području, pravila o primjeni i provedbi Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”) uređena su u najvećoj mogućoj mjeri Uredbom o zajedničkim odredbama. U njoj su utvrđene zajedničke odredbe za svih sedam fondova u okviru podijeljenog upravljanja na razini EU-a. To su posebice:

·KF:        Kohezijski fond 5

·EFPR:        Europski fond za pomorstvo i ribarstvo 6

·EFRR:        Europski fond za regionalni razvoj 7

·ESF+:        Europski socijalni fond plus 8

·FAMI:        Fond za azil i migracije 9

·BMVI:        Instrument za upravljanje granicama i vize 10

·FUS:        Fond za unutarnju sigurnost 11

Kako bi se pojednostavila zakonodavna struktura i osiguravakla jasnoća primjenjivih odredaba, Uredbom o zajedničkim odredbama utvrđuju zajednička pravila i pravila za pojedine fondove. Isto vrijedi i za uredbu kojom se obuhvaćaju intervencije i iz EFRR-a i iz Kohezijskog fonda u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i, za EFRR, u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg).

Programi u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) u kojem sudjeluje nekoliko država članica i zemlje izvan EU-a imaju posebna obilježja. Uredbom o cilju „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) stoga se utvrđuju pravila specifična za Interreg za uredbu o zajedničkim odredbama i za Uredbu koja buhvaća i EFRR i kohezijski fond. Njome se utvrđuju posebna pravila za programe u okviru cilja ETS-a/Interrega („programi Interrega”), u kojima države članice mogu surađivati sa zemljama izvan EU-a.

U instrumentima Unije za financiranje vanjskog djelovanja postoje jasna pravila o „prijenosu” za sve sastavnice Interrega. Tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. programima IPA-CBC-a već upravljao GU REGIO te su provedbena pravila, utemeljena na Uredbi o IPA-i, uglavnom bila usklađena s pravilima Interrega za programe suradnje u državama članicama. Programima ENI-CBC-a upravljao je GU NEAR te su u provedbenim pravilima, utemeljenima na Uredbi o ENI-ju, postojale brojne razlike u odnosu na pravila Interrega. Suradnja u pogledu najudaljenijih regija bila je uglavnom organizirana na razini projekata uz dodatne pilot-aktivnosti koje su uključivale tijela programa Interrega u provedbi mjera suradnje u okviru neizravnog upravljanja.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Djelovanje EU-a opravdano je člankom 174. UFEU-a: „() Unija razvija i provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Unija osobito nastoji smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju.”.

Ciljevi EFRR-a definirani su u članku 176. UFEU-a: „Europski fond za regionalni razvoj namijenjen je pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji sudjelovanjem u razvoju i strukturnoj prilagodbi razvojno zaostalih regija te u preobrazbi industrijskih područja u nazadovanju.”.

Uz to, u članku 174. UFEU-a navodi se da se posebna pozornost poklanja ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. To uključuje najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoke, pogranične i planinske regije.

Članak 178. UFEU-a predstavlja pravnu osnovu za donošenje provedbenih propisa koji se odnose na EFRR, fond za kohezijsku politiku koji podupire cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg).

U pogledu potpore iz instrumenata EU-a za financiranje vanjskog djelovanja, članak 212. stavak 2. UFEU-a predstavlja pravnu osnovu za gospodarsku, financijsku i tehničku suradnju sa zemljama izvan EU-a, uključujući one koje ispunjavaju uvjete za pristupanje: „1. Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe Ugovorâ, osobito članke od 208. do 211., Unija provodi mjere gospodarske, financijske i tehničke suradnje, uključujući pružanje pomoći, osobito financijske pomoći, trećim zemljama koje nisu zemlje u razvoju. Te su mjere u skladu s razvojnom politikom Unije i provode se u okviru načela i ciljeva njezinog vanjskog djelovanja. Djelovanja Unije i država članica međusobno se dopunjuju i jačaju. 2. Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere potrebne za provedbu stavka 1.”

Članak 209. stavak 1. UFEU-a predstavlja pravnu osnovu za suradnju sa zemljama u razvoju: „1. Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere potrebne za provedbu politike razvojne suradnje, koje se mogu odnositi na višegodišnje programe suradnje sa zemljama u razvoju ili na tematski usmjerene programe.”

Naposljetku, člankom 349. UFEU-a omogućava se usvajanje posebnih mjera kojima se uzima u obzir strukturno uvjetovano društveno i gospodarsko stanje najudaljenijih regija, koje je još složenije zbog određenih posebnih značajki koje u velikoj mjeri ograničavaju njihov razvoj.

Supsidijarnost i proporcionalnost

U procjeni učinka 12 navedeni su različiti razlozi zašto se djelovanjem na razini EU-a dodaje vrijednost djelovanju na nacionalnoj razini. To uključuje stavke u nastavku.

·U mnogim zemljama EFRR i Kohezijski fond čine najmanje 50 % javnih ulaganja – te države članice u protivnom ne bi imale financijsku sposobnost za takva ulaganja.

·Postoji znatna mogućnost za prelijevanja preko nacionalnih i regionalnih granica, na primjer za ulaganja u inovacije i MSP-ove. Važna uloga na razini EU-a jest osigurati ostvarenje takvih prelijevanja i izbjeći situacije nedostatnih ulaganja. Nadalje, ulaganjima bi se trebala potaknuti najveća moguća prelijevanja.

·U većini regija, uključujući i razvijene regije, strategije pametne specijalizacije (RIS3) čine dosljedan strateški okvir za ulaganja i donose veliku dodanu vrijednost. One su potaknute zahtjevom za strateško programiranje za potporu iz EFRR-a i odgovarajućim preduvjetom. Štoviše, koristi od takvih strategija često su najviše u najrazvijenijim regijama (posebno u nordijskim zemljama, Austriji, Njemačkoj, državama Beneluksa, i Francuskoj).

·Tako se promiču prioriteti EU-a. To uključuje strukturne reforme politika i programa u područjima tržišta rada, prometa, okoliša, energetike, obrazovanja i socijalne politike te modernizaciju uprave.

·EFRR-om se ostvaruju opipljivi rezultati u područjima koja su važna ljudima – „Proračun EU-a pridonosi ostvarivanju rezultata u područjima koja su važna za Europljane.” 13 . Pomaganje regijama da se prilagode izazovu globalizacije, otvaranje 420 000 radnih mjesta putem pružanja potpore za 1,1 milijun MSP-ova u razdoblju 2014. – 2020., rješavanje problema urbanog siromaštva – sve su to prioriteti za europsku javnost. Treba napomenuti da su mnogi od tih rezultata posebno vidljivi izvan zemalja obuhvaćenih kohezijskom politikom.

Politike odabrane u predloženoj Uredbi proporcionalne su iz razloga koji uključuju sljedeće:

·programima ne upravlja izravno Europska komisija, već se provode u partnerstvu s državama članicama (u okviru podijeljenog upravljanja),

·kombinirana pravila (povezana uredba o zajedničkim odredbama i ova Uredba) znatno su jednostavnija i bolje konsolidirana u odnosu na prethodno razdoblje.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Ex post evaluacija Interrega za razdoblje 2007. – 2013.

U okviru programa Interrega do kraja 2013. financirano je gotovo 7 000 projekata u područjima politike koja su u središtu strategije Europa 2020. Oni su uključivali stvaranje i širenje gospodarskih klastera, osnivanje centara izvrsnosti, centara za visoko obrazovanje i osposobljavanje te mreže suradnje između istraživačkih centara i prekograničnih savjetodavnih službi za poduzeća i novoosnovana poduzeća. Oko 1 300 projekata iz područja okoliša uključivalo je zajedničko upravljanje prirodnim resursima, uključujući more i riječne slivove, zajedničko djelovanje u borbi protiv prirodnih rizika, odgovor na klimatske promjene, očuvanje biološke raznolikosti i pilot-inicijative za razvoj energije iz obnovljivih izvora.

Programi Interrega pridonijeli su brojnim poboljšanjima, uključujući dostupnost, zajedničko obrazovanje i osposobljavanje te povećanje zaštite od prirodnih opasnosti i opasnosti koje je prouzročio čovjek. Poboljšana je internacionalizacija malog i srednjeg poduzetništva, osobito u pograničnim regijama. Programi su pridonijeli širim i učincima, posebice putem smanjenja konkretnih zapreka suradnji (uglavnom kulturnih i fizičkih barijera) te boljoj društvenoj integraciji.

Ex post evaluacijom pokazalo se i sljedeće:

1.programi Interrega zadržali su široku primjenu i često su bili usmjereni prvenstveno na razvoj suradnje i veza. Važno je postići odgovarajuću ravnotežu između suradnje (koja je i dalje središnji cilj Interrega) i primjene naučenog u svrhu ciljeva kohezijske politike;

2.čini se da se prilikom identificiranja regija kojima se treba pružiti podrška ograničena pozornost posvećuje pojmu funkcionalne regije ili područja. Međutim, to je bitno za razmatranje potencijalnih koristi od prekogranične i transnacionalne suradnje;

3.u većini se programa tijekom odlučivanja o projektima koji će se podupirati primjenjivao pristup odozdo prema gore. To je otežavalo primjenu koherentne strategije za promicanje razvoja te socioekonomske i teritorijalne integracije predmetnih regija, iako je većina pojedinačnih projekata doprinijela tome;

4.Koordinacija između programa Interrega i redovnih programa bila je vrlo ograničena. Stoga je izgubljen potencijal za međusobno dopunjavanje i jačanje učinaka na razvoj.

Ti se nedostaci rješavaju propisima za programsko razdoblje 2014. – 2020. Okvir rezultata i uspješnosti trebao bi osobito osigurati veću koncentraciju sredstava na ograničen broj ciljeva politike, uz dobro razrađenu intervencijsku logiku na početku i mjerenje rezultata.

U razdoblju 2021. – 2027. nastojat će se dodatno ojačati suradnja. To se ostvariti posebice sljedećim mjerama:

1.prilagodbom arhitekture programa Interrega kako bi se funkcionalna područja bolje uzela u obzir. Prekogranični programi bit će pojednostavnjeni radi koncentracije sredstava na kopnenim granicama gdje postoji visoki stupanj prekogranične interakcije. Pomorska suradnja pojačat će se kombiniranjem prekogranične i transnacionalne dimenzije rada preko morskih bazena u okviru novih pomorskih programa;

2.uključivanjem prekogranične suradnje u nedavni rad na politikama, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” 14 („Komunikacija o graničnim regijama”). Usmjeravanjem programa na djelovanje koje je od neposrednog interesa za ljude i poduzeća u pograničnim regijama;

3.jačanjem programa Interrega za transnacionalnu i pomorsku suradnju koji obuhvaćaju ista funkcionalna područja kao i postojeće makro-regionalne strategije. Povećanjem usklađenosti između financiranja prioriteta i makroregionalnih strategija;

4.jačanjem međuregionalne suradnje za inovacije, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije „Jačanje inovacija u europskim regijama – strategije za otporni, uključivi i održivi rast” 15 . To će se postići predlaganjem novog međuregionalnog instrumenta namijenjenog za pomoć onima koji su uključeni u strategije pametne specijalizacije (S3) da se okupe kako bi povećali inovacije te na europsko tržište donije inovativne proizvode i procese;

5.Uredbom o zajedničkim odredbama i Uredbom o EFRR-u dodatno će se potaknuti i poduprijeti bolja koordinacija programa Interrega te programa za radna mjesta i rast. To će se postići osiguravanjem da mjere koordinacije budu jasno navedene u prioritetima koji se financiraju u okviru tih programa.

Iskustva s IPA-om u razdoblju 2014. – 2020.

IPA aktivno promiče teritorijalnu suradnju, primjerice putem prekograničnih programa, transnacionalnih i međuregionalnih programa suradnje te makroregionalnih strategija. Dodana je vrijednost očigledna: pomirenje i izgradnja povjerenja na zapadnom Balkanu, prevladavanje zemljopisnih i mentalnih prepreka te razvoj dobrosusjedskih odnosa – sve su to i dalje ključni aspekti u procesu proširenja koji se rješavaju isključivo programima EU-a, a ne drugim donatorima.

Ex post evaluacija programa ENPI CBC-a 16 u razdoblju 2007. – 2013.

Trinaest programa ENPI CBC-a provedenih u razdoblju 2007. – 2013. obuhvatilo je devet kopnenih granica u EU-u, tri morska bazena i jedan morski prijelaz. Financijska sredstva dodijeljena iznosila su 947,2 milijuna EUR, kombinirajući sredstava iz Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo, EFRR-a i IPA-e. Doprinos zemalja sudionica i/ili korisnika projekta iznosio je ukupno 1,2 milijarde EUR. Programima su obuhvaćene 34 zemlje, 19 država članica EU-a i 12 od 16 susjednih partnerskih zemalja plus Norveška, Rusija i Turska.

U okviru tih programa tijekom programskog razdoblja financiran je ukupno 941 projekt te je ukupan ugovoren iznos bio 910 milijuna EUR (do travnja 2017.), od čega je 38 % dodijeljeno za projekte kojima se promiče gospodarski razvoj, 32 % za okoliš, 19 % za socijalni razvoj, a 11 % za pitanja sigurnosti. Većina novčanih sredstava EU-a (70 %) dodijeljena kroz standardne projekte odabrane putem poziva na podnošenje prijedloga. Na velike infrastrukturne projekte otpadalo je 22 % ukupnih financijskih sredstava EU dodijeljenih putem ugovora (približno 195 milijuna EUR), do je manji dio dodijeljen za strateške projekte (8 % ukupnih novčanih sredstava EU-a dodijeljenih putem ugovora). Ukupno je bilo 867 standardnih projekata, 51 veliki infrastrukturni projekt i 23 strateška projekta. U pozivima na podnošenje prijedloga sudjelovao je velik broj kandidata (ukupno je za sve programe podneseno više od 7 000 zahtjeva), čime se potvrđuje privlačnost CBC-a među dionicima u prihvatljivim područjima. U ENPI CBC ukupno je bilo uključeno 4 569 organizacija iz 36 različitih zemalja, od kojih je 2 106 organizacija bilo iz partnerskih zemalja.

U ex post evaluaciji pohvaljen je impresivan broj i raznolikost projekata prekogranične suradnje te stabilna osnova za suradnju u usporedbi s prethodnim razdobljem, uključujući dobro utvrđena programska tijela i iskusnije korisnike. U evaluaciji se istodobro primjećuju nedostatni dokazi o postignućima programa ENPI CBC, kašnjenja u provedbi programa i projekata te široko formulirani ciljevi i prioriteti programa, čime se umanjio ukupni učinak. Neki od tih elemenata već su (u cijelosti ili djelomično) korigirani u trenutačnoj generaciji programa 2014. – 2020.

Preporuke za nadolazeće programsko razdoblje uključuju bolju usmjerenost i povećanje učinka programa, nastojanje da se postigne više sinergija s drugim instrumentima i politikama EU-a, povećanje dodane vrijednosti velikih infrastrukturnih projekata, povećanje učinkovitosti programa, poboljšanje okvira za uspješnost te praksi praćenja i evaluacije te jačanje tehničke pomoći i potpore programima.

Preispitivanje programa ENI CBC-a u sredini razdoblja 2014. – 2020.

Preispitivanjem programa ENI CBC-a u sredini razdoblja 2014. – 2020. pokazalo se da je strategija CBC-a i dalje primjerena u kontekstu okvira politike EU-a te da odgovara na razvoj događaja u regiji. Štoviše, CBC se smatra važnim instrumentom za pozitivnu suradnju između građana, lokalnih tijela i civilnog društva s obje strane granice EU-a, čak i u slučajevima kad širi bilateralni odnosi mogu predstavljati izazov. Iako su razvoj i provedba programa napredovali sporije nego što je prvotno planirano, partneri priznaju činjenicu da se proces poboljšao u odnosu na prethodne godine te da i dalje postoji snažna predanost provedbi uspješnih programa.

Savjetovanja s dionicima

Javno savjetovanje na internetu provedeno je od 10. siječnja do 9. ožujka 2018. Savjetovanjem je obuhvaćena kohezijska politika, tj. EFRR, Kohezijski fond i ESF, uključujući aspekte ETS-a/Interrega.

·Kad je riječ o najvažnijim izazovima, najveći dio ispitanika (94 %) istaknuo je „smanjenje razlika među regijama” kao vrlo važno ili prilično važno, a nakon toga „smanjenje nezaposlenosti, kvalitetna radna mjesta i mobilnost radne snage” te „promicanje socijalne uključenosti i borbu protiv siromaštva” (91 %).

·Kada je riječ o izazovima, smatralo se da je među najuspješnije riješenim pitanjima „poticanje istraživanja i inovacija” (61 % ispitanika), a nakon njega „teritorijalna suradnja” (59 %).

·76 % ispitanika smatralo je da fondovi u velikoj ili prilično velikoj mjeri dodaju vrijednost, a manje od 2 % smatralo je da oni nemaju nikakvu dodanu vrijednost.

·Složeni postupci (86 %) smatrali su se daleko najvećom preprekom za postizanje ciljeva, a potom postupci revizije i kontrole (68 %) te nedostatna fleksibilnost za reakciju na nepredviđene okolnosti (60 %).

·U smislu pojednostavljenja, najčešći izbor bio je „manji broj jasnijih i sažetijih pravila” (90 %), nakon čega slijedi „usklađivanje pravila između fondova EU-a” (79 %) i „povećana fleksibilnost” u smislu raspodjele sredstava na programska područja i unutar njih (76-77 %).

U svojim odgovorima na otvorena pitanja ispitanici su u pogledu pitanja ravnoteže snažno podržali sljedeće:

·kohezijsku politiku za sve regije (ali uz trajnu usmjerenost na slabije razvijene regije),

·inovacije u području politike, uključujući strategije pametne specijalizacije i općenito pametna ulaganja,

·nastavljanje i razvoj tematske koncentracije,

·usmjerenost na lokalne izazove (posebno na održivi urbani razvoj),

·međuregionalnu suradnju, kako prekograničnu, tako i diljem Europe. Potonja je od ključne važnosti za pametnu specijalizaciju. Inovacije u visokotehnološkim sektorima često ovise o razmjenama i prelijevanjima koji proizlaze iz suradnje između klastera ili čvorišta znanja diljem Europe.

Tim se pitanjima bavi ova predložena Uredba, kojom se:

·nastavlja usmjerenost na uklanjanje regionalnih razlika i rješavanje izazova s kojima se suočavaju regije diljem Europe,

·nastavlja i jača tematska koncentracija na pametni rast putem strategija pametne specijalizacije te na niskougljični i održivi razvoj,

·zadržava potpora za međuregionalnu suradnju i proširuje na pametnu specijalizaciju, te

·promiče lokalni razvoj utemeljen na integriranim teritorijalnim i lokalnim strategijama te potiču održivi urbani razvoj i izgradnja kapaciteta u tom području.

Uz to, Uredbom o zajedničkim odredbama utvrdit će se okvir za EFRR kako bi se:

·pojednostavili složeni postupci povezani s njim,

·povećala fleksibilnost za odgovor na nove izazove, te

·uskladila pravila među raznim obuhvaćenim fondovima EU-a.

Procjena učinka

Mogućnosti se odnose na smanjenje u proračunu za 7 % na sljedeće načine:

·1. mogućnost: smanjenjem doprinosa razvijenijim regijama;

·2. mogućnost: zadržavanjem potpore u ključnim područjima (tematska koncentracija) i smanjenjem potpore za ostala područja.

Prednost se daje 2. mogućnosti iz sljedećih razloga:

·kako bi se zadržala usmjerenost na područja s najvećom dodanom vrijednošću EU-a, za koje se evaluacijom pokazalo da politika u njima ima najveći učinak,

·mnogi od najvećih izazova (globalizacija i gospodarska preobrazba, prijelaz na niskougljično gospodarstvo, promjene u okolišu, migracije i izolirana područja urbanog siromaštva) sve više utječu na mnoge regije diljem EU-a, uključujući i one razvijenije. Ulaganja EU-a nužna su i znak su solidarnosti,

·održavanje kritične mase – ulaganja u razvijenije regije već su mala po glavi stanovnika,

·velika većina sudionika u javnom savjetovanju podržala je EFRR u svim regijama. Tim se pristupom osigurava i bolja vidljivost fondova kohezijske politike u svim državama članicama.

