EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.12.2018.

COM(2018) 830 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o primjeni Priloga XI. Pravilniku o osoblju i njegova članka 66.a

PRIVREMENO IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o primjeni Priloga XI. Pravilniku o osoblju i njegova članka 66.a

1.Uvod

Člankom 15. stavkom 4. Priloga XI. Pravilniku o osoblju, kako je zadnje izmijenjen 2013. 1 , predviđa se da Komisija krajem 2018. podnese privremeno izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni Priloga XI. Pravilnika o osoblju i njegova članka 66.a.

Ovim se privremenim izvješćem provodi prethodno spomenuta odredba na način da se opisuje postupak i ishod provedbe pravila za ažuriranje primitaka od rada i mirovina na temelju Priloga XI. Pravilniku o osoblju (u daljnjem tekstu „metoda”) te nameta solidarnosti u skladu s člankom 66.a za razdoblje od 2014. do 2018.

2.Osnovni ciljevi i načela metode donesene 2013.    

Odredbe 2 postojeće metode za ažuriranje primitaka od rada i mirovina donesene su u okviru reforme Pravilnika o osoblju EU-a iz 2013. Primjenjuju se od 1. siječnja 2014. barem do 31. prosinca 2023.

Pravilno funkcioniranje metode temelji se na dvama osnovnim načelima koja su ponovno potvrđena 2013.:

-načelo paralelizma u pogledu razvoja kupovne moći osoblja EU-a i nacionalnih dužnosnika u središnjim državnim službama (članak 65. Pravilnika o osoblju i njegov Prilog XI.) i

-načelo osiguravanja jednake kupovne moći za osoblje EU-a na različitim mjestima rada (članak 64. Pravilnika o osoblju i njegov Prilog XI.).

2.1.1.Načelo paralelizma

Načelo paralelnog razvoja kupovne moći znači da se kupovna moć dužnosnika EU-a razvija, prema gore i prema dolje, usporedno s prosječnom kupovnom moći državnih službenika u nacionalnim središnjim državnim službama.

Stoga, u skladu s člankom 65. stavkom 1. Pravilnika o osoblju, ažuriranja primitaka od rada i mirovina odražavaju godišnja kretanja od 1. srpnja prethodne do 1. srpnja tekuće godine 3 :

-realnih plaća državnih službenika u nacionalnim središnjim državnim službama u uzorku od 11 država članica 4 koje čine najmanje 75 % bruto domaćeg proizvoda EU-a. Za svaku od tih država članica, godišnja promjena realnih plaća izračunava se bez inflacije i naziva se posebni pokazatelj. Ukupni posebni pokazatelj (GSI) prosjek je svih posebnih pokazatelja ponderiranih BDP-om.

-godišnje inflacije u Bruxellesu i Luxembourgu (razmjerno raspodjeli osoblja EU-a između tih dvaju gradova). Taj se element naziva zajednički indeks.

GSI i zajednički indeks množe se kako bi se izračunala vrijednosti ažuriranja. Vrijednost ažuriranja izražena je kao postotak koji se primjenjuje na neto primitke od rada i mirovine svog osoblja EU-a s učinkom od 1. srpnja 5 .

U tom je kontekstu važno istaknuti da se metodom ne dopušta „dvostruko računanje“ inflacije, već se njome jamči usporedni razvoj plaća osoblja EU-a i nacionalnih državnih službenika, bez inflacije. U tu svrhu GSI se najprije izračunava bez inflacije na uzorku od 11 država članica te se tek nakon toga kombinira sa zajedničkim indeksom.

Podrobne informacije o razvoju GSI-ja i zajedničkog indeksa nalaze se u dijelovima 3. i 4.

2.1.2.Posebna odstupanja od načela paralelizma o kojima je odlučeno 2013.: zamrzavanje plaća i namet solidarnosti

Metoda je dogovorena 2013. na temelju pregovora u kojim su sudjelovale institucije EU-a, njihove uprave i predstavnici njihova osoblja.

U skladu s člankom 336. UFEU-a u redovni zakonodavni postupak za izmjenu Pravilnika o osoblju uključeni su Komisija sa svojim pravom inicijative te Europski parlament i Vijeće kao suzakonodavci, nakon savjetovanja s drugim institucijama i njihovim upravama, a osobito Sudom Europske unije i Revizorskim sudom. Komisija je prije podnošenja svojeg prijedloga održala opsežno savjetovanje s predstavnicima osoblja svih institucija. Tijekom redovnog zakonodavnog postupka, Vijeće je također provelo svoj postupak za savjetovanje s predstavnicima osoblja.

