EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.12.2018.

COM(2018) 843 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Uredbe (EU) br. 1260/2013 o europskoj demografskoj statistici

1.Uvod

Uredbom (EU) br. 1260/2013 o europskoj demografskoj statistici 1 (dalje u tekstu „Uredba”) utvrđuje se zajednički pravni okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike o stanovništvu i vitalnim događajima.

Države članice prethodno su nekoliko godina dobrovoljno dostavljale takve podatke, ali budući da su se temeljili na njihovim različitim demografskim definicijama, konceptima i metodama, postojali su rizici od heterogenosti, neusporedivosti, nedosljednosti i nepravodobnosti. Svrha zajedničkog okvira bila je zadovoljiti potrebu za visokokvalitetnim godišnjim demografskim statističkim podacima koji se smatraju ključnima za sastavljanje i ocjenjivanje širokog spektra politika, posebno u pogledu socijalnih i gospodarskih pitanja na nacionalnoj i regionalnoj razini. To je posebno važno jer se statistički podaci o stanovništvu i vitalnim događajima koriste kao zajednički nazivnik za čitav niz političkih pokazatelja.

Člankom 11. Uredbe predviđeno je da Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnese prvo izvješće o provedbi ove Uredbe do 31. prosinca 2018., a drugo izvješće do 31. prosinca 2023. Ovaj je dokument prvo izvješće.

U odjeljku 2. ovog izvješća daje se pregled europske demografske statistike, a posebno zahtjeva Uredbe i povezanih provedbenih mjera koje je donijela Komisija 2 .

U odjeljku 3. razmatra se kako je provedena Uredba, u odnosu na utvrđene kriterije kvalitete za europsku statistiku, uključujući usporedivost i opterećenje za pružatelje podataka i ispitanike u državama članicama.

U odjeljku 4. opisuju se korištene metode prikupljanja i procjene, uključujući one korištene za procjenu ukupnog stanovništva (članak 4. Uredbe).

U odjeljku 5. izvješćuje se o glavnim rezultatima studija izvedivosti o definiciji „uobičajenog boravišta” i njegovoj provedbi u državama članicama (članak 8.).

Naposljetku, u odjeljku 6. razmatraju se pitanja koja je potrebno razmotriti radi pobošljanja pravnog okvira, na temelju zaključaka iz prethodnih odjeljaka.

2.Pregled demografske statistike obuhvaćene Uredbom

Glavna statistička područja uređena Uredbom (EU) br. 1260/2013 su:

·stanovništvo prema starosti, spolu i regiji boravišta;

·živa rođenja prema spolu, mjesecu rođenja, redu rođenja, starosti majke, godini rođenja majke, zemlji rođenja majke, zemlji državljanstva majke i regiji boravišta majke;

·smrt prema starosti, spolu, godini rođenja, regiji boravišta, zemlji rođenja, zemlji državljanstva i mjesecu; i

·ukupno stanovništvo „s uobičajenim boravištem” 3 za posebne svrhe Unije.

Uredbom se pruža pravna osnova za prikupljanje podataka potrebnih za:

Ødetaljne demografske statističke podatke o stanovništvu, živim rođenjima i smrtima na nacionalnoj i regionalnoj razini (članak 3.); i

Ømjerenje ukupnog stanovništva u svrhu glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću, posebno kako je propisano člankom 238. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (članak 4.).

Kad je riječ o članku 3., premda su države članice dužne dostavljati podatke o svojem stanovništvu „s uobičajenim boravištem”, dopuštena je određena fleksibilnost i države članice mogu dostaviti podatke o stanovništvu „sa zakonitim boravištem” ili „registriranom” stanovništvu i povezanim vitalnim događajima (živa rođenja i smrti). Konkretnije, Uredbom (članak 2. točka (d)) se propisuje da, ako se okolnosti uobičajenog boravišta ne mogu utvrditi, „uobičajeno boravište” može značiti mjesto zakonitog ili registriranog boravišta.

Kako bi omogućila provedbu Uredbe, Komisija (Eurostat) blisko surađuje s nacionalnim tijelima uključenima u proizvodnju i dostavljanje relevantnih podataka. Naime, činila je to svih onih godina u kojima su se podaci dobrovoljno dostavljali. Statističke podatke Eurostatu dostavljaju nacionalni zavodi za statistiku.

U skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1260/2013, Komisija je donijela Provedbenu uredbu (EU) br. 205/2014 kako bi se utvrdila praktična rješenja u pogledu raščlanjivanja podataka, rokova za prijenos i revizije. Kao rezultat, države članice Eurostatu dodatno dostavljaju:

·privremene godišnje podatke o ukupnom stanovništvu, ukupnim živim rođenjima i ukupnim smrtima na nacionalnoj razini (u roku od šest mjeseci od završetka referentne godine); i

·privremene mjesečne podatke o ukupnim živim rođenjima i ukupnim smrtima za najmanje prvih šest mjeseci referentne godine (do 30. studenoga te godine).

Pored podataka dostavljenih u skladu s Uredbom, države članice dobrovoljno prenose određeni broj tablica, npr. informacije o smrtima prema starosti, spolu i razini obrazovanja, koje se koriste za izračunavanje životnog vijeka prema razini obrazovanja.

Putem strogog praćenja (na temelju opsežnih metapodataka) pridržavanja koncepta i definicije „uobičajenog boravišta” Uredbom se osigurava da su podaci o stanovništvu izrađeni za potrebe glasovanja kvalificiranom većinom (članak 4.) usporedivi među državama članicama.

3.Kvaliteta prenesenih podataka

U ovom se odjeljku ocjenjuje provedba Uredbe na temelju standardnih kriterija kvalitete u skladu s načelima Kodeksa prakse europske statistike 4  i člankom 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici 5 .

Uredbom (EU) br. 1260/2013 propisano je da države članice prikupljaju, sastavljaju, obrađuju i šalju usklađene statističke podatke o stanovništvu i vitalnim događajima. One moraju osigurati kvalitetu podataka primjenom posebnih kriterija kvalitete kao što su točnost i preciznost (vidjeti u nastavku), o kojima moraju izvijestiti Eurostat. Eurostat preispituje kvalitetu metapodataka i procjena država članica te objavljuje statističke podatke na svojim internetskim stranicama u obliku višedimenzijskih tablica ili analitičkih članaka popraćenih relevantnim metapodacima.

Prije stupanja Uredbe na snagu države članice već su dobrovoljno dostavljale većinu potrebnih podataka. Međutim, dostupnost i cjelovitost podataka znatno su poboljšane u skladu s novom pravnom osnovom. Opće poboljšanje kvalitete podataka dovelo je do veće preciznosti, dosljednosti i usporedivosti. Države članice poboljšale su osnovne izvore podataka te metodologije i statističke alate koji se upotrebljavaju za pripremu podataka, čime su postignuti bolja pokrivenost i pravodobniji prijenosi podataka. Time se Komisiji omogućilo da skrati vrijeme potrebno za diseminaciju podataka, čime se pridonijelo njihovom pravodobnijem objavljivanju i poboljšala dostupnost podataka korisnicima, npr. poboljšani metapodaci i usklađeni podaci (vidjeti odjeljak 3.4. u nastavku).

Osim toga, prikupljeni podaci spojeni su s podacima koji se zahtijevaju na temelju članka 3. Uredbe (EZ) br. 862/2007 o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti 6 kako bi se postigla dosljednost unutar različitih raščlanjivanjima stanovništva i, u najvećoj mogućoj mjeri, demografskih ravnoteža stanovništva, vitalnih događaja i migracijskih tokova. Spojeni su i metapodaci koje su države članice dostavile.

3.1.    Relevantnost

Komisija se koristi demografskom statistikom pri pripremi redovnih izvješća, prijedloga politika, izvješća o provedbi propisanih zakonodavstvom EU-a te analize politika. Na primjer, za izradu izvješća o gospodarskoj, društvenoj i teritorijalnoj koheziji 7 i „posebni dodatak o demografskim trendovima” 8  tromjesečnom pregledu stanja zapošljavanja i socijalne situacije u EU-u koristi se regionalnim i nacionalnim informacijama o stanovništvu i vitalnim događajima. Jedna izravna primjena podataka prenesenih na temelju Uredbe u području je Eurostatovih trogodišnjih demografskih projekcija stanovništva, 9 koje pokazuju kako bi se mogle promijeniti veličina i struktura stanovništva ako određene pretpostavke o plodnosti, smrtnosti i migraciji ostanu važeće. Te se projekcije koriste i za Izvješće o starenju, 10 radi procjene dugoročnog gospodarskog i proračunskog učinka starenja stanovništva.