Pojednostavljivanje

Postoje dokazi o znatnim administrativnim troškovima povezanima s EFRR-om, koji su u nedavnoj studiji 17 procijenjeni na 3 % prosječnih programskih troškova. Administrativno opterećenje korisnika (uključujući MSP-ove) povećano je.

Većina pojednostavnjenja za EFRR uvest će se Uredbom o zajedničkim odredbama. Mnoga od njih teško je unaprijed financijski odrediti, ali u studiji je procijenjeno sljedeće:

·povećanom upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova (ili plaćanja koja se temelje na uvjetima) za EFRR mogli bi se znatno smanjiti ukupni administrativni troškovi: za 20-25 % ako se te opcije primijene na svim razinama,

·tim proporcionalnijim pristupom kontroli i revizijama omogućilo bi se veliko smanjenje broja provjera i revizijskog opterećenja za „niskorizične” programe. Tako bi se ukupni administrativni troškovi EFRR-a smanjili za 2-3 %, a troškovi za programe na koje se to odnosi smanjili bi se i mnogo više.

Drugi važan aspekt pojednostavljenja jest to da bi se ovim prijedlogom integrirala potpora iz EFRR-a i iz instrumenata EU-a za financiranje vanjskog djelovanja, kako je prethodno navedeno.

E-kohezija i razmjena podataka

U programskom razdoblju 2014. – 2020. bio je potreban sustav elektroničke razmjene podataka između korisnika i upravljačkih tijela te između različitih tijela sustava upravljanja i kontrole. Ovaj prijedlog Uredbe temelji se na tome i u njemu se dodatno razvijaju određeni aspekti u pogledu prikupljanja podataka. Svi podaci potrebni za praćenje napretka u provedbi, uključujući rezultate i uspješnost programa, sada će se svaka dva mjeseca prenositi elektroničkim putem. To znači da će se platforma otvorenih podataka ažurirati gotovo u stvarnom vremenu.

Podaci o korisnicima i operacijama na sličan će se način objavljivati u elektroničkom obliku na internetskim stranicama kojima će upravljati upravljačko tijelo.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ovaj prijedlog ne utječe na proračun. U prijedlogu uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu navodi se utjecaj EFRR-a, koji je izvorni fond za mjere obuhvaćene ovim prijedlogom, na proračun.

5.SAŽETAK SADRŽAJA UREDBE

Većina primjene i provedbe EFRR-a obuhvaćena je Uredbom o općim odredbama. Ovaj prijedlog uredbe stoga treba promatrati u tom kontekstu. Uglavnom je usmjeren na ključna pitanja provedbe i suradnje, a osobito:

·definiciju i geografski opseg pet sastavnica,

·ciljeve specifične za Interreg i njihov opseg,

·prilagodbu pravila iz Uredbe o zajedničkim odredbama u pogledu programiranja, programskih tijela, upravljanja i kontrole te financijskog upravljanja, te

·integraciju instrumenata EU-a za financiranje vanjskog djelovanja.

Poglavlje I. – Opće odredbe (članci od 1. do 13.)

Predmet, područje primjene i sastavnice Interrega

U tom se poglavlju navode predmet i područje primjene Uredbe o ETS-u/Interregu. Konkretno se opisuje pet sastavnica Interrega: međuregionalna, transnacionalna i pomorska suradnja, suradnja najudaljenijih regija, međuregionalna suradnja te nova ulaganja u međuregionalne inovacije.

Geografski opseg

Komisija je provela više od dvije godine dugu studiju i savjetodavni postupak poznat kao „prekogranično preispitivanje”. Na taj su način prikupljeni dokazi koji pokazuju da su pogranične regije općenito gospodarski manje uspješne od ostalih regija u određenoj državi članici. Pristup javnim službama kao što su bolnice i sveučilišta općenito je slabiji u pograničnim regijama. Snalaženje među različitim administrativnim i pravnim sustavima često je još uvijek složeno i skupo.

Nastavno na prekogranično preispitivanje, Komisija je donijela Komunikaciju o graničnim regijama, kojom se predlaže niz konkretnih mjera koje trebaju poduzeti nacionalne, regionalne i lokalne vlasti u EU-u. Te mjere uključuju „uzimanje u obzir pravnog i financijskog okvira prekogranične suradnje”. Komunikacijom se predlaže ispitivanje načina na koje se budućim programima financiranja, uključujući Interreg, može više strateški doprinijeti sprečavanju i uklanjanju prepreka na granicama te razvoju prekograničnih javnih službi.

Slijedom toga, sastavnica prekogranične suradnje bit će usmjerena na kopnene granice, dok će prekogranična suradnja na morskim granicama biti integrirana u proširenu sastavnicu „transnacionalna i pomorska suradnja”.

Prijedlozi za razdoblje 2021. – 2027. za ciljeve „Ulaganje za radna mjesta i rast” i „Europska teritorijalna suradnja/Interreg” odražavaju tu preuzetu obvezu na dva načina. Prvo, njima se znatno povećava prepoznatljivost mjera suradnje u programima. Drugo, pomaže se da se prekogranični programi više nego prije usmjere na institucijsku suradnju, rješavanje pograničnih pitanja i ulaganje u zajedničke službe od javnog interesa.

Sredstva i stope sufinanciranja

Te odredbe odnose se na sredstva iz EFRR-a i instrumenata EU-a za financiranje vanjskog djelovanja. Mehanizam „povrata” preostalih sredstava uspostavljen je za slučaj da se nema podnesenih zahtjeva ili da se ne potpiše sporazum o financiranju vanjskog Interrega. Sufinanciranje bi, osobito za vanjsku suradnju, trebalo biti veće nego za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast”.

Uzimajući u obzir posebnosti Interrega, utvrđuju se dva cilja specifična za Interreg:

„bolje upravljanje Interregom” te

„sigurnija i zaštićenija Europa”.

U prijedlogu Uredbe utvrđuju se i posebni postoci za tematske koncentracije.

Poglavlje III. – Programiranje (Programi Interrega – teritorijalni razvoj – operacije i fond za male projekte – tehnička pomoć) (članci od 16. do 26.)

U tom se poglavlju pravila Uredbe o zajedničkim odredbama prilagođavaju programima Interrega. Novom se značajkom „Fond za male projekte” lokalnom i civilnom društvu omogućuje pokretanje malih projekata uz pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova.

Poglavlje IV. – Praćenje – evaluacija – informiranje i komunikacija (članci od 27. do 35.)

I u tom se poglavlju pravila Uredbe o zajedničkim odredbama prilagođavaju programima Interrega.

Kako bi se osiguralo dosljedno praćenje uspješnosti, ovim prijedlogom Uredbe zadržava se i razrađuje zajednički skup pokazatelja ostvarenja te se prvi put dodaje zajednički skup pokazatelja rezultata. Potonjima se omogućuje izvješćivanje o rezultatima u stvarnom vremenu na platformi otvorenih podataka te njihovo uspoređivanje među programima i državama članicama. Bit će uključeni i u rasprave o uspješnosti i uspješne evaluacije.

Poglavlje V. – Prihvatljivost (članci od 36. do 43.)

Pravila prihvatljivosti trebala bi u najvećoj mogućoj mjeri utvrditi svaka država članica uz minimalna pravila na razini EU-a. Međutim, taj pristup ne funkcionira za programe Interrega, u kojima bi moglo doći do proturječnosti i konflikta između 2 – 27 različitih skupova nacionalnih propisa. U tom se poglavlju stoga utvrđuje jasna hijerarhija pravila EU-a, pravila specifičnih za program Interrega, a zatim nacionalna pravila prihvatljivosti. Detaljne odredbe u skladu s Delegiranom Uredbom Komisije (EU) br. 481/2014 od 4. ožujka 2014. 18 uključena su u ovaj prijedlog Uredbe.

2018/0199 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 178., članak 209. stavak 1., članak 212. stavak 2. i članak 349.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 19 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 20 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Člankom 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) propisuje se da je cilj Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”) pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. U skladu s tim člankom te člankom 174. drugim i trećim stavkom UFEU-a, EFRR treba pridonijeti smanjivanju razlika između razina razvijenosti različitih regija i smanjivanju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima se posebna pozornost poklanja određenim kategorijama regija, među kojima se posebno navode pogranične regije.

(2)U Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] Europskog parlamenta i Vijeća 21 utvrđuju se zajedničke odredbe za EFRR te određene druge fondove, a u Uredbi (EU) [novi EFRR] Europskog parlamenta i Vijeća 22 utvrđuju se odredbe koje se odnose na posebne ciljeve i područje primjene potpore iz EFRR-a. Sada je potrebno donijeti posebne odredbe povezane s ciljem „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), u okviru kojeg jedna ili više država članica ostvaruje prekograničnu suradnju u pogledu djelotvornog programiranja, uključujući odredbe o tehničkoj pomoći, praćenju, evaluaciji, komunikaciji, prihvatljivosti, upravljanju i kontroli te financijskom upravljanju.

(3)Kako bi se podržao skladan razvoj državnih područja Unije na različitim razinama, iz EFRR-a bi se trebalo poduprijeti prekograničnu suradnju, transnacionalnu suradnju, pomorsku suradnju, suradnju najudaljenijih regija i međuregionalnu suradnju u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interrega).

(4)Cilj komponente prekogranične suradnje trebao bi biti rješavanje zajedničkih izazova zajednički utvrđenih u pograničnim regijama te iskoristiti neiskorišteni potencijal rasta u pograničnim područjima, što je pokazano u Komunikaciji Komisije „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” 23 („Komunikacija o graničnim regijama”). Slijedom toga, prekogranična sastavnica trebala bi biti ograničena na suradnju na kopnenim granicama, a prekogranična suradnja na pomorskim granicama trebala bi biti integrirana u transnacionalnu sastavnicu.

(5)Sastavnica prekogranične suradnje trebala bi uključivati i suradnju između jedne ili više država članica i jedne ili više zemalja ili drugih područja izvan Unije. Uključivanje unutarnje i vanjske prekogranične suradnje u ovu Uredbu trebalo bi rezultirati znatnim pojednostavljenjem i usklađivanjem primjenjivih odredbi za programska tijela u državama članicama, kao i za partnerska tijela i korisnike izvan Unije u usporedbi s programskim razdobljem 2014. – 2020.

(6)Cilj sastavnice transnacionalne suradnje i pomorske suradnje trebao bi biti jačanje suradnje djelovanjem kojim se omogućava integriran teritorijalni razvoj povezan s prioritetima kohezijske politike Unije te bi trebao uključivati i pomorsku prekograničnu suradnju. Transnacionalna suradnja trebala bi obuhvaćati veća državna područja na kopnu Unije, dok bi pomorska suradnja trebala obuhvaćati područja oko morskih bazena i integrirati prekograničnu suradnju na pomorskim granicama tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. Potrebno je omogućiti maksimalnu fleksibilnost za nastavak provedbe prethodne pomorske prekogranične suradnje unutar šireg okvira pomorske suradnje, osobito definiranjem obuhvaćenog područja, posebnih ciljeva takve suradnje, zahtjeva za projektno partnerstvo i uspostavom potprograma i posebnih odbora za upravljanje.

(7)Na temelju iskustva s prekograničnom i transnacionalnom suradnjom tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. u najudaljenijim regijama, gdje kombinacija obje sastavnice unutar jednog programa po području suradnje nije rezultirala dovoljnim pojednostavnjenjem za programska tijela i korisnike, potrebno je uspostaviti posebnu sastavnicu najudaljenijih regija kako bi se najudaljenijim regijama omogućila najdjelotvornija i najjednostavnija suradnja sa susjednim zemljama i područjima.

(8)Na temelju iskustva s programima međuregionalne suradnje u okviru Interrega i izostanka takve suradnje u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020., sastavnica međuregionalne suradnje trebala bi biti dodatno usmjerena na povećanje djelotvornosti kohezijske politike. Ta bi sastavnica stoga trebala biti ograničena na dva programa: jedan kojim će se omogućiti sve vrste iskustva, inovativni pristupi i izgradnja kapaciteta za programe u okviru oba cilja te promicati Europske grupacije za teritorijalnu suradnju („EGTS-i”) koje su uspostavljene ili će se uspostaviti na temelju Uredbe (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 24 , i drugi za poboljšanje analize razvojnih trendova. Suradnju na temelju projekata diljem Unije trebalo bi integrirati u novu sastavnicu ulaganja u međuregionalne inovacije i usko povezati s provedbom Komunikacije Komisije „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast” 25 , osobito kako bi se podržale tematske platforme za pametnu specijalizaciju u područjima kao što su energetika, industrijska modernizacija ili poljoprivredno-prehrambeni sektor. Konačno, integrirani teritorijalni razvoj usmjeren na funkcionalna urbana područja ili urbana područja trebao bi niti koncentriran unutar programa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i u jednom popratnom instrumentu – „Europska urbana inicijativa”. Dva programa u okviru sastavnice međuregionalne suradnje trebaju obuhvaćati cijelu Uniju i biti otvoreni za sudjelovanje trećih zemalja.

(9)Potrebno je utvrditi kriterije za određivanje prihvatljivih regija i područja. U tu bi se svrhu utvrđivanje prihvatljivih regija i područja na razini Unije trebalo temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća 26 .

(10)Potrebno je nastaviti podupirati ili, po potrebi, uspostaviti suradnju u svim njezinim dimenzijama sa susjednim trećim zemljama Unije jer je takva suradnja važan alat politike regionalnog razvoja te treba biti na korist regijama država članica koje graniče s trećim zemljama. S tim bi se ciljem iz EFRR-a iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja, IPA-e 27 , NDICI-ja 28 i OCTP-a 29 trebali podržavati programi u okciru prekogranične suradnje, transnacionalne suradnje i pomorske suradnje, suradnje najudaljenijih regija i međuregionalne suradnje. Potpora iz EFRR_a i iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja trebala bi se temeljiti na uzajamnosti i proporcionalnosti. Međutim, za IPA III CBC i NDICI CBC, potpora iz EFRR-a trebala bi se dopuniti barem jednakim iznosima u okviru IPA III CBC-a i NDICI CBC-a, podložno maksimalnom iznosu utvrđenom u odgovarajućem pravnom aktu, odnosno najviše 3 % financijske omotnice u okviru programa IPA-e III i najviše 4 % financijske omotnice zemljopisnog programa za susjedstvo na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) NDICI-ja.

(11)Pomoć iz IPA-e III trebala bi uglavnom biti usmjerena na pomaganje korisnicima IPA-e u jačanju demokratskih institucija i vladavine prava, reformi pravosuđa i javne uprave, poštovanju temeljnih prava te promicanju ravnopravnosti spolova, tolerancije, socijalne uključenosti i nediskriminacije. Pomoć iz IPA-e trebala bi se i dalje upotrebljavati za pružanje potpore korisnicima IPA-e u pogledu unapređenja regionalne, makroregionalne i prekogranične suradnje, kao i teritorijalnog razvoja, uključujući provedbu makroregionalnih strategija Unije. Osim toga, pomoć iz IPA-e trebala bi se dodjeljivati i za rješavanje pitanja sigurnosti, migracija i upravljanja granicama, osiguravanje pristupa međunarodnoj zaštiti, razmjenu​relevantnih informacija, poboljšanje granične kontrole i provođenje zajedničkih napora u borbi protiv nezakonite migracije i krijumčarenja migranata.

(12)U pogledu pomoći iz NDICI-ja, Unija bi trebala razviti poseban odnos sa susjednim zemljama s ciljem uspostavljanja područja blagostanja i dobrosusjedskih odnosa, utemeljenog na vrijednostima Unije i obilježenog bliskim i mirnim odnosima koji se temelje na suradnji. Ovom Uredbom i NDICI-jem stoga je potrebno podržati unutarnje i vanjske aspekte relevantnih makroregionalnih strategija. Te su inicijative strateški važne i daju smislene političke okvire za produbljivanje odnosa s partnerskim zemljama i među njima na temelju načela uzajamne odgovornosti, zajedničkih obveza i odgovornosti.

(13)Važno je i dalje pratiti ulogu ESVD-a i Komisije u pripremi strateških programa i programa Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a i NDICI-ja kako je utvrđeno Odlukom Vijeća 2010/427/EU 30

(14)S obzirom na posebnu situaciju najudaljenijih regija Unije, potrebno je donijeti mjere u pogledu uvjeta pod kojima te regije mogu imati pristup strukturnim fondovima. Slijedom toga, neke bi odredbe ove Uredbe trebalo prilagoditi posebnostima najudaljenijih regija kako bi pojednostavila i potaknula suradnju s njihovim susjedima, uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” 31 .

(15)Potrebno je utvrditi sredstva dodijeljena za svaku od različitih sastavnica Interrega, uključujući udio svake države članice u ukupnim iznosima za prekograničnu suradnju, transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju, suradnju najudaljenijih regija i međuregionalnu suradnju te potencijal dostupan državama članicama u pogledu fleksibilnosti među tim sastavnicama. U usporedbi s programskim razdobljem 2014. – 2020., potrebno je smanjiti udio za prekograničnu suradnju, povećati udio za transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju zbog integracije pomorske suradnje te stvoriti novu sastavnicu suradnje najudaljenijih regija.

(16)Za najučinkovitiju upotrebu potpore iz EFRR-a i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja trebalo bi uspostaviti mehanizam za organizaciju vraćanja takve potpore u slučajevima kada programe vanjske suradnje nije moguće donijeti ili ih treba obustaviti, uključujući s trećim zemljama koje ne primaju potporu ni iz kojeg financijskog instrumenta Unije. Tim bi se mehanizmom trebali nastojati postići optimalno funkcioniranje programa i najveća moguća koordinacija među tim instrumentima.

(17)Doprinosi iz EFRR-a u okviru Interrega trebali bi biti namijenjeni posebnim ciljevima u okviru ciljeva kohezijske politike. Međutim, popis posebnih ciljeva u okviru različitih tematskih ciljeva trebao bi se prilagoditi posebnim potrebama Interrega utvrđivanjem dodatnih posebnih ciljeva u okviru cilja politike „socijalno osjetljivija Europe kroz provedbu Europskog stupa socijalnih prava” kako bi se omogućile intervencije poput ESF-a.

(18)U kontekstu jedinstvene i posebne okolnosti na otoku Irske te s ciljem podupiranja suradnje sjevera i juga u okviru Sporazuma na Veliki petak, trebala bi se nastaviti provedba prekograničnog programa PEACE PLUS te bi se trebao nastaviti rad iz prethodnih programa između pograničnih okruga Irske i Sjeverne Irske. Uzimajući u obzir njegovu praktičnu važnost, nužno je osigurati da se, u slučajevima kad taj program djeluje kao potpora miru i pomirenju, doprinosi iz EFRR-a mogu dodjeljivati i za promicanje socijalne, gospodarske i regionalne stabilnosti u predmetnim regijama, posebice putem mjera za promicanje kohezije među zajednicama. S obzirom na posebnosti tog programa, njime je potrebno upravljati na integrirani način, tako da se doprinos Ujedinjene Kraljevine integrira u program kao vanjski namjenski prihod. Nadalje, neka od pravila o odabiru operacija iz ove Uredbe ne bi se trebala primjenjivati na taj program kad je riječ o operacijama za potporu miru i pomirenju.

(19)Ovom bi se Uredbom trebala dodati dva cilja specifična za Interreg: jedan kojim se podržava cilj specifičan za Interreg o jačanju institucijskih kapaciteta, pospješivanju pravne i administrativne suradnje, osobito u pogledu primjene Komunikacije o graničnim regijama, pojačavanju suradnje između građana i institucija te razvoju i koordinaciji makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena, te drugi kojim se rješavaju posebna pitanja vanjske suradnje kao što su sigurnost, zaštita, upravljanje graničnim prijelazima i migracije.

(20)Glavni dio potpore Unije trebao bi biti usmjeren na ograničen broj ciljeva politike kako bi se maksimalno povećao utjecaj Interrega.