Kako bi se uzele u obzir osobito teške gospodarske i socijalne okolnosti u Uniji u tom razdoblju te na temelju zaključaka Europskog vijeća donesenih u veljači 2013., u okviru reforme također je odlučeno:

-da će se 2013. i 2014. suspendirati ažuriranje primitaka od rada i mirovina svog osoblja institucija Unije, drugih tijela i agencija koje se provodi putem metode (vidjeti dio 3.4.1. o dvogodišnjem zamrzavanju plaća) i

-da će se moguće primjene metode na dužnosnike i ostale službenike Europske unije uravnotežiti ponovnim uvođenjem sustava nameta solidarnosti koji se od 1. siječnja 2014. po uvećanoj stopi odbija od plaća osoblja EU-a (vidjeti dio 3.4.2. o nametu solidarnosti).

2.1.3.Opća odstupanja od načela paralelizma: klauzula o ograničavanju i klauzula o izuzećima

Odstupajući od općeg načela paralelizma razvoja kupovne moći, klauzulom o ograničavanju ograničava se veliki porast kupovne moći, kao i svaki veliki pad kupovne moći za određenu godinu. Ako izračunano povećanje kupovne moći (GSI) prelazi 2 % ili ako se kupovna moć smanjuje za više od 2 %, promjena kupovne moći za osoblje EU-a ograničava se na 2 %. Dio povećanja ili gubitka kupovne moći koji prelazi 2 % primjenjuje se devet mjeseci kasnije, odnosno od 1. travnja sljedeće godine.

Klauzulom o izuzeću ograničava se povećanje kupovne moći osoblja EU-a kada dođe do gospodarskog pada na razini EU-a. Ako je u BDP-u Unije predviđeno smanjenje, a zabilježeno je povećanje kupovne moći koja se mjeri posebnim pokazateljom, tada se, ovisno o veličini smanjenja BDP-a, dio povećanja kupovne moći odgađa za sljedeću godinu u skladu sa sljedećom tablicom:

Ako se BDP EU-a smanjio za više od 3 %, povećanje kupovne moći na temelju metode odobrava se kada se gospodarstvo EU-a oporavi, odnosno kada bruto domaći proizvod EU-a dostigne razinu na kojoj je bio prije pada (klauzula o oporavku).

Ako se predviđanja i konačni podaci o BDP-u Unije koje je osigurala Komisija razlikuju do te mjere da to utječe na posljedice načina primjene klauzule za slučaj krize, provode se nužni ispravci, uključujući pozitivna ili negativna retroaktivna usklađivanja 6 .

2.1.4.Načelo jednake kupovne moći osoblja EU-a – koeficijenti ispravka

Koeficijentima ispravka provodi se opće načelo jednakog postupanja u praksi, što u ovom konkretnom slučaju odgovara osiguranju jednake kupovne moći svog osoblja institucija, tijela i agencija EU-a, neovisno o njihovom mjestu rada.

Dok se iste tablice plaća i osnovni iznosi primjenjuju na svo osoblje EU-a, koeficijenti ispravka primjenjuju se na osoblje koje radi na mjestima rada izvan Bruxellesa i Luxembourga, koje ne bi smjelo biti u težem financijskom položaju zbog većih troškova života na svojim mjestima rada ili pak ostvarivati financijsku korist zbog nižih troškova života.

Stoga koeficijent ispravka djeluje kao postotak usklađivanja plaća kako bi se nadoknadila razlika (pozitivna ili negativna) u troškovima života na svakom mjestu rada. Koeficijent ispravka primjenjuje se prema sljedećoj formuli:

Koeficijenti ispravka ažuriraju se najmanje jednom godišnje s učinkom od 1. srpnja 7 . Detaljna kretanja koeficijenata ispravka tijekom referentnog razdoblja sadržana su u dijelu 5.

2.2.Pravni okvir za godišnju provedbu metode donesene 2013.    

