EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.5.2018.

COM(2018) 367 final

2018/0191(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2018) 265 final}
{SWD(2018) 276 final}
{SWD(2018) 277 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi Prijedloga

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike i programe Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Retrospektivne evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

–u smislu relevantnosti u evaluaciji se naglašava potreba za većim sudjelovanjem osoba s manje mogućnosti i olakšavanjem sudjelovanja manjih organizacija kako bi program bio uključiviji; za jačanjem mjera za poticanje razumijevanja europske integracije i osjećaja pripadnosti Europi, posebno među najmlađim generacijama;

–u smislu učinkovitosti, potrebno je povećati broj mjera u sektorima s najboljim rezultatima koji su dosad dobivali relativno manje financijskih sredstava, poput sektora obrazovanja, strukovnog obrazovanja i mladih, čime će se doprinijeti jačanju dimenzije uključivosti Programa;

–u smislu učinkovitosti postupci za prijavu i izvješćivanje mogu se dodatno pojednostavniti kako bi se smanjilo administrativno opterećenje korisnika i optimizirali online postupci.

•Savjetovanja s dionicima

•Vanjsko stručno znanje

•Procjena učinka

(1)nastavak programa u trenutačnom obliku s trenutačnim proračunom uz ispravke zbog namjere Ujedinjene Kraljevine da napusti Uniju (EU-27), koji je minimalna kritična masa ulaganja u područje obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta na razini Unije radi zadržavanja pozitivnog ishoda. Bolja učinkovitost mogla bi se postići pojednostavnjenjem i preusmjeravanjem nekih postojećih mjera;

(2)ojačani, uključiviji i prošireni program s brojnim poboljšanjima koja bi omogućila uspješnije rješavanje izazova utvrđenih evaluacijom sredinom provedbenog razdoblja i naknadnim savjetovanjima, te uzimanje u obzir i najnovijeg razvoja u području politika.

–mogli bi ostati stabilni u slučaju slične omotnice uz poboljšanja u smislu učinkovitosti i pojednostavnjenja tako što bi se određene mjere pojednostavnile i na njih bi se stavio novi naglasak, zahvaljujući čemu bi Program funkcionirao jednako učinkovito kao tijekom programskog razdoblja 2014.–2020.; ili

–u slučaju povećanja omotnice Programa opseg i broj različitih postojećih mjera mogli bi se povećati te bi se u potpunosti mogle provesti utvrđene nove aktivnosti, uključujući i one koje su skupe, čime bi se proširio opseg i povećala europska dodana vrijednost Programa.

–u smislu ciljeva Programa najprihvatljivija mogućnost politike najbolje odgovara potrebi za instrumentom kojim se učinkovito ispunjavaju ciljevi Unije nakon 2020., posebno potreba za većom mobilnosti i više razmjena u svim kategorijama učenika te potreba za povećanjem napora da se uključe učenici s manje mogućnosti i za povećanjem mogućnosti za suradnju, uključujući manje organizacije, te da se tako zbliže Europljani i osnaži europski identitet i predanost zajedničkim europskim vrijednostima u vremenima rastućeg populizma;

–u smislu prioriteta najprihvatljivija mogućnost politike osmišljena je radi boljeg usklađivanja mjera s prioritetima na razini Unije i uzima u obzir povratne informacije koje su dostavili dionici i opća javnost u kontekstu evaluacije sredinom provedbenog razdoblja i kampanje povodom 30. godišnjice programa Erasmus. Ta mogućnost podrazumijeva racionalizaciju i preusmjeravanje određenih postojećih mjera. Na primjer, neke će mjere biti posebno usmjerene na aktivnosti kojima se potiče razvoj kompetencija u područjima okrenutima budućnosti; cilj drugih mjera bit će poticanje inovacija u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta; aktivnosti Jean Monnet djelomično će se preusmjeriti, na primjer, na učenike u školama, a mjere u sektoru obrazovanja odraslih bit će usmjerene na preciznije definiranu ciljnu skupinu (niskokvalificirane). Istodobno, Prijedlogom se ojačava dimenzija uključivosti Programa prilagodbom određenih postojećih mjera i uvođenjem novih mjera (poput kratkoročne i grupne mobilnosti te virtualne suradnje). Osim toga, najprihvatljivijom mogućnošću politike utvrđuje se određena razina fleksibilnosti kako bi se uzeli u obzir novi prioriteti i potrebe koje se pojavljuju tijekom programskog razdoblja;

–u smislu mehanizma za provedbu najprihvatljivija mogućnost politike, čiji je cilj zadržavanje postojeće i jedinstvene kombinacije načina upravljanja tekućim programom Erasmus+ na temelju pozitivnog iskustva s provedbom programa, prema evaluaciji sredinom provedbenog razdoblja, omogućit će stavljanje naglaska na provedbu i rezultate, uz smanjivanje administrativnog opterećenja na najmanju moguću mjeru. Nacionalne agencije uspostavljene u svim zemljama koje sudjeluju u tekućem programu Erasmus+ (neizravno upravljanje) i dalje će biti zadužene za upravljanje glavninom sredstava, odnosno većinom sredstava za mjere u području mobilnosti i suradnje. Nacionalne agencije osposobljene su za upravljanje velikim brojem mjera koje se financiraju relativno malim iznosima, a koje zahtijevaju blizinu s korisnicima, prilagodbu različitosti nacionalnih sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih te usklađivanje s nacionalnim prioritetima. Izravno upravljanje zadržat će se za niz posebnih mjera: 1. koje nemaju kritičnu masu proračunskih sredstava za decentralizaciju, 2. koje zahtijevaju intervenciju na europskoj ili svjetskoj razini, 3. koje su još uvijek u početnoj fazi na konceptualnoj razini i prije decentralizacije trebaju proći pokusnu fazu ili 4. koje zahtijevaju konkurenciju na temelju izvrsnosti. Osim toga, najprihvatljivija mogućnost politike omogućit će određenu razinu fleksibilnosti kako bi se uzeli u obzir novi prioriteti i potrebe tijekom višegodišnjeg programskog razdoblja.

(1)jasnije naveli razlozi za nastavak i produljenje nekih predloženih mjera, posebno aktivnosti Jean Monnet te aktivnosti u području sporta i obrazovanja odraslih, kako bi se s tim povećala učinkovitost i kakva bi bila dodana vrijednost;    

(2)dodatno razradila analiza učinkovitosti i relevantnosti novih inicijativa i pojasnile predložene mjere u pogledu mobilnosti učenika; osnažila hijerarhija predloženih novih ili proširenih mjera te bolje naglasili mogući rizici i načini njihova ublažavanja;    

(3)pojasnio koncept uključenosti i njegove posljedice za program Erasmus te dodatno razradile moguće sinergije s drugim budućim programima i instrumentima Unije.

•Pojednostavnjenje

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

2018/0191 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

(1)U kontekstu brzih i korjenitih promjena do kojih je došlo zbog tehnološke revolucije i globalizacije ulaganje u mobilnost u svrhu učenja, suradnju i razvoj inovativnih politika u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta ključno je za izgradnju uključivih, povezanih i otpornih društava te za održavanje konkurentnosti Unije, istodobno doprinoseći jačanju europskog identiteta i demokratičnijoj Uniji.

(2)U svojoj Komunikaciji „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” od 14. studenoga 2017. Komisija je predstavila svoju viziju o stvaranju europskog prostora obrazovanja do 2025., u kojemu granice ne bi predstavljale prepreku učenju; Uniji u kojoj bi boravak u drugoj državi članici radi studija i učenja, u bilo kojem obliku ili okruženju, postao standard i u kojoj bi se uvriježilo i da ljudi osim materinskog govore još dva jezika; Uniji u kojoj bi građani imali snažan osjećaj europskog identiteta, bili svjesni europske kulturne baštine i njezine raznolikosti. U tom je kontekstu Komisija naglasila potrebu jačanja dokazanog i provjerenog programa Erasmus+ u svim kategorijama sudionika koje već obuhvaća i potrebu da se obuhvate učenici s manje mogućnosti.

(3)Važnost obrazovanja, osposobljavanja i mladih za budućnost Unije odražava se u Komunikaciji Komisije od 14. veljače 2018. pod nazivom „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” 24 , u kojoj se naglašava kako je potrebno ispuniti obveze koje su država članice preuzele na socijalnom samitu u Göteborgu, uključujući potpunom provedbom europskog stupa socijalnih prava 25 i njegova prvog načela o obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju. U Komunikaciji se naglašava potreba da se povećaju mobilnost i razmjene, uključujući putem znatno ojačanog, uključivog i proširenog programa, kako je zatražilo Europsko vijeće u svojim zakjučcima od 14. prosinca 2017.

(4)U kontekstu europskog stupa socijalnih prava, koji su 17. studenoga 2017. svečano proglasili i potpisali Europski parlament, Vijeće i Komisija, kao prvo ključno načelo utvrđuje se da svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada.

(5)U Bratislavi 16. rujna 2016. čelnici 27 država članica istaknuli su svoju odlučnost da se mladima pruže bolje mogućnosti. U Rimskoj deklaraciji potpisanoj 25. ožujka 2017. čelnici 27 država članica te Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije obvezali su se da će se zalagati za Uniju u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem Unije; Uniju koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost.

(6)U Izvješću o evaluaciji sredini provedbenog razdoblja programa Erasmus+ za razdoblje 2014.–2020. potvrđeno je da je stvaranje jedinstvenog programa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport rezultiralo znatnim pojednostavnjenjem, racionalizacijom i sinergijama u upravljanju programom, ali su potrebna dodatna poboljšanja kako bi se dodatno konsolidirala veća učinkovitost programa za razdoblje 2014.–2020. U savjetovanjima za evaluaciju sredinom provedbenog razdoblja i o idućem programu države članice i dionici izrazili su snažnu podršku u vezi s nastavkom opsega, strukture i mehanizama provedbe programa te su pozvali na niz poboljšanja, poput toga da program bude uključiviji. Izrazili su i svoju punu potporu u vezi s tim da program ostane integriran te da se temelji na paradigmi cjeloživotnog učenja. Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 2. veljače 2017. o provedbi programa Erasmus+ pozdravio je integriranu strukturu programa i pozvao Komisiju da u cijelosti iskoristi dimenziju programa u vezi sa cjeloživotnim učenjem podupiranjem i poticanjem međusektorske suradnje u idućem programu. Države članice i dionici također su naglasili da je potrebno očuvati snažnu međunarodnu dimenziju u programu te je proširiti na druge sektore obrazovanja i osposobljavanja.