(21)Odredbe o pripremi, odobravanju i izmjeni programa Interrega te o teritorijalnom razvoju, odabiru operacija, praćenju i evaluaciji, programskim tijelima, reviziji operacija te o transparentnosti i komunikaciji potrebno je prilagoditi posebnostima programa Interrega u usporedbi s odredbama iz Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

(22)Odredbe o kriterijima za operacije koje će se uzeti u obzir kao stvarno zajedničke i kooperativne, o partnerstvu u okviru operacije Interrega te o obvezama glavnog partnera kako su utvrđene tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. potrebno je zadržati. Međutim, partneri u Interregu trebali bi surađivati u sve četiri dimenzije (razvoj, provedba, zapošljavanje osoblja i financiranje), odnosno, u okviru suradnje najudaljenijih regija, u tri od četiri dimenzije jer bi trebalo biti jednostavnije kombinirati potporu iz EFRR-a i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja na razini programa i na razini operacija.

(23)Potrebno je pojasniti pravila kojima se uređuju fondovi za male projekte koji se provode od uspostave Interrega, ali nikada nisu bili obuhvaćeni posebnim odredbama. Kao što je navedeno i u Mišljenju Odbora regija pod nazivom „Projekti „od građana za građane” i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje” 32 , takvi fondovi za male projekte imaju važnu ulogu u izgradnji povjerenja između građana i institucija, nude veliku europsku dodanu vrijednost te uvelike pridonose općem cilju programa prekogranične suradnje jer omogućavaju svladavanje graničnih prepreka te integraciju pograničnih područja i njihovih stanovnika. Kako bi se upravljanje financiranjem malih projekata pojednostavnilo za krajnje primatelje, koji često nisu navikli na podnošenje zahtjeva za sredstva Unije, upotreba pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova i primjena fiksnih iznosa trebale bi biti obvezne ispod određenog praga.

(24)Zbog sudjelovanja više od jedne države članice, a time i viših administrativnih troškova, osobito u pogledu kontrole i prijevoda, gornja granica rashoda za tehničku pomoć trebala bi biti viša od one u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”. Kako bi se nadoknadili veći administrativni troškovi, države članice trebale bi se poticati da, kad god je to moguće, smanje administrativno opterećenje u pogledu provedbe zajedničkih projekata. Osim toga, za programe Interrega s ograničenom podrškom Unije ili programe vanjske prekogranične suradnje trebao bi se dodijeliti određeni minimalni iznos za tehničku pomoć kako bi se osiguralo dostatno financiranje za učinkovitost mjera tehničke pomoći.

(25)U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., potrebno je ocijeniti fondove na temelju podataka prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, posebice za države članice. Ti zahtjevi, prema potrebi, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka fondova na terenu.

(26)Na temelju iskustva tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020., potrebno je nastaviti sa sustavom uvođenja jasne hijerarhije pravila o prihvatljivosti rashoda, uz zadržavanje načela pravila o prihvatljivosti rashoda koja će se uspostaviti na razini Unije ili za program Interrega u cjelini kako bi se izbjegle eventualne proturječnosti ili nedosljednosti između različitih uredbi te između uredbi i nacionalnih pravila. Dodatna pravila koja je donijela jedna država članica i koja bi se primjenjivala samo na korisnike u toj državi članici trebala bi biti ograničena na strogi minimum. U ovu bi Uredbu posebice trebalo uključiti odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 481/2014 33 donesene za programsko razdoblje 2014. – 2020.

(27)Potrebno je potaknuti države članice da dodjeljuju funkcije upravljačkog tijela nekom EGTS-u ili da stvore takvu grupaciju, kao i druge prekogranične pravne osobe, odgovornu za upravljanje potprogramom, integriranim teritorijalnim ulaganjem ili jednim ili više fondova za male projekte, ili za djelovanje kao jedini partner.

(28)Kako bi se nastavio lanac plaćanja uspostavljen za programsko razdoblje 2014. – 2020., npr. od Komisije do glavnog partnera preko tijela za ovjeravanje, potrebno je taj lanac plaćanja nastaviti u okviru računovodstvene funkcije. Potporu Unije potrebno je isplatiti glavnom partneru, osim bi to dovelo do dvostruke naknade za konverziju u euro i natrag u drugu valutu ili obrnuto između glavnog partnera i ostalih partnera.

(29)U skladu s [člankom 63. stavkom 9.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] u sektorskim pravilima potrebno je uzeti u obzir potrebe programa europske teritorijalne suradnje (Interrega), posebice u pogledu revizijske funkcije. Odredbe o godišnjem revizorskom mišljenju, godišnjem izvješću o kontroli i reviziji operacije stoga bi trebalo pojednostavniti i prilagoditi programima u kojima sudjeluje više od jedne države članice.

(30)Potrebno je uspostaviti jasan lanac financijske odgovornosti u pogledu povrata uslijed nepravilnosti od jedinog partnera ili od ostalih partnera putem glavnog partnera i upravljačkog tijela do Komisije. Potrebno je osigurati odgovornost država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili prekomorskih zemalja i područja (PZP-ova), za slučaj ako dobivanje povrata od jedinog partnera ili ostalih partnera ili glavnog partnera nije uspjelo, što znači da država članica nadoknađuje taj iznos upravljačkom tijelu. Slijedom toga, u programima Interrega nisu predviđeni nenadoknadivi iznosi na razini korisnika. Međutim, potrebno je pojasniti pravila u slučaju da država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP ne nadoknadi taj iznos upravljačkom tijelu. Potrebno je pojasniti i obveze glavnog partnera u pogledu povrata. Konkretno, upravljačko tijelo ne bi trebalo imati mogućnost prisiliti glavnog partnera da pokrene sudski postupak u drugoj zemlji.

(31)Kako bi se u državama članicama i trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima primijenio uglavnom zajednički skup pravila, ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na sudjelovanje trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova, osim ako se u posebnom poglavlju ove Uredbe utvrde posebna pravila. Za tijela programa Interrega mogu postojati odgovarajuća usporediva tijela u trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima. Početak prihvatljivosti rashoda trebao bi biti povezan s potpisivanjem sporazuma o financiranju od strane relevantne treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a. Javna nabava za korisnike u trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u treba slijediti pravila za vanjsku nabavu u skladu s Uredbom (EU, Euratom) [novi FR-Omnibus] Europskog parlamenta i Vijeća 34 . Potrebno je utvrditi postupke za sklapanje sporazuma o financiranju sa svakom trećom zemljom, partnerskom zemljom ili PZP-om, kao i sporazuma između upravljačkog tijela i svake treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a u pogledu potpore iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja ili u slučaju prijenosa dodatnog doprinosa od treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a u program Interrega, osim nacionalnog sufinanciranja.

(32)Iako bi se programi Interrega u kojima sudjeluju treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi trebali provoditi u okviru podijeljenog upravljanja, suradnja najudaljenijih regija može se provoditi u okviru neizravnog upravljanja. Posebnim bi se pravilima trebao utvrditi način primjene tih programa u cjelini ili djelomično u okviru neizravnog upravljanja.

(33)S obzirom na iskustva tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. u pogledu velikih infrastrukturnih projekata u programima prekogranične suradnje u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo, potrebno je pojednostavniti postupke. Međutim, Komisija treba zadržati određena prava u vezi s odabirom takvih projekata.

(34)Komisiji je potrebno dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje i izmjenu popisa programa Interrega te ukupnog iznosa iz potpore Unije za svaki program Interrega, te za donošenje odluka o odobravanju programa Interrega i njihovih izmjena. Te provedbene ovlasti trebale bi se izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije 35 . Iako su ti akti općeg karaktera, trebalo bi upotrebljavati savjetodavni postupak jer se njima samo tehnički provode odredbe.

(35)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za donošenje ili izmjenu programa Interrega, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Međutim, za programe vanjske prekogranične suradnje trebali bi se, kad je to primjenjivo, poštovati odborski postupci uspostavljeni na temelju uredbi (EU) [IPA III] i [NDICI] s obzirom na prvu odluku o odobrenju tih programa.

(36)Kako bi se dopunili i izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi izmjene Priloga o predlošku za programe Interrega. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u izradi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci u državama članicama te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave izradom delegiranih akata.

(37)Budući da cilj ove Uredbe – poticanje suradnje među državama članicama te između država članica i trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova – ne mogu u dovoljnoj mjeri postići države članice, već se može bolje postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.
Opće odredbe

Odjeljak i.
Predmet, područje primjene i sastavnice Interrega

Članak 1.
Predmet i područje primjene

1.Ovom se Uredbom propisuju pravila za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) u svrhu poticanja suradnje među državama članicama unutar Unije te između država članica i susjednih trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili prekomorskih zemalja i područja (dalje u tekstu „PZP”).

2.Ovom se Uredbom propisuju i odredbe potrebne za osiguranje djelotvornog programiranja, uključujući za tehničku pomoć, praćenje, evaluaciju, komunikaciju, prihvatljivost, upravljanje i kontrolu, kao i financijsko upravljanje programima u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (dalje u tekstu „programi Interrega”) koji dobivaju potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj ('EFRR').

3.Kad je riječ o potpori iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) i Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) te financijskim sredstvima za sve PZP-ove u razdoblju 2021. – 2027. koji su Odlukom Vijeća (EU) XXX (OCTP) uspostavljeni kao programi Interrega (navedena tri instrumenta zajednički: „instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja”), ovom se Uredbom definiraju dodatni posebni ciljevi, kao i integracija tih sredstava u programe Interrega, kriteriji prihvatljivosti za treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ove i njihove regije te određena posebna pravila provedbe.

4.U pogledu potpore iz EFRR-a i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja (zajednički nazvanih „fondovi Interrega”) programima Interrega, ovom se Uredbom definiraju ciljevi specifični za Interreg, kao i organizacija, kriteriji prihvatljivosti država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova i njihovih regija, financijski resursi te kriteriji njihove dodjele.

5.Uredba (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i Uredba (EU) [novi EFRR] primjenjuju se na programe Interrega, osim ako je tim uredbama i ovom Uredbom posebno propisano drugačije ili ako se odredbe Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] mogu primijeniti samo na cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast”.

Članak 2.
Definicije

1.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz članka [2.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Primjenjuju se i sljedeće definicije:

(1)„Korisnik IPA-e” znači zemlja ili područje navedeno u Prilogu I. Uredbe (EU) [IPA III];

(2)„treća zemlja” znači zemlja koja nije država članica Unije i ne prima potporu iz fondova Interrega;

(3)„partnerska zemlja” znači korisnik IPA-e ili zemlja ili područje koje je obuhvaćeno „susjednim zemljopisnim područjem” navedenim u Prilogu I. Uredbi (EU) [NDICI] i Ruska Federacija, te koje dobiva potporu iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja;

(4)„prekogranično pravno tijelo” znači pravno tijelo osnovano u skladu sa zakonima jedne od zemalja sudionica programa Interrega, pod uvjetom da ga osnivaju teritorijalna tijela ili druga tijela iz najmanje dvije zemlje sudionice.

2.Za potrebe ove Uredbe, kad se odredbe Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] odnose na „državu članicu”, to se tumači kao „država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu”, a kad se odredbe odnose na „svaku državu članicu” ili „države članice”, to se tumači kao „države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u predmetnom programu Interrega”.

Za potrebe ove Uredbe, kad se odredbe Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] odnose na „fondove” kako su navedeni u [članku 1. stavku 1. točki (a)] te Uredbe ili na „EFRR”, to se tumači kao da obuhvaća i odgovarajući instrument Unije za financiranje vanjskog djelovanja.

Članak 3.
Sastavnice cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)

U okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), EFRR i, ako je primjenjivo, instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja podupiru sljedeće sastavnice:

(1)prekograničnu suradnju između susjednih regija radi promicanja integriranog regionalnog razvoja (sastavnica 1)

(a)unutarnju prekograničnu suradnju između susjednih regija uz kopnenu granicu dviju ili više država članica ili između susjednih regija uz kopnenu granicu najmanje jedne države članice i jedne treće zemlje navedene u članku 4. stavku 3. ili više njih; ili

(b)vanjsku prekograničnu suradnju između susjednih regija uz kopnenu granicu najmanje jedne države članice i jednog ili više od navedenoga:

i.korisnika IPA-e ili

ii.partnerskih zemalja koje dobivaju potporu iz NDICI-ja ili

iii.Ruske Federacije, u cilju omogućavanja njezina sudjelovanja u prekograničnoj suradnji za koju se daje potpora iz NDICI-ja;

(2)transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju na većim transnacionalnim područjima ili oko morskih bazena, uključujući nacionalne, regionalne i lokalne programske partnere u državama članicama, trećim zemljama i partnerskim zemljama te u Grenlandu, s ciljem postizanja višeg stupnja teritorijalne integracije („sastavnica 2”; kad se odnosi samo na transnacionalnu suradnju: „sastavnica 2A”; kad se odnosi samo na pomorsku suradnju: „sastavnica 2B”);

(3)međusobnu suradnju najudaljenijih regija i njihovu suradnju sa susjednim trećim zemljama ili partnerskim zemljama ili PZP-ovima ili nekoliko njih, kako bi se olakšala njihova regionalna integracija u njihovu susjedstvu („sastavnica 3”);

(4)međuregionalnu suradnju radi jačanja djelotvornosti kohezijske politike („sastavnica 4”) promicanjem:

(a)razmjene iskustava, inovativnih pristupa i izgradnje kapaciteta u odnosu na:

i.provedbu programâ Interrega;

ii.provedbu programa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osobito u pogledu međuregionalnih i transnacionalnih aktivnosti s korisnicima koji se nalaze u najmanje još jednoj državi članici;

iii.uspostavu, funkcioniranje i upotrebu Europskih grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS);

(b)analize razvojnih trendova u odnosu na ciljeve teritorijalne kohezije;

(5)ulaganja u međuregionalne inovacije komercijalizacijom i povećanjem međuregionalnih inovacijskih projekata koji imaju potencijal za poticanje razvoja europskih lanaca vrijednosti („sastavnica 5”).

Odjeljak ii.
Geografski opseg

Članak 4.
Geografski opseg za prekograničnu suradnju

1.Kad je riječ o prekograničnoj suradnji, regije koje primaju potporu iz EFRR-a regije su Unije razine NUTS 3 duž svih unutarnjih i vanjskih kopnenih granica s trećim zemljama ili partnerskim zemljama.

2.Regije na pomorskim granicama koje su povezane morem fiksnom vezom također primaju potporu u okviru prekogranične suradnje.

3.Programi Interrega za unutarnju prekograničnu suradnju mogu obuhvaćati regije u Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini koje su ekvivalentne regijama razine NUTS 3 te Lihtenštajn, Andoru i Monako.

4.Kad je riječ o vanjskoj prekograničnoj suradnji, regije koje trebaju primati potporu iz instrumenta IPA III ili NDICI regije su razine NUTS 3 u odgovarajućoj partnerskoj zemlji ili, u izostanku razvrstavanja prema NUTS-u, ekvivalentna područja duž svih kopnenih granica između država članica i partnerskih zemalja koje ispunjavaju uvjete u okviru IPA-e III ili NDICI-ja.

Članak 5.
Geografski opseg za transnacionalnu i pomorsku suradnju

1.Kad je riječ o transnacionalnoj i pomorskoj suradnji, regije koje trebaju primiti potporu iz EFRR-a regije su Unije razine NUTS 2 koje obuhvaćaju susjedna funkcionalna područja, uzimajući u obzir, ako je primjenjivo, makroregionalne strategije ili strategije morskog bazena.

2.Programi Interrega za transnacionalnu i pomorsku suradnju mogu obuhvaćati:

(a)regije u Islandu, Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini te Lihtenštajn, Andoru, Monako i San Marino;

(b)Grenland;

(c)Farske otoke;

(d)regije partnerskih zemalja u okviru IPA-e III ili NDICI-ja;

bez obzira na to primaju li potporu iz proračuna EU-a.

3.Regije, treće zemlje ili partnerske zemlje iz stavka 2. regije su razine NUTS 2 ili, u izostanku razvrstavanja prema NUTS-u, ekvivalentna područja.

Članak 6.
Geografski opseg za suradnju koja uključuje najudaljenije regije

1.Kad je riječ o suradnji koja uključuje najudaljenije regije, iz EFRR-a se podupiru sve regije navedene u članku 349. prvom stavku UFEU-a.

2.Programi Interrega za najudaljenije regije mogu obuhvaćati susjedne partnerske zemlje koje primaju potporu iz NDICI-ja ili PZP-ove koji primaju potporu iz OCTP-a ili oboje.

Članak 7.
Geografski opseg za međuregionalnu suradnju i
ulaganja u međuregionalne inovacije

1.Za bilo koji program Interrega u okviru sastavnice 4 ili za ulaganja u međuregionalne inovacije u okviru sastavnice 5 cijelo područje Unije prima potporu iz EFRR-a.

2.Programi Interrega u okviru sastavnice 4 mogu obuhvaćati sve ili dio trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili PZP-ova iz članaka 4., 5. i 6. bez obzira na to primaju li potporu iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja.

Članak 8.
Popis programskih područja Interrega koja će dobiti potporu

1.Za potrebe članaka 4., 5. i 6., Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje popis programskih područja Interrega koja će dobiti potporu, raščlanjeno za svaku sastavnicu i svaki program Interrega. Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.

Vanjski prekogranični programi Interrega navode se kao „programi Interrega IPA III CBC”, odnosno „programi Interrega CBC za susjedstvo”.

2.Provedbeni akt iz stavka 1. sadržava i popis regija Unije razine NUTS 3 koje su uzete u obzir za dodjelu sredstava iz EFRR-a za prekograničnu suradnju na svim unutarnjim granicama te vanjskim granicama obuhvaćenima instrumentima Unije za financiranje vanjskog djelovanja, kao i popis regija razine NUTS 3 koje su uzete u obzir za potrebe dodjele u okviru sastavnice 2B iz članka 9. stavka 3. točke (a).

3.Na popisu iz stavka 1. nalaze se i regije trećih ili partnerskih zemalja ili područja izvan Unije koji ne primaju potporu iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja.

Odjeljak iii.
Sredstva i stope sufinanciranja

Članak 9.
Sredstva EFRR-a za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)

1.Sredstva iz EFRR-a za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznose 8 430 000 000 EUR od ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz EFRR-a, ESF-a plus i Kohezijskog fonda za programsko razdoblje 2021.–2027. i navedena u [članku 102. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

2.Sredstva iz stavka 1. dodjeljuju se kako slijedi:

(a)52,7 % (tj. ukupno 4 440 000 000 EUR) za prekograničnu suradnju (sastavnica 1);

(b)31,4 % (odnosno ukupno 2 649 900 000 EUR) za transnacionalnu i pomorsku suradnju (sastavnica 2);

(c)3,2 % (odnosno ukupno 270 100 000 EUR) za suradnju najudaljenijih regija (sastavnica 3);

(d)1,2 % (tj. ukupno 100 000 000 EUR) za međuregionalnu suradnju (sastavnica 4);

(e)11,5 % (odnosno ukupno 970 000 000 EUR) za ulaganja u međuregionalne inovacije (sastavnica 5).

3.Komisija svaku državu članicu obavješćuje o udjelu ukupnih iznosa za sastavnice 1, 2 i 3, raščlanjeno po godinama.

Broj stanovnika u regijama navedenima u nastavku upotrebljava se kao kriterij za raščlanjivanje po državi članici:

(a)regije razine NUTS 3 za sastavnicu 1 i regije razine NUTS 3 za sastavnicu 2B navedene u članku 8. stavku 2. provedbenog akta;

(b)regije razine NUTS 2 za sastavnice 2A i 3.

4.Svaka država članica može prenijeti najviše 15 % primljenih sredstava za svaku od sastavnica 1, 2 i 3 iz jedne sastavnice u drugu ili više drugih sastavnica.

5.Na temelju iznosa o kojima se obavještava u skladu sa stavkom 3., svaka država članica obavještava Komisiju o tome je li i na koji je način iskoristila opciju prijenosa predviđenu stavkom 4. te o posljedičnoj raspodjeli svojeg udjela među programima Interrega u kojima sudjeluje država članica.

Članak 10.
Odredbe o financiranju iz više fondova

1.Komisija donosi provedbeni akt u kojem se utvrđuje višegodišnji strateški dokument s obzirom na vanjske prekogranične programe Interrega koji primaju potporu iz EFRR-a i NDICI-ja ili IPA-e III. Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.

Kad je riječ o programima Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a i NDICI-ja, u tom se provedbenom aktu utvrđuju elementi iz članka 12. stavka 2. Uredbe (EU) [NDICI].