Osim toga, statistički podaci ključan su doprinos postupku odlučivanja u EU-u, budući da se na temelju stanovništva ponderiraju glasovi država članica u glasovanju kvalificiranom većinom u Vijeću.

Statistiku izrađenu na temelju Uredbe redovito upotrebljavaju nacionalne uprave, međunarodne organizacije, akademski istraživači i skupine civilnog društva koje rade na širokom rasponu tema te za planiranje, praćenje i evaluacijske programe u nizu područja društvene i gospodarske politike. Na primjer, upotrebljava se za:

·analizu starenja stanovništva i njegovih učinaka na održivost i blagostanje;

·ocjenu plodnosti u okviru konteksta za obiteljske politike; i

·izračun statistika po glavi stanovnika.

Od svih statističkih podataka koje Eurostat objavljuje među najposjećenijima su oni o stanovništvu. U odjeljku „Population” („Stanovništvo”) 11 na Eurostatovim internetskim stranicama navodi se dostupna statistika, predmetno zakonodavstvo (posebno Uredba (EU) br. 1260/2013) i metode prikupljanja podataka. Od sredine 2016. taj se tematski odjeljak nalazio na prvom mjestu po broju posjećenosti korisnika s godišnjim brojem prikaza stranice u rasponu od pola milijuna.

U razdoblju 2015.–2017. 12 godišnji podaci o stanovništvu na nacionalnoj razini 13 bili su dosljedno najpopularnije (između 11 % i 18 % pregleda godišnje) tablice društvenih statistika i među prve tri najčešće pregledane Eurostatove tablice. Raste zanimanje korisnika za podatke o promjeni stanovništva. Pregledi stranice „Demographic balances and crude rates at national level” („Demografske ravnoteže i grube stope na nacionalnoj razini”) 14 povećali su se za 66 % u razdoblju 2015.–2017., učvršćujući tako njezin položaj kao jednog od najpopularnijih Eurostatovih skupova podataka.

Ovi rezultati potvrđuju relevantnost podataka za korisnike i širu javnost.

3.2.    Preciznost

U skladu s načelom supsidijarnosti, države članice slobodno odlučuju kojim izvorima podataka se koriste, u skladu s nacionalnim pravom i praksom. Prema potrebi, koriste se znanstveno utemeljene i pravilno dokumentirane metode statističke procjene (članak 7. Uredbe).

Zajedno s osnovnim podacima, Eurostat prima metapodatke koji se konkretno odnose na preciznost podataka i kojima se među ostalim objašnjavaju:

·izvori podataka i korišteni postupci;

·svi procesi procjene ili modeliranja koji se primjenjuju na podatke; te

·njihovi mogući učinci na stupanj sukladnosti s definicijama u Uredbi.

Od stupanja Uredbe na snagu poboljšana je validacija podataka uvođenjem brojnijih i temeljitijih provjera u upitniku. Države članice provode ove provjere prije prijenosa podataka, čime se postiže bolja ukupna kvaliteta podataka. Na sličan način, poboljšana pravila za validaciju podataka u Eurostatovoj bazi podataka prije njihove diseminacije dodatno su unaprijedila kvalitetu rezultata.

Iako je postignut napredak, još uvijek postoje određeni problemi koji se odnose na:

·premalu pokrivenost (npr. kad osoba ne prijavi svoje boravište); i

·preveliku pokrivenost (npr. kad se osoba ne „odjavi” jer često ne postoji obveza ili poticaj za to).

U tom kontekstu, Eurostat potiče upotrebu tzv. „zrcalnih tokova” o kojima izvješćuju države članice partnerice radi uklanjanja pogrešaka u pokrivenosti zbog propusta prijave ili odjave. Taj je rad pratio putem detaljnih rasprava s nacionalnim zavodima za statistiku i olakšavanjem razmjene zrcalnih tokova podataka među državama članicama, uzimajući u obzir pravila zaštite osobnih podataka i razlike u nacionalnom zakonodavstvu.

Eurostat i države članice neprekidno zajedno rade na rješavanju neriješenih problema, a na godišnjim sastancima stručne skupine Komisije za statistiku o stanovništvu, u kojem su zastupljeni svi nacionalni zavodi za statistiku, raspravlja se i dogovara o poboljšanjima.

3.3.    Pravodobnost i točnost

Glavni rok za dostavu velikog skupa demografskih podataka Eurostatu jest 12 mjeseci nakon završetka referentne godine; tri mala skupa podataka potrebno je dostaviti u roku od 6, 8 i 11 mjeseci od završetka referentne godine.