(7)U otvorenom javnom savjetovanju o financiranju Unije u područjima vrijednosti i mobilnosti potvrđeni su ti ključni rezultati te je naglašena potreba da idući program bude uključiviji te da nastavi biti usmjeren na prioritete u pogledu modernizacije sustava obrazovanja i osposobljavanja te jačanje prioriteta u pogledu poticanja europskog identiteta, aktivnog građanstva i sudjelovanja u demokratskom životu.

(8)U svojoj Komunikaciji „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani: višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.” 26 , donesenoj 2. svibnja 2018., Komisija je pozvala na veću usredotočenost na mlade u idućem financijskom okviru, posebno tako da se više nego udvostruči program Erasmus+ 2014.–2020., jedan od najvidljivijih uspjeha Unije. U novom bi se Programu trebalo usredotočiti na uključivost te doprijeti do više mladih s manje mogućnosti. Tako bi se omogućilo da više mladih ode u drugu zemlju kako bi učili ili radili.

(9)U tom kontekstu, važno je uspostaviti idući program za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport („Program”) koji slijedi nakon programa Erasmus+ za razdoblje 2014.–2020., uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 27 . Integriranu narav programa za razdoblje 2014.–2020. kojim se obuhvaća učenje u svim kontekstima – formalnom, neformalnom i informalnom te u svim fazama života – trebalo bi zadržati radi poticanja fleksibilnih načina učenja kojima se pojedincima omogućuje razvoj tih kompetencija koje su potrebne za suočavanje s izazovima 21. stoljeća.

(10)Program bi trebao imati mogućnosti za još veći doprinos provedbi političkih ciljeva i prioriteta Unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Koherentan pristup cjeloživotnog učenja od presudne je važnosti za upravljanje različitim promjenama kroz koje se prolazi tijekom životnog vijeka. Unapređenjem tog pristupa idući program trebao bi biti blisko povezan s općim strateškim okvirom za političku suradnju Unije u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih, uključujući političke programe za škole, visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te učenje odraslih, te istodobno jačati i razvijati nove sinergije s drugim povezanim programima i političkim područjima Unije.

(11)Program je ključan element uspostavljanja europskog prostora obrazovanja. Trebao bi imati mogućnosti da doprinese idućem strateškom okviru za suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja i Programu vještina za Europu 28 zahvaljujući zajedničkoj obvezi u pogledu strateške važnosti vještina i kompetencija za održiva radna mjesta, rast i konkurentnost. Trebao bi poduprijeti države članice u postizanju ciljeva Pariške deklaracije o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije putem obrazovanja 29 .

(12)Program bi trebao biti usklađen s novom strategijom Europske unije za mlade 30 , okvirom za europsku suradnju u području mladih za razdbolje 2019.–2027., na temelju Komunikacije Komisije od 22. svibnja 2018. „Uključivanje, povezivanje i osnaživanje mladih: nova strategija EU-a za mlade” 31 .

(13)Programom bi se trebao uzeti u obzir plan rada Unije za sport koji je okvir za suradnju na razini Unije u području sporta za razdoblje […] 32 . Trebalo bi osigurati koherentnost i komplementarnost između plana rada Unije i aktivnosti koje se podupiru Programom u području sporta. Potrebno je posebno se usredotočiti na sportove na lokalnoj razini, uzimajući u obzir važnu ulogu sporta u promicanju tjelesne aktivnosti i zdravog načina života, socijalne uključenosti i ravnopravnosti. Programom bi se trebalo doprinijeti promicanju zajedničkih europskih vrijednosti putem sporta, dobrog upravljanja i integriteta u sportu te obrazovanja, osposobljavanja i stjecanja vještina putem sporta.

(14)Program bi trebao doprinijeti jačanju Unijinog inovacijskog kapaciteta, posebno podupiranjem aktivnosti mobilnosti i suradnje kojima se potiče razvoj kompetencija u područjima ili disciplinama okrenutima budućnosti poput znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, klimatskih promjena, okoliša, čiste energije, umjetne inteligencije, robotike, analize podataka i umjetnosti/dizajna, kako bi se ljudima pomoglo da steknu znanje, vještine i kompetencije koji su im potrebni za budućnost.

(15)Sinergijama s programom Obzor Europa trebalo bi se osigurati da se kombinirani resursi Programa s resursima programa Obzor Europa 33 koriste za podupiranje aktivnosti namijenjenih jačanju i moderniziranju europskih visokih učilišta. Programom Obzor Europa, prema potrebi, nadopunjavat će se potpora Programa inicijativi „Europska sveučilišta”, posebno njezinoj istraživačkoj dimenziji u okviru razvoja nove zajedničke, integrirane dugoročne i održive strategije u području obrazovanja, istraživanja i inovacija. Sinergije s programom Obzor Europa omogućit će poticanje integracije obrazovanja i istraživanja na visoka učilišta.

(16)Program bi trebao biti uključiviji, što se može ostvariti poboljšanjem obuhvaćanja osoba s manje mogućnosti, uključujući fleksibilnijim oblicima mobilnosti u svrhu učenja, te poticanjem sudjelovanja manjih organizacija, posebno novih sudionika i organizacija lokalne zajednice koji izravno rade s učenicima u nepovoljnom položaju svih dobnih skupina. Virtualni načini rada, poput virtualne suradnje te kombinirane i virtualne mobilnosti, trebali bi se promicati kako bi se obuhvatilo više sudionika, posebno onih s manje mogućnosti i onih kojima bi fizički odlazak u zemlju koja nije zemlja njihova boravišta bio preprekom.

(17)U svojoj Komunikaciji „Obrazovanjem i kulturom jačati europski integritet” Komisija je naglasila ključnu ulogu obrazovanja, kulture i sporta u promicanju aktivnog građanstva i zajedničkih vrijednosti među najmlađim generacijama. Jačanjem europskog identiteta i poticanjem aktivnog sudjelovanja pojedinaca u demokratskim procesima od ključne je važnosti za budućnost Europe i naših demokratskih društava. Odlazak u inozemstvo radi studiranja, učenja, osposobljavanja ili sudjelovanja u aktivnostima za mlade i sportskim aktivnostima doprinosi jačanju europskog identiteta u svoj njegovoj raznolikosti i osjećaja pripadanja kulturnoj zajednici te poticanju takvog aktivnog građanstva među građanima svih dobi. Oni koji sudjeluju u aktivnostima mobilnosti trebali bi se angažirati u svojim lokalnim zajednicama te u lokalnim zajednicama svoje zemlje domaćina kako bi podijelili svoje iskustvo. Trebalo bi podupirati aktivnosti povezane s jačanjem svih aspekata kreativnosti u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih te poboljšanjem ključnih kompetencija.

(18)Trebalo bi poticati međunarodnu dimenziju Programa kako bi se ponudilo više mogućnosti za mobilnost, suradnju i politički dijalog s trećim zemljama koje nisu pridružene Programu. Aktivnosti međunarodne mobilnosti trebale bi se proširiti na ostale sektore, poput strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, nadovezujući se na uspješnu provedbu međunarodnih aktivnosti u sektorima visokog obrazovanja i mladih u okviru prethodnih programa u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih.

(19)Osnovna struktura programa za razdoblje 2014.–2020. u tri poglavlja – obrazovanje i osposobljavanje, mladi i sport – strukturirana oko tri ključne mjere pokazala se uspješnom te bi se trebala zadržati. Trebalo bi uvesti poboljšanja za pojednostavnjenje i racionalizaciju aktivnosti koje se podupiru Programom.

(20)Programom bi se trebale osnažiti postojeće mogućnosti mobilnosti u svrhu učenja, posebice u onim sektorima u kojima bi se Programom mogla ostvariti najveća učinkovitost, kako bi se proširio njegov doseg i kako bi se njime odgovorilo na visoku neispunjenu potražnju. To bi se trebalo postići ponajprije povećanjem i olakšavanjem aktivnosti mobilnosti za studente u visokom obrazovanju, učenike i polaznike strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Mobilnost niskokvalificiranih odraslih osoba trebala bi se uvrstiti u partnerstva za suradnju. Mogućnosti mobilnosti za mlade koji sudjeluju u aktivnostima neformalnog učenja također bi se trebala proširiti tako da se njome obuhvati više mladih osoba. Mobilnost osoblja u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta također bi trebalo ojačati, s obzirom na njezin utjecaj poluge. U skladu s vizijom istinskog europskog prostora obrazovanja, Programom bi se također trebala poticati mobilnost i razmjene te sudjelovanje studenata u obrazovnim i kulturnim aktivnostima podupiranjem digitalizacije postupaka poput europske studentske iskaznice. Ta inicijativa može biti važan korak u ostvarenju mobilnosti za sve, prvo omogućujući visokim učilištima da šalju i primaju više studenata na razmjenu uz istodobno daljnje povećanje kvalitete studentske mobilnosti, a i olakšavanjem pristupa studenata raznim uslugama (knjižnica, prijevoz, smještaj) prije dolaska u ustanovu u inozemstvu.

(21)Programom bi se trebalo poticati sudjelovanje mladih u demokratskom životu Europe, uključujući podupiranjem projekata sudjelovanja kako bi se mladi uključili i naučili sudjelovati u civilnom društvu, podizanjem svijesti o europskim zajedničkim vrijednostima, uključujući temeljnim pravima, okupljanjem mladih i donositelja odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije, a i doprinosom europskom procesu integracije.

(22)Programom bi se mladima trebalo pružiti više mogućnosti da otkriju Europu na temelju iskustava u svrhu učenja u inozemstvu. Osamnaestogodišnjacima, posebno onima s manje mogućnosti, trebalo bi dati priliku za prvo, kratkoročno iskustvo putovanja po Europi, pojedinačno ili u skupini, u okviru neformalne aktivnosti u svrhu učenja kojom se nastoji potaknuti njihov osjećaj pripadanja Europskoj uniji i otkrivanje njezine kulturne raznolikosti. Programom bi se trebala utvrditi tijela zadužena za dopiranje do sudionika i njihov odabir te bi se trebale podupirati aktivnosti za poticanje dimenzija učenja iz iskustva.