2.Komisija i predmetne države članice utvrđuju doprinos iz EFRR-a za vanjske prekogranične programe Interrega koji će primiti potporu i iz financijske omotnice u okviru IPA-e III za prekograničnu suradnju („IPA III CBC”) ili iz financijske omotnice u okviru NDICI-ja za prekograničnu suradnju za susjedno zemljopisno područje („NDICI CBC”). Doprinos iz EFRR-a utvrđen za svaku državu članicu ne preraspodjeljuje se naknadno među predmetnim državama članicama.

3.Potpora iz EFRR-a dodjeljuje se za pojedinačne vanjske prekogranične programe Interrega pod uvjetom da IPA III CBC i NDICI CBC osiguravaju jednakovrijedne iznose u okviru relevantnog strateškog programskog dokumenta. Ta jednakovrijednost podliježe maksimalnom iznosu utvrđenom u zakonodavnom aktu programa IPA III ili NDICI.

Međutim, ako revizija relevantnog strateškog programskog dokumenta u okviru programa IPA III ili NDICI dovede do smanjenja odgovarajućeg iznosa za preostale godine, svaka predmetna država članica odabire između sljedećih opcija:

(a)zatražiti mehanizam iz članka 12. stavka 3.;

(b)nastaviti program Interrega uz preostalu potporu iz EFRR-a i IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a; ili

(c)kombinirati opcije (a) i (b).

4.Godišnja odobrena sredstva koja odgovaraju potpori iz EFRR-a, IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a za vanjske prekogranične programe Interrega upisuju se u odgovarajuće proračunske linije za proračunske aktivnosti 2021.

5.Ako je Komisija dodijelila posebna financijska sredstva kako bi pomogla partnerskim zemljama ili regijama na temelju Uredbe (EU) [NDICI] ili PZP-ima na temelju Odluke Vijeća [Odluka o PZP-ima] ili objema u cilju jačanja njihove suradnje sa susjednim najudaljenijim regijama Unije u skladu s [člankom 33. stavkom 2.] Uredbe (EU) [NDICI] ili člankom 87. [Odluke o OCTP-u] ili oba, EFRR može doprinijeti i u skladu s ovom Uredbom, prema potrebi i na temelju uzajamnosti i proporcionalnosti u pogledu razine financiranja iz NDICI-ja ili OCTP-a ili oba, aktivnostima koje provodi partnerska zemlja ili regija ili bilo koji drugi subjekt u okviru Uredbe (EU) [NDICI], zemlja, područje ili bilo koji drugi subjekt u okviru [Odluke o PZP-ima] ili jedna od najudaljenijih regija Unije, osobito u okviru programa Interrega koji zajednički obuhvaćaju sastavnice 2, 3 ili 4 ili u okviru mjera suradnje iz članka 60. uspostavljenih i provedenih u skladu s ovom Uredbom.

Članak 11.
Popis sredstava za programe Interrega

1.Komisija na temelju informacija koje dostavljaju države članice sukladno članku 9. stavku 5. donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje popis svih programa Interrega i prikazuje ukupni iznos potpore iz EFRR-a po programu i, po potrebi, ukupna potpora iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.

2.Taj provedbeni akt sadržava i popis iznosa prenesenih u skladu s člankom 9. stavkom 5. navedenih prema državi članici i prema instrumentu Unije za financiranje vanjskog djelovanja.

Članak 12.
Povrat sredstava i obustava

1.Godišnji doprinos iz EFRR-a za vanjske prekogranične programe EFRR-a za koji Komisiji do 31. ožujka predmetne godine nije podnesen ni jedan program i koji nije preusmjeren za neki drugi program podnesen u istoj kategoriji vanjskih prekograničnih programa Interrega, dodjeljuje se 2022. i 2023. za unutarnje prekogranične programe Interrega u kojima sudjeluje predmetna država članica ili sudjeluju predmetne države članice.

2.Ako do 31. ožujka 2024. budu i dalje postojali vanjski prekogranični programi Interrega koji nisu podneseni Komisiji, cjelokupni doprinos iz EFRR-a iz članka 9. stavka 5. za te programe za preostale godine do 2027. koji nije preusmjeren na neki drugi vanjski prekogranični program Interrega koji također prima potporu iz programa IPA III CBC ili NDICI CBC, dodjeljuje se za unutarnje prekogranične programe Interrega u kojima sudjeluje predmetna država članica ili sudjeluju predmetne države članice.

3.Svaki vanjski prekogranični program Interrega koji je već odobrila Komisija obustavlja se ili mu se smanjuju dodijeljena sredstva u skladu s primjenjivim pravilima i postupcima, osobito ako:

(a)ni jedna od partnerskih zemalja obuhvaćenih predmetnim programom Interrega nije potpisala odgovarajući sporazum o financiranju unutar rokova utvrđenih u skladu s člankom 57.;

(b)nije moguće provesti program Interrega prema planu zbog problema u odnosima zemalja sudionica.

U takvim slučajevima, doprinos iz EFRR-a naveden u stavku 1. koji odgovara godišnjim obrocima koji još nisu izvršeni ili godišnjim obrocima koji su potpuno ili djelomično izvršeni i opozvani tijekom iste proračunske godine te nisu ponovno raspoređeni u drugi vanjski prekogranični program Interrega koji prima potporu i iz IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a, dodjeljuje se unutarnjim prekograničnim programima Interrega u kojima sudjeluje predmetna država članica ili sudjeluju predmetne države članice.

4.U pogledu programa Interrega u okviru sastavnice 2 koji je Komisija već odobrila, sudjelovanje partnerske zemlje ili Grenlanda obustavlja se ako je ispunjen jedan od uvjeta navedenih u točkama (a) i (b) prvog podstavka stavka 3. ovog članka.

Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, preostale partnerske zemlje sudionice, trebaju zatražiti jedno od sljedećeg:

(a)da se program Interrega u cijelosti obustavi, posebice ako se njegovi glavni zajednički razvojni izazovi ne mogu ostvariti bez sudjelovanja te partnerske zemlje ili Grenlanda;

(b)da se iznos sredstava dodijeljenih tom programu Interrega smanji, u skladu s primjenjivim pravilima i postupcima;

(c)da se program Interrega nastavi bez sudjelovanja te partnerske zemlje ili Grenlanda.

Ako je iznos dodijeljen za program Interrega smanjen u skladu s točkom (b) drugog podstavka u ovom stavku, doprinos iz EFRR-a koji odgovara godišnjim obrocima koji još nisu izvršeni dodjeljuje se za neki drugi program Interrega u okviru sastavnice 2 u kojem sudjeluje jedna ili više predmetnih država članica ili, ako država članica sudjeluje samo u jednom programu Interrega u okviru sastavnice 2, za jedan ili više unutarnjih prekograničnih programa Interrega u kojima sudjeluje predmetna država članica.

5.Doprinos iz IPA-e III, NDICI-ja ili OCTP-a koji je smanjen u skladu s ovim člankom koristi se u skladu s Uredbama (EU) [IPA III] i [NDICI] ili Odlukom Vijeća [PZP].

6.Kad treća zemlja ili partnerska zemlja koja doprinosi programu Interrega s nacionalnim sredstvima koja ne predstavljaju nacionalno sufinanciranje potpore iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja smanji taj doprinos tijekom provedbe programa Interrega, bilo globalno ili u pogledu već odabranih zajedničkih mjera te nakon primanja dokumenta iz članka 22. stavka 6., država članica sudionica ili države članice sudionice trebaju zatražiti primjenu jedne od opcija navedenih u drugom podstavku stavka 4.

Članak 13.
Stope sufinanciranja

Stopa sufinanciranja na razini svakog programa Interrega ne smije biti veća od 70 %, osim ako se u pogledu vanjskih prekograničnih programa Interrega ili programa Interrega u okviru sastavnice 3 utvrdi veći postotak u Uredbama (EU) [IPA III], [NDICI] ili u Odluci Vijeća (EU) [OCTP], odnosno u bilo kojem aktu donesenom na temelju njih.

POGLAVLJE II.
Ciljevi specifični za Interreg i tematska koncentracija

Članak 14.
Ciljevi specifični za Interreg

1.EFRR, u okviru svog područja primjene definiranog u članku [4.] Uredbe (EU) [novi EFRR] i, ako je primjenjivo, instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja doprinose ciljevima politike utvrđenima u [članku 4. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] kroz zajedničke aktivnosti u okviru programa Interrega.

2.U slučaju programa PEACE PLUS, kad djeluje kao potpora miru i pomirenju, EFRR, kao posebnom cilju u okviru cilja politike 4, pridonosi i promicanju socijalne, gospodarske i regionalne stabilnosti u predmetnim regijama, posebice putem mjera kojima se promiče kohezija među zajednicama. Zaseban prioritet podupire taj poseban prioritet.

3.Osim posebnih ciljeva za EFRR, kako je navedeno u članku [2.] Uredbe (EU) [novi EFRR], EFRR i, ako je primjenjivo, instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja mogu pridonijeti i posebnim ciljevima u okviru cilja politike 4 kako slijedi:

(a)jačanjem djelotvornosti tržišta rada i poboljšanjem pristupa kvalitetnom prekograničnom zapošljavanju;

(b)poboljšanjem pristupa obrazovanju i kvalitete obrazovanja, osposobljavanjem i cjeloživotnim učenjem preko granica s ciljem podizanja razine obrazovanja i stečenih vještina radi njihova priznavanja preko granica;

(c)unapređenjem jednakog i pravovremenog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama zdravstvene skrbi preko granica;

(d)poboljšanjem dostupnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi i usluga dugoročne skrbi preko granica;

(e)promicanjem socijalne uključenosti i rješavanjem problema siromaštva, uključujući pospješivanje jednakih mogućnosti i borbu protiv diskriminacije preko granica.

4.U okviru sastavnica 1, 2 i 3, iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenat Unije za financiranje vanjskog djelovanja može se podupirati i cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom”, posebice sljedećim mjerama:

(a)za programe Interrega u okviru sastavnica 1 i 2B:

i.unapređenjem institucijskog kapaciteta javnih tijela, osobito onih koja su nadležna za upravljanje određenim područjem, kao i dionika;

ii.povećanjem učinkovitosti javne uprave kroz promicanje pravne i administrativne suradnje te suradnje između građana i institucija, osobito s ciljem rješavanja pravnih i drugih prepreka u pograničnim regijama;

(b)za programe Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3: povećanjem institucijskog kapaciteta javnih tijela i dionika s ciljem provedbe makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena;

(c)za vanjske prekogranične programe Interrega te programe Interrega u okviru sastavnica 2 i 3 koji primaju potporu iz fondova za Interreg, kao dodatak točkama (a) i (b): izgradnjom uzajamnog povjerenja, osobito poticanjem mjera u okviru kojih dolazi do izravnog kontakta među ljudima, unapređenjem održive demokracije te podupiranjem dionika iz civilnog društva u njihovoj ulozi u reformiranju postupaka i demokratskoj tranziciji.

5.U okviru vanjskih prekograničnih programa Interrega i programa Interrega u okviru sastavnica 2 i 3, iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja mogu se davati doprinosi i vanjskom cilju specifičnom za Interreg „Sigurnija i zaštićenija Europa”, posebice mjerama u područjima upravljanja prelascima granica, mobilnosti i upravljanja migracijama, uključujući zaštitu migranata.

Članak 15.
Tematska koncentracija

1.Najmanje 60 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru drugih prioriteta osim tehničke pomoći za svaki program Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3, dodjeljuje se za najviše tri cilja politike utvrđena u [članku 4. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

2.Dodatnih 15 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći za svaki program Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3, dodjeljuje se za cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom” ili za vanjski cilj specifičan za Interreg „sigurnija i zaštićenija Europa”.

3.Ako program Interrega u okviru sastavnice 2A podupire makroregionalnu strategiju, ukupna sredstva dodijeljena iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuju se za ciljeve te strategije.

4.Ako program Interrega u okviru sastavnice 2B podupire makroregionalnu strategiju ili strategiju morskog bazena, najmanje 70 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuje se za ciljeve te strategije.

5.Za programe Interrega u okviru sastavnice 4, ukupna sredstva dodijeljena iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuju se za cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom”.

POGLAVLJE III.
Izrada programa

Odjeljak i.
Priprema, odobravanje i izmjena programa Interrega

Članak 16.
Priprema i podnošenje programa Interrega

1.Cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) provodi se kroz programe Interrega s podijeljenim upravljanjem, s izuzetkom sastavnice 3, koja se može provesti u cijelosti ili djelomično s neizravnim upravljanjem, i sastavnice 5, koja se provodi s izravnim ili neizravnim upravljanjem.

2.Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi pripremaju program Interrega u skladu s predloškom navedenim u Prilogu za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.

3.Države članice sudionice pripremaju program Interrega u suradnji s programskim partnerima iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

Treće zemlje ili partnerske zemlje sudionice ili PZP-ovi, ako je primjenjivo, također bi trebali uključiti programske partnere jednake onima navedenima u tom članku.

4.Država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu dužna je Komisiji podnijeti program Interrega do [datuma stupanja na snagu uz dodatak od devet mjeseci] u ime svih država članica sudionica, i ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PSP-ova.

Međutim, država članica koja je domaćin potencijalnom upravljačkom tijelu podnosi program Interrega koji obuhvaća potporu iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja najkasnije šest mjeseci nakon što Komisija donese relevantan strateški programski dokument na temelju članka 10. stavka 1. ili, prema potrebi, na temelju odgovarajućeg temeljnog akta jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja.

5.Prije podnošenja programa Interrega Komisiji, države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi, pisanim putem potvrđuju suglasnost s njegovim sadržajem. Ta suglasnost uključuje obvezu svih država članica sudionica i, ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova da osiguraju sufinanciranje potrebno za provedbu programa Interrega i, ako je primjenjivo, obvezu financijskog doprinosa trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova.

Odstupajući od prvog podstavka, u slučaju programa Interrega koji obuhvaćaju najudaljenije regije i treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ove, predmetne države članice konzultiraju se s trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima prije nego program Interrega podnesu Komisiji. U tom slučaju, suglasnost sa sadržajem programa Interrega i mogućim doprinosom trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova može se umjesto toga izraziti u službeno odobrenim zapisnicima sa savjetodavnih sastanaka s trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima ili s rasprava organizacija za regionalnu suradnju.

6.Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 62. kako bi se izmijenio Prilog radi prilagodbe promjenama koje nastupe tijekom programskog razdoblja za njegove elemente koji nisu ključni.

Članak 17.
Sadržaj programa Interrega

1.U okviru svakog programa Interrega utvrđuju se zajednička strategija doprinosa programa ciljevima politike utvrđenima u [članku 4. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i ciljevima specifičnima za Interreg navedenima u članku 14. stavcima 4. i 5. ove Uredbe te način priopćavanja rezultata te strategije.

2.Svaki program Interrega sastoji se od prioriteta.

Svaki prioritet odgovara jedinstvenom cilju politike ili, ako je primjenjivo, jednom ili oba cilja specifična za Interreg ili tehničkoj pomoći. Prioritet koji odgovara cilju politike ili, ako je primjenjivo, jednom ili oba cilja specifična za Interreg sastoji se od jednog ili dva posebna cilja. Više prioriteta može odgovarati istom cilju politike ili cilju specifičnom za Interreg.

3.U opravdanim slučajevima i u dogovoru s Komisijom, kako bi se povećala učinkovitost provedbe programa te kako bi se postigle operacije većeg opsega, predmetna država članica može odlučiti u programe Interrega prenijeti najviše [x] % iznosa koji je dodijeljen iz EFRR-a za odgovarajući program u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za tu istu regiju. Preneseni iznos predstavlja zasebni prioritet ili zasebne prioritete.

4.U okviru svakog programa Interrega utvrđuju se:

(a)programsko područje (uključujući njegovu kartu kao zaseban dokument);

(b)sažetak glavnih zajedničkih ciljeva, uzimajući u obzir:

i.gospodarske, društvene i teritorijalne razlike;

ii.zajedničke potrebe za ulaganjima i komplementarnost s drugim oblicima potpore;

iii.pouke iz prijašnjih iskustava;

(iv)makroregionalne strategije i strategije morskog bazena u slučajevima kad je programsko područje u cjelini ili djelomično obuhvaćeno jednom ili više strategija;

(c)obrazloženje za odabrane ciljeve politike i ciljeve specifične za Interreg, odgovarajuće prioritete, posebne ciljeve i oblike potpore uz, prema potrebi, pojašnjenje poveznica koje nedostaju u prekograničnoj infrastrukturi;

(d)za svaki prioritet osim tehničke pomoći, posebni ciljevi;

(e)za svaki posebni cilj:

i.povezane vrste aktivnosti, uključujući popis planiranih operacija od strateške važnosti, te njihov očekivani doprinos tim posebnim ciljevima te makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena, prema potrebi;

ii.izlazni pokazatelji i pokazatelji rezultata s odgovarajućim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima;

iii.glavne ciljne skupine;

iv.konkretna ciljana područja, uključujući planiranu upotrebu integriranog teritorijalnog ulaganja, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice ili drugih teritorijalnih alata;

v.planirana upotreba financijskih instrumenata;

vi.indikativno raščlanjenje programskih sredstava prema vrsti intervencije;

(f)za prioritet tehničke pomoći, planirana upotreba u skladu s člancima [30.], [31.] i [32.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i relevantne vrste intervencija;

(g)plan financiranja koji sadrži sljedeće tablice (bez ikakve podjele po državi članici sudionici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u, osim ako je drugačije određeno):

i.tablicu u kojoj su utvrđena ukupna dodijeljena financijska sredstva iz EFRR-a i, ako je relevantno, iz svakog od instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja za cijelo programsko razdoblje i za svaku godinu pojedinačno;

ii.tablicu u kojoj su utvrđena ukupna dodijeljena financijska sredstva iz EFRR-a i, ako je relevantno, za svaki od instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja prema prioritetima te nacionalno sufinanciranje uz navod o tome sastoji li se ono od javnog ili privatnog sufinanciranja;

(h)mjere poduzete kako bi se u pripremu programa Interrega uključili relevantni programski partneri iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te uloga tih programskih partnera u provedbi, praćenju i evaluaciji tog programa;

(i)predviđeni pristup komunikaciji i vidljivosti programa Interrega, uključujući planiranje njegovih ciljeva, ciljnu publiku, komunikacijske kanale, prisutnost na socijalnim medijima, predviđeni proračun i relevantne pokazatelje za praćenje i evaluaciju.

5.Informacije iz stavka 4. trebaju se dostaviti kako slijedi:

(a)s obzirom na tablice navedene u točki (g) i u pogledu potpore iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja, sredstva su određena kako slijedi:

i.za vanjske prekogranične programe Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz IPA-e III i NDICI-ja u obliku jedinstvenog iznosa („IPA III CBC”, odnosno „CBC za susjedstvo”), u okviru kojih se kombinira doprinos iz [Naslova 2 Kohezija i vrijednosti, gornja granica za Gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju] i [Naslova 6 Susjedstvo i svijet];

ii.za programe Interrega u okviru sastavnica 2 i 4 za koje se dodjeljuje potpora iz IPA-e III, NDICI-ja ili OCTP-a u obliku jedinstvenog iznosa („fondovi Interrega”), u okviru kojeg se kombinira doprinos iz [naslova 2] i [naslova 6] ili je podijeljen po instrumentu financiranja „EFRR”, „IPA III”, „NDICI” i „OCTP”, na temelju izbora programskih partnera;

iii.za programe Interrega u okviru sastavnice 2 za koje se dodjeljuje potpora iz OCTP-a u pogledu raspodjele po instrumentu financiranja („EFRR” i „OCTP Grenland”);

iv.za programe Interrega u okviru sastavnice 3 za koje se dodjeljuje potpora iz NDICI-ja i OCTP-a, raspodijeljeno po instrumentu financiranja („EFRR”, „NDICI” i „OCTP”, po potrebi);

(b)s obzirom na tablicu iz stavka 4. točke (g) podtočke ii., ona treba sadržavati iznose samo za razdoblje od 2021. do 2025.