2.2.1.Postupak za provedbu metode – tijek ažuriranja

Člankom 65. Pravilnika o osoblju predviđa se da se godišnje ažuriranje primitaka od rada i mirovina provodi prije kraja godine na temelju izvješća o statističkim podacima koje izrađuje Eurostat. U njemu se također navodi da se iznosi i ponderiranja (koeficijenti ispravka) iz članka 64. i članka 65. stavka 1. smatraju iznosima i ponderiranjima čije su vrijednosti u određenom trenutku podložne ažuriranju „bez intervencije drugog pravnog akta”. Komisija u svrhu obavještavanja objavljuje ažurirane iznose i ponderiranja u seriji CSlužbenog lista Europske unije u roku od dva tjedna nakon ažuriranja.

Nadalje, Prilogom XI. Pravilniku o osoblju utvrđuju se detaljna pravila o izračunu ažuriranja i ulozi Eurostata i nacionalnih zavoda za statistiku u praćenju kvalitete osnovnih podataka i primijenjenih statističkih metoda.

Iz zajedničkog tumačenja prethodno navedenih odredbi, kako je potvrđeno u uvodnim izjavama Uredbe br. 1023/2013, proizlazi da je ažuriranje definirano kao „automatski” ili „mehanički” postupak koji se provodi bez postupka donošenja odluka u okviru institucija EU-a i temelji se na strogo definiranoj metodologiji za obradu relevantnih statističkih podataka u odnosu na izračun iznosa i ponderiranja.

U pogledu postupka Komisija je interno utvrdila administrativni postupak, koji uključuje niz službi Komisije, kako bi se osigurala pravilna provedba ažuriranja nakon što Eurostat izračuna i podnese osnovne statističke podatke. Glavni su ciljevi postupka uspostaviti potrebne kontrole i provjere kvalitete kako bi se osigurala potrebna koordinacija proračuna te pravodobno informiranje institucija, tijela i agencija EU-a koje provodi Komisija.

Službe Komisije taj postupak od 2014. nesmetano primjenjuju. Njime je znatno olakšana uspješna tehnička provedba metode. Na temelju toga, sva dospjela plaćanja i povrati koji su proizašli iz ažuriranja za razdoblje od 2014. do 2018. i koji utječu na primitke od rada i mirovine osoblja u institucijama i agencijama EU-a izvršeni su u propisanom roku.

2.2.2.Niz strogih obveza izvješćivanja

Iako godišnja provedba ažuriranja ne zahtijeva donošenje ijednog zakonskog akta, suzakonodavci su predvidjeli stroge obveze izvješćivanja:

-u skladu s člankom 65. stavkom 1. Pravilnika o osoblju, Komisija svake godine podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće 8 o podacima koji se odnose na utjecaj godišnjeg ažuriranje primitaka od rada i mirovina dužnosnika EU-a na proračun,

-u skladu s člankom 15. Priloga XI. Pravilniku o osoblju postojeće privremeno izvješće o primjeni Priloga XI. Pravilniku o osoblju i njegova članka 66.a podnosi se Europskom parlamentu i Vijeću 2018.,

-također u skladu s člankom 15. Priloga XI. Pravilniku o osoblju, Komisija do 31. ožujka 2022. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem se posebno procjenjuje usklađenost razvoja kupovne moći primitaka od rada i mirovina dužnosnika Unije s promjenama kupovne moći plaća u nacionalnim središnjim državnim službama. Na temelju tog izvješća Komisija, po potrebi, podnosi prijedlog izmjene Priloga XI. Pravilniku o osoblju kao i njegova članka 66.a na temelju članka 336. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

3.Posebni pokazatelji

Posebnim pokazateljima mjere se promjene kupovne moći službenika u nacionalnim središnjim državnim službama država članica.

3.1.Kretanja posebnih pokazatelja za pojedinačne države članice    

Izračuni i brojke koje se odnose na određene pokazatelje temelje se na podacima koje podnose i potvrđuju nadležna statistička tijela u državama članicama. U tu svrhu s vremenom je razvijen i ažuriran upitnik o primitcima. Niz metodoloških priručnika za pojedine zemlje i izvješća o procjeni također se objavljuju kako bi se podigla razina transparentnosti 9 .

U TABLICI 1. prikazan je sažetak dostupnih podataka za svaku državu članicu za razdoblje 2014.–2018. zajedno s jednostavnom aritmetičkom prosječnom vrijednošću za to razdoblje. U TABLICI 2. prikazani su isti podaci, ponovno iskazani kao kumulativni indeks (2012. = 100).

3.2.Kretanje ukupnog posebnog pokazatelja kako je utvrđen metodom iz 2013.