Vidljivo je znatno poboljšanje točnosti dostavljenih podataka na temelju Uredbe u usporedbi s prethodnim dobrovoljnim pristupom. Poseban je razlog za to uvođenje automatiziranih postupaka izvlačenja podataka u državama članicama iz njihovih statističkih baza podataka kako bi bili u skladu s Eurostatovim zahtjevima za podatke i redovitim Eurostatovim praćenjem usklađenosti. I dalje su prisutni sporadični, izolirani problemi, npr. smetnje uzrokovane nepravilnostima u radu računalnog sustava.

Bolje strukturirana i cjelovitija dostava podataka na temelju Uredbe omogućila je Eurostatu da unaprijed pripremi obradu podataka i tako poboljša brzinu i učinkovitost rukovanja i diseminacije podataka. Sad je potrebno manje vremena između primitka i validacije podataka te njihove objave na internetskim stranicama Eurostata. Postupnim uvođenjem automatskih postupaka interne validacije u upitnicima, uz povratna izvješća o pogreškama koja se dostavljaju nacionalnim pružateljima podataka, dodatno se skratilo vrijeme obrade.

3.4.    Dostupnost i jasnoća

Podaci od država članica i skupni podaci za EU u cjelini dostupni su na internetskim stranicama 15 . Korisnici mogu pristupiti demografskoj statistici EU-a 16 putem tri glavna kanala:

·pod naslovom „Tables” („Tablice”) u unaprijed definiranim dvodimenzijskim tablicama sadržani su podaci koji se najčešće traže i koje lako mogu pretraživati povremeni korisnici ili oni koji nisu stručnjaci;

·pod naslovom „Database” („Baza podataka”) dostupne su višedimenzijske tablice koje korisnicima omogućuju napredno i detaljno pretraživanje. Eurostat na zahtjev korisnika kojima su potrebni vrlo stručni i detaljni podaci dostavlja prilagođene izvatke podataka; i

·jednostavan pristup statistici o stanovništvu omogućen je i u člancima koji se redovito ažuriraju i sadržavaju grafičke prikaze, tablice i analize brojnih tema povezanih sa stanovništvom 17 .

Demografski podaci uključeni su u zbirne publikacije kao što je Eurostatov Regionalni godišnjak 18 i detaljne publikacije koje su usmjerene na posebne teme povezane sa demografijom 19 . Nekoliko puta godišnje objave podataka popraćene su priopćenjima ili kratkim vijestima koje se dostavljaju brojnim medijima. Eurostat promiče upotrebu članaka pod nazivom Statistics Explained (Objašnjenja o statistici) u kojima pruža više informacija o statistici, trendovima i njihovu tumačenju. Takvi članci 20 pišu se i redovito ažuriraju za brojne podatke prikupljene na temelju Uredbe.

3.5.    Usporedivost i dosljednost

Europska demografska statistika temelji se na visokom stupnju usklađenosti koncepata, definicija, klasifikacija i metodologija. O metodološkim pitanjima raspravlja se u okviru posebne stručne skupine Komisije za statistiku o stanovništvu, koja također potiče razmjenu iskustava i zajedničkih praksi unutar i izvan EU-a. U cilju osiguranja usporedivosti statistika, Eurostat provjerava jesu li podaci koje prima dosljedni interno i tijekom vremena te usporedivi među regijama i državama članicama, u skladu s okvirom za osiguranje kvalitete Europskog statističkog sustava 21 .

Međutim, kad je riječ o detaljnoj statistici iz članka 3. Uredbe, pokazalo se da je najteže riješiti problem stroge primjene koncepta „uobičajenog boravišta” za stanovništvo. Napori se i dalje ulažu i mnoge države članice sada mogu ujednačiti „uobičajeno boravište” na temelju svojih nacionalnih izvora podataka. Međutim, neke države članice svjesne su nedostataka koji se ne mogu ukloniti na svim detaljnim razinama podataka (posebno regionalnih) propisanima člankom 3. Na primjer, neke od njih ne mogu primijeniti kriterij od 12 mjeseci za skupine stanovništva i vitalne događaje, često zbog toga što se nacionalni statistički uvjet za uključivanje osobe u stanovništvo temelji na trajnom kriteriju za državljane ili kriteriju od šest mjeseci. U nekoliko slučajeva, na usporedivost podataka utječu posebni manji problemi koji se odnose na isključivu upotrebu koncepta „trajne prijave”, bez vremenskog kriterija za boravke. Za rješavanje ovih problema potreban je daljnji rad na statističkim definicijama „stanovništva”.