6.U pogledu stavka 4. točke (e) podtočke vi. i stavka 4. točke (f), vrste intervencije temelje se na nomenklaturi utvrđenoj u Prilogu [I.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

7.U okviru programa Interrega potrebno je:

(a)utvrditi upravljačko tijelo, tijelo za reviziju i tijelo kojem će Komisija izvršavati plaćanja;

(b)utvrditi postupak za osnivanje zajedničkog tajništva;

(c)odrediti raspodjelu obveza među državama članicama sudionicama i, ako je primjenjivo, trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima, u slučaju financijskih ispravaka koje nametne upravljačko tijelo ili Komisija.

8.Upravno tijelo obavješćuje Komisiju o svim promjenama informacija iz stavka 7. točke (a), bez zahtjeva za izmjenom programa.

9.Odstupajući od stavka 4., sadržaj programa Interrega u okviru sastavnice 4 prilagođava se specifičnom karakteru tih programa Interrega, osobito u sljedećim slučajevima:

(a)informacije iz točke (a) nisu potrebne;

(b)informacije koje se traže u točkama (b) i (h) navode se kao kratki pregled;

(c)za svaki posebni cilj u okviru bilo kojeg prioriteta osim tehničke pomoći navode se sljedeće informacije:

i.definicija jedinstvenog korisnika ili ograničenog popisa korisnika i postupak dodjele bespovratnih sredstava;

ii.povezane vrste aktivnosti i njihov očekivani doprinos posebnim ciljevima;

iii.izlazni pokazatelji i pokazatelji rezultata s odgovarajućim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima;

iv.glavne ciljne skupine;

v.indikativno raščlanjenje programskih sredstava prema vrsti intervencije.

Članak 18.
Odobravanje programa Interrega

1.Komisija procjenjuje svaki program Interrega i njegovu usklađenost s Uredbom (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Uredbom (EU) [novi EFRR] i ovom Uredbom te, u slučaju potpore iz jednog od instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja i prema potrebi, njegovu dosljednost s višegodišnjim strateškim dokumentom izrađenim na temelju članka 10. stavka 1. ili relevantnim strateškim programskim okvirom izrađenim na temelju odgovarajućeg temeljnog akta jednog od tih instrumenata ili više njih.

2.Komisija može navesti svoje primjedbe u roku od tri mjeseca od datuma kad je država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu podnijela program Interrega.

3.Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje ili zemlje partneri ili PZP-ovi revidiraju program Interrega uzimajući u obzir primjedbe Komisije.

4.Komisija putem provedbenog akta donosi odluku o odobrenju programa Interrega najkasnije šest mjeseci od datuma kad je država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu podnijela taj program.

5.Kad je riječ o vanjskim prekograničnim programima Interrega, Komisija donosi svoje odluke u skladu sa stavkom 4. nakon savjetovanja s „Odborom IPA-e III” u skladu s člankom [16.] Uredbe (EU) [IPA III] i „Odborom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju” u skladu s člankom [36.] Uredbe (EU) [NDICI].

Članak 19.
Izmjena programa Interrega

1.Država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu može podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu programa Interrega zajedno s izmijenjenim programom, u kojem se utvrđuje očekivani učinak te izmjene na ostvarivanje ciljeva.

2.Komisija ocjenjuje usklađenost te izmjene s Uredbom (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Uredbom (EU) [novi ERDF] i ovom Uredbom te donosi primjedbe u roku od tri mjeseca od podnošenja izmijenjenog programa.

3.Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi preispituju izmijenjeni program Interrega te uzimaju u obzir primjedbe Komisije.

4.Komisija odobrava izmjenu programa Interrega najkasnije šest mjeseci nakon što ga država članica podnese.

5.Država članica tijekom programskog razdoblja može prenijeti iznos od najviše 5 % prvotno dodijeljenih sredstava za prioritet i najviše 3 % programskog proračuna za drugi prioritet u okviru istog programa Interrega.

Ti prijenosi ne utječu na prethodne godine.

Smatra se da nisu znatni i ne zahtijevaju odluku Komisije o izmjeni programa Interrega. Međutim, moraju biti u skladu sa svim regulatornim zahtjevima. Upravljačko tijelo Komisiji dostavlja izmijenjenu tablicu iz članka 17. stavka 4. točke (g) podtočke ii.

6.Odobrenje Komisije nije potrebno za ispravke administrativne ili formalne naravi koji ne utječu na provedbu tog programa Interrega. Upravljačko tijelo obavještava Komisiju o takvim ispravcima.

Odjeljak ii.
Teritorijalni razvoj

Članak 20.
Integrirani teritorijalni razvoj

Za programe Interrega, relevantna urbana, lokalna ili druga teritorijalna tijela ili tijela nadležna za izradu teritorijalnih ili lokalnih razvojnih strategija kako su navedene u članku [22.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili za odabir operacija koje će se podupirati u okviru tih strategija kako je navedeno u [članku 23. stavku 4.] te Uredbe ili za oboje, prekogranične su pravne osobe ili EGTS-i.

Prekogranična pravna osoba ili EGTS koji provodi integrirano teritorijalno ulaganje na temelju članka [24.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili drugi teritorijalni alat iz članka [22.] točke (c) te uredbe može biti i jedini korisnik u skladu s člankom 23. stavkom 5. ove Uredbe, pod uvjetom da unutar prekogranične pravne osobe ili EGTS-a postoji razdvajanje funkcija.

Članak 21.
Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice („CLLD”) iz članka [22.] točke (b) Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] može se provoditi u okviru programâ Interrega pod uvjetom da relevantne lokalne akcijske skupine čine predstavnici javnih i privatnih lokalnih socioekonomskih interesa, u kojima ni jedna interesna skupina ne kontrolira donošenje odluka, i najmanje dvije zemlje sudionice, od kojih je barem jedna država članica.

Odjeljak iii.
Operacije i fondovi za male projekte

Članak 22.
Odabir operacija Interrega

1.Operacije Interrega u skladu sa strategijom i ciljevima programa odabire odbor za praćenje uspostavljen u skladu s člankom 27.

Taj odbor za praćenje može postaviti jedan ili, osobito u slučaju potprograma, više odbora za upravljanje koji djeluju pod njegovom nadležnošću za odabir operacija.

Kad se cijela operacija ili dio operacije provodi izvan programskog područja [unutar ili izvan Unije], za odabir te operacije potrebno je izričito upravljačkog tijela u odboru za praćenje ili, ako je primjenjivo, odboru za upravljanje.

2.Za potrebe odabira operacija odbor za praćenje ili, ako je primjenjivo, odbor za upravljanje utvrđuje i primjenjuje nediskriminirajuće i transparentne kriterije i postupke, osigurava ravnopravnost spolova te uzima u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravila te načelo održivog razvoja i politiku Unije o okolišu u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a.

Kriterijima i postupcima osigurava se da prioriteti operacija budu odabrani s ciljem maksimalnog iskorištavanja financijskih sredstava Unije za postizanje ciljeva programa Interrega i provedbu dimenzije suradnje operacija u okviru programa Interrega, kako je navedeno u članku 23 stavcima 1. i 4.

3.Upravljačko će se tijelo savjetovati s Komisijom i uzeti u obzir njezine komentare prije početnog podnošenja kriterija za odabir odboru za praćenje ili, po potrebi, odboru za upravljanje. Isto vrijedi i za sve naknadne izmjene tih kriterija.

4.Pri izboru operacija, odbor za praćenje ili, po potrebi, odbor za upravljanje treba:

(a)osigurati da odabrane operacije budu u skladu s programom Interrega i pružiti djelotvoran doprinos postizanju njegovih posebnih ciljeva;

(b)osigurati da odabrane operacije ne budu u sukobu s odgovarajućim strategijama uspostavljenima na temelju članka 10. stavka 1. ili u okviru jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja;

(c)osigurati da odabrane operacije predstavljaju najbolji odnos između iznosa potpore, poduzetih aktivnosti i postizanja ciljeva;

(d)provjeriti raspolaže li korisnik potrebnim financijskim sredstvima i mehanizmima za pokrivanje troškova operacije i održavanja;

(e)osigurati da odabrane operacije obuhvaćene područjem primjene Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća 36 podliježu procjeni utjecaja na okoliš ili postupku provjere na temelju zahtjeva te Direktive, kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća 37 ;

(f)ako su operacije započele prije podnošenja zahtjeva za financiranje upravljačkom tijelu, provjeriti poštuje li se primjenjivo pravo;

(g)osigurati da odabrane operacije budu u okviru predmetnog fonda Interreg i povezane s određenom vrstom intervencije;

(h)osigurati da operacije ne uključuju aktivnosti koje su bile dio operacije podložne premještanju u skladu s člankom [60.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili koje bi značile prijenos produktivne aktivnosti u skladu s [člankom 59. stavkom 1. točkom (a)] te uredbe.

(i)osigurati da se na odabrane operacije ne odnosi obrazloženo mišljenje Komisije u pogledu povrede na temelju članka 258. UFEU-a kojom se ugrožava zakonitost i pravilnost izdataka ili uspješnost operacija;

(j)osigurati da na promjenu klime budu prilagođena ulaganja u infrastrukturu čiji je očekivani životni vijek najmanje pet godina.

5.Odbor za praćenje ili, ako je primjenjivo, odbor za upravljanje odobrava metodologiju i kriterije koji se primjenjuju za odabir operacija Interrega, uključujući sve njihove izmjene, ne dovodeći u pitanje [članak 27. stavak 3. točku (b)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] u pogledu CLLD-a i članka 24. ove Uredbe.

6.Upravljačko tijelo za svaku operaciju Interrega glavnom ili jedinom partneru dostavlja dokument u kojem su navedeni uvjeti potpore za tu operaciju Interrega, uključujući posebne zahtjeve u pogledu proizvoda ili usluga koje je potrebno isporučiti, njezin plan financiranja, vremenski rok za izvršenje i, prema potrebi, metodu utvrđivanja troškova operacija i uvjeta isplate bespovratnih sredstava.

Tim se dokumentom utvrđuju i obveze glavnog partnera u pogledu povrata u skladu s člankom 50. Te obveze određuje odbor za praćenje. Međutim, glavni partner koji se nalazi u državi članici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u različitom od partnera nije dužan izvršiti povrat putem sudskog postupka.

Članak 23.
Partnerstvo unutar operacija Interrega

1.Operacije odabrane u okviru sastavnica 1, 2 i 3 uključuju dionike iz najmanje dvije zemlje sudionice, od kojih najmanje jedan treba biti korisnik iz države članice.

Korisnici koji primaju potporu iz nekog od fondova Interrega i partneri koji ne primaju financijsku potporu iz tih fondova (korisnici i partneri zajednički nazvani „partneri”) čine partnerstvo u operaciji Interrega.

2.Operacija Interrega može se provoditi u jednoj zemlji pod uvjetom da su učinci i koristi za programsko područje navedeni u zahtjevu za tu operaciju.

3.Stavak 1. ne primjenjuje se na operacije u okviru programa PEACE PLUS kad program djeluje kao potpora miru i pomirenju.

4.Partneri surađuju u razvoju, provedbi i financiranju operacija Interrega te u zapošljavanju osoblja za te operacije.

Za operacije Interrega koje su dio programa Interrega u okviru sastavnice 3, partneri iz najudaljenijih regija i trećih zemalja, partnerskih zemalja partnera ili PZP-ova trebaju surađivati samo u tri od četiri dimenzije navedene u prvom podstavku.

5.Ako postoje dva ili više partnera, svi partneri imenuju jednog od njih kao glavnog partnera.

6.Prekogranična pravna osoba ili EGTS može biti jedini partner operacije koja je dio programa Interrega u okviru komponenti 1, 2 i 3 pod uvjetom da njegovi članovi uključe partnere iz najmanje dvije zemlje sudionice.

Prekogranična pravna osoba ili EGTS treba imati članove iz najmanje tri zemlje sudionice programa Interrega u okviru sastavnice 4.

Pravna osoba koja provodi financijski instrument ili fond fondova, prema potrebi, može biti jedini partner u operaciji Interrega, bez primjene zahtjeva u pogledu njezina sastava navedenih u stavku 1.

7.Jedini partner treba biti registriran u državi članici koja sudjeluje u programu Interrega.

Međutim, ako su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 23., jedini partner može biti registriran u državi članici koja ne sudjeluje u tom programu.

Članak 24.
Fondovi za male projekte

1.Doprinos iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja za fond za male projekte u okviru određenog programa Interrega ne smije prelaziti 20 000 000 EUR ili 15 % ukupnog iznosa dodijeljenog za taj program Interrega, koji god iznos je niži.

Krajnji primatelji unutar fonda za male projekte dobivaju potporu iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja putem korisnika te provode male projekte unutar tog fonda za male projekte („mali projekt”).

2.Korisnik fonda za male projekte treba biti prekogranična pravna osoba ili EGTS.

3.Dokumentom kojim se utvrđuju uvjeti za potporu fondu za male projekte, osim elemenata utvrđenih u članku 22. stavku 6., utvrđuju se i elemente potrebni kako bi se osiguralo da korisnik:

(a)uspostavi nediskriminirajući i transparentni postupak odabira;

(b)primijeni objektivne kriterije za odabir malih projekata, čime se izbjegavaju sukobi interesa;

(c)procijeni zahtjeve za potporu;

(d)odabere projekte i utvrdi iznos potpore za svaki mali projekt;

(e)bude odgovoran za provedbu operacije i da na svojoj razini zadrži sve popratne dokumente potrebne za revizijski trag u skladu s Prilogom [XI.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama];

(f)učini javno dostupnim popis krajnjih primatelja koji imaju koristi od operacije.

Korisnik osigurava da krajnji primatelji ispunjavaju zahtjeve iz članka 35.

4.Odabir malih projekata ne predstavlja prijenos zadataka s upravljačkog tijela na posredničko tijelo kako se navodi u [članku 65. stavku 3.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

5.Troškovi osoblja i neizravni troškovi nastali na razini korisnika za upravljanje fondom za male projekte ne smiju premašiti 20 % ukupnih prihvatljivih troškova odgovarajućeg fonda za male projekte.

6.Ako javni doprinos malom projektu ne prelazi iznos od 100 000 EUR, doprinos iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja, treba biti u obliku jediničnih troškova ili jednokratnih iznosa ili uključivati paušalne stope, osim za projekte u kojima potpora predstavlja državnu pomoć.

Ako se koristi financiranje uz primjenu paušalne stope, kategorije troškova na koje se primjenjuje paušalna stopa mogu se nadoknaditi u skladu s [člankom 48. stavkom 1. točkom (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

Članak 25.
Zadaće glavnog partnera

1.Glavni partner treba:

(a)s drugim partnerima utvrditi aranžmane u sporazumu koji sadrži odredbe kojima se, među ostalim, jamči dobro financijsko upravljanje odgovarajućim fondom Unije dodijeljenim za aktivnost Interrega, uključujući i mehanizme za povrat neopravdano isplaćenih iznosa;

(b)preuzeti odgovornost za osiguravanje provedbe cjelokupne operacije Interrega;

(c)osigurati da su rashodi svih partnera nastali tijekom provedbe operacije Interrega, da odgovaraju aktivnostima o kojima su se usuglasili svi partneri te da su u skladu s dokumentom upravljačkog tijela na temelju članka 22. stavka 6.

2.Ako u aranžmanima utvrđenima u skladu sa stavkom 1. točkom (a) nije drugačije navedeno, glavni partner treba osigurati da ostali partneri što je prije moguće i u cijelosti dobiju cjelokupni iznos doprinosa iz odgovarajućeg fonda Unije. Nikakav se iznos ne smije odbiti ni zadržati niti se smije naplatiti posebna naknada ili druga naknada s jednakim učinkom koji bi smanjio taj iznos za druge partnere.

3.Svaki korisnik u državi članici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u koji sudjeluje u programu Interrega može biti imenovan glavnim partnerom.

Međutim, države članice, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu se dogovoriti da kao glavni partner može biti imenovan partner koji ne prima potporu iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja.

Odjeljak iv.
Tehnička pomoć

Članak 26.
Tehnička pomoć

1.Tehnička pomoć za svaki program Interrega nadoknađuje se na temelju paušalne stope primjenom postotaka utvrđenih u stavku 2. na prihvatljive rashode uključene u svaki zahtjev za plaćanje u skladu s [člankom 85 stavkom 3. točkama (a) ili (c)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], prema potrebi.

2.Postotak doprinosa iz EFRR-a ili instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja za tehničku pomoć koji se nadoknađuje utvrđuje se kako slijedi:

(a)za programe Interrega u okviru unutarnje prekogranične suradnje za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a: 6 %;

(b)za vanjske prekogranične programe Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a: 10 %;

(c)za programe Interrega u okviru sastavnica 2, 3 i 4, za EFRR i, prema potrebi, za instrumente Unije za financiranje vanjskog djelovanja: 7 %.

3.Za programe Interrega za koje je ukupno dodijeljeno između 30 000 000 EUR i 50 000 000 EUR, iznos dobiven na temelju postotka za tehničku pomoć povećava se za dodatan iznos od 500 000 EUR. Komisija taj iznos dodaje prvom međuplaćanju.

4.Za programe Interrega za koje je ukupno dodijeljeno manje od 30 000 000 EUR, iznos potreban za tehničku pomoć izražen u eurima i postotak dobiven na temelju njega utvrđuju se u Odluci Komisije kojom se odobrava predmetni program Interrega.

POGLAVLJE IV.
Praćenje, evaluacija i komunikacija

Odjeljak i.
Praćenje

Članak 27.
Odbor za praćenje

1.Države članice i, kad je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u određenom programu uspostavljaju, u dogovoru s upravljačkim tijelom, odbor za praćenje provedbe odgovarajućeg programa Interrega („odbor za praćenje”) u roku od tri mjeseca od datuma kad je državama članicama dostavljena odluka Komisije o prihvaćanju programa Interrega.

2.Odborom za praćenje predsjeda predstavnik države članice koja je domaćin upravljačkom tijelu ili predstavnik upravljačkog tijela.

Ako se poslovnikom odbora za praćenje predviđa rotirajuće predsjedanje, odborom za praćenje može predsjedati i predstavnik treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, uz supredsjedanje s predstavnikom države članice ili upravljačkog tijela, i obratno.

3.Svaki član odbora za praćenje ima pravo glasa.

4.Svaki odbor za praćenje na svojoj prvoj sjenici donosi svoj poslovnik.

Poslovnik odbora za praćenje i, ako je primjenjivo, odbora za upravljanje sprečava svaku situaciju sukoba interesa prilikom odabira operacija Interrega.

5.Odbor za praćenje sastaje se najmanje jednom godišnje i preispituje sva pitanja koja se odnose na napredak programa prema ostvarenju njegovih ciljeva.

6.Upravljačko tijelo na internetskim stranicama iz članka 35. stavka 2. objavljuje poslovnik odbora za praćenje i sve podatke i informacije podijeljene s odborom za praćenje.

Članak 28.
Sastav odbora za praćenje

1.O sastavu odbora za praćenje svakog programa Interrega dogovaraju se države članice i, po potrebi, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u tom programu tako da se osigura uravnotežena zastupljenost relevantnih tijela, posredničkih tijela i predstavnika programskih partnera iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] iz država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova.

U sastavu odbora za praćenje uzima se u obzir broj država članica sudionica, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova u predmetnom programu Interrega.

Odbor za praćenje uključuje i predstavnike tijela koja su zajednički uspostavljena na cijelom programskom području ili obuhvaćaju dio njega, uključujući i EGTS.

2.Upravljačko tijelo na internetskim stranicama iz članka 35. stavka 2. objavljuje popis članova odbora za praćenje.

3.Predstavnici Komisije sudjeluju u radu odbora za praćenje u savjetodavnom svojstvu.

Članak 29.
Funkcije odbora za praćenje

1.Odbor za praćenje analizira:

(a)napredak u provedbi programa i u postizanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti programa Interrega;

(b)sva pitanja koja utječu na uspjeh programa Interrega i mjere poduzete za rješavanje tih pitanja;

(c)s obzirom na financijske instrumente, elemente ex ante procjene navedene u [članku 52. stavku 3.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i strateškom dokumentu iz članka [53. stavka 2.] te uredbe;

(d)napredak ostvaren u provedbi evaluacija, sinteze evaluacija i daljnje djelovanje u pogledu nalaza;

(e)provedbu aktivnosti povezanih s komunikacijom i vidljivošću,

(f)napredak u provedbi operacija Interrega od strateške važnosti i, po potrebi, velikih infrastrukturnih projekata;

(g)kad je relevantno, napredak u izgradnji administrativnih kapaciteta za javne institucije i korisnike.