U skladu s metodom donesenom 2013., GSI se od 2015. izračunava primjenom uzorka od jedanaest referentnih država članica (ponderiranih s BDP-om): Belgija, Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Poljska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina.

Godišnji i kumulativni podaci po državi članici iz primjenjivog uzorka

U TABLICI 3. prikazani su vremenski nizovi posebnih pokazatelja za primjenjivi uzorak koji se sastoji od jedanaest država članica od 2015., zajedno s jednostavnom aritmetičkom srednjom vrijednošću za to razdoblje. U TABLICI 4. prikazani su isti podaci, ponovno iskazani kao kumulativni indeks (2014. = 100).

Ukupni posebni pokazatelj za primjenjivi uzorak

Kumulativni učinak GSI-ja od 2015. prikazan je na GRAFIKONU 5. To odgovara razvoju kupovne moći državnih službenika u uzorku od 11 država članica tijekom razdoblja (ponderiranog s BDP-om izraženim u standardima kupovne moći). U skladu s načelom paralelizma (vidjeti dio 2.1.1.), kupovna moć osoblja EU-a slijedila je to kretanje.

Na GRAFIKONU 6. prikazan je vremenski niz ukupnog posebnog pokazatelja od 2015., zajedno sa zajedničkim indeksom i odgovarajućim godišnjim ažuriranjem za osoblje EU-a.

U TABLICI 7. prikazani su ti vremenski nizovi, ponovno iskazani kao kumulativni indeks tijekom razdoblja. Ukupni posebni pokazatelj, koji se izračunava kao jednostavan prosjek za četverogodišnje razdoblje, iznosi 100,5, a kumulativni učinak do srpnja 2014. (2014. = 100) iznosi 102,1. Prosječna godišnja inflacija u skladu sa zajedničkim indeksom za Bruxelles i Luxembourg u tom razdoblju iznosila je 101,5, a kumulativni učinak iznosi 105,9. Prosječno godišnje ažuriranje primitaka od rada i mirovina iznosilo je 102,2, a kumulativni učinak iznosi 109,2.

3.3.Ukupni posebni pokazatelj kako je utvrđen putem navedene metode

Korištenje uzorka država članica za izračunavanje GSI-ja nije oduvijek bio pristup koji je primjenjivao zakonodavac. Prije 2004. GSI se izračunavao prema statističkim podacima za sve države članice (npr. 15 država članica 2003.).

Nadalje, tijekom pregovora koji su prethodili reformi iz 2004., Vijeće je odlučilo primijeniti uzorak od osam referentnih država članica. Ta je odluka bila motivirana retrospektivnom analizom podataka koja je upućivala na to da bi kretanja u tom uzorku vjernije odražavala prosječni razvoj kupovne moći u svim državama članicama. Međutim, treba napomenuti da je naknadna analiza pokazala da je stvarni razvoj kupovne moći u odabranom uzorku nakon 2004. bio manji od prosjeka za sve države članice.

Godine 2013. suzakonodavac se odlučio zadržati načelo primjene uzorka država članica, ali ga je povećao s osam na 11 država članica.

Na uzorku od osam država članica koji se primjenjivao u okviru prethodne metode (2004.–2013.), jednostavni prosjek godišnjeg GSI-ja za razdoblje 2015.–2018. iznosio bi 100,7, a kumulativni učinak (2014. = 100) iznosio bi 102,5.

Sa svih 28 država članica jednostavni prosjek godišnjeg GSI-ja za razdoblje od 2015. do 2018. iznosio bi 101,4, a kumulativni učinak (2014. = 100) iznosio bi 105,4.

3.4.Odstupanje od općeg načela paralelizma

3.4.1.Dvogodišnja suspenzija ažuriranja plaća (2013.–2014.)

U okviru reforme Pravilnika o osoblju iz 2013., Europsko vijeće pozvalo je da se na dvije godine suspendira usklađivanje primitaka od rada i mirovina svog osoblja institucija Unije koje se provodi putem metode. Stoga se 2013. i 2014. 10 nije provelo ažuriranje primitaka od rada i mirovina te se zato za to razdoblje nije mogao izračunati opći posebni pokazatelj u skladu s jasnim tekstom Pravilnika o osoblju.

Iako je zbog suspenzije ažuriranja došlo do prestanka primjene načela paralelizma za razdoblje od 2013. do 2014., koeficijenti ispravka nastavljaju se ažurirati kako bi se osigurala jednaka kupovna moć na različitim mjestima rada.