(23)Programom bi se trebalo poboljšati učenje jezika, posebno širom upotrebom internetskih alata, s obzirom na to da e-učenje nudi dodatne prednosti za učenje jezika u pogledu pristupa i fleksibilnosti.

(24)Programom bi se trebale podupirati mjere kojima se poboljšava suradnja među institucijama i organizacijama koje djeluju u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, prepoznajući njihovu temeljnu ulogu u pomaganju ljudima da steknu znanje, vještine i kompetencije potrebne u svijetu koji se mijenja te da adekvatno ostvare potencijal za inovacije, kreativnost i poduzetništvo, posebno u digitalnom gospodarstvu.

(25)U svojim zaključcima od 14. prosinca 2017. Europsko vijeće pozvalo je države članice, Vijeće i Komisiju da nastave s nizom inicijativa za podizanje europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju na novu razinu, uključujući poticanjem uspostave inicijative „Europska sveučilišta” do 2024., koja se sastoji od mreža u koje bi se pristupom odozdo prema gore povezala sveučilišta diljem Unije. Programom bi se trebala podupirati ta inicijativa „Europska sveučilišta”.

(26)U Izjavi iz Brugesa iz 2010. poziva se na potporu strukovnoj izvrsnosti za pametan i održiv rast. U Komunikaciji „Jačanje inovacija u europskim regijama” iz 2017. ukazuje se na povezivanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s inovacijskim sustavima u okviru strategija pametne specijalizacije na regionalnoj razini. Programom bi se trebali omogućiti načini na koje se može odgovoriti na te zahtjeve i pružiti potpora razvoju transnacionalnih platformi centara strukovne izvrsnosti usko integriranih u lokalne i regionalne strategije za rast, inovacije i konkurentnost. Ti centri izvrsnosti trebali bi djelovati kao pokretači kvalitetnih strukovnih vještina u kontekstu sektorskih izazova te istodobno podupirati opće strukturne promjene i socioekonomske politike u Uniji.

(27)Za veću upotrebu virtualne suradnje Programom bi se trebala poticati sustavnija upotreba internetskih platformi poput mreže eTwinning, platforme School Education Gateway, Elektroničke platforme za obrazovanje odraslih u Europi (EPALE), Europskog portala za mlade te internetske platforme za visoko obrazovanje.

(28)Programom bi se trebalo doprinijeti olakšavanju transparentnosti i priznavanja vještina i kvalifikacija te prijenosu bodova ili jedinica rezultata učenja kako bi se poticalo jamstvo kvalitete te kako bi se poduprlo vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, upravljanja vještinama i usmjeravanje. U tom pogledu Programom bi se trebala pružati i potpora kontaktnim točkama i mrežama na nacionalnoj razini i na razini Unije koje olakšavaju transeuropske razmjene i razvoj fleksibilnih načina učenja između različitih područja obrazovanja, osposobljavanja i mladih te u formalnom i neformalnom kontekstu.

(29)Programom bi se trebao mobilizirati potencijal bivših sudionika programa Erasmus+ i podupirati aktivnosti, posebno aktivnosti mreže bivših studenata, ambasadora i vršnjaka (Europeers) potičući ih da o Programu šire informacije.

(30)Kako bi se osigurala suradnja s drugim instrumentima Unije i potpora drugim politikama Unije, mogućnosti mobilnosti trebale bi se nuditi osobama iz različitih sektora, poput javnog sektora, poljoprivrede i poduzetništva, kako bi stekli iskustvo učenja u inozemstvu koje im u bilo kojoj fazi života omogućuje da se razvijaju na profesionalnoj razini, ali i na osobnoj, posebice razvijanjem svijesti o svojem europskom identitetu i razumijevanja europske kulturne raznolikosti. Program bi trebao predstavljati polaznu točku za Unijine transnacionalne programe mobilnosti sa snažnom dimenzijom učenja, pojednostavnjenjem ponude takvih programa za korisnike i one koji sudjeluju u tim aktivnostima. Trebalo bi olakšati razvoj projekata u okviru programa Erasmus; treba donijeti posebne mjere kako bi se pomoglo nositeljima projekata u okviru programa Erasmus da se prijavljuju za bespovratna sredstva ili razvijaju sinergije dobivanjem potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te programa povezanih s migracijama, sigurnosti, pravosuđem i građanstvom, zdravljem i kulturom.

(31)Važno je poticati poučavanje, učenje i istraživanje o pitanjima europske integracije te promicati rasprave o tim pitanjima podupiranjem aktivnosti Jean Monnet u područjima visokog obrazovanja, ali i u drugim područjima obrazovanja i osposobljavanja. Poticanje osjećaja europskog identiteta i angažiranosti posebno je važno u vremenima kada su na kušnji zajedničke vrijednosti na kojima se Unija temelji i koje su dio našeg europskog identiteta te kada građani pokazuju slabu angažiranost. Programom bi se i dalje trebalo doprinositi razvoju izvrsnosti studija europske integracije.

(32)Imajući na umu važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i postizanja ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Programom će se doprinijeti integriranju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja podupiranja klimatskih ciljeva s 25 % proračunskih rashoda Unije. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Programa te ponovno procijeniti u kontekstu relevantnih evaluacija i postupka preispitivanja.

(33)Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za Program koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba ažurirati prema potrebi, točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 34 ], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(34)U okviru osnovne omotnice za mjere kojima će upravljati nacionalne agencije u području obrazovanja i osposobljavanja, trebalo bi odrediti raščlambu minimalne dodjele po sektoru (visoko obrazovanje, školsko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te obrazovanje odraslih) kako bi se omogućilo da se kritičnom masom odobrenih sredstava postignu ciljana ostvarenja i rezultati u svakom od tih sektora.

(35)Na ovaj Program primjenjuje se Uredba (EU, Euratom) br. [nova FU] („Financijska uredba”) 35 . Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi i neizravnom izvršenju.

(36)Oblici financiranja i metode izvršenja u skladu s ovom Uredbom trebali bi se odabirati na temelju toga mogu li se njima postići određeni ciljevi mjera i ostvariti rezultati, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik u pogledu neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima iz članka [125. stavka 1.] Financijske uredbe.

(37)Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u Programu u okviru suradnje uspostavljenje u skladu sa Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (EGP), kojim se predviđa provedba programa Unije donošenjem odluke u skladu s tim sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. Ovom bi se Uredbom nadležnom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) te Europskom revizorskom sudu trebala dodijeliti nužna prava i pristup kako bi sveobuhvatno izvršavali svoje ovlasti. Potpuno sudjelovanje trećih zemalja u Programu trebalo bi biti podložno uvjetima utvrđenima u posebnih sporazumima koji obuhvaćaju sudjelovanje predmetne treće zemlje u Programu. Štoviše, potpuno sudjelovanje podrazumijeva obvezu uspostavljanja nacionalne agencije i upravljanja nekim mjerama Programa na decentraliziranoj razini. Pojedinci i subjekti iz trećih zemalja koji nisu pridruženi Programu trebali bi moći sudjelovati u nekim mjerama Programa, kako je utvrđeno u programu rada i pozivima na podnošenje prijedloga koje objavljuje Komisija. Pri provedbi Programa mogli bi se uzeti u obzir posebni aranžmani u pogledu pojedinaca i subjekata iz europskih mikrodržava.

(38)U skladu s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” 36 Programom bi se trebala uzeti u obzir posebna situacija tih regija. Poduzet će se mjere kako bi se povećalo sudjelovanje najudaljenijih regija u svim mjerama. Trebalo bi poticati razmjene i suradnju među ljudima i organizacijama iz tih regija i trećih zemalja, posebno njihovih susjednih zemalja. Te mjere redovito će se pratiti i ocjenjivati.

(39)U skladu s [upućivanje treba ažurirati prema potrebi u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima, člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EZ 37 ], osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama ili područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Ograničenja koja postoje zbog udaljenosti tih zemalja ili područja trebala bi se uzeti u obzir pri provedbi Programa, a njihovo sudjelovanje u Programu trebalo bi se pratiti i redovito ocjenjivati.

(40)U skladu s Financijskom uredbom Komisija bi trebala donijeti programe rada i o tome obavijestiti Europski parlament i Vijeće. U programu rada trebale bi se utvrditi mjere potrebne za njihovu provedbu u skladu s općim i posebnim ciljevima Programa, kriteriji za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava, kao i svi ostali elementi koji se zahtijevaju. Programi rada i sve njihove izmjene trebali bi se donijeti provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja.

(41)U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 38 postoji potreba da se Program ocijeni na temelju informacija prikupljenih u skladu s posebnim zahtjevima praćenja, uz istodobno izbjegavanje prekomjernih propisa i administrativnog opterećenja, posebno u pogledu država članica. Ti zahtjevi trebali bi uključivati posebne, mjerljive i realne pokazatelje koji se mogu mjeriti tijekom vremena kako bi poslužili kao temelj za ocjenjivanje učinaka Programa na terenu.

(42)Trebalo bi na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini osigurati odgovarajuće obavješćivanje, promidžbu i širenje informacija o mogućnostima i rezultatima mjera koje se podupiru u okviru Programa. Aktivnosti obavješćivanja, promidžbe i širenja informacija trebale bi se oslanjati na sva provedbena tijela Programa, uključujući, prema potrebi, uz potporu drugih ključnih dionika.

(43)Kako bi se osigurala veća učinkovitost u komuniciranju sa širom javnosti te veće sinergije između komunikacijskih aktivnosti na inicijativu Komisije, sredstva dodijeljena za komunikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom trebala bi doprinijeti i financiranju korporativne komunikacije koja se odnosi na političke prioritete Unije, ako su oni povezani s općim ciljem ove Uredbe.

(44)Kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba ove Uredbe, Programom bi se trebali u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti mehanizmi provedbe koji su već uspostavljeni. Provedbu programa stoga bi trebalo povjeriti Komisiji i nacionalnim agencijama. Ako je izvedivo, i kako bi se učinkovitost povećala na najveću moguću mjeru, nacionalne agencije trebale bi biti iste kao ona imenovana za upravljanje prethodnim programom. Opseg ex ante procjene usklađenosti trebao bi se ograničiti na zahtjeve koji su novi i specifični za Program, osim u opravdanim slučajevima, kao na primjer u slučaju ozbiljnih nedostataka ili neučinkovitosti predmetne nacionalne agencije.