U cjelini, demografski statistički podaci usporedivi su tijekom vremena. Međutim, mogu se pojaviti neujednačenosti kad države članice poboljšaju ili promijene svoju metodologiju ili prilagode prostorne jedinice koje se koriste u statistici. Te su neujednačenosti navedene u tablicama za diseminaciju podataka u Eurostatovoj bazi podataka i dokumentirane za korisnike u metapodacima na Eurostatovim internetskim stranicama ili u relevantnim publikacijama.

3.6.    Mjere za poboljšanje kvalitete

Eurostat nastavlja pratiti sporadične slučajeve neusklađenosti s Uredbom, u kojima su podaci nepotpuni, nekvalitetni ili nisu isporučeni u zakonskim rokovima. Kontinuirano prati i ocjenjuje te aspekte dostave podataka te kontaktira dotične države članice na tehničkoj i administrativnoj razini radi rješavanja tih problema.

4.Prikupljanje podataka i metode procjene

4.1.    Podaci na temelju članka 3. Uredbe

Države članice sastavljaju podatke koristeći se vlastitim nacionalnim izvorima i praksama, ali su obvezne osigurati kvalitetu podataka i metapodataka koje prenose te se koristiti izvorima podataka i metodologijama koji im omogućuju usklađenost sa zajednički reguliranim definicijama. Eurostat može preispitati nacionalne prakse, budući da ga države članice moraju izvijestiti o izvorima podataka, definicijama i metodama procjene kojima se koriste te ga obavijestiti o svim promjenama.

U svrhu usklađivanja s Uredbom države članice poboljšale su kvalitetu statističkih podataka koje dostavljaju Eurostatu na temelju članka 3. upotrebom dodatnih izvora, npr. registara zdravstvenog osiguranja, poreznih registara i popisa stanovništva iz 2011. Osim toga, posljednjih godina velika većina država članica provela je, ili planira odnosno razmatra provesti, znatne promjene u izvorima podataka i metodama kojima se koristi za svoje popise stanovništva i kućanstava; te se promjene u najvećoj mjeri odnose na veću upotrebu podataka iz administrativnih izvora te odmak od tradicionalnog popisivanja stanovništva od vrata do vrata ili poštom. To ima važan učinak na izradu godišnjih demografskih statistika, kako je objašnjeno u odjeljcima 4.3. i 5. u nastavku.

4.2.    Podaci na temelju članka 4. Uredbe

Člankom 4. Uredbe predviđeno je da države članice izvješćuju Eurostat o svojem ukupnom stanovništvu za posebne svrhe Unije na temelju strogog koncepta „uobičajenog boravišta”. To mogu procijeniti na temelju podataka o stanovništvu „sa zakonitim boravištem” ili „registriranom” stanovništvu koristeći znanstveno utemeljene, pravilno dokumentirane i javno dostupne metode procjene.

Prema nacionalnim datotekama metapodataka većina država članica procjenjuje svoje ukupno stanovništvo s „uobičajenim boravištem” jer ga ne može izravno izmjeriti.

Neke su države članice izvijestile Eurostat da procjenjuju svoje stanovništvo s „uobičajenim boravištem” primjenom opće prilagodbe nacionalnog stanovništva kako bi obuhvatile:

·nedovoljno prijavljene migracijske tokove (tj. osobe koje se nisu prijavile prilikom dolaska u državu članicu ili se nisu odjavile prilikom odlaska); i/ili

·nedovoljno prijavljene vitalne događaje (tj. događaje koji se događaju u inozemstvu, ali nisu prijavljeni ili su prijavljeni s određenom odgodom).

Ostale države članice moraju prilagoditi svoj nacionalni koncept „trajanja boravka” 22 kako bi mogle procijeniti stanovništvo s „uobičajenim boravištem” na temelju kriterija od 12 mjeseci boravka.

Eurostat nije uočio nedostatke u metodologiji korištenoj za datoteke s metapodacima i dokumentaciju koje su dostavile države članice ni probleme s kvalitetom rezultata.