3.4.2.Učinak nameta solidarnosti

Namet solidarnosti jest odbitak od primitaka od rada osoblja EU-a koji je od 1. siječnja 2014. ponovno uveden po uvećanoj stopi. Stopa nameta solidarnost, koja se primjenjuje na osnovicu definiranu člankom 66.a stavkom 3. Pravilnika o osoblju iznosi 6 %. Povećana je na 7 % za osoblje u razredu AD 15, stupnju 2., i više.

U nacrtu proračuna za 2019. 11 , , očekuje se da će prihodi od nameta solidarnosti dosegnuti 93 milijuna EUR. Na GRAFIKONU 8. prikazan je razvoj tih prihoda od 2012.

3.4.3.Primjena klauzula o ograničenju i izuzećima

U razdoblju od 2015. do 2018. Eurostat je primjereno provjeravao iznose ažuriranja prema kriterijima klauzula o ograničavanju i izuzeću kako je navedeno u člancima 10. i 11. Priloga XI. Pravilniku o osoblju.

Opći posebni pokazatelj nije premašio gornju granicu od + 2 % ili donju granicu od -2% (vidjeti GRAFIKON 5.). Stoga se nije primjenjivala klauzula o ograničavanju.

Godišnje predviđanje rasta BDP-a Unije dostupno u trenutku objavljivanja svakog godišnjeg izvješća Eurostata bilo je pozitivno. Stoga se klauzula o izuzećima iz članka 11. stavka 1. Priloga XI. Pravilniku o osoblju nije primjenjivala.

Konačni podaci o godišnjem rastu BDP-a Unije bili su pozitivni. Stoga se nije proveo ispravak na temelju članka 11. stavka 2. Priloga XI. Pravilniku o osoblju.

4.Zajednički indeks

Zajedničkim indeksom mjere se promjene troškova života u Belgiji i Luksemburgu za dužnosnike EU-a na temelju harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena (HICP) u slučaju Belgije i indeksa potrošačkih cijena (CPI) u slučaju Luksemburga, prema raspodjeli osoblja koje radi u tim državama članicama u skladu s člankom 1. Priloga XI. Pravilniku o osoblju.

Zbog pondera specifične potrošnje koji se koristi za objedinjavanje zajedničkog indeksa 12 , može doći do ograničenih razlika između njegova razvoja i obrasca razvoja HICP-a za Belgiju i CPI-ja za Luksemburg 13 za određenu godinu.

Na GRAFIKONU 9. prikazuju se zajednički vremenski nizovi (godišnje povećanje od lipnja do lipnja u odnosu na prethodnu godinu), zajedno s usporedivim informacijama za belgijski HICP i luksemburški CPI.

Prosječni zajednički indeks u razdoblju od 2015. do 2018. godine iznosio je 101,5. Kumulativni indeks za cijelo razdoblje do lipnja 2018. (osnovica za lipanj 2014. = 100) iznosi 105,9.

Za usporedbu, prosječni HICP u Belgiji tijekom razdoblja iznosio je 101,7, a kumulativni iznos za razdoblje iznosio je 107,0. Prosječni HICP u Belgiji tijekom razdoblja iznosio je 100,8, a kumulativni iznos za razdoblje iznosio je 103,0.

5.Koeficijenti ispravka

U skladu s člankom 64. Pravilnika o osoblju, primitak od rada dužnosnika koji rade na mjestima rada izvan Bruxellesa i Luxembourga izražava se u eurima i usklađuje primjenom koeficijenta ispravka za njihovu lokaciju, koji je utvrđen prema stopi koja je veća, manja ili jednaka 100 %. Cilj je koeficijenata ispravka osigurati da je kupovna moć na određenom mjestu rada istovjetna kupovnoj moći u Bruxellesu.

Koeficijenti ispravka matematički su čimbenici kojima se, kada se primjenjuju na novčani iznos izražen u eurima, zajedno sa službenim deviznim tečajem u odnosu na euro (npr. za određeni grad mjesta rada), utvrđuje gospodarski paritet. Gospodarski paritet statistička je vrijednost koja odražava razlike u troškovima života (npr. između grada mjesta rada i Bruxellesa) i odgovara prosječnom omjeru cijena. Njime se stoga odražava iznos u nacionalnoj valuti na određenom mjestu koji je potreban za kupnju jednake potrošačke košarice robe i usluga u Bruxellesu za vrijednost jednog eura.