(45)Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje i pravna sigurnost u svakoj zemlji sudionici, svako nacionalno tijelo trebalo bi imenovati neovisno revizorsko tijelo. Ako je izvedivo, i kako bi se učinkovitost povećala na najveću moguću mjeru, neovisno revizorsko tijelo trebalo bi biti isto kao ono imenovano za mjere iz prethodnog programa.

(46)Države članice trebale bi nastojati donijeti sve odgovarajuće mjere kako bi otklonile pravne i administrativne prepreke za pravilno funkcioniranje Programa. Ako je moguće, i ne dovodeći u pitanje pravo Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja, to uključuje otklanjanje problema koji stvaraju poteškoće u pogledu dobivanja viza i boravišnih dozvola. U skladu s Direktivom (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća 39 , države članice potiču se da uspostave ubrzane postupke prihvata.

(47)Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi se osigurati da se podaci za praćenje provedbe i evaluacije programa prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno te na odgovarajućoj razini preciznosti. Ti bi se podaci Komisiji trebali dostaviti na način koji je u skladu s relevantnim propisima o zaštiti podataka.

(48)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 40 .

(49)Kako bi se pojednostavnili zahtjevi za korisnike, potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavati jednokratne iznose, jedinične troškove i paušalno financiranje. U pojednostavnjenim bespovratnim sredstvima za podršku mjera mobilnosti Programa, kako ih je definirala Komisija, trebaju se uzeti u obzir troškovi života i boravka u zemlji domaćina. Komisija i nacionalne agencije u zemljama pošiljateljicama trebale bi imati mogućnost prilagođavanja tih pojednostavnjenih bespovratnih sredstava na temelju objektivnih kriterija, posebno u cilju osiguranja pristupa osobama s manje mogućnosti. U skladu s nacionalnim pravom, države članice također bi trebalo poticati da izuzmu ta bespovratna sredstva iz svih poreza i socijalnih doprinosa. Isto izuzeće trebalo bi se primjenjivati na javne ili privatne subjekte koji dodjeljuju takvu financijsku potporu dotičnim pojedincima.

(50)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 41 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 42 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 43 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 44 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije te dodijeliti Komisiji, Europskom uredu za borbu protiv prijevara, Uredu europskog javnog tužitelja i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(51)Potrebno je osigurati komplementarnost mjera koje se provode u okviru Programa s aktivnostima koje poduzimaju države članice i s drugim aktivnostima Unije, posebno s onima u području obrazovanja, kulture i medija, mladih i solidarnosti, zapošljavanja i socijalne uključenosti, istraživanja i inovacija, industrije i poduzetništva, poljoprivrede i ruralnog razvoja s naglaskom na mlade poljoprivrednike, kohezije, regionalne politike i međunarodne suradnje i razvoja.

(52)Iako se regulatornim okvirom državama članicama i regijama već dopuštala uspostava sinergija u prethodnom programskom razdoblju između programa Erasmus+ i drugih instrumenata Unije, poput europskih strukturnih i investicijskih fondova, kojima se podupire i kvalitativni razvoj sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih u Uniji, taj se potencijal dosad nedovoljno koristi, pa se time ograničavaju sustavni učinci projekata i učinak na politiku. Na nacionalnoj bi razini trebalo doći do djelotvorne komunikacije i suradnje između nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje tim različitim instrumentima kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio učinak svakog od tih instrumenata. Programom bi se trebala omogućiti aktivna suradnja s tim instrumentima.

(53)Radi preispitivanja ili nadopunjavanja pokazatelja uspješnosti Programa, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu Priloga. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provodi odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provode u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(54)Prikladno je osigurati ispravno zaključenje prethodnog programa, osobito kad je riječ o nastavku višegodišnjih mehanizama za upravljanje tim programom, poput financiranja tehničke i administrativne pomoći. Od 1. siječnja 2021. tehničkom i administrativnom pomoći trebalo bi se, prema potrebi, osigurati upravljanje mjerama koje još nisu zaključene u sklopu prethodnog programa do 31. prosinca 2020.

(55)Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Konkretno, ovom se Uredbom nastoji osigurati potpuno poštovanje prava na ravnopravnost muškaraca i žena te prava na nediskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije te promicati primjena članaka 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(56)Horizontalna financijska pravila koja donose Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. UFEU-a primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice utvrđuje postupak za donošenje i izvršenje proračuna bespovratnim sredstvima, javnom nabavom, nagradama i neizravnim izvršenjem te se propisuje provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je vladavina prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje Unije.

(57)S obzirom na to da cilj ove Uredbe države članice ne mogu dostatno ostvariti, nego se zbog njegova transnacionalnog karaktera, velikog obujma i širokog geografskog opsega financiranih aktivnosti mobilnosti i suradnje, njegova učinka na pristup mobilnosti u svrhu učenja i općenitije na integraciju Unije, te zbog njegove ojačane međunarodne dimenzije, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(58)Uredbu (EU) br. 1288/2013 trebalo bi staviti izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

(59)Kako bi se osigurao kontinuitet financijske potpore koja se pruža u okviru Programa, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2021.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Članak 2.

Definicije

(1)„cjeloživotno učenje” znači učenje u svim njegovim oblicima (formalno, neformalno i informalno učenje) koje se odvija u svim fazama života, uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje, opće obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoko obrazovanje i obrazovanje odraslih, te dovodi do unapređenja znanja, vještina i stavova ili sudjelovanja u društvu u sklopu osobne, građanske, kulturne, društvene i/ili sa zapošljavanjem povezane perspektive, što uključuje i pružanje usluga savjetovanja i usmjeravanja;

(2)„mobilnost u svrhu učenja” znači fizičko preseljenje u zemlju koja nije zemlja boravišta radi studiranja, osposobljavanja ili neformalnog ili informalnog učenja. Može biti popraćena mjerama kao što su jezična potpora i osposobljavanje i/ili nadopunjena online učenjem i virtualnom suradnjom. U nekim posebnim slučajevima može biti u obliku učenja uporabom alata informacijske i komunikacijske tehnologije;

(3)„neformalno učenje” znači dobrovoljno učenje koje se odvija izvan formalnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru svrhovitih aktivnosti (u pogledu ciljeva, metoda i vremena) i uz neki oblik potpore učenju;

(4)„informalno učenje” znači učenje koje proizlazi iz svakodnevnih aktivnosti i iskustava i koje nije organizirano ili strukturirano u pogledu ciljeva, vremena ili potpore učenju. Iz učenikove perspektive može biti nenamjerno;

(5)„mladi” znači pojedinci od 13 do 30 godina;

(6)„sport na lokalnoj razini” znači organizirani sport koji na lokalnoj razini prakticiraju sportaši amateri, kao i sport za sve;

(7)„student u visokom obrazovanju” znači svaka osoba upisana na visoko učilište, uključujući kratki stručni studij te preddiplomsku, diplomsku ili doktorsku razinu ili jednakovrijedne razine. Obuhvaćene su i osobe koje su nedavno diplomirale;

(8)„osoblje” znači sve osobe koje su na profesionalnoj ili dobrovoljnoj osnovi uključene u obrazovanje, osposobljavanje ili neformalno učenje, a može obuhvaćati profesore, učitelje, nastavnike, voditelje osposobljavanja, ravnatelje, osobe koje rade s mladima, sportske trenere, nenastavno osoblje i druge stručnjake uključene u promicanje učenja;

(9)„polaznik strukovnog obrazovanja i osposobljavanja” znači svaka osoba upisana u program inicijalnog ili trajnog strukovnog obrazovanja ili osposobljavanja na bilo kojoj razini od sekundarne do razine poslije sekundarne. Obuhvaćeno je i sudjelovanje pojedinaca koji su nedavno završili te programe;

(10)„učenik” znači svaka osoba koja je radi učenja upisana u ustanovu koja pruža opće obrazovanje na bilo kojoj razini od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do višeg sekundarnog obrazovanja, koju nacionalna tijela smatraju prihvatljivom za sudjelovanje u Programu na svojim državnim područjima;

(11)„obrazovanje odraslih” znači svi oblici nestrukovnog obrazovanja za odrasle nakon inicijalnog obrazovanja, bilo ono formalne, neformalne ili informalne naravi;

(12)„treća zemlja koja nije pridružena Programu” znači treća zemlja koja u Programu ne sudjeluje u potpunosti, ali čiji pravni subjekti iznimno mogu imati korist od Programa u propisno opravdanim slučajevima u interesu Unije;

(13)„treća zemlja” znači zemlja koja nije država članica;

(14)„partnerstvo” znači sporazum između skupine ustanova i/ili organizacija o provođenju zajedničkih aktivnosti i projekata;

(15)„združeni diplomski studij” znači združeni studijski program koji nude najmanje dva visoka učilišta nakon kojega se stječe jedna isprava o akademskom stupnju koju zajedno izdaju i potpisuju sve ustanove sudionice te koja je službeno priznata u zemljama u kojima se nalaze ustanove sudionice;

(16)„međunarodni” se odnosi na svaku aktivnost u koju je uključena najmanje jedna treća zemlja koja nije pridružena Programu;

(17)„virtualna suradnja” znači svaki oblik suradnje putem alata informacijske i komunikacijske tehnologije;

(18)„visoko učilište” znači sve vrste visokih učilišta koja, u skladu s nacionalnim pravom ili praksom, omogućuju stjecanje priznatih akademskih stupnjeva ili drugih priznatih kvalifikacija tercijarne razine, bez obzira na naziv tih ustanova, te sve ostale vrste visokih učilišta koja nacionalna tijela smatraju prihvatljivima za sudjelovanje u Programu na svojim državnim područjima;

(19)„transnacionalni” se odnosi na svaku aktivnost u kojoj sudjeluju najmanje dvije zemlje koje su ili države članice ili treće zemlje pridružene Programu;

(20)„aktivnost sudjelovanja mladih” znači izvanškolska aktivnost koju provode neformalne skupine mladih i/ili organizacije mladih te za koju je svojstven pristup neformalnog učenja;

