EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 12.1.2018.

COM(2018) 15 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE VIJEĆU

u skladu s člankom 395. Direktive Vijeća 2006/112/EZ

1.KONTEKST

U skladu s člankom 395. Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost („Direktiva o PDV-u”) Vijeće, djelujući jednoglasno na prijedlog Komisije, može odobriti bilo kojoj državi članici uvođenje posebnih mjera odstupanja od odredbi te direktive kako bi se pojednostavnio postupak naplate PDV-a ili spriječili određeni oblici utaje ili izbjegavanja poreza. Budući da se tim postupkom predviđaju odstupanja od općih načela PDV-a, u skladu s dosljednim odlukama Suda Europske unije takva bi odstupanja trebala biti razmjerna, a područje njihove primjene ograničeno.

Dopisom koji je Komisija zaprimila 18. rujna 2017. Latvija je zatražila odobrenje za primjenu mjere kojom se odstupa od članka 193. Direktive o PDV-u. U skladu s člankom 395. stavkom 2. Direktive o PDV-u Komisija je dopisom od 27. listopada 2017. ostale države članice obavijestila o zahtjevu Latvije. Komisija je dopisom od 31. listopada 2017. obavijestila Latviju da ima sve informacije koje smatra potrebnima za razmatranje zahtjeva.

U pravilu, osoba odgovorna za plaćanje PDV-a poreznim tijelima u skladu s člankom 193. Direktive o PDV-u je porezni obveznik koji isporučuje robu. Svrha je odstupanja koje je zatražila Latvija prenošenje te obveze na poreznog obveznika kojemu se roba isporučuje (tzv. mehanizam prijenosa porezne obveze) u slučaju određenih proizvoda, posebno u pogledu elektroničkih uređaja za široku potrošnju i električnih aparata za kućanstvo. Cilj je zatraženog odstupanja borba protiv prijevara.

2.PRIJENOS POREZNE OBVEZE

Osoba odgovorna za plaćanje PDV-a u skladu s člankom 193. Direktive o PDV-u je porezni obveznik koji isporučuje robu ili usluge. Svrha je mehanizma prijenosa porezne obveze prenijeti tu obvezu na poreznog obveznika kojemu se isporučuju roba ili usluge.

Prijevara s nepostojećim trgovcem počinjena je kad trgovci prodaju robu ili isporuče usluge, pri tome naplate PDV svojim kupcima i zatim nestanu pri čemu PDV koji su naplatili svojim kupcima ne uplate poreznim tijelima. U najekstremnijim slučajevima takve utaje poreza ista roba ili iste usluge isporučuju se više puta bez plaćanja PDV-a poreznim tijelima s pomoću „kružne prijevare” (koja uključuje trgovanje robom ili uslugama među državama članicama), a kupac istodobno provede odbitak PDV-a koji je platio svojem dobavljaču. Utvrđeno je da se određivanjem osobe kojoj se isporučuju roba ili usluge kao osobe odgovorne za plaćanje PDV-a u takvim slučajevima mehanizmom prijenosa porezne obveze onemogućuje takav oblik utaje poreza.

3.ZAHTJEV

Na temelju članka 395. Direktive o PDV-u Latvija traži da joj Vijeće, djelujući na prijedlog Komisije, odobri primjenu posebne mjere odstupanja od članka 193. Direktive o PDV-u u pogledu primjene mehanizma prijenosa porezne obveze na domaće isporuke elektroničkih uređaja za široku potrošnju i električnih aparata za kućanstvo.

Imajući u vidu prijevare koje se pojavljuju Latvija je uvela mehanizam prijenosa porezne obveze u sektoru mobilnih telefona, uređaja s integriranim krugom, tableta i prijenosnih računala. Prema tvrdnjama Latvije, prijevare u vezi s PDV-om smanjile su se zahvaljujući tome u tim sektorima, ali su se istodobno prebacile na isporuke elektroničkih uređaja za široku potrošnju i električnih aparata za kućanstvo. Latvija navodi da je rizik prijevare visok zbog prirode te robe, koja je općenito malih dimenzija i visoke vrijednosti.

Predmetna prijevara počinjena je kad porezni obveznici registrirani u sustavu PDV-a prijavljuju lažne transakcije koje stvaraju obvezu uplate PDV-a u državni proračun. Ti trgovci zatim nestaju, a ne uplate PDV koji su dužni uplatiti u državni proračun.