Eurostat u suradnji s nacionalnim zavodima za statistiku utvrđuje i redovito poboljšava metodologiju za izračun koeficijenata ispravaka. Za promatrano razdoblje značajna su sljedeća kretanja:

-provedba razvijenije metodologije za usporedbu troškova zdravstvene skrbi i obrazovanja u državama članicama,

-sve veći broj organizacija koje su spremne surađivati ​​s Eurostatom 14 i koristiti podatke Eurostata za različite svrhe (npr. Ujedinjeni narodi nedavno su odlučili upotrijebiti podatke o koeficijentima ispravaka kako bi na temelju troškova života uskladili plaće svojeg osoblja koje radi u EU-u).

5.1.Kretanja koeficijenata ispravka    

U TABLICI 10. prikazane su vrijednosti koeficijenta ispravka za pojedina mjesta zaposlenja u EU-u 15 za razdoblje od 2013. do 2018 16 .

Iz te je tablice očito da su tijekom tog razdoblja koeficijenti ispravka za različita mjesta pratili različita kretanja. Tijekom tog razdoblja koeficijenti su se na 19 mjesta smanjili, dok je na 12 mjesta zabilježeno njihovo povećanje.

Treba napomenuti da je od stupanja na snagu izmijenjenog Priloga XI. Pravilniku o osoblju na snazi novi postupak za izradu ili ukidanje koeficijenata ispravka u skladu s njegovim člankom 9 17 . Tijekom razdoblja od 2014. do 2018. Komisiji nije podnesen nijedan službeni zahtjev, a popis koeficijenata ispravka i dalje je stabilan.

5.2.Pitanja s kojima se suočava Komisija u pogledu koeficijenata ispravka    

5.2.1.Percepcija koeficijenata ispravka kao čimbenika koji imaju negativan učinak na kupovnu moć i privlačnost javne službe EU-a

Koeficijenti ispravka često se pogrešno percipiraju kao uzrok smanjenja kupovne moći osoblja EU-a, a administraciji Komisije često se postavljaju pitanja o ulozi koeficijenata ispravka i metodologiji koja se primjenjuje za njihov izračun. Takva pitanja postavljaju dionici, uključujući osoblje, predstavnike osoblja, predstavnike države domaćina itd. To se pitanje posebno postavlja u vezi sa slučajevima koji uključuju osoblje čije mjesto rada podliježe koeficijentu ispravka manjem od 100, osobito kada je taj određeni koeficijent podložan ažuriranju na manje iznose.

Koeficijenti ispravka namijenjeni su isključivo održavanju jednake kupovne moći osoblja zaposlenog u različitim državama članicama i osoblja zaposlenog u Bruxellesu tijekom vremena. S druge strane, koeficijenti ispravaka nisu namijenjeni održavanju kupovne moći na određenoj razini. Stoga je, s obzirom na smanjenu kupovnu moć osoblja u Bruxellesu (smanjenje za 10,5 % u razdoblju od 2004. do 2018.), razmjerno smanjena kupovna moć osoblja na svim mjestima rada.

Istodobno, prethodno spomenuta percepcija koeficijenata ispravka i dalje ostaje pitanje koje je povezano s privlačnošću javne službe EU-a u nekim državama članicama. U tom pogledu, brojne agencije EU-a prijavile su Komisiji vidljivi negativni učinak koeficijenata ispravka na njihovu sposobnost zapošljavanja i zadržavanja visoko kvalificiranog i zemljopisno uravnoteženog osoblja.

5.2.2.Zanemarivanje troškova nastalih izvan mjesta zaposlenja

Postojeća metodologija koju je razvio Eurostat u suradnji s nacionalnim zavodima za statistiku temelji se na pretpostavci da troškovi članova osoblja u potpunosti nastaju na njihovu mjestu rada. To pojednostavnjenje dovodi do određenih nedoumica jer se može smatrati da njime nisu u potpunosti obuhvaćeni ukupni obrasci potrošnje članova osoblja s obzirom da oni također uključuju troškove nastale izvan mjesta rada. Eurostat i nacionalni zavodi za statistiku pokrenuli su raspravu o mogućnosti ažuriranja statističke metodologije izračuna koeficijenta ispravka kako bi se uzeli u obzir troškovi nastali izvan mjesta rada.