(21)„osoba koja radi s mladima” znači zaposlenik ili volonter uključen u neformalno učenje koji podržava mlade u njihovu osobnom društveno-obrazovnom i profesionalnom razvoju;

(22)„dijalog EU-a s mladima” znači dijalog s mladima i organizacijama mladih koji služi kao forum za kontinuirano zajedničko promišljanje o prioritetima, provedbi i praćenju europske suradnje u području mladih;

(23)„treća zemlja pridružena Programu” znači treća zemlja koja je stranka sporazuma s Unijom na temelju kojeg može sudjelovati u Programu te koja ispunjava sve obveze utvrđene u ovoj Uredbi u vezi s državama članicama;

(24)„pravni subjekt” znači bilo koja fizička ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom [197. stavkom 2. točkom (c)] Financijske uredbe;

(25)„osobe s manje mogućnosti” znači osobe koje nailaze na prepreke koje im onemogućuju pristup mogućnostima u okviru Programa zbog gospodarskih, socijalnih, kulturnih, geografskih ili zdravstvenih razloga, migrantskog podrijetla ili zbog razloga kao što su invaliditet i poteškoće u učenju;

(26)„nacionalno tijelo” znači tijelo koje je na nacionalnoj razini nadležno za praćenje i nadzor upravljanja Programom u državi članici ili u trećoj zemlji pridruženoj Programu;

(27)„nacionalna agencija” znači jedno tijelo ili više njih u određenoj državi članici ili trećoj zemlji pridruženoj Programu nadležno za upravljanje provedbom Programa na nacionalnoj razini. U određenoj državi članici ili trećoj zemlji pridruženoj Programu može biti više nacionalnih agencija.

Članak 3.

Ciljevi Programa

1.Opći je cilj Programa podupirati obrazovni, profesionalni i osobni razvoj osoba u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, u Europi i izvan nje, i tako doprinositi održivom rastu, radnim mjestima i socijalnoj koheziji, te jačati europski identitet. Program kao takav glavni je instrument za izgradnju europskog prostora obrazovanja, podupiranje provedbe europske strateške suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja, s njezinim osnovnim sektorskim programima, unapređenje suradnje u vezi s politikom u području mladih u skladu sa Strategijom Unije za mlade od 2019. do 2027. te razvoj europske dimenzije sporta.

2.Posebni su ciljevi Programa sljedeći:

(a)promicanje mobilnosti pojedinaca u svrhu učenja te suradnje, uključenosti, izvrsnosti, kreativnosti i inovacija na razini organizacija i politika u području obrazovanja i osposobljavanja;

(b)promicanje mobilnosti u svrhu neformalnog učenja, promicanje aktivnog sudjelovanja mladih te promicanje suradnje, uključenosti, kreativnosti i inovacija na razini organizacija i politika u području mladih;

(c)promicanje mobilnosti sportskih trenera i osoblja u svrhu učenja te promicanje suradnje, uključenosti, kreativnosti i inovacija na razini sportskih organizacija i politika.

3.Ciljevi Programa ostvaruju se u okviru sljedeće tri ključne mjere:

(a)mobilnost u svrhu učenja („ključna mjera 1”)

(b)suradnja među organizacijama i ustanovama („ključna mjera 2”) te

(c)potpora razvoju politike i suradnji („ključna mjera 3”).

POGLAVLJE II.

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE

Članak 4.

Ključna mjera 1
Mobilnost u svrhu učenja

(a)mobilnost studenata i osoblja u sustavu visokog obrazovanja;

(b)mobilnost polaznika i osoblja u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

(c)mobilnost učenika i školskog osoblja;

(d)mobilnost osoblja u području obrazovanja odraslih;

(e)mogućnosti učenja jezika, uključujući one kojima se podupiru aktivnosti mobilnosti.

Članak 5.

Ključna mjera 2
Suradnja među organizacijama i ustanovama

(a)partnerstva za suradnju i razmjenu praksi, uključujući mala partnerstva kako bi se poticao širi i uključiviji pristup Programu;

(b)partnerstva za izvrsnost, posebno inicijativa „Europska sveučilišta”, centri strukovne izvrsnosti i združeni diplomski studiji;

(c)partnerstva za inovacije kako bi se osnažila europska sposobnost u pogledu inovacija;

(d)internetske platforme i alati za virtualnu suradnju, uključujući usluge podrške za mrežu eTwinning i za elektroničku platformu za obrazovanje odraslih u Europi.

Članak 6.

Ključna mjera 3
Potpora razvoju politike i suradnji

(a)priprema i provedba općih i sektorskih programa za politike Unije u području obrazovanja i osposobljavanja, uključujući s pomoću mreže Eurydice ili aktivnosti drugih relevantnih organizacija;

(b)potpora alatima i mjerama Unije kojima se podupiru kvaliteta, transparentnost i priznavanje kompetencija, vještina i kvalifikacija 45 ;

(c)politički dijalog i suradnja s ključnim dionicima, uključujući mreže diljem Unije, europske nevladine organizacije i međunarodne organizacije u području obrazovanja i osposobljavanja;

(d)mjere kojima se doprinosi kvalitativnoj i uključivoj provedbi Programa;

(e)suradnja s drugim instrumentima Unije i potpora drugim politikama Unije;

(f)širenje informacija i aktivnosti informiranja o rezultatima i prioritetima europske politike te o Programu.

Članak 7.

Aktivnosti Jean Monnet

(a)aktivnosti Jean Monnet u području visokog obrazovanja;

(b)aktivnosti Jean Monnet u ostalim područjima obrazovanja i osposobljavanja;

(c)potpore sljedećim ustanovama koje nastoje ostvariti ciljeve od europskog interesa: Europskom sveučilišnom institutu u Firenci, uključujući njegovu Školu za transnacionalno upravljanje; Europskom koledžu (kompleks sveučilišta u Bruggeu i Natolinu); Europskom institutu za javnu upravu u Maastrichtu; Akademiji europskog prava u Trieru; Europskoj agenciji za prilagođeno i uključivo obrazovanje u Odenseu te Međunarodnom centru za europsko osposobljavanje u Nici.

POGLAVLJE III.

MLADI

Članak 8.

Ključna mjera 1
Mobilnost u svrhu učenja

(a)mobilnost mladih;

(b)aktivnosti sudjelovanja mladih;

(c)aktivnosti DiscoverEU;

(d)mobilnost osoba koje rade s mladima.

Članak 9.

Ključna mjera 2
Suradnja među organizacijama i ustanovama

(a)partnerstva za suradnju i razmjenu praksi, uključujući mala partnerstva kako bi se poticao širi i uključiviji pristup Programu;

(b)partnerstva za inovacije kako bi se osnažila europska sposobnost u pogledu inovacija;

(c)internetske platforme i alati za virtualnu suradnju.

Članak 10.

Ključna mjera 3
Potpora razvoju politike i suradnji

(a)priprema i provedba političkog programa Unije u području mladih, uz potporu mreže Youth Wiki;

(b)alati i mjere Unije kojima se podupiru kvaliteta, transparentnost i priznavanje kompetencija i vještina, posebice s pomoću alata Youthpass;

(c)politički dijalog i suradnja s relevantnim ključnim dionicima, uključujući mreže diljem Unije, europske nevladine organizacije i međunarodne organizacije u području mladih, dijalog EU-a s mladima te potpora Europskom forumu mladih;

(d)mjere kojima se doprinosi kvalitativnoj i uključivoj provedbi Programa;

(e)suradnja s drugim instrumentima Unije i potpora drugim politikama Unije;

(f)širenje informacija i aktivnosti informiranja o rezultatima i prioritetima europske politike te o Programu.

POGLAVLJE IV.

SPORT

Članak 11.

Ključna mjera 1
Mobilnost u svrhu učenja

Članak 12.

Ključna mjera 2
Suradnja među organizacijama i ustanovama

(a)partnerstva za suradnju i razmjenu praksi, uključujući mala partnerstva kako bi se poticao širi i uključiviji pristup Programu;

(b)neprofitna sportska događanja kojima je cilj dodatno razviti europsku dimenziju sporta.

Članak 13.

Ključna mjera 3
Potpora razvoju politike i suradnji

(a)priprema i provedba političkog programa Unije u području sporta i tjelesne aktivnosti;

(b)politički dijalog i suradnja s relevantnim ključnim dionicima, uključujući europske nevladine organizacije i međunarodne organizacije u području sporta;

(c)širenje informacija i aktivnosti informiranja o rezultatima i prioritetima europske politike te o Programu, uključujući sportske nagrade i priznanja.

POGLAVLJE V.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 14.

Proračun

1.Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 30 000 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.Program se provodi u skladu sa sljedećom indikativnom raspodjelom:

(a)24 940 000 000 EUR za aktivnosti u području obrazovanja i osposobljavanja, od čega:

(1)najmanje 8 640 000 000 EUR trebalo bi dodijeliti aktivnostima u području visokog obrazovanja iz članka 4. točke (a) i članka 5. točke (a);

(2)najmanje 5 230 000 000 EUR aktivnostima u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja iz članka 4. točke (b) i članka 5. točke (a);

(3)najmanje 3 790 000 000 EUR aktivnostima u području školskog obrazovanja iz članka 4. točke (c) i članka 5. točke (a);

(4)najmanje 1 190 000 000 EUR aktivnostima u području obrazovanja odraslih iz članka 4. točke (d) i članka 5. točke (a);

(5)450 000 000 EUR za aktivnosti Jean Monnet iz članka 7.;

(b)3 100 000 000 EUR za aktivnosti u području mladih iz članaka od 8. do 10.;

(c)550 000 000 EUR za aktivnosti u području sporta iz članaka od 11. do 13. te

(d)najmanje 960 000 000 EUR kao doprinos troškovima poslovanja nacionalnih agencija.

3.Osim financijske omotnice kako je navedeno u stavku 1., a i kako bi se promicala međunarodna dimenzija Programa, na raspolaganju je dodatni financijski doprinos iz Uredbe …/… [Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju] 46 i iz Uredbe …/… [IPA III.] 47 , kako bi se podupirale aktivnosti koje se provode i kojima se upravlja u skladu s ovom Uredbom. Taj se doprinos financira u skladu s uredbama kojima se uspostavljaju ti instrumenti.