4.3.    Troškovi i opterećenje

Članak 7. Uredbe namijenjen je smanjenju opterećenja odgovora za subjekte odgovorne za dostavljanje statističkih podataka. Omogućuje državama članicama da:

·odaberu izvore podataka u skladu s nacionalnim pravom i praksom; i

·koriste znanstveno utemeljene i pravilno dokumentirane metode statističke procjene.

Velika većina država članica u metapodacima izjavljuje da se koriste administrativnim izvorima podataka za izradu demografske statistike kako bi izbjegle opterećenje za davatelje podataka.

Opterećenje za nacionalne zavode za statistiku ograničeno je na odabir podataka koji se zahtijevaju na temelju Uredbe i izradu relevantnih tablica. To se opterećenje smatra najmanjim mogućim. Međutim, za nacionalne zavode za statistiku koji se ne koriste „uobičajenim boravištem” u svojoj nacionalnoj statistici, opterećenje za izradu broja stanovništva (kako je propisano člankom 4.) za prvu referentnu godinu moglo bi se smatrati većim, budući da su morali izraditi posebnu metodologiju i primijeniti metodu procjene od 2014. nadalje.

5.Studije izvedivosti

Člankom 8. Uredbe predviđeno je da države članice provode studije izvedivosti o uporabi definicije „uobičajenog boravišta” za stanovništvo i vitalne događaje. Studije uključuju analizu trenutačnih i potencijalnih izvora podataka, obradu podataka i mogućnost procjene potrebne statistike. Njima se ponajprije želi poboljšati usporedivost koncepata i definicija, što bi rezultiralo kvalitetnijim podacima i boljom usporedivosti.

Države EU-a/EGP-a 23 provele su studije izvedivosti o uporabi definicije „uobičajenog boravišta” za sva raščlanjivanja stanovništva i vitalne događaje u skladu s Uredbom kako bi procijenile mogućnost ujednačenja koncepta „stanovništva” u svim državama članicama i za sve podatke. Financijska potpora pružena je u obliku bespovratnih sredstava. Sve države podnijele su Eurostatu izvješća o rezultatima studija do roka navedenog u Uredbi (31. prosinca 2016.). Izvješća pokazuju da bi primjena definicije bila problematična za neke države članice, posebno one koje se koriste administrativnim izvorima podataka za dostavu podataka o demografskoj statistici i popisima stanovništva (koji su baza demografske statistike u nekoliko zemalja članica) Eurostatu.

Taj problem može postati rašireniji kako se povećava broj država članica koje se koriste administrativnim podacima. Na primjer, sadašnji rad na pripremi popisa stanovništva i kućanstava 2021. pokazuje da od 31 države EU-a/EGP-a koje dostavljaju podatke na temelju Uredbe 13 ih planira prvenstveno popis stanovništva na temelju registra, 8 planira tradicionalni popis, a 10 kombinirani popis općenito temeljen na registru stanovništva. Nakon popisa stanovništva 2021., ravnoteža može prevagnuti još više prema registrima, budući da neke države članice koje još uvijek provode tradicionalni popis traže izvedive alternativne pristupe koji se temelje na administrativnim podacima.

Ukratko:

·neke države članice procjenjuju svoje ukupno stanovništvo na godišnjoj osnovi, koristeći se demografskim elementima (živa rođenja, smrti, imigracija i emigracija) koje primjenjuju na podatke iz popisa stanovništva iz 2011.

·druge procjenjuju stanovništvo na temelju statističkih registara stanovništva; a

·nekoliko ih se koristi ili će se koristiti višestrukim (obično administrativnim) izvorima podataka za mjerenje „uobičajenog boravišta”, posebno u kontekstu razvoja popisa stanovništva.

Glavni problemi i poteškoće spomenuti u izvješćima država članica u odnosu na izvedivost koncepta „uobičajenog boravišta” mogu se grupirati kako slijedi:

·koriste se različiti koncepti „trajanja boravka”: 3 mjeseca, 6 mjeseci, 9 mjeseci, 12 mjeseci ili vremenski neograničeno. U pravilu države članice mogu ujednačiti boravke od 12 mjeseci, ali uglavnom uz opću prilagodbu na agregatnoj razini (tj. za podatke propisane člankom 4. Uredbe). Međutim, nisu u mogućnosti ujednačiti boravke od 12 mjeseci na detaljnim razinama koje se zahtijevaju u skladu na temelju članka 3.