5.2.3.Troškovi života u Luxembourgu

Povodom posljednje reforme Pravilnika o osoblju, suzakonodavci su ostali pri trajnom zakonskom rješenju da se koeficijent ispravka ne primjenjuju na primitke od rada osoblja u Bruxellesu i Luxembourgu, uzimajući u obzir posebne referentne uloge tih mjesta rada kao glavnih i izvornih sjedišta većine institucija. Istodobno su suzakonodavci odlučili uzeti u obzir inflaciju u Luxembourgu tako da izrade zajednički indeks (vidjeti dio 4.).

To su zakonsko rješenje kritizirali neki članovi osoblja čije je mjesto rada u Luxembourgu, a koji su tvrdili da se njime primjereno ne odražavaju navodne razlike u troškovima života između Bruxellesa i Luxembourga. Nedavno su se članovi osoblja pozvali na to da je Europsko udruženje za slobodnu trgovinu, koje ima svoj pravilnik o osoblju, uvelo poseban koeficijent ispravka za Luxembourg.

Radi nepostojanja koeficijenta ispravka u Luxembourgu u skladu s Pravilnikom o osoblju EU-a pokrenuto je nekoliko postupaka pred sudovima EU-a. Na temelju najnovije presude koju je donio Opći sud EU-a u listopadu 2018. potvrđuje se to zakonodavno rješenje 18 dok god je na snazi Pravilnik o osoblju kako je izmijenjen 2013.

6.Zaključci

Komisija uspješno provodi Prilog XI. Pravilniku o osoblju i njegov članak 66.a dd njegova uvođenja 2014. Metoda ažuriranja primitaka od rada i mirovina koju su utvrdili Europski parlament i Vijeće pokazala je svoju učinkovitost i djelotvornost tijekom pet godišnjih ciklusa njezine provedbe (2014.–2018.). Metodom su postignuti zadani ciljevi te izbjegnute međuinstitucijske napetosti i sudski postupci koji su postojali u prošlosti.

Konkretno, na temelju provedbe Priloga XI. Pravilniku o osoblju i njegova članka 66.a za razdoblje od 2014. do 2018 . mogu se donijeti sljedeći zaključci:

(1)Godine 2013. i 2014. plaće i mirovine dužnosnika EU-a bile su nominalno „zamrznute”. To je razdoblje uslijedilo nakon ograničenog usklađivanja plaća i mirovina 2012. (0,8 %) i neprovođenja usklađivanja plaća 2011.

(2)Od 1. siječnja 2014. ponovno je uveden namet solidarnosti po uvećanoj stopi. Taj se namet solidarnosti pretvorio u veći doprinos dužnosnika EU-a općem proračunu EU-a nakon gospodarske krize. Ovaj doprinos rastao je tijekom cijelog razdoblja iako se gospodarska i socijalna situacija Unije znatno poboljšala.

(3)Od 2015. nacionalni državni službenici 11 referentnih država članica doživjeli su povećanje kupovne moći od 2,1 %. Zbog primjene načela paralelizma koje je sastavni dio metode, kupovna moć dužnosnika EU-a povećava se od 2015. usporedno s kupovnom moći nacionalnih državnih službenika u 11 referentnih država članica. S druge strane primjena podataka za sve države članice EU28 dovela bi do različitih iznosa (+ 5,4 %).

(4)Nakon početne faze iznadprosječnog povećanja iznosa ažuriranja 2015. i 2016., koje bi se moglo objasniti učinkom „nadoknađivanja zaostatka” u državama članicama nakon gospodarske i socijalne krize, sljedeći postupci godišnjih ažuriranja 2017. i 2018. doveli su do umjerenih nominalnih povećanja plaća.

(5)Na neto osnovi metoda je 2018. imala za posljedicu smanjenje kupovne moći osoblja EU-a za 0,4 %.

(6)Budući da metoda sadržava automatsko godišnje ažuriranje i automatske klauzule u slučaju krize, njome su učinkovito otklonjene poteškoće u provedbi prethodnih metoda. Istodobno, Europski parlament i Vijeće stalno kontroliraju metodu na temelju godišnjih izvješća koje dostavlja Komisija.

(7)Metoda se također pokazala uspješnom u pogledu njezinog pravnog preispitivanja pred europskim sudovima u nekoliko pojedinačnih postupaka koji su protiv nje pokrenuti. Njome su također izbjegnute društvene napetosti jer u tim razdobljima nije bilo nikakvih većih štrajkova u institucijama.