4.Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući korporativne sustave informacijske tehnologije.

5.Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za aktivnosti koje proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.

6.Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se na njihov zahtjev prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (a)] Financijske uredbe ili neizravno u skladu s [točkom (c)] tog članka. Ako je moguće, ta se sredstva upotrebljavaju u korist predmetne države članice.

Članak 15.

Oblici financiranja EU-a i načini provedbe

1.Program se dosljedno provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku [61. stavku 1. točki (c)] Financijske uredbe.

2.Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave.

3.Doprinosima za mehanizam uzajamnog osiguranja može se pokriti rizik povezan s povratom sredstava koja duguju korisnici te se ona smatraju dovoljnim jamstvom u skladu s Financijskom uredbom. Primjenjuju se odredbe utvrđene u [članku X.] Uredbe X [iduća uredba o jamstvenom fondu].

POGLAVLJE VI.

SUDJELOVANJE U PROGRAMU

Članak 16.

Treće zemlje pridružene Programu

1.U Programu mogu sudjelovati sljedeće treće zemlje:

(a)članice Europskog udruženja slobodne trgovine koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru;

(b)zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d)ostale treće zemlje u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem programu Unije ako se tim sporazumom:

–osigurava pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa i koristi te treće zemlje koja sudjeluje u programima Unije;

–utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] Financijske uredbe;

–trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu;

–jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

2.Zemlje iz stavka 1. u potpunosti sudjeluju u Programu samo ako ispunjavaju sve obveze koje se ovom Uredbom propisuju za države članice.

Članak 17.

Treće zemlje koje nisu pridružene Programu

(a)treće zemlje iz članka 16. koje ne ispunjavaju uvjet iz stavka 2. tog članka;

(b)bilo koja druga treća zemlja.

Članak 18.

Pravila koja se primjenjuju na izravno i neizravno upravljanje

1.Program je otvoren za javne i privatne pravne subjekte koji su aktivni u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta.

2.Pri provedbi Programa, među ostalim u pogledu odabira sudionika i dodjele bespovratnih sredstava, Komisija i države članice osiguravaju ulaganje napora kako bi se promicala socijalna uključenost i kako bi se bolje doprlo do osoba s manje mogućnosti.

3.Za odabire u okviru izravnog i neizravnog upravljanja članovi komisije za evaluaciju iz članka [145. stavka 3. treće alineje] Financijske uredbe mogu biti vanjski stručnjaci.

4.Za javne subjekte te ustanove i organizacije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta koji su tijekom posljednje dvije godine primili više od 50 % svojeg godišnjeg prihoda iz javnih izvora smatra se da raspolažu potrebnim financijskim, stručnim i upravnim kapacitetima za provedbu aktivnosti u okviru Programa. Ne moraju dostaviti dodatnu dokumentaciju kojom bi dokazali te kapacitete.

5.Kako bi poboljšala pristup osoba s manje mogućnosti i osigurala neometanu provedbu Programa, Komisija može sama prilagoditi ili može ovlastiti nacionalne agencije iz članka 23. da na temelju objektivnih kriterija prilagode bespovratna sredstva za potporu aktivnostima mobilnosti Programa.

6.Komisija može pokrenuti zajedničke pozive s trećim zemljama koje nisu pridružene Programu ili s njihovim organizacijama i agencijama kako bi se projekti financirali na temelju komplementarnog financiranja. Projekti se mogu ocjenjivati i odabirati zajedničkim postupcima evaluacije i odabira o kojima se trebaju dogovoriti uključene organizacije za financiranje ili financijske agencije u skladu s načelima iz Financijske uredbe.

POGLAVLJE VII.

PLANIRANJE, PRAĆENJE I EVALUACIJA

Članak 19.

Program rada

Članak 20.

Praćenje i izvješćivanje

1.Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu.

2.Kako bi se osigurala učinkovita procjena Programa u pogledu ostvarivanja njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30. radi izmjene Priloga kako bi se preispitali ili nadopunili pokazatelji, ako se smatra potrebnim, i radi nadopunjavanja ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

3.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da korisnici financijskih sredstava Unije djelotvorno, učinkovito i pravodobno prikupljaju podatke za praćenje provedbe i evaluacije Programa te da su prikupljeni podaci u odgovarajućoj mjeri detaljni u smislu članka [2. stavka 5.] Financijske uredbe. U tu se svrhu za korisnike sredstava Unije i države članice uvode razmjerni zahtjevi u pogledu izvješćivanja.

Članak 21.

Evaluacija

1.Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa. Prilaže joj se i konačna evaluacija prethodnog programa.

3.Ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz poglavlja IX. i obveze nacionalnih agencija iz članka 24., države članice do 30. travnja 2024. Komisiji podnose izvješće o provedbi i učinku Programa na svojim državnim područjima.

4.Na kraju razdoblja provedbe, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi konačnu evaluaciju Programa.

5.Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

POGLAVLJE VIII.

INFORMIRANJE, PRIOPĆAVANJE I ŠIRENJE INFORMACIJA

Članak 22.

Informiranje, priopćavanje i širenje informacija

1.Nacionalne agencije iz članka 24. razrađuju dosljednu strategiju u pogledu učinkovitog informiranja te širenja i iskorištavanja rezultata aktivnosti koje se podupiru mjerama kojima upravljaju u okviru Programa, pomažu Komisiji u općoj zadaći širenja informacija u pogledu Programa, uključujući informacije u pogledu mjera i aktivnosti kojima se upravlja na nacionalnoj razini i na razini Unije, i njegovih rezultata te izvješćuju odgovarajuće ciljne skupine o mjerama i aktivnostima koje se poduzimaju u njihovoj zemlji.

2.Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije, posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata, pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

3.Pravni subjekti unutar sektora obuhvaćenih Programom koriste naziv „Erasmus” u svrhu priopćavanja i širenja informacija povezanih s Programom.

4.Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćavanja u pogledu Programa, mjera i rezultata. Financijska sredstva dodijeljena Programu doprinose i institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

POGLAVLJE IX.

SUSTAV UPRAVLJANJA I REVIZIJE

Članak 23.

Nacionalno tijelo

1.Države članice do […] službenom obaviješću koju prenosi njihovo stalno predstavništvo obavješćuju Komisiju o jednoj ili više osoba koje su pravno ovlaštene nastupati u njihovo ime kao nacionalno tijelo za potrebe ove Uredbe. Ako se nacionalno tijelo tijekom trajanja Programa zamijeni, predmetna država članica u skladu s istim postupkom o tome odmah obavješćuje Komisiju.

2.Države članice poduzimaju sve potrebne i odgovarajuće mjere kako bi uklonile sve pravne i administrativne prepreke pravilnom funkcioniranju Programa, uključujući, ako je moguće, mjere čiji je cilj rješavanje problema koji otežavaju dobivanje viza.

3.Nacionalno tijelo do […] imenuje jednu nacionalnu agenciju ili više njih. Ako postoji više nacionalnih agencija, države članice uspostavljaju prikladan mehanizam za koordiniranje upravljanja provedbom Programa na nacionalnoj razini, posebno s ciljem osiguravanja usklađene i isplative provedbe Programa i djelotvornog kontakta s Komisijom u tom pogledu te olakšavanja mogućeg prijenosa sredstava između agencija, čime bi se osigurali fleksibilnost i bolje korištenje sredstava dodijeljenih državama članicama. Svaka država članica utvrđuje organizaciju odnosa između svog nacionalnog tijela i nacionalne agencije, uključujući zadaće poput uspostave programa rada nacionalne agencije.
Nacionalno tijelo dostavlja Komisiji odgovarajuću ex ante procjenu usklađenosti kojom se potvrđuje da nacionalna agencija poštuje odredbe članka [58. stavka 1.] točke (c) podtočaka v. i vi. te članka [60. stavaka 1., 2. i 3.] Financijske uredbe te zahtjeve Unije za utvrđivanje standarda unutarnje kontrole za nacionalne agencije i pravila za upravljanje sredstvima Programa koja se dodjeljuju u obliku bespovratnih sredstava.

4.Nacionalno tijelo imenuje neovisno revizorsko tijelo kako je navedeno u članku 26.

5.Nacionalno tijelo svoju ex ante procjenu usklađenosti temelji na vlastitim kontrolama i revizijama i/ili na kontrolama i revizijama koje je obavilo neovisno revizorsko tijelo iz članka 26. Ako je nacionalna agencija imenovana za Program ista nacionalna agencija koja je imenovana za prethodni program, opseg ex ante procjene usklađenosti ograničava se na one zahtjeve koji su novi i specifični za Program.

6.Ako Komisija na temelju svoje evaluacije ex ante procjene usklađenosti odbije imenovanje nacionalne agencije ili ako nacionalna agencija ne ispunjava minimalne zahtjeve koje odredi Komisija, nacionalno tijelo osigurava poduzimanje potrebnih korektivnih mjera kako bi se osiguralo da nacionalna agencija ispunjava minimalne zahtjeve, ili kao nacionalnu agenciju imenuje drugo tijelo.

7.Nacionalno tijelo prati i nadzire upravljanje Programom na nacionalnoj razini. Ono pravodobno obavješćuje Komisiju i savjetuje se s njom prije donošenja bilo kakve odluke koja može znatno utjecati na upravljanje Programom, posebno u pogledu svoje nacionalne agencije.

8.Nacionalno tijelo osigurava odgovarajuće sufinanciranje poslovanja svoje nacionalne agencije kako bi osiguralo upravljanje Programom u skladu s primjenjivim pravilima Unije.

9.Na temelju godišnje izjave o upravljanju koju daje nacionalna agencija, neovisnog revizorskog mišljenja o toj izjavi i analize Komisije o usklađenosti i radu nacionalne agencije nacionalno tijelo svake godine dostavlja Komisiji informacije o svojim aktivnostima praćenja i nadzora u vezi s Programom.

10.Nacionalno tijelo preuzima odgovornost za pravilno upravljanje sredstvima Unije koja Komisija prenosi na nacionalnu agenciju u okviru Programa.