2.Pored svojih zadaća u pogledu odabira operacija navedenih u članku 22., odbor za praćenje odobrava:

(a)metodologiju i kriterije za odabir operacija, uključujući sve njihove promjene, nakon savjetovanja s Komisijom u skladu s člankom 22. stavkom 2., ne dovodeći u pitanje [članak 27. stavak 3. točke (b), (c) i (d)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama];

(b)plan evaluacije i njegove izmjene;

(c)svaki prijedlog upravljačkog tijela za izmjenu programa Interrega, uključujući za prijenos u skladu s člankom 19. stavkom 5.;

(d)završno izvješće o uspješnosti.

Članak 30.
Preispitivanje

1.Komisija može organizirati preispitivanje radi provjere uspješnosti programa Interrega.

Preispitivanje se može provesti u pisanom obliku.

2.Na zahtjev Komisije, u roku od jednog mjeseca upravljačko tijelo stavlja joj na raspolaganje informacije o elementima navedenima u članku 29. stavku 1.:

(a)napretku u provedbi programa i postizanju ključnih etapa i ciljeva, bilo kakvim pitanjima koja utječu na uspjeh odgovarajućeg programa Interrega i mjerama poduzetima za njihovo rješavanje;

(b)napretku postignutom u provedbi evaluacija, sinteze evaluacija i daljnjem djelovanju u pogledu nalaza;

(c)napretku u izgradnji administrativnih kapaciteta javnih tijela i korisnika.

3.Ishod preispitivanja evidentira se u dogovorenom zapisniku.

4.Upravljačko tijelo poduzima daljnje mjere u pogledu pitanja koja je iznijela Komisija i u roku od tri mjeseca obavješćuje Komisiju o poduzetim mjerama.

Članak 31.
Prijenos podataka

1.Svake godine do 31. siječnja, 31. ožujka, 31. svibnja, 31. srpnja, 30. rujna i 30. studenoga svako upravljačko tijelo elektroničkim putem Komisiji dostavlja kumulativne podatke za odgovarajući program Interrega u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu [VII.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

Prvi se prijenos mora izvršiti do 31. siječnja 2022., a posljednji do 31. siječnja 2030.

2.Podaci iz stavka 1. raščlanjuju se za svaki prioritet prema posebnom cilju i odnose se na:

(a)broj odabranih operacija Interrega, njihov ukupni prihvatljivi trošak, doprinos iz odgovarajućeg fonda Interrega i ukupne prihvatljive rashode partnera upravljačkog tijela, sve raščlanjeno po vrstama intervencija;

(b)vrijednosti pokazatelja ostvarenja i rezultata za odabrane operacije Interrega i vrijednosti ostvarene operacijama Interrega.

3.Za financijske instrumente dostavljaju se i podaci o:

(a)prihvatljivim rashodima po vrsti financijskog proizvoda;

(b)iznosu troškova i naknada za upravljanje prijavljenih kao prihvatljivi rashodi;

(c)iznosu, po vrsti financijskog proizvoda, privatnih i javnih sredstava mobiliziranih uz fondove;

(d)kamatama i ostaloj dobiti nastaloj na temelju potpore iz fondova Interrega za financijske instrumente kako je navedeno u članku 54. Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te vraćenim sredstvima koja se mogu pripisati potpori iz fondova Interrega kako je navedeno u članku 56. te uredbe.

4.Podaci podneseni u skladu s ovim člankom moraju biti ažurirani na kraju mjeseca koji prethodi mjesecu dostave.

5.Upravljačko tijelo na internetskim stranicama navedenima u članku 35. stavku 2. objavljuje sve podatke dostavljene Komisiji.

Članak 32.
Konačno izvješće o uspješnosti

1.Svako upravljačko tijelo dužno je do 15. veljače 2031. Komisiji dostaviti završno izvješće o uspješnosti odgovarajućeg programa Interrega.

Završno izvješće o uspješnosti dostavlja se primjenom predloška utvrđenog u skladu s člankom [38. stavkom 5.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

2.U završnom izvješću o uspješnosti ocjenjuje se postizanje ciljeva programa na temelju elemenata navedenih u članku 29., uz iznimku stavka 1. točke (c) u tom članku.

3.Komisija pregledava završno izvješće o uspješnosti te u roku od pet mjeseci od dana primitka završnog izvješća o uspješnosti obavješćuje upravljačko tijelo o svojim primjedbama. Ako se daju takve primjedbe, upravljačko tijelo pruža sve potrebne informacije koji se odnose na te primjedbe i, prema potrebi, u roku od tri mjeseca obavješćuje Komisiju o poduzetim mjerama. Komisija obavješćuje državu članicu o prihvaćanju izvješća.

4.Upravljačko tijelo objavljuje konačno izvješće o uspješnosti na internetskim stranicama navedenima u članku 35. stavku 2.

Članak 33.
Pokazatelji za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)

1.Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako su utvrđeni u Prilogu [I.] Uredbi (EU) [novi EFRR] i, prema potrebi, pokazatelji ostvarenja i rezultata za pojedine programe upotrebljavaju se u skladu s člankom [12. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te člankom 17. stavkom 3. točkom (d) podtočkom ii. i člankom 31. stavkom 2. točkom (b) ove Uredbe.

2.Za pokazatelje ostvarenja polazne vrijednosti iznose nula. Ključne faze utvrđene za 2024. i ciljne vrijednosti za 2029. kumulativni su.

Odjeljak ii.
Evaluacija i komunikacija

Članak 34.
Evaluacija tijekom programskog razdoblja

1.Upravljačko tijelo provodi evaluaciju svakog programa Interrega. Svakom se evaluacijom programa ocjenjuju njegova djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost i dodana vrijednost EU-a u svrhu poboljšanja kvalitete izrade i provedbe odgovarajućeg programa Interrega.

2.Uz to, upravljačko tijelo do 30. lipnja 2029. provodi evaluaciju za svaki program Interrega radi ocjene njegova učinka.

3.Upravljačko tijelo povjerava evaluacije funkcionalno neovisnim stručnjacima.

4.Upravljačko tijelo osigurava potrebne postupke za stvaranje i prikupljanje podataka potrebnih za evaluacije.

5.Upravljačko tijelo sastavlja plan evaluacije kojim se može obuhvatiti više od jednog programa Interrega.

6.Upravljačko tijelo odboru za praćenje podnosi plan evaluacije najkasnije godinu dana nakon odobrenja odgovarajućeg programa Interrega.

7.Upravljačko tijelo na internetskim stranicama navedenima u članku 35. stavku 2 objavljuje sve evaluacije.

Članak 35.
Odgovornosti upravljačkih tijela i partnera s obzirom na transparentnost i komunikaciju

1.Svako upravljačko tijelo dužno je imenovati službenika za komunikaciju za svaki program Interrega pod njegovom nadležnošću.

2.U roku od šest mjeseci od datuma odobrenja programa Interrega upravljačko tijelo osigurava postojanje internetskih stranica na kojima su dostupne informacije o svakom programu Interrega pod njegovom nadležnošću, uključujući ciljeve programa, aktivnosti, dostupne mogućnosti financiranja i postignuća.

3.Primjenjuje se članak [44. stavci od 2. do 7.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] o odgovornostima upravljačkog tijela.

4.Svaki partner u operaciji Interrega ili svako tijelo koje provodi financijski instrument navodi potporu iz fonda Interrega, uključujući sredstva koja se ponovno koriste za financijske instrumente u skladu s člankom [56.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], za operaciju Interrega na sljedeći način:

(a)davanjem kratkog opisa operacije Interrega na službenim internetskim stranicama partnera, ako takve stranice postoje; taj opis treba biti razmjeran razini potpore iz fonda Interrega, uključivati njezine ciljeve i rezultate te je u njemu potrebno istaknuti financijsku potporu Unije;

(b)davanjem izjave kojom se potpora iz fonda Interrega ističe na vidljiv način putem dokumenata i komunikacijskih materijala koji se odnose na provedbu operacije Interrega i namijenjeni su javnosti ili sudionicima;

(c)postavljanjem pločica ili plakata na lokaciji koja je lako vidljiva javnosti čim započne fizička provedba operacije Interrega koja uključuje fizička ulaganja ili nabavu opreme čija je ukupna vrijednost veća od 100 000 EUR;

(d)za operacije Interrega koje nisu obuhvaćene točkom (c), postavljanjem najmanje jednog javno dostupnog tiskanog plakata ili elektroničkog zaslona najmanje veličine A3 koji sadrži informacije o operaciji Interrega i na kojem se ističe potpora iz fonda Interrega;

(e)za operacije od strateške važnosti i operacije čiji ukupni troškovi premašuju 10 000 000 EUR, organiziranjem komunikacijskog događanja te pravovremenim uključivanjen Komisije i odgovornog upravljačkog tijela.

Termin „Interreg” koristi se uz amblem Unije u skladu s člankom [42.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

5.Kad je riječ o fondovima i financijskim instrumentima za male projekte, korisnik osigurava da krajnji korisnici ispune zahtjeve utvrđene u stavku 4. točki (c).

6.    Ako korisnik ne ispuni svoje obveze iz članka [42.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili stavaka 1. i 2. u ovom članku, država članica primjenjuje financijsku korekciju otkazivanjem najviše 5 % potpore iz fondova za predmetnu operaciju.

POGLAVLJE V.
Prihvatljivost

Članak 36.
Pravila o prihvatljivosti rashoda

1.Cijela aktivnost Interrega ili njezin dio može se provoditi izvan države članice, uključujući i izvan Unije, pod uvjetom da se tom aktivnošću Interrega doprinosi ciljevima odgovarajućeg programa Interrega.

2.Ne dovodeći u pitanje pravila o prihvatljivosti propisana u člancima [od 57. do 62.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], člancima [4. i 6.] Uredbe (EU) [novi EFRR] ili u ovom poglavlju, uključujući akte donesene na temelju njih, države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi zajedničkom odluku u odboru za praćenje utvrđuju samo dodatna pravila o prihvatljivosti rashoda za program Interrega u pogledu kategorija rashoda koje nisu obuhvaćene tim odredbama. Ta dodatna pravila odnose se na programsko podruje kao cjelinu.

Međutim, ako se u programu Interrega operacije odabiru na temelju poziva na podnošenje prijedloga, ta se dodatna pravila donose prije objave prvog poziva na podnošenje prijedloga. U svim se ostalim slučajevima ta dodatna pravila donose prije odabira prvih operacija.

3.Za pitanja koja nisu obuhvaćena pravilima o prihvatljivosti utvrđenima u člancima [od 57. do 62.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], člancima [4. i 6.] Uredbe (EU) [novi EFRR] i ovom poglavlju, uključujući akte donesene na temelju njih, ili u pravilima utvrđenima u skladu sa stavkom 4., primjenjuju se nacionalna pravila države članice i, ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova u kojima nastanu rashodi.

4.U slučaju razlike u mišljenju između upravljačkog tijela i tijela za reviziju u pogledu prihvatljivosti operacije Interrega odabrane u okviru odgovarajućeg programa Interrega, prevladava mišljenje upravljačkog tijela, uzimajući u obzir mišljenje odbora za praćenje.

5.PZP-ovi ne ispunjavaju uvjete za potporu iz EFRR-a u okviru programâ Interrega, ali mogu u tim programima sudjelovati prema uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi.

Članak 37.
Opće odredbe o prihvatljivosti kategorija troškova

1.Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi mogu se u odboru za praćenje programa Interrega dogovoriti da izdaci koji spadaju u jednu ili više kategorija iz članaka od 38. do 43. nisu prihvatljivi u okviru jednog ili više prioriteta određenog programa Interrega.

2.Svi izdaci koji su prihvatljivi u skladu s ovom Uredbom, a koje plaća korisnik ili se plaćaju u ime korisnika, trebaju biti povezani s troškovima pokretanja ili pokretanja i provedbe operacije ili dijela operacije.

3.Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:

(a)novčane kazne, financijske sankcije i izdaci za pravne sporove i parnice;

(b)troškovi poklona, osim onih troškova koji ne premašuju 50 EUR po poklonu i u svrhu su promicanja, komunikacije, promidžbe ili informiranja;

(c)troškovi povezani s fluktuacijom deviznog tečaja.

Članak 38.
Troškovi osoblja

1.Troškovi osoblja sastoje se od bruto troškova zapošljavanja osoblja partnera Interrega na jedan od sljedećih načina:

(a)na puno radno vrijeme;

(b)na nepuno radno vrijeme s fiksnim postotkom odrađenog vremena na mjesečnoj razini;

(c)na nepuno radno vrijeme s fleksibilnim brojem radnih sati mjesečno; ili

(d)na osnovi satnice.

2.Izdaci za troškove osoblja ograničavaju se na sljedeće:

(a)isplatu plaća povezanih s aktivnostima koje subjekt ne bi izvršavao kad se ne bi provodila predmetna operacija, određenih ugovorom o radu, odlukom o imenovanju (oboje dalje u tekstu „dokument o zaposlenju”) ili zakonom, a koje su povezane s odgovornostima utvrđenima u opisu radnog mjesta predmetnog člana osoblja;

(b)bilo koje druge troškove koji su izravno povezani s isplatama plaća, koje je stvorio i koje plaća poslodavac, primjerice poreze na zapošljavanje i socijalno osiguranje, uključujući mirovine kako su obuhvaćeni Uredbom (EZ) 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća 38 pod sljedećim uvjetima:

i.da su utvrđeni u dokumentu o zaposlenju ili zakonom;

ii.da su u skladu sa zakonodavstvom navedenim u dokumentu o zaposlenju i uobičajenim praksama u zemlji ili organizaciji u kojoj pojedini član osoblja stvarno radi ili s oba; i

iii.da ih poslodavac može povratiti.

U pogledu točke (a), isplate fizičkim osobama koje rade za partnera Interrega na temelju ugovora koji nije ugovor o zaposlenju ili radu mogu se smatrati isplatama plaća i taj se ugovor može smatrati dokumentom o zaposlenju.

3.Troškovi osoblja mogu se nadoknaditi:

(a)u skladu s [člankom 48. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] (dokazuje se dokumentom o zaposlenju i platnim listama); ili

(b)u okviru pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova kako su navedene u [članku 48. stavku 1. prvom podstavku točkama od (b) do (e)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]; ili

(c)kao paušalna stopa u skladu s [člankom 50. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

4.Troškovi osoblja koji se odnose na osobe koje na operaciji rade na nepuno radno vrijeme izračunavaju se kao:

(a)fiksni postotak bruto troškova zaposlenja u skladu s [člankom 50. stavkom 2.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]; ili

(b)fleksibilni udio bruto troškova zaposlenja, u skladu s brojem sati odrađenih u okviru operacije koji se razlikuje od mjeseca do mjeseca, na temelju sustava bilježenja vremena kojim se obuhvaća 100 % radnog vremena zaposlenika.

5.Za zadatke u okviru nepunog radnog vremena iz stavka 4. točke (b), naknada troškova osoblja obračunava se na temelju satnice koja se određuje na sljedeći način:

(a)dijeljenjem mjesečnih bruto troškova zaposlenja mjesečnim radnim vremenom utvrđenim u dokumentu o zaposlenju, izraženo u satima; ili

(b)dijeljenjem najnovijih dokumentiranih godišnjih bruto troškova zaposlenja s 1 720 sati u skladu s [člankom 50. stavcima 2., 3. i 4.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

6.Troškovi osoblja povezani s osobama koje u skladu s dokumentom o zaposlenju rade na temelju satnice prihvatljivi su ako se na broj sati stvarno provedenih u radu na operaciji primijeni iznos satnice dogovoren u dokumentu o zaposlenju na temelju sustava bilježenja radnog vremena.

Članak 39.
Uredski i administrativni troškovi

Uredski i administrativni troškovi ograničeni su na sljedeće elemente:

(a)najam uredskih prostora;

(b)osiguranje i poreze koji se odnose na zgrade u kojima se nalazi osoblje i na uredsku opremu (npr. osiguranje od požara, krađe);

(c)komunalne usluge (npr. električna energija, grijanje, voda);

(d)uredski materijal;

(e)opće računovodstvo unutar organizacije korisnika;

(f)arhiv;

(g)održavanje, čišćenje i popravke;

(h)zaštitu;

(i)informacijske sustave;

(j)komunikaciju (npr. telefon, telefaks, internet, poštanske usluge, posjetnice);

(k)bankovne naknade za otvaranje jednog ili više računa i upravljanje njima ako je za provedbu operacije potrebno otvaranje odvojenog računa;

(l)naknade za transnacionalne financijske transakcije.

Članak 40.
Putni troškovi i troškovi smještaja

1.Putni troškovi i troškovi smještaja ograničeni su na sljedeće elemente:

(a)putne troškove (npr. karte, putno osiguranje i osiguranje automobila, gorivo, kilometražu automobila, cestarine i parkirališne naknade);

(b)troškove obroka;

(c)troškove smještaja;

(d)troškove izdavanja viza;

(e)dnevnice,

bez obzira na to jesu li ti troškovi nastali i plaćeni unutar ili izvan programskog područja.

2.Za elemente koji su navedeni u stavku 1. točkama od (a) do (d) i obuhvaćeni dnevnicama neće se isplaćivati dodatna naknada uz dnevnicu.

3.Putni troškovi i troškovi smještaja vanjskih stručnjaka i pružatelja usluga pripadaju troškovima za vanjske stručnjake i usluge iz članka 41.

4.Izravno plaćanje izdataka za troškove iz ovog članka koje je stvorio zaposlenik korisnika potkrepljuje se dokazom da je korisnik tom zaposleniku nadoknadio troškove.

5.Putni troškovi i troškovi smještaja za operaciju mogu se izračunati na temelju paušalne stope od najviše 15 % izravnih troškova osim izravnih troškova osoblja u okviru te operacije.

Članak 41.
Troškovi vanjskih stručnjaka i troškovi usluga

Troškovi vanjskih stručnjaka i usluga ograničeni su na sljedeće usluge i stručno znanje koje pruža javna ili privatna pravna osoba ili fizička osoba koja nije korisnik operacije:

(a)studije ili istraživanja (npr. evaluacije, strategije, projektne sažetke, projektne planove, priručnike);

(b)osposobljavanje;

(c)prijevode;

(d)razvoj, izmjene i ažuriranja informacijskih sustava i internetskih stranica;

(e)promicanje, komunikaciju, oglašavanje ili informiranje povezano s operacijom ili programom suradnje;

(f)financijsko upravljanje;

(g)usluge povezane s organizacijom i provedbom događaja ili sastanaka (uključujući najam, usluge cateringa ili usmeno prevođenje);

(h)sudjelovanje u događajima (npr. pristojbe za registraciju);

(i)usluge pravnog savjetovanja i bilježničke usluge, usluge tehničkih i financijskih stručnjaka, ostale savjetodavne i računovodstvene usluge;

(j)prava intelektualnog vlasništva;

(k)provjere na temelju [članka 68. stavka 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i članka 45. stavka 1. ove Uredbe;

(l)troškove računovodstvene funkcije na razini programa na temelju članka [70.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i članka 46. ove Uredbe;

(m)troškove revizije na razini programa na temelju članaka [72.] i [75.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te članaka 47. i 48. ove Uredbe;

(n)pružanje jamstava koja daje banka ili druga financijska institucija kad se to zahtijeva pravom Unije ili nacionalnim pravom ili u programskom dokumentu koji je donio odbor za praćenje;

(o)putovanje i smještaj vanjskih stručnjaka, govornika, predsjedatelja sjednica i pružatelja usluga;

(p)ostalo posebno stručno znanje i usluge potrebne u okviru operacija.

Članak 42.
Troškovi opreme

1.Troškovi opreme koju je korisnik operacije kupio, unajmio ili zakupio, osim onih obuhvaćenih člankom 39., ograničeni su na sljedeće:

(a)uredsku opremu;

(b)IT hardver i softver;

(c)namještaj i pribor;

(d)laboratorijsku opremu;

(e)strojeve i instrumente;

(f)alat ili uređaje;

(g)vozila;

(h)ostalu posebnu opremu potrebnu za operacije.