(8)Kada je riječ o potpunoj primjeni načela osiguranja jednake kupovne moći osoblja EU-a na različitim mjestima rada putem sustava koeficijenata ispravka, utvrđeno je nekoliko pitanja koja će se pratiti tijekom sljedećeg razdoblja provedbe.

PRILOG

(1) Uredba (EU, Euratom) br. 1023/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013.

(2) To su uglavnom članci 64., 65. i 65.a Pravilnika o osoblju i njegov Prilog XI.

(3) Metodologija se temelji na usporedbi prikaza nacionalnog sustava plaća države članice u srpnju tekuće godine s ekvivalentnim prikazom u srpnju prethodne godine u istoj državi članici.

(4) Belgija, Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Poljska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina.

(5) Kako bi se uzele u obzir znatne promjene troškova života u Bruxellesu i Luksemburgu od 1. siječnja, može se provesti intermedijarno ažuriranje u skladu s člancima od 4. do 7. Priloga XI. Pravilniku o osoblju. Prag osjetljivosti iz tih odredbi u Bruxellesu i Luxembourgu nije dosegnut od stupanja na snagu metode iz 2013.

(6) Radna skupina za članke 64. i 65. Pravilnika o osoblju odlučila je da će se „konačni podaci” koje je Komisija podnijela o BDP-u EU-a za određenu godinu tumačiti kao podaci dostupni do 30. rujna sljedeće godine. Smatralo se da je to pojašnjenje potrebno jer se podaci o BDP-u često mogu revidirati mnogo godina nakon referentne godine.

(7) U slučaju znatne promjene troškova života između lipnja i prosinca može se provesti intermedijarno ažuriranje s učinkom od 1. siječnja.

(8) COM(2015) 597 final, COM(2016) 717 final, COM(2017) 699 final.

(9) Opći metodološki priručnik za izračun pojedinih pokazatelja dostupan je na internetskim stranicama Eurostata. Osim toga, do kraja 2018. već je objavljeno 13 procjena pojedinih zemalja, a trenutačno se u suradnji s drugim državnim tijelima radi na povećanja broja objavljenih procjena (vidjeti sljedeću poveznicu: https://ec.europa.eu/eurostat/web/civil-servants-remuneration/specific-indicators/country-assessments )

(10) U skladu s člankom 65. stavkom 4. Pravilnika o osoblju.

(11) COM(2018) 300.

(12) U usporedbi s redovnim ponderima koji se upotrebljavaju za statističke podatke o cijenama, glavna razlika u objedinjavanju zajedničkog indeksa jest upotreba pondera za stanarine kojima su obuhvaćeni vlasnici-stanari (umjesto da se uzimaju u obzir samo stanari).

(13) Prikazane vrijednosti odnose se na ukupni agregatni indeks, a stvarni izračuni provede se na detaljnoj razini.

(14) Primjerice, „istraživanja o obiteljskim proračunima” koja su provedena za određivanje pondera potrošnje u potpunosti su usklađena s koordiniranim organizacijama (npr. OECD, Vijeće Europe) i Ujedinjenim narodima.

(15) U skladu s člancima 12. i 13. Priloga Pravilniku o osoblju, posebni ponderi (koeficijenti ispravka) mogu se također primjenjivati ​​na primitke od rada osoblja koje radi izvan EU-a. Ažurirana vrijednost tih ponderiranja dodana je godišnjim izvješćima koje je donijela Komisija o podacima koji se odnose na proračunski učinak ažuriranja. Eurostat je razvio posebnu metodologiju u suradnji s nacionalnim statističkim tijelima.

(16) Na TABLICI 12. prikazani su samo koeficijenti ispravka koji nastaju uzastopnim godišnjim ažuriranjima. Nisu prikazana intermedijarna ažuriranja koja stupaju na snagu 1. siječnja.

(17) Tim se postupkom obuhvaća osobito donošenje delegiranog akta Komisije nakon službenog zahtjeva koji na određenom mjestu rada podnesu relevantna tijela predmetnih država članica, uprave institucija Unije ili predstavnici dužnosnika Unije.

(18) U presudi Općeg suda (osmo vijeće) od 8. listopada 2018. u predmetu T-546/16 Marina Tataram protiv Europske komisije, tužba je odbačena kao nedopuštena.