·premda je odjava i prijava novog boravišta često obvezna, u nekoliko država članica to se ne čini ili se čini samo uz određenu odgodu;

·države članice obično mogu prebrojavati samo osobe čiji je boravak legalan ili legaliziran. Slijedom toga, osobe koje nezakonito borave ne mogu se prebrojavati, čak i ako bi se mogle smatrati dijelom stanovništva s uobičajenim boravištem;

·države članice koje se koriste registrom stanovništva i/ili administrativnim podacima mogu imati poteškoća kod utvrđivanja „namjere boravka”, u skladu sa zahtjevom za definicijom „uobičajenog boravišta”, posebno za neke posebne skupine (npr. tražitelje azila);

·kad se koriste elementi stanovništva iz popisa (uobičajenog boravišta), potrebno je izraditi procjenu o tome jesu li vitalni događaji u skladu s konceptom „uobičajenog boravišta”, tj. jesu li podaci o vitalnim događajima također prikupljeni u skladu s ovim konceptom. Međutim, ova se procjena ne izrađuje uvijek; i

·neke „posebne skupine” stanovništva s „uobičajenim boravištem” 24 nije moguće identificirati ili nije moguće procijeniti jesu li uključene ili ne, npr. osobe koje redovite žive na više od jednog boravišta tijekom godine ili osobe koje mogu biti nezakoniti ili nedokumentirani migranti.

Na kraju, sažetak zaključaka država članica:

·neke države članice navode da već dostavljaju „uobičajeno boravište”, uglavnom zbog toga jer se njihovo stanovništvo procjenjuje godišnje na temelju prebrojavanja iz popisa stanovništva iz 2011. (s uobičajenim boravištem) korištenjem elemenata stanovništva (živa rođenja, smrti, imigracija i emigracija). S predmetnim državama nastavit će se rasprave;

·neke procjenjuju da je njihovo „nacionalno stanovništvo” (uglavnom registrirano stanovništvo) vrlo blizu „stanovništvu s uobičajenim boravištem”, posebno na ukupnoj razini, te da ga stoga nema potrebe mijenjati, budući da je kvaliteta dovoljna i bilo kakvo prilagođavanje dovelo bi do nastanka dodatnih troškova. Međutim, na više raščlanjenoj razini (tj. na razinama propisanima Uredbom (EU) br. 205/2014), razlike mogu biti veće i potrebno je ispitati mogući utjecaj na detaljniju demografsku statistiku; i

·u nekim državama članicama „uobičajeno boravište” može se odrediti korištenjem različitih metoda procjene, npr. korištenjem „signala” iz različitih administrativnih podataka za ocjenu žive li osobe u državi članici. Te metode međutim zahtijevaju daljnje usklađivanje jer se više ne mogu primijeniti u svim potrebnim raščlanjivanjima, npr. neke države ne mogu utvrditi regiju boravišta.

6.Daljnje poboljšanje europske statistike o stanovništvu

Ovo izvješće pokazalo je da je Uredba značajno poboljšala europsku demografsku statistiku u pogledu dostupnosti, cjelovitosti, točnosti podataka (dostave podataka od strane nacionalnih zavoda za statistiku) te pravodobnosti (Eurostatove izrade i diseminacije podataka). Kvaliteta podataka imala je koristi od spajanja prikupljenih podataka s podacima primljenim na temelju članka 3. Uredbe (EZ) br. 862/2007 i povezanih provedbenih mjera te popisa stanovništva iz 2011. Potrebno je nastaviti s poboljšanjem kvalitete, posebno rješavanjem problema premale i prevelike pokrivenosti.

Službena europska i nacionalna tijela, nevladina tijela i šira javnost više se koriste statistikom koja je uređena Uredbom. Podaci trebaju biti odraz novih potreba korisnika (npr. u pogledu priljeva osoba koje traže utočište u Europe) u kontekstu demografskih promjena, vodeći pritom računa o opterećenju kojem su izloženi pružatelji podataka.

Načini daljnjeg poboljšanja situacije uzimat će se u obzir u kontekstu priprema za popis stanovništva EU-a nakon 2021.

7.Zaključci

Zahvaljujući zajedničkim nastojanjima država EU-a/EGP-a, provedbom Uredbe povećala se i poboljšala izrada visokokvalitetne europske demografske statistike.