11.U slučaju bilo kakve nepravilnosti, nemara ili prijevare koji se mogu pripisati nacionalnoj agenciji ili bilo kakvog ozbiljnog nedostatka ili neučinkovitosti nacionalne agencije, koji dovode do zahtjeva Komisije prema nacionalnoj agenciji, nacionalno tijelo dužno je nadoknaditi Komisiji nenamirena sredstva.

12.U okolnostima iz stavka 11. nacionalno tijelo može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije opozvati mandat nacionalne agencije. Ako nacionalno tijelo želi opozvati taj mandat iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga, o tome obavješćuje Komisiju najmanje šest mjeseci prije predviđenog datuma prestanka mandata nacionalne agencije. U takvim se slučajevima nacionalno tijelo i Komisija službeno dogovaraju o posebnim i vremenski ograničenim prijelaznim mjerama.

13.U slučaju opoziva nacionalno tijelo provodi potrebne kontrole u pogledu sredstava Unije koja su povjerena nacionalnoj agenciji čiji je mandat opozvan te osigurava neometan prijenos tih sredstava na novu nacionalnu agenciju, kao i svih dokumenata i upravljačkih instrumenata potrebnih za upravljanje Programom. Nacionalno tijelo pruža nacionalnoj agenciji čiji je mandat opozvan potrebnu financijsku podršku kako bi i dalje mogla ispunjavati svoje ugovorne obveze prema korisnicima Programa i Komisiji dok se te obveze ne prenesu na novu nacionalnu agenciju.

14.Na zahtjev Komisije nacionalno tijelo imenuje ustanove ili organizacije, ili vrste takvih ustanova i organizacija, koje se na svojim državnim područjima smatraju prihvatljivima za sudjelovanje u posebnim aktivnostima u okviru Programa.

Članak 24.

Nacionalna agencija

1.Nacionalna agencija:

(a)ima pravnu osobnost ili je dio tijela koje ima pravnu osobnost te je regulirana zakonom predmetne države članice; ministarstvo ne može biti imenovano nacionalnom agencijom;

(b)ima odgovarajući upravljački kapacitet, osoblje i infrastrukturu kako bi svoje zadaće mogla uspješno ispunjavati, osiguravajući učinkovito i djelotvorno upravljanje Programom te dobro financijsko upravljanje sredstvima Unije;

(c)ima operativna i pravna sredstva za primjenu administrativnih, ugovornih i financijskih upravljačkih pravila koja su utvrđena na razini Unije;

(d)nudi odgovarajuća financijska jamstva, koja po mogućnosti izdaje javno tijelo, a koja odgovaraju razini financijskih sredstava Unije kojima će upravljati;

(e)imenuje se za razdoblje trajanja Programa.

2.Nacionalna agencija nadležna je za upravljanje svim fazama projektnog ciklusa u pogledu mjera koje su opisane u programu rada iz članka [19.], u skladu s [člankom 58. stavkom 1. točkom (c) podtočkama v. i vi.] Financijske uredbe.

3.Nacionalna agencija korisnicima dodjeljuje bespovratna sredstva u smislu članka [2. stavka 5.] Financijske uredbe u obliku sporazuma o bespovratnim sredstvima kako je Komisija odredila za predmetnu mjeru Programa.

4.Nacionalna agencija svake godine podnosi izvješće Komisiji i svojem nacionalnom tijelu u skladu s člankom [60. stavkom 5.] Financijske uredbe. Nacionalna agencija zadužena je za provedbu primjedbi koje Komisija iznese nakon svoje analize godišnje izjave o upravljanju i neovisnog revizorskog mišljenja o toj izjavi.

5.Nacionalna agencija ne smije bez prethodnog pismenog odobrenja nacionalnog tijela i Komisije trećoj strani delegirati ni jednu zadaću Programa ni zadaću izvršavanja proračuna koji joj je dodijeljen. Nacionalna agencija snosi isključivu odgovornost za sve zadaće koje je delegirala trećoj strani.

6.Ako se mandat nacionalne agencije opozove, ta nacionalna agencija ostaje pravno odgovorna za ispunjavanje svojih ugovornih obveza prema korisnicima Programa i Komisiji dok se te obveze ne prenesu na novu nacionalnu agenciju.

7.Nacionalna agencija nadležna je za upravljanje i zaključivanje financijskih sporazuma koji se odnose na prethodne programe koji su na početku Programa još uvijek aktualni.

Članak 25.

Europska komisija

1.Na temelju zahtjeva o usklađenosti koji se odnose na nacionalne agencije iz članka 23. stavka 3. Komisija preispituje nacionalne sustave upravljanja i kontrole, posebno na temelju ex ante procjene usklađenosti koju joj je dostavilo nacionalno tijelo, godišnje izjave o upravljanju koju daje nacionalna agencija i na temelju mišljenja neovisnog revizorskog tijela o toj izjavi, propisno uzimajući u obzir godišnje informacije koje dostavlja nacionalno tijelo o svojim aktivnostima praćenja i nadzora u pogledu Programa.

2.U roku od dva mjeseca nakon što od nacionalnog tijela primi ex ante procjenu usklađenosti iz članka 23. stavka 3. Komisija prihvaća, uvjetno prihvaća ili odbija imenovanje nacionalne agencije. Komisija ne stupa u ugovorni odnos s nacionalnom agencijom dok ne prihvati ex ante procjenu usklađenosti. U slučaju uvjetnog prihvaćanja Komisija može primijeniti razmjerne mjere predostrožnosti na svoj ugovorni odnos s nacionalnom agencijom.

3.Komisija nacionalnoj agenciji svake godine stavlja na raspolaganje sljedeća sredstva namijenjena za Program:

(a)sredstva dodijeljena kao bespovratna sredstva u predmetnoj državi članici za mjere Programa čije je upravljanje povjereno nacionalnoj agenciji;

(b)financijski doprinos dodijeljen za zadaće nacionalne agencije povezane s upravljanjem Programom, a koji se utvrđuje na temelju iznosa financijskih sredstava Unije koja su povjerena nacionalnoj agenciji radi dodjele bespovratnih sredstava;

(c)prema potrebi, dodatna financijska sredstva za mjere iz članka 6. točke (d) i članka 10. točke (d).

4.Komisija određuje uvjete za program rada nacionalne agencije. Dok službeno ne prihvati program rada nacionalne agencije, Komisija nacionalnoj agenciji ne stavlja na raspolaganje sredstva namijenjena Programu.

5.Nakon procjene godišnje izjave o upravljanju i mišljenja neovisnog revizorskog tijela o toj izjavi, Komisija svoje mišljenje i primjedbe iznosi nacionalnoj agenciji i nacionalnom tijelu.

6.U slučaju da Komisija ne može prihvatiti godišnju izjavu o upravljanju ili neovisno revizorsko mišljenje o toj izjavi, ili u slučaju da nacionalna agencija ne provede primjedbe Komisije na zadovoljavajući način, Komisija može provesti bilo koje mjere predostrožnosti i korektivne mjere koje su potrebne za očuvanje financijskih interesa Unije u skladu s člankom [60. stavkom 4.] Financijske uredbe.

7.Redovni sastanci organiziraju se s mrežom nacionalnih agencija kako bi se osigurala dosljedna provedba Programa u svim državama članicama i svim trećim zemljama iz članka 17.

Članak 26.

Neovisno revizorsko tijelo

1.Neovisno revizorsko tijelo izdaje revizorsko mišljenje o godišnjoj izjavi o upravljanju iz članka [60. stavka 5.] Financijske uredbe. Ono je osnova za opće jamstvo u skladu s člankom [123.] Financijske uredbe.

2.Neovisno revizorsko tijelo:

(a)ima potrebnu stručnu nadležnost za provođenje revizije u javnom sektoru;

(b)osigurava da se u njegovim revizijama uzimaju u obzir međunarodno prihvaćene revizijske norme;

(c)nije u sukobu interesa u odnosu na pravni subjekt čiji je nacionalna agencija dio. Posebice, neovisno je, s obzirom na svoje funkcije, u odnosu na pravni subjekt čiji je nacionalna agencija dio.

3.Neovisno revizorsko tijelo daje Komisiji i njezinim predstavnicima te Revizorskom sudu na potpuni uvid svu dokumentaciju i izvješća na kojima se temelji revizorsko mišljenje koje izdaje u vezi s godišnjom izjavom nacionalne agencije o upravljanju.

POGLAVLJE X.

SUSTAV KONTROLE

Članak 27.

Načela sustava kontrole

1.Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, prilikom provedbe mjera financiranih u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom mjera za sprečavanje prijevare, korupcije i bilo kojih drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim kontrolama te, ako se otkriju nepravilnosti, povratom nepravilno isplaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama.

2.Komisija je nadležna za nadzorne kontrole u pogledu mjera i aktivnosti Programa kojima upravljaju nacionalne agencije. Ona postavlja minimalne uvjete za kontrole koje provode nacionalna agencija i neovisno revizorsko tijelo.

3.Nacionalna agencija nadležna je za primarne kontrole korisnika bespovratnih sredstava za mjere Programa iz članka 24. stavka 2. Tim se kontrolama pruža razumno jamstvo da se dodijeljena bespovratna sredstva upotrebljavaju za ono za što su bila namijenjena te u skladu s primjenjivim pravilima Unije.

4.Komisija zajedno s nacionalnim tijelima i nacionalnim agencijama osigurava koordiniranu kontrolu sredstava Programa koja su prenesena na nacionalne agencije, na temelju načela jedinstvene revizije te analize koja se temelji na rizicima. Ova odredba ne primjenjuje se na istrage koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Članak 28.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Programu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja osigurava prava i pristup koji su potrebni da bi odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europski revizorski sud mogli u potpunosti izvršavati svoje ovlasti. U slučaju Europskog ureda za borbu protiv prijevara ta prava uključuju pravo na provedbu istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013.

POGLAVLJE XI.

KOMPLEMENTARNOST

Članak 29.

Komplementarnost s drugim politikama, programima i fondovima Unije

1.Program se provodi tako da se osigura njegova opća usklađenost i komplementarnost s drugim relevantnim politikama, programima i fondovima Unije, posebno onima koji se odnose na obrazovanje i osposobljavanje, kulturu i medije, mlade i solidarnost, zapošljavanje i socijalnu uključenost, istraživanje i inovacije, industriju i poduzetništvo, digitalnu politiku, poljoprivredu i ruralni razvoj, okoliš i klimu, koheziju, regionalnu politiku, migracije, sigurnost te međunarodnu suradnju i razvoj.