2.Troškovi kupnje rabljene opreme mogu biti prihvatljivi pod sljedećim uvjetima:

(a)ako za tu svrhu nije primljena pomoć iz fondova Interrega ni fondova navedenih u [članku 1. stavku 1. točki (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama];

(b)ako ta cijena ne premašuje općeprihvatljivu cijenu na predmetnom tržištu;

(c)ako ta roba ima tehnička svojstva potrebna za operaciju te je u skladu s primjenjivim normama i standardima.

Članak 43.
Troškovi infrastrukture i radova

Troškovi infrastrukture i radova ograničeni su na sljedeće:

(a)kupnju zemljišta u skladu s [člankom 58. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama];

(b)građevinske dozvole;

(c)građevni materijal;

(d)troškove rada;

(e)specijalizirane intervencije (npr. sanaciju tla, razminiranje).

POGLAVLJE VI.
Tijela programa Interrega, upravljanje, kontrola i revizija

Članak 44.
Tijela programa Interrega

1.Države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega imenuju za potrebe članka [65.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] jedinstveno upravljačko tijelo i jedinstveno tijelo za reviziju.

2.Upravljačko tijelo i tijelo za reviziju smješteni su u istoj državi članici.

3.U pogledu programa PEACE PLUS, kad je Posebno tijelo za programe EU-a utvrđeno kao upravljačko tijelo, smatra se smještenim u državi članici.

4.Države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu imenovati jedan EGTS kao upravljačko tijelo tog programa.

5.Kad je riječ o programu Interrega u okviru sastavnice 2B ili sastavnice 1, ako potonja obuhvaća duge granice s heterogenim razvojnim izazovima i potrebama, države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu definirati potprogramska područja.

6.Ako upravljačko tijelo imenuje posredničko tijelo u okviru programa Interrega u skladu s [člankom 65. stavkom 3.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], posredničko tijelo izvršava te zadaće u više država članica sudionica ili, ako je primjenjivo, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u.

Članak 45.
Funkcije upravljačkog tijela

1.Upravljačko tijelo programa Interrega izvršava funkcije utvrđene u člancima [66.], [68.] i [69.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], osim zadatka odabira operacija iz članka 66. stavka 1. točke (a) i članka 67. te plaćanja korisnicima iz članka 68. stavka 1. točke (b). Te se funkcije izvršavaju na cijelom području obuhvaćenom tim programom, podložno odstupanjima navedenima u Poglavlju VIII. ove Uredbe.

2.Upravljačko tijelo nakon savjetovanja s državama članicama i, ako je primjenjivo, trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima koji sudjeluju u programu Interrega, osniva zajedničko tajništvo, s osobljem koje odražava partnerstvo u programu.

Zajedničko tajništvo pomaže upravljačkom tijelu i odboru za praćenje u izvršavanju njihovih funkcija. Zajedničko tajništvo pruža potencijalnim korisnicima informacije o mogućnostima financiranja u okviru programa Interrega i pomaže korisnicima i partnerima u provedbi operacija.

3.Odstupajući od [članka 70. stavka 1. točke (c)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], svaki od partnera preračunava izdatke plaćene u drugoj valuti u eure primjenom mjesečnog obračunskog tečaja Komisije u mjesecu tijekom kojeg je taj izdatak dostavljen na provjeru upravljačkom tijelu u skladu s [člankom 68. stavkom 1. točkom (a)] te Uredbe.

Članak 46.
Računovodstvena funkcija

1.Države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega dogovaraju aranžmane za obavljanje računovodstvene funkcije.

2.Računovodstvena funkcija sastoji se od zadaća navedenih u [članku 70. stavku 1. točkama (a) i (b)] Uredbe [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te obuhvaća i plaćanja koja izvršava Komisija i općenito plaćanja glavnom partneru u skladu s [člankom 68. stavkom 1. točkom (b)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

Članak 47.
Funkcije tijela za reviziju

1.Tijelo za reviziju programa Interrega izvršava funkcije predviđene ovim člankom i člankom 48. na cijelom području obuhvaćenom tim programom Interrega, podložno odstupanjima navedenima u Poglavlju VIII.

Međutim, država članica sudionica može odrediti kada će se tijelu za reviziju pridružiti revizor iz te države članice sudionice.

2.Tijelo za reviziju programa Interrega odgovorno je za provođenje revizija sustava i revizija operacija kako bi Komisiji pružilo neovisno jamstvo da sustavi upravljanja i kontrole djelotvorno funkcioniraju i da su izdaci uključeni u račune koji se dostavljaju Komisiji zakoniti i pravilni.

3.Ako je program Interrega uključen u populaciju iz koje Komisija odabire zajednički uzorak na temelju članka 48. stavka 1., tijelo za reviziju provodi revizije operacija koje je odabrala Komisija kako bi Komisiji pružilo neovisno jamstvo da sustavi upravljanja i kontrole djelotvorno funkcioniraju.

4.Revizijski se rad obavlja u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima.

5.Tijelo za reviziju svake godine do 15. veljače nakon završetka obračunske godine sastavlja i dostavlja Komisiji godišnje revizorsko mišljenje u skladu s [člankom 63. stavkom 7.] Uredbe [FR-Omnibus] služeći se predloškom iz Priloga [XVI.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i na temelju obavljenog revizijskog rada kojim je obuhvaćena svaka od sljedećih sastavnica:

(a)cjelovitost, istinitost i točnost računa;

(b)zakonitost i pravilnost izdataka uključenih u račune dostavljene Komisiji;

(c)sustav upravljanja i kontrole programa Interrega.

Ako je program Interrega uključen u populaciju iz koje Komisija odabire uzorak na temelju članka 48. stavka 1., godišnjim revizorskim mišljenjem obuhvaćaju se samo sastavnice iz točaka (a) i (c) prvog podstavka.

Na zahtjev države članice koja je domaćin predmetnom upravljačkom tijelu Komisija iznimno može pomaknuti rok s 15. veljače na 1. ožujka.

6.Tijelo za reviziju svake godine do 15. veljače nakon završetka obračunske godine sastavlja i dostavlja Komisiji godišnje izvješće o kontroli u skladu s [člankom 63. stavkom 5. točkom (b)] Uredbe [FR-Omnibus] služeći se predloškom iz Priloga [XVII.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te, podržavajući revizorsko mišljenje iz stavka 5. ovog članka i navodeći sažetak nalaza, uključujući analizu prirode i opsega pogrešaka i nedostataka u sustavima, kao i predložene i provedene korektivne mjere, ukupnu stopu pogrešaka i stopu preostale pogreške za rashode uključene u račune koji se podnose Komisiji.

7.Ako je program Interrega uključen u populaciju iz koje Komisija odabire uzorak na temelju članka 48. stavka 1., tijelo za reviziju sastavlja godišnje izvješće o kontroli iz stavka 6. ovog članka kojim se ispunjavaju zahtjevi iz [članka 63. stavka 5. točke (b)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] služeći se predloškom iz Priloga [XVII.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te koji podupire revizorsko mišljenje iz stavka 5. ovog članka.

To izvješće sadržava sažetak nalaza, uključujući analizu prirode i opsega pogrešaka i nedostataka u sustavima, kao i predložene i provedene korektivne mjere, rezultate revizija operacija koje je provelo tijelo za reviziju u odnosu na zajednički uzorak iz članka 48. stavka 1. i financijske ispravke koje primjenjuju tijela programa Interrega za svaku pojedinačnu nepravilnost koju je tijelo za reviziju otkrilo u pogledu tih operacija.

8.Tijelo za reviziju Komisiji dostavlja izvješća o reviziji sustava neposredno nakon zaključenja kontradiktornog postupka s relevantnim subjektima nad kojima se provodi revizija.

9.Komisija i tijelo za reviziju sastaju se redovito, barem jednom godišnje, osim ako je dogovoreno drukčije, kako bi analizirali revizijsku strategiju, godišnje izvješće o kontroli i revizorsko mišljenje, kako bi koordinirali svoje revizijske planove i metode te kako bi razmijenili mišljenja o pitanjima koja se odnose na unapređenje sustava upravljanja i kontrole.

Članak 48.
Revizija operacija

1.Komisija odabire zajednički uzorak operacija (ili drugih jedinica uzorkovanja) koristeći metodu statističkog uzorkovanja za revizije operacija koje trebaju provesti tijela za reviziju programâ Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja u odnosu na svaku obračunsku godinu.

Zajednički uzorak mora biti reprezentativan za sve programe Interrega koji čine populaciju.

U svrhu odabira ovog zajedničkog uzorka Komisija može stratificirati skupine programa Interrega u skladu s njihovim posebnim rizicima.

2.Programska tijela Komisiji najkasnije do 1. rujna nakon završetka svake obračunske godine dostavljaju informacije potrebne za odabir zajedničkog uzorka.

Te se informacije podnose u standardiziranom elektroničkom obliku te trebaju biti potpune i usklađene s izdacima prijavljenima Komisiji za referentnu obračunsku godinu.

3.Ne dovodeći u pitanje zahtjev provođenja revizije iz članka 47. stavka 2., tijela za reviziju programâ Interrega obuhvaćenih zajedničkim uzorkom ne provode dodatne revizije operacija u okviru tih programa, osim ako Komisija to zatraži u skladu sa stavkom 8. ovog članka ili ako je tijelo za reviziju utvrdilo posebne rizike.

4.Komisija na vrijeme, općenito najkasnije do 1. listopada nakon kraja obračunske godine, obavješćuje tijela za reviziju predmetnih programa Interrega o odabranom zajedničkom uzorku kako bi ta tijela mogla izvršiti revizije operacija.

5.Predmetna tijela za reviziju dostavljaju informacije o rezultatima tih revizija, kao i o svim financijskim korekcijama koje se poduzimaju u odnosu na otkrivene pojedinačne nepravilnosti najkasnije u godišnjim izvješćima o kontroli koja se dostavljaju Komisiji u skladu s člankom 47. stavcima 6. i 7.

6.Nakon procjene rezultata revizija operacija odabranih u skladu sa stavkom 1., Komisija izračunava globalnu ekstrapoliranu stopu pogreške s obzirom na programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, u svrhu vlastitog postupka osiguranja.

7.Ako je globalna ekstrapolirana stopa pogreške iz stavka 6. viša od 2 % ukupnih izdataka prijavljenih za programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, Komisija izračunava globalnu stopu preostale pogreške, uzimajući u obzir financijske ispravke koje primjenjuju nadležna tijela programa Interrega za pojedinačne nepravilnosti koje su otkrivene revizijama operacija odabranih u skladu sa stavkom 1.

8.Ako je globalna stopa preostale pogreške iz stavka 7. viša od 2 % izdataka prijavljenih za programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, Komisija utvrđuje je li potrebno zatražiti da tijelo za reviziju određenog programa Interrega ili skupine programa Interrega na koju se to najviše odnosi da obavi dodatni revizijski rad kako bi dodatno evaluirala stopu pogreške i ocijenila potrebne korektivne mjere za programe Interrega na koje se odnose otkrivene nepravilnosti.

9.Na temelju procjene rezultata dodatnog revizijskog rada zatraženog u skladu sa stavkom 8., Komisija može zatražiti dodatne financijske ispravke koji će se primjenjivati​na programe Interrega na koje se odnose otkrivene nepravilnosti. U tom slučaju, programska tijela programa Interrega izvršavaju potrebne financijske ispravke u skladu s člankom [97.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

10.Svako tijelo za reviziju programa Interrega za koji informacije iz stavka 2. nedostaju ili su nepotpune ili nisu dostavljene do roka utvrđenog u stavku 2. prvom podstavku provodi zasebno uzorkovanje za pojedini program Interrega u skladu s člankom [73.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

POGLAVLJE VII.
Financijsko upravljanje

Članak 49.
Plaćanja i pretfinanciranje

1.Potpora iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, potpora iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja za svaki program Interrega plaća se u skladu s člankom 46. stavkom 2. na jedinstveni račun bez nacionalnih podračuna.

2.Komisija uplaćuje pretfinanciranje na temelju ukupne potpore iz svakog fonda Interrega, kako je utvrđeno odlukom o odobravanju svakog programa Interrega iz članka 18., ovisno o raspoloživim sredstvima, u godišnjim obrocima kako slijedi, a prije 1. srpnja od 2022. do 2026. ili, u godini donošenja odluke, najkasnije 60 dana nakon donošenja te odluke:

(a)2021.: 1 %;

(b)2022.: 1 %;

(c)2023.: 1 %;

(d)2024.: 1 %;

(e)2025.: 1 %;

(f)2026.: 1 %.

3.Kad se za vanjske prekogranične programe Interrega dodjeljuje potpora iz EFRR-a i IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a, pretfinanciranje za sve fondove koji podupiru takav program Interrega provodi se u skladu s Uredbom (EU) [IPA III] ili [NDICI] ili bilo kojim aktom donesenim na temelju njih.

Iznos pretfinanciranja može se isplatiti u dvije rate, prema potrebi, u skladu s proračunskim potrebama.

Ukupni iznos uplaćen kao pretfinanciranje potrebno je Komisiji nadoknaditi ako se u roku od 24 mjeseca od dana kad Komisija uplati prvi obrok iznosa pretfinanciranja ne pošalje zahtjev za plaćanje u okviru prekograničnog programa Interrega. Takva nadoknada smatra se internim namjenskim prihodom te se na temelju nje ne smanjuje potpora iz EFRR-a, IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a za program.

Članak 50.
Povrati

1.Upravljačko tijelo osigurava da se svaki iznos isplaćen kao rezultat nepravilnosti nadoknadi od glavnog ili jedinog partnera. Partneri glavnom partneru vraćaju sve nepropisno plaćene iznose.

2.Ako glavni partner ne uspije osigurati povrat od ostalih partnera ili ako upravljačko tijelo ne uspije osigurati povrat od glavnog jedinog partnera, država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP na čijem se području nalazi predmetni partner ili je, u slučaju EGTS-a, ondje registriran, nadoknađuje upravljačkom tijelu sve iznose koji su nepropisno plaćeni tom partneru. Upravljačko tijelo odgovorno je za nadoknadu predmetnih iznosa u opći proračun Unije, u skladu s raspodjelom obveza među državama članicama sudionicama, trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima kako je utvrđeno u programu Interrega.

3.Nakon što država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP nadoknadi upravljačkom tijelu sve iznose koji su nepropisno plaćeni partneru, moguće je nastaviti ili pokrenuti postupak povrata od tog partnera u skladu s nacionalnim pravom. U slučaju uspješnog povrata, država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP može koristiti te iznose kao nacionalno sufinanciranje predmetnog programa Interrega. Država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP nemaju obveze izvješćivanja prema programskim tijelima, odboru za praćenje ili Komisiji u pogledu takvih nacionalnih povrata.

4.Ako država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP nisu upravljačkom tijelu nadoknadili sve iznose koji su nepropisno plaćeni partneru u skladu sa stavkom 3., ti iznosi podliježu nalogu za povrat sredstava koji izdaje dužnosnik za ovjeravanje i koji se izvršava, kad je to moguće, nadoknađivanjem iznosa koji pripada državi članici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u, u okviru naknadnih isplata u isti program Interrega ili, u slučaju treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, u okviru naknadnih plaćanja za programe u okviru odgovarajućeg instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja. Takav povrat nije financijska korekcija i ne umanjuje iznos potpore iz EFRR-a ili bilo kojeg instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja za odgovarajući program Interrega. Povratni iznos predstavlja namjenski prihod u skladu s [člankom 177. stavkom 3.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus].

POGLAVLJE VIII.
Sudjelovanje trećih zemalja ili partnerskih zemalja ili PZP-ova u programima Interrega s podijeljenim upravljanjem

Članak 51.
Primjenjive odredbe

Poglavlja od I. do VII. i poglavlje X. primjenjuju se na sudjelovanje trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova u programima Interrega, podložno posebnim odredbama navedenima u ovom poglavlju.

Članak 52.
Tijela programa Interrega i njihove funkcije

1.Treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega dopustit će upravljačkom tijelu tog programa da obavlja svoje funkcije na njihovu teritoriju ili imenovati nacionalno tijelo kao kontaktnu točku za upravljačko tijelo ili nacionalnog kontrolora za obavljanje poslova provjere upravljanja kako je navedeno u [članku 68. stavku 1. točki (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] na svojem teritoriju.

2.Treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega dopuštaju tijelu za reviziju tog programa da obavlja svoje funkcije na njihovu području ili imenuju nacionalno tijelo za reviziju koje je funkcionalno neovisno o nacionalnom tijelu.

3.Treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega delegiraju osoblje u zajedničko tajništvo tog programa ili osnivaju podružnicu na svojem području, ili oboje.

4.Nacionalno tijelo ili tijelo koje je ekvivalentno službeniku za komunikaciju programa Interrega kako se navodi u članku 35. stavku 1. podupire upravljačko tijelo i partnere u odgovarajućoj trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u u pogledu zadaća iz članka 35. stavaka od 2. do 7.

Članak 53.
Metode upravljanja

1.Vanjski prekogranični programi Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a i IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a provode se u okviru podijeljenog upravljanja u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji ili partnerskoj zemlji sudionici.

Program PEACE PLUS provodi se u okviru podijeljenog upravljanja i u Irskoj i u Ujedinjenoj Kraljevini.

2.Programi Interrega u okviru sastavnica 2 i 4 u kojima se kombiniraju doprinosi iz EFRR-a i jednog ili više instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja provode se pod podijeljenim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji ili partnerskoj zemlji sudionici ili, u odnosu na sastavnicu 3, bilo kojem PZP-u, bez obzira na to dodjeljuje li se tom PZP-u ili ne dodjeljuje potpora u okviru jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja.

3.Programi Interrega u okviru sastavnice 3 za koje se dodjeljuju doprinosi iz EFRR-a i jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja provode se na bilo koji od sljedećih načina:

(a)s podijeljenim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u;

(b)s podijeljenim upravljanjem samo u državama članicama i bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u u pogledu rashoda EFRR-a izvan Unije za jednu ili više operacija, dok se doprinosima iz jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja upravlja putem neizravnog upravljanja;

(c)s neizravnim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u.

Ako se cjelokupni program Interrega u okviru sastavnice 3 ili dio njega provodi pod neizravnim upravljanjem, primjenjuje se članak 60.

Članak 54.
Prihvatljivost

1.Odstupajući od [članka 57. stavka 2.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], rashodi su prihvatljivi za doprinos iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja ako ih je stvorio partner ili privatni partner u poslovima JPP-a u pripremi i provedbi operacija Interrega nakon 1. siječnja 2021. godine i ako su plaćeni nakon datuma kad je sklopljen sporazum o financiranju s predmetnom trećom zemljom, partnerskom zemljom ili PZP-om.

Međutim, rashodi za tehničku pomoć kojima upravljaju programska tijela smještena u državi članici prihvatljivi su od 1. siječnja 2021., čak i kad se plaćaju za radnje koje se provode u korist trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova.

2.Ako se u programu Interrega operacije odabiru na temelju poziva na podnošenje prijedloga, takvi pozivi mogu uključivati​zahtjeve za doprinos iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja, čak i ako su objavljeni prije potpisivanja odgovarajućeg ugovora o financiranju, a operacije su možda već odabrane i prije tih datuma.

Međutim, upravljačko tijelo ne može dostaviti dokument iz članka 22. stavka 6. prije tih datuma.

Članak 55.
Veliki infrastrukturni projekti

1.Programi Interrega iz ovog odjeljka mogu poduprijeti „velike infrastrukturne projekte”, odnosno operacije koje obuhvaćaju skup radova, aktivnosti ili usluga namijenjenih za ispunjavanje nedjeljive funkcije precizne prirode u svrhu postizanja jasno utvrđenih ciljeva od zajedničkog interesa i provedbe ulaganja koja omogućavaju prekogranični učinak i koristi i čiji je proračunski udio od najmanje 2 500 000 EUR namijenjen stjecanju infrastrukture.

2.Svaki korisnik koji provodi veliki infrastrukturni projekt ili njegov dio dužan je primijeniti mjerodavna pravila javne nabave.