Može se smatrati da je proizvodnja europske demografske statistike na temelju Uredbe u potpunosti zaživjela te da se njome osiguravaju relevantni podaci različitim dionicima te lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim upravama. Međutim, s obzirom na to da su demografsko ponašanje i struktura stanovništva u neprekidnom kretanju te da postaju dostupni novi izvori podataka i nove metode, pozorno praćenje postojeće proizvodnje podataka i rezultata na temelju Uredbe te usporedni razvoj u pogledu budućih potreba ostat će važan izazov u narednim godinama.

(1)      Uredba (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o europskoj demografskoj statistici (SL L 330, 10.12.2013., str. 39.).

(2)      Provedbena uredba Komisije (EU) br. 205/2014 od 4. ožujka 2014. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj demografskoj statistici, u pogledu raščlanjivanja podataka, rokova i revizija podataka (SL L 65, 5.3.2014., str. 10.).

(3)    „Uobičajeno boravište” znači mjesto na kojem osoba uobičajeno provodi razdoblje dnevnog odmora, bez obzira na privremenu odsutnost za potrebe rekreacije, praznika, posjeta prijateljima i rodbini, posla, liječenja ili vjerskog hodočašća. Samo se za sljedeće osobe smatra da imaju uobičajeno boravište na predmetnom zemljopisnom području:

(4)       http://ec.europa.eu/eurostat/web/products-manuals-and-guidelines/-/KS-32-11-955  

(5)    Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(6)      Uredba (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 311/76 o izradi statistike o stranim radnicima (SL L 199, 31.7.2007., str. 23.).

(7)       http://ec.europa.eu/regional_policy/en/information/cohesion-report/

(8)       http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3217494/6917833/KE-BM-15-003-EN-N.pdf/ (dostupno samo na engleskom jeziku).

(9)       http://ec.europa.eu/eurostat/web/population-demography-migration-projections/population-projections-data (dostupno samo na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku).

(10)       https://ec.europa.eu/info/publications/economy-finance/2018-ageing-report-underlying-assumptions-and-projection-methodologies_en (dostupno samo na engleskom jeziku).

(11)       http://ec.europa.eu/eurostat/web/population-demography-migration-projections (dostupno na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku).

(12)      Time je obuhvaćena sva diseminacija podataka u skladu s Uredbom, budući da su podaci prikupljeni u skladu s člankom 3. prvi put objavljeni u prvom tromjesečju 2015.

(13)      „Population on 1 January” („Stanovništvo na dan 1. siječnja”) – mrežna oznaka podataka: tps00001 (dostupno samo na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku).

(14)      „Population change – demographic balance and crude rates at national level” („Promjena stanovništva – demografska ravnoteža i grube stope na nacionalnoj razini”) – mrežna oznaka podataka: demo_gind (dostupno samo na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku).

(15)      Početna stranica Eurostata ( http://ec.europa.eu/eurostat ) i baza podataka ( http://ec.europa.eu/eurostat/data/database ) (obje su dostupne samo na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku).

(16)       http://ec.europa.eu/eurostat/web/population-demography-migration-projections (dostupno samo na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku).

(17)       http://ec.europa.eu/eurostat/web/population-demography-migration-projections/population-data (dostupno samo na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku).

(18)       http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Eurostat_regional_yearbook (dostupno samo na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku).

(19)      Na primjer, pogledajte najnoviju objavu Eurostata o prvim procjenama stanovništva (10. srpnja 2018.); „ EU population up to nearly 513 million at 1 January 2018 ” („Stanovništvo EU-a dosegnulo gotovo 513 milijuna na dan 1. siječnja”, dostupno samo na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku).

(20)       http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Population (dostupno samo na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku).

(21)       http://ec.europa.eu/eurostat/documents/64157/4392716/ESS-QAF-V1-2final.pdf/bbf5970c-1adf-46c8-afc3-58ce177a0646 (dostupno samo na engleskom jeziku).

(22)      Vidjeti odjeljak 3.5.

(23)      Uredba (EU) br. 1260/2013 još nije uključena u Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o suradnji u području statistike.

(24)      Postoje određene skupine stanovništva za koje se može pojaviti određena dvojba o njihovom uključivanju u stanovništvo s „uobičajenim boravištem” države članice i koji se podvrgavaju posebnoj obradi. Za više detalja vidjeti Poglavlje V. (Population bases) na:    
http://www.unece.org/fileadmin/DAM/stats/publications/2015/ECECES41_EN.pdf (dostupno samo na engleskom jeziku).