2.Za aktivnost za koju je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove.

3.Ako se Programom i europskim strukturnim i investicijskim fondovima iz članka 1. Uredbe (EU)XX [„Uredba o zajedničkim odredbama”] zajednički pruža financijska potpora jednoj aktivnosti, ta se aktivnost provodi u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi, uključujući pravila o povratu nepravilno isplaćenih iznosa.

4.Aktivnosti prihvatljive u okviru Programa koje su procijenjene u pozivu na podnošenje prijedloga za Program i koje ispunjavaju minimalne zahtjeve tog poziva na podnošenje prijedloga u pogledu kvalitete, ali koje se ne financiraju zbog proračunskih ograničenja, mogu se odabrati za financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. U tom se slučaju primjenjuju stope sufinanciranja i pravila za prihvatljivost na temelju ove Uredbe. Tim aktivnostima upravlja upravljačko tijelo iz članka [65.] Uredbe (EU)XX [„Uredba o zajedničkim odredbama”] u skladu s pravilima utvrđenima u toj uredbi i propisima za pojedine fondove, uključujući pravila o financijskim ispravcima.

POGLAVLJE XII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Postupak delegiranja

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 20. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 20. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 20. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 31.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Odbor se može sastajati u posebnim sastavima kako bi rješavao sektorska pitanja. Prema potrebi, u skladu s njegovim poslovnikom i na ad hoc osnovi, mogu se pozvati vanjski stručnjaci, uključujući predstavnike socijalnih partnera, da sudjeluju na sastancima odbora kao promatrači.

3.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 32.

Stavljanje izvan snage

Članak 33.

Prijelazne odredbe

1.Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu mjera započetih u skladu s Uredbom (EU) br. 1288/2013, koja se nastavlja primjenjivati na predmetne mjere do njihova zaključenja.

2.Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Programa i mjera donesenih u skladu s Uredbom (EU) br. 1288/2013.

3.Odstupajući od članka [130. stavka 2.] Financijske uredbe te u propisno opravdanim slučajevima, Komisija može smatrati troškove koji su izravno povezani s provedbom podupiranih aktivnosti i koji su nastali u prvih šest mjeseci 2021. prihvatljivima za financiranje od 1. siječnja 2021., pa i ako se korisnik izložio troškovima prije nego što je podnesen zahtjev za bespovratna sredstva.

4.Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 14. stavku 5. kako bi se omogućilo upravljanje mjerama i aktivnostima koje nisu dovršene do [31. prosinca 2027.].

5.Države članice na nacionalnoj razini osiguravaju neometani prijelaz između mjera koje se provode u kontekstu programa Erasmus+ (2014.–2020.) i onih koje treba provesti u okviru ovog Programa.

Članak 34.

Stupanje na snagu

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

☑ novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 48  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.5.Trajanje i financijski učinak

⌧ Ograničeno trajanje

–⌧    na snazi od 1.1.2021. do 31.12.2027.

–⌧    financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za obveze i od 2021. do 2032. za odobrena sredstva za plaćanje.

◻ Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG,
nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 52  

⌧ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–⌧ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

–⌧    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

⌧ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–⌧ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

–⌧ tijelima javnog prava;

–⌧ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa 56

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.3.Doprinos trećih strana

–◻    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju

–◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–◻    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–◻     na ostale prihode

(1)    COM(2018) 98 final.

(2)    COM(2018) 321 final.

(3)    COM(2017) 673 final.

(4)    Trenutačno 70 % Europljana smatra da su građani Europske unije, što je malo povećanje od dva postotna boda od 2017. i najviši rezultat zabilježen od proljeća 2010. Više od polovine ispitanika (54 %) znaju koja imaju prava kao građani EU-a, ali više od dvije trećine želi znati više (Standardni Eurobarometar br. 88 o građanstvu EU-a , od studenoga 2017.). Vidjeti i Izvješće o građanstvu EU-a za 2017., COM(2017) 30/2 final.

(5)    Na primjer, samo jedna trećina učenika u dobi od 14 godina (35 %) zna tko glasuje na izborima za zastupnike u Europskom parlamentu; IEA (2010.) ICCS 2009. European Report Civic knowledge, attitudes, and engagement among lower-secondary students in 24 European countries (Europsko izvješće o znanju, stavovima i sudjelovanju učenika nižih razreda srednje škole u 24 europske zemlje) http://www.iea.nl/fileadmin/user_upload/Publications/Electronic_versions/ICCS_2009_European_Report.pdf .

(6)    TNS za Europsku komisiju (2017.), izvješće Eurobarometra o mladima u Europi https://publications.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/1fa75943-a978-11e7-837e-01aa75ed71a1

(7)    Studija Learning Europe at School Study („Učenje o Europi u školi”) https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/83be95a3-b77f-4195-bd08-ad92c24c3a3c .

(8)    Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA III.).

(9)    Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

(10)    [Upućivanje].

(11)    COM(2018) 366.

(12)    COM(2018) 267.

(13)    COM(2018) 50 final i SWD(2018) 40 final.

(14)    SWD(2018) 40 final.

(15)    Zemlje sudionice programa, odnosno 28 država članica, Island, Lihtenštajn, Norveška, Makedonija i Turska.

(16)    Savjetovanje je provodilo Glavno tajništvo Europske Komisije, a obuhvaćalo je skup programa u području obrazovanja/osposobljavanja, kulture, građanstva i pravosuđa. Tijekom savjetovanja dostavljeno je 1 127 odgovora koji su se izravno odnosili na program Erasmus+. Otvoreno javno savjetovanje o fondovima EU-a u području vrijednosti i mobilnosti .

(17)    Vidjeti http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/documents.evaluations_hr.

(18)    SEC(2018) 265. Ovo mišljenje odnosi se na nacrt izvješća o procjeni učinka koje se razlikuje od donesenog.

(19)    [Upućivanje].

(20)    Instrument pretpristupne pomoći (IPA); Europski instrument za susjedstvo (ENI); Instrument za razvojnu suradnju (DCI); Instrument za partnerstvo za suradnju s trećim zemljama (PI).

(21)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(22)    SL C , , str .

(23)    SL C , , str. .

(24)    COM(2018) 98 final.

(25)    SL C 428, 13.12.2017., str. 10.

(26)    COM(2018) 321 final.

(27)    Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).

(28)    COM(2016) 381 final.

(29)    [Upućivanje].

(30)    [Upućivanje – Vijeće treba donijeti do kraja 2018.].

(31)    COM(2018) 269 final.

(32)    [Upućivanje].

(33)    COM(2018) [ ].

(34)    SL L […], […], str. […].

(35)    SL L […], […], str. […].

(36)    COM(2017) 623 final.

(37)    Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(38)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.)

(39)    Direktiva (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata, i obavljanja poslova au pair (SL L 132, 21.5.2016., str. 21.).

(40)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(41)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), SL L 248 (18.9.2013., str. 1.).

(42)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(43)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(44)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(45)    Posebice, jedinstveni okvir Unije za transparentnost kvalifikacija i kompetencija; Europski kvalifikacijski okvir; Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju; Europski sustav bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje; Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova; Europski registar za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju; Europsko udruženje za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju; Europska mreža informacijskih centara u Europi i Nacionalni informacijski centri za akademsko priznavanje u Europskoj uniji te mreže Euroguidance.

(46)    [Upućivanje].

(47)    [Upućivanje].

(48)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(49)    Pozitivna veza između sudjelovanja u programu i osjećaja pripadnosti Uniji prisutna je u svim sektorima i svim oblicima sudjelovanja. Za učenike koji imaju izravnu korist od programa Erasmus+ postoji 19 % veća vjerojatnost da će se osjećati Europljanima te je 6 % vjerojatnije da će imati pozitivne osjećaje prema Uniji – Izvor: radni dokument službi Komisije o evaluaciji programa Erasmus+ sredinom provedbenog razdoblja.

(50)     https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/documents.evaluations_hr . 

(51)    Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA III.).

(52)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx . 

(53)    To uključuje operativna bespovratna sredstva za nacionalne agencije te administrativne rashode izravnog upravljanja.

(54)    Neovisno revizorsko tijelo izdaje revizorsko mišljenje o godišnjoj izjavi o upravljanju kako je propisano člankom [60. stavkom 5.] Financijske uredbe. Ono je osnova za opće jamstvo u skladu s člankom [123.] nove Financijske uredbe.

(55)    Procjene osoblja na temelju razina osoblja Komisije iz 2018. (isključujući osoblje Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu) s postupnim povećanjem. Nije uključeno osoblje za koje se procjenjuje da će biti potrebno u decentraliziranim tijelima ni dodatno osoblje koje se plaća doprinosima trećih zemalja koje će biti pridružene Programu.

(56)    Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa isključivo se temelje na trenutačnom stanju (kakvo jest) te su podložne dodatnim revizijama. Predviđamo indikativni porast od 25 % za razdoblje 2021.–2027.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles,30.5.2018.

COM(2018) 367 final

PRILOG

UREDBI EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013

{SEC(2018) 265 final}
{SWD(2018) 276 final}
{SWD(2018) 277 final}

PRILOG

Pokazatelji

(1)Visokokvalitetna mobilnost u svrhu učenja za osobe iz različitih sredina

(2)Europeizacija i internacionalizacija organizacija i institucija

Što treba mjeriti?

(3)Broj osoba koje sudjeluju u aktivnostima mobilnosti u okviru Programa

(4)Broj osoba s manje mogućnosti koje sudjeluju u aktivnostima mobilnosti u svrhu učenja u okviru Programa

(5)Udio sudionika koji smatraju da su imali korist od sudjelovanja u aktivnostima mobilnosti u svrhu učenja u okviru Programa

(6)Broj ustanova i organizacija koje se podupiru Programom u okviru ključne mjere 1 (mobilnost u svrhu učenja) i ključne mjere 2 (suradnja)

(7)Broj novih organizacija koje se podupiru Programom u okviru ključne mjere 1 (mobilnost u svrhu učenja) i ključne mjere 2 (suradnja)

(8)Udio ustanova i organizacija koje se podupiru Programom a koje su razvile visokokvalitetne prakse jer su sudjelovale u Programu