3.Kad je odabir jednog ili više velikih infrastrukturnih projekata na dnevnom redu sjednice odbora praćenje ili, ako je primjenjivo, sjednice odbora za upravljanje, upravljačko tijelo najkasnije dva mjeseca prije datuma sjednice Komisiji dostavlja konceptualni sažetak za svaki takav projekt. Konceptualni sažetak ima najviše tri stranice te se u njemu navode ime, lokacija, proračun, glavni partner i partneri te glavni ciljevi rezultati svakog takvog projekta. Ako se Komisiji do navedenog roka ne dostavi konceptualni sažetak za jedan ili više velikih infrastrukturnih projekata, Komisija može zatražiti da predsjedatelj odbora za praćenje ili odbora za upravljanje isključi predmetne projekte iz dnevnog reda sjednice.

Članak 56.
Javna nabava

1.Ako je za provedbu operacije potrebno da korisnik ugovori uslugu ili sklopi ugovore o opskrbi ili radovima, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)ako je korisnik ugovorno tijelo ili ugovorni subjekt u smislu prava Unije koje se primjenjuje na postupke javne nabave, primjenjuju se nacionalni zakoni, propisi i administrativne odredbe doneseni u vezi sa zakonodavstvom Unije;

(b)ako je korisnik javno tijelo partnerske zemlje u okviru IPA-e III ili NDICI-ja čije se sufinanciranje prenosi na upravljačko tijelo, mogu se primijeniti nacionalni zakoni, propisi i administrativne odredbe, pod uvjetom da to dopušta ugovor o financiranju i da je ugovor dodijeljen ponudi koja nudi najbolju vrijednost za novac ili, ako je primjereno, ponudi koja nudi najpovoljniju cijenu, izbjegavajući bilo kakav sukob interesa.

2.Za dodjelu robe, radova ili usluga u svim se slučajevima osim onih navedenih u stavku 1. primjenjuju postupci javne nabave iz članaka [178.] i [179.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] i poglavlja 3. of Priloga I. (točke od 36. do 41.) toj uredbi.

Članak 57.
Financijsko upravljanje

Odluke Komisije kojima se odobravaju programi Interrega za koje se dodjeljuje potpora i iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja ispunjavaju uvjete nužne za donošenje odluka o financiranju u smislu [članka 110. stavka 2.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus].

Članak 58.
Sklapanje sporazuma o financiranju u okviru podijeljenog upravljanja

1.Da bi se program Interrega proveo u trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u, u skladu s člankom [112. stavkom 4.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] sklapa se sporazum o financiranju između Komisije, koja predstavlja Uniju, i svake treće zemlje ili partnerske zemlje sudionice ili PZP-a, zastupljenih u skladu s njihovim nacionalnim pravnim okvirom.

2.Svi sporazumi o financiranju sklapaju se najkasnije 31. prosinca godine koja slijedi nakon godine kad je izvršena prva proračunska obveza i smatraju se sklopljenima na dan kad ih potpiše posljednja stranka.

Svaki sporazum o financiranju stupa na snagu bilo na dan:

(a)kad ga potpiše posljednja stranka; ili

(b)kad treća ili partnerska zemlja ili PZP dovrši postupak potreban za ratifikaciju u skladu s nacionalnim pravnim okvirom te o tome obavijesti Komisiju.

3.Ako je programom Interrega obuhvaćeno više od jedne treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, obje stranke potpisuju najmanje jedan ugovor o financiranju prije tog datuma. Ostale treće zemlje, partnerske zemlje ili zemlje PZP-ovi mogu potpisati svoje odgovarajuće ugovore o financiranju najkasnije 30. lipnja druge godine nakon godine u kojoj je izvršena prva proračunska obveza.

4.Država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu odgovarajućeg programa Interrega:

(a)može također potpisati sporazum o financiranju; ili

(b)istog dana sa svakom trećom zemljom, partnerskom zemljom ili PZP-om koji sudjeluju u tom programu Interrega potpisuje provedbeni sporazum kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze u pogledu provedbe i financijskog upravljanja.

Prilikom prosljeđivanja potpisanog primjerka sporazuma o financiranju ili primjerka provedbenog sporazuma Komisiji, država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu kao zasebni dokument šalje i popis planiranih velikih infrastrukturnih projekata kako je definirano u članku 55., uz navođenje njihovog izglednog imena, lokacije, proračuna i glavnog partnera.

5.Provedbeni sporazum potpisan u skladu sa stavkom 4. točkom (b) treba obuhvatiti najmanje sljedeće elemente:

(a)detaljne aranžmane za plaćanje;

(b)financijsko upravljanje;

(c)vođenje evidencije;

(d)obveze izvješćivanja;

(e)provjere, kontrole i reviziju;

(f)nepravilnosti i povrate.

6.Ako država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu programa Interrega odluči u skladu sastavkom 4. točkom (a) potpisati sporazum o financiranju, taj sporazum o financiranju smatra se sredstvom za provedbu proračuna Unije u skladu s Financijskom uredbom, a ne međunarodnim sporazumom kako se navodi u člancima od 216. do 219. UFEU-a.

Članak 59.
Doprinos treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, osim sufinanciranja

1.Ako treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP prenese upravljačkom tijelu financijski doprinos za program Interrega, osim u smislu sufinanciranja potpore Unije za taj program Interrega, pravila o tom financijskom doprinosu sadržana su u sljedećim dokumentima:

(a)ako država članica potpiše sporazum o financiranju na temelju članka 58. stavka 4. točke (a), u odvojenom provedbenom sporazumu koji su potpisale država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu i treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP ili koji su izravno potpisali upravljačko tijelo i nadležno tijelo u trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u;

(b)ako država članica potpiše provedbeni sporazum na temelju članka 58. stavka 4. točke (b), u jednom od sljedećeg:

i.posebnom dijelu tog provedbenog sporazuma; ili

ii.dodatnom provedbenom sporazumu koji su potpisale iste stranke kao u točki (a).

Za potrebe točke (b) podtočke i. u prvom podstavku. dijelovima provedbenog sporazuma mogu se, prema potrebi, obuhvatiti i preneseni financijski doprinos i potpora Unije za program Interrega.

2.Provedbeni sporazum iz stavka 1. treba sadržavati barem elemente koji se odnose na sufinanciranje treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a navedeno u članku 58. stavku 5.

Nadalje, njime se utvrđuje i:

(a)iznos dodatnog financijskog doprinosa;

(b)namjeravana uporaba i uvjeti za njegovo korištenje, uključujući uvjete za podnošenje zahtjeva za taj dodatni doprinos.

3.Kad je riječ o programu PEACE PLUS, financijski doprinos Ujedinjene Kraljevine za aktivnosti Unije u obliku vanjskih namjenskih prihoda u skladu s [člankom 21. stavkom 2. točkom (e)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] dio je proračunskih odobrenih sredstava za naslov 2 „Kohezija i vrijednosti”, gornju granicu „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija”

Taj je doprinos predmet posebnog sporazuma o financiranju s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 58. Komisija, Ujedinjena Kraljevina i Irska stranke su tog posebnog sporazuma o financiranju.

On se potpisuje prije početka provedbe programa, čime se Posebnom tijelu za programe EU-aomogućava da primijeni sve zakonodavstvo EU-a za provedbu tog programa.

POGLAVLJE IX.
Posebne odredbe za izravno ili neizravno upravljanje

Članak 60.
Suradnja najudaljenijih regija

1.Ako se cjelokupni program Interrega u okviru sastavnice 3 ili njegov dio provodi pod neizravnim upravljanjem u skladu s člankom 53. stavkom 3. točkom (b) ili (c), provedbene zadaće povjeravaju se jednom od tijela navedenih u [članku 62. stavku 1. prvom podstavku točki (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus], osobito ako se ono nalazi u državi članici sudionici, uključujući upravljačko tijelo predmetnog programa Interrega.

2.U skladu s [člankom 154. stavkom 6. točkom (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus], Komisija može odlučiti da ne zatraži ex-ante procjenu iz stavaka 3. i 4. tog članka kada su zadaci provedbe proračuna iz [članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] povjereni upravljačkom tijelu programa Interrega za najudaljenije regije utvrđenom u skladu s člankom 37. stavkom 1. ove Uredbe i člankom [65.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

3.Ako su zadaci provedbe proračuna iz [članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c)] Uredbe [FR-Omnibus] povjereni organizaciji iz države članice, primjenjuje se članak [157.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus].

4.Ako program ili djelovanje koji se sufinancira iz jednog ili više instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja provodi treća zemlja, partnerska zemlja, PZP ili bilo koje od ostalih tijela navedenih u [članku 62. stavku 1. prvom podstavku točki (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] ili na koja se upućuje u Uredbi (EU) [NDICI] ili Odluci Vijeća [Odluka o PZP-ima] ili oboje, primjenjuju se relevantna pravila tih instrumenata, osobito poglavlja I., III. i V. u naslovu II. Uredbe (EU) [NDICI].

Članak 61.
Ulaganja u međuregionalne inovacije

Na inicijativu Komisije može se iz EFRR-a dodijeliti potpora za ulaganja u međuregionalne inovacije, kako je navedeno u članku 3. točki 5., tako da se povežu istraživači, poduzeća, civilno društvo i javne uprave uključeni u strategije pametne specijalizacije uspostavljene na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

POGLAVLJE X.
Završne odredbe

Članak 62.
Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji, podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji od [jednog dana nakon objave = datuma stupanja na snagu] do 31. prosinca 2027.

3.Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 16. stavka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave navedene odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. To ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen u skladu s člankom 16. stavkom 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od [dva mjeseca] od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za [dva mjeseca].

Članak 63.
Odborski postupak

1.Komisiji pomaže odbor osnovan u skladu s člankom [108. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Taj odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 64.
Prijelazne odredbe

Uredba (EU) br. 1299/2013 ili svaki akt donesen na temelju nje nastavlja se primjenjivati na programe i operacije za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a u okviru programskog razdoblja 2014. – 2020.

Članak 65.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu,

(1)    COM(2018) 322 final, 2.5.2018.

(2)    Uredba (EU) br. XXX o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (SL L xx, str. y.).

(3)    Uredba (EU) br. XXX o uspostavljanju Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (SL L xx, str. y.).

(4)    Odluka Vijeća (EU) br. XXX o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji, uključujući odnose Europske unije s jedne strane i Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane (SL L xx, str. y.).

(5)    [Referentni dokument]

(6)    [Referentni dokument]

(7)    [Referentni dokument]

(8)    [Referentni dokument]; osim „Programa Unije za zapošljavanje i socijalne inovacije” i „Programa Unije za zdravstvo”.

(9)    [Referentni dokument]; samo sastavnice podijeljenog upravljanja.

(10)    [Referentni dokument]; osim programa opreme za carinsku kontrolu.

(11)    [Referentni dokument]

(12)    Za više pojedinosti vidjeti Procjenu učinka, poglavlje 3.1. o supsidijarnosti i dodanoj vrijednosti EFRR-a i Kohezijskog fonda.

(13)    Vidjeti Komisijin Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a, COM(2017) 358 final, 28.6.2017.: https://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-future-eu-finances_hr .

(14)    Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” – COM(2017) 534 final, 20.9.2017.

(15)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”, COM(2017) 376 final, 18.7.2017.

(16)    Na temelju Uredbe (EZ) br. 1638/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o utvrđivanju općih odredaba za uspostavu Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo (SL L 310, 9.11.2006., str. 1.).

(17)    Spatial Foresight & t33, New assessment of administrative costs and burden in ESI Funds, preliminary results.

(18)    Delegirana uredba Komisije (EU) br. 481/2014 od 4. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s posebnim pravilima o prihvatljivosti izdataka za programe suradnje (SL L 138, 13.5.2014., str. 45.).

(19)    SL C […], […], str. […].

(20)    SL C […], […], str. […].

(21)    [Referentni dokument]

(22)    [Referentni dokument]

(23)    Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” – COM(2017) 534 final, 20.9.2017.

(24)    Uredba (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) (SL L 210, 31.7.2006., str. 19.).

(25)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”, COM(2017) 376 final, 18.7.2017.

(26)    Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).

(27)    Uredba (EU) XXX o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (SL L xx, str. y.).

(28)    Uredba (EU) XXX o uspostavljanju Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (SL L xx, str. y.).

(29)    Odluka Vijeća (EU) XXX o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji, uključujući odnose Europske unije s jedne strane i Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane (SL L xx, str. y.).

(30)    Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o utvrđivanju ustroja i rada Europske službe za vanjsko djelovanje) (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

(31)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci „Snažnije i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”, COM(2017) 623 final, 24.10.2017.

(32)    Mišljenje Europskog odbora regija – „Projekti „od građana za građane” i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje”, 12. srpnja 2017. (SL C 342, 12.10.2017., str. 38).

(33)    Delegirana uredba Komisije (EU) br. 481/2014 od 4. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s posebnim pravilima o prihvatljivosti izdataka za programe suradnje (SL L 138, 13.5.2014., str. 45.).

(34)    [Referentni dokument]

(35)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(36)    Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).

(37)    Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU (SL L 124, 25.4.2014., str. 1.).

(38)    Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1.).

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 29.5.2018.

COM(2018) 374 final

PRILOG

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja

{SEC(2018) 268 final}
{SWD(2018) 282 final}
{SWD(2018) 283 final}

PRILOG

PREDLOŽAK ZA PROGRAME INTERREGA

1. Strategija programa: glavni razvojni izazovi i rješenja prema politici

1.1.Programsko područje (nije potrebno za programe u okviru sastavnice 4 Interrega)

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (a), članak 17. stavak 9. točka (a)

1.2.Sažetak glavnih zajedničkih izazova, u kojem se uzimaju u obzir gospodarske, društvene i teritorijalne razlike te zajedničke potrebe za ulaganjem i koji je usklađen s drugim oblicima potpore, lekcijama naučenima na temelju prethodnih iskustava te makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena u slučajevima kad je programsko područje u cijelosti ili djelomično obuhvaćeno jednom ili više strategija.

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (b), članak 17. stavak 9. točka (b)

1.3.Obrazloženje odabira ciljeva politike i ciljeva specifičnih za Interreg, odgovarajućih prioriteta, posebnih ciljeva i oblika potpore, uz obrazloženje, prema potrebi, poveznica koje nedostaju u prekograničnoj infrastrukturi

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (c)

Tablica 1.

2.Prioriteti [300]

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točke (d) i (e)

2.1.Naslov prioriteta (ponavlja se za svaki prioritet)

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (d)

2.1.1.    Posebni cilj (ponavlja se za svaki odabrani posebni cilj, za prioritete osim tehničke pomoći)

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e)

2.1.2.    Povezane vrste djelovanja, uključujući popis planiranih operacija od strateške važnosti, te njihov očekivani doprinos tim posebnim ciljevima te makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena, prema potrebi

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka i., članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka ii.

Popis planiranih operacija od strateške važnosti

Za programe u okviru stavnice 4 Interrega

Upućivanje: članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka i.

Definicija jedinstvenog korisnika ili ograničenog popisa korisnika te postupak dodjele bespovratnih sredstava

2.1.3.    Pokazatelji

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka ii., članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka iii.

Tablica 2.: Pokazatelji ostvarenja

Tablica 3.: Pokazatelji rezultata

2.1.4.    Glavne ciljne skupine

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka iii., članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka iv.

2.1.5.    Ciljana posebna područja, uključujući planiranu upotrebu ITI-ja, CLLD-a ili drugih teritorijalnih alata

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka iv.

2.1.6.    Planirana upotreba financijskih instrumenata

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka v.

2.1.7.    Indikativna raščlamba sredstava programa EU-a prema vrsti intervencije

Upućivanje: Članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka vi., članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka v.

Tablica 4.: Dimenzija 1. – područje intervencije

Tablica 5.: Dimenzija 2. – oblik financiranja

Tablica 6.: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus

2.T.    Prioritet tehničke pomoći

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (f) ETS

3.Financijski plan

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (g)

3.1.    Odobrena financijska sredstva po godini

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (g) podtočka i., članak 17. stavak 5. točka (a) podtočke i. – iv.

Tablica 7.

3.2.    Ukupna odobrena financijska sredstva po fondu i nacionalnom sufinanciranju

Tablica 8.*

*Prije preispitivanja u sredini razdoblja ova tablica sadržava iznose samo za godine 2021. – 2025.

4.Mjere poduzete kako bi se relevantni programski partneri uključili u pripremu programa Interrega te uloga tih programskih partnera u provedbi, praćenju i evaluaciji

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (h)

5.Pristup komunikaciji i vidljivosti za program Interrega, uključujući planirani proračun

Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (i)

6.    Provedbene odredbe

6.1.    Programska tijela

Upućivanje: članak 17. stavak 7. točka (a)

Tablica 10.

6.2.    Postupak za osnivanje zajedničkog tajništva

Upućivanje: članak 17. stavak 7. točka (b)

6.3.    Raspodjela obveza među državama članicama sudionicama i, ako je primjenjivo, trećim zemljama i PZP-ovima, u slučaju financijskih ispravaka koje nametne upravljačko tijelo ili Komisija

Upućivanje: članak 17. stavak 7. točka (c)

DODACI

·Karta programskog područja

·Nadoknada prihvatljivih izdataka koju Komisija isplaćuje državi članici na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa

·Financiranje koje nije povezano s troškovima

Dodatak 1.:    Karta programskog područja

Dodatak 2.:    Nadoknada prihvatljivih izdataka koju Komisija isplaćuje državi članici na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa

Nadoknada prihvatljivih izdataka koju Komisija isplaćuje državi članici na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa

Predložak za podnošenje podataka Komisiji na razmatranje

(članak 88. Uredbe o zajedničkim odredbama)

A.    Sažetak glavnih elemenata

B. Pojedinosti prema vrsti operacije (popuniti za svaku vrstu operacije)

Je li upravljačko tijelo imalo potporu vanjskog poduzeća da bi utvrdilo pojednostavnjene troškove u nastavku?

Ako jest, navedite o kojem se vanjskom poduzeću radi:    Da/Ne – Ime vanjskog poduzeća

Vrste operacije:

C. Izračun standardnog raspona jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa

1. Izvor podataka upotrijebljenih za izračun standardnog raspona jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa (tko je proizveo, prikupio i zabilježio podatke; gdje su podaci pohranjeni; krajnji datumi; potvrđivanje itd.).

2. Navedite zašto su predloženi metoda i izračun relevantni za tu vrstu operacije.

3. Navedite kako su izvršeni izračuni, posebice uključujući sve pretpostavke s obzirom na kvalitetu ili količine. Prema potrebi, trebalo bi upotrijebiti i ovom prilogu dodati statističke dokaze i referentne vrijednosti u formatu kojim se Komisija može koristiti.

4. Objasnite kako ste osigurali da su u izračun standardnog raspona jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa uključeni samo prihvatljivi rashodi.

5. Procjena jednog ili više tijela za reviziju s obzirom na metodologiju izračuna te iznose i aranžmane kojima se osiguravaju provjera, kvaliteta, prikupljanje i pohrana podataka.

Dodatak 3.: Financiranje koje nije povezano s troškovima

Predložak za podnošenje podataka Komisiji na razmatranje

(članak 89. Uredbe o zajedničkim odredbama)

A.    Sažetak glavnih elemenata

B. Pojedinosti prema vrsti operacije (popuniti za svaku vrstu operacije)

Vrste operacije:

(1)

   Sastavnica 1, vanjska prekogranična suradnja

(2)

   Sastavnica 1, vanjska prekogranična suradnja

(3)

   Sastavnice 2 i 4

(4)

   Sastavnice 2 i 4

(5)

   Sastavnice 2 i 4

(6)

   Sastavnice 3 i 4

(7)

   EFRR, IPA III, NDICI ili OCTP, ako je jedinstveni iznos u okviru sastavnica 2 i 4

(8)

   Sastavnica 1, vanjska prekogranična suradnja

(9)

   Sastavnica 1, vanjska prekogranična suradnja

(10)

   Sastavnice 2 i 4

(11)

   Sastavnice 2 i 4

(12)

   Sastavnice 2 i 4

(13)

   Sastavnice 3 i 4

(14)

   EFRR, IPA III, NDICI ili OCTP, ako je jedinstveni iznos u okviru sastavnica 2 i 4

(15)

   Za jednu vrstu operacije moguće je nekoliko komplementarnih pokazatelja (primjerice jedan pokazatelj ostvarenja i jedan pokazatelj rezultata). U tim se slučajevima polja od 1.3. do 1.11. trebaju popuniti za svaki indikator.