Određivanjem osobe kojoj se isporučuju roba ili usluge kao osobe koja je odgovorna za plaćanje PDV-a Latvija bi se htjela boriti protiv navedenih prijevara koje se pojavljuju u sektoru elektroničkih uređaja za široku potrošnju i električnih aparata za kućanstvo. Prema zahtjevu i kako je potvrđeno dopisom koji je Komisiji poslan 12. listopada 2017., Latvija predviđa primjenu mehanizma prijenosa porezne obveze na isporuke tih proizvoda od 1. siječnja 2018.

4.STAJALIŠTE KOMISIJE

Kada Komisija primi zahtjeve na temelju članka 395., oni se razmatraju da bi se ustanovilo jesu li ispunjeni osnovni uvjeti za njihovo odobrenje, tj. procjenjuje se hoće li se predloženom posebnom mjerom pojednostavniti postupci za poreznog obveznika i/ili poreznu upravu odnosno hoće li se mjerom spriječiti određene vrste porezne utaje ili izbjegavanja poreza. U tom je smislu Komisija uvijek primjenjivala restriktivan i oprezan pristup kako bi osigurala da se odstupanjima ne ugrožava funkcioniranje općeg sustava PDV-a te da su ona neophodna i razmjerna, a područje njihove primjene ograničeno.

Stoga svako odstupanje od sustava obročnog plaćanja može biti samo krajnje rješenje i hitna mjera te se njime mora zajamčiti nužnost i iznimnost odobrenog odstupanja.

U tom kontekstu treba napomenuti da Komisija odstupanje kojim se omogućuje mehanizam prijenosa porezne obveze u pravilu razmatra samo ako su istodobno ispunjeni sljedeći uvjeti: nemoguće je da predmetni proizvodi završe u fazi krajnje potrošnje, nepouzdani porezni obveznik zamijenjen je pouzdanijim te ne postoji opasnost da će se prijevara prenijeti na razinu maloprodaje ili u druge države članice koje ne primjenjuju taj mehanizam.

Prije svega treba napomenuti da bi predmetni proizvodi mogli biti namijenjeni za osobnu potrošnju, što uzrokuje rizik prijenosa prijevare niz lanac opskrbe, čime se dodatno otežava kontrola. Stoga bi prenošenje ukupne obveze plaćanja PDV-a na posljednju kariku u lancu povećalo rizik. Postoji i rizik prijenosa prijevare u druge države članice ili druge sektore. Latvija izričito navodi da se prijevara u predmetnom sektoru pojavila zbog uvođenja mehanizma prijenosa porezne obveze u srodne sektore mobilnih telefona, uređaja s integriranim krugom, tableta i prijenosnih računala.

Nadalje, odstupanje ni u kojem slučaju nije dugoročno rješenje niti zamjenjuje odgovarajuće mjere kontrole u odnosu na sektor i porezne obveznike. Iako je Latvija u svojem zahtjevu navela da je uveden sveobuhvatan niz mjera kontrole za borbu protiv utajivača PDV-a, ona nije pokazala zašto takve mjere kontrole ne bi mogle biti dostatne za borbu protiv prijevara u sektoru elektroničkih uređaja za široku potrošnju i električnih aparata za kućanstvo. Latvija nije navela ni koje su mjere poduzete ili će se poduzeti za suzbijanje prijevara u sektoru elektroničkih uređaja za široku potrošnju i električnih aparata za kućanstvo.

Konačno, Komisija je na temelju prethodno navedenih elemenata već odbila niz zahtjeva za odstupanje radi primjene mehanizma prijenosa porezne obveze. U tom pogledu Komisija upućuje na svoje komunikacije u pogledu svinjogojstva i industrije životinjske hrane (COM(2013) 148 od 19.3.2013., odgovor na zahtjev Mađarske), sektora šećera (COM(2014) 229 od 22.4.2014., odgovor na zahtjev Mađarske), dragog kamenja (COM(2014) 623 od 10.10.2014., zahtjev Estonije) i sektora mesa (COM(2017) 24 final od 19.1.2017., zahtjev Slovačke).

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, Komisija je zaključila da bi odstupanje kojim se dopušta primjena mehanizma prijenosa porezne obveze u sektoru elektroničkih uređaja za široku potrošnju i električnih aparata za kućanstvo moglo imati negativan učinak na prijevaru na razini maloprodaje i na druge države članice. Stoga se smatra da to nije primjereno rješenje za borbu protiv prijevare u tom sektoru.

Trebalo bi naći rješenje na široj razini koje bi obuhvaćalo prikladne mjere kontrole. Komisija je na raspolaganju za pružanje potrebne pomoći Latviji u borbi protiv problema prijevara u vezi s PDV-om.

5.ZAKLJUČAK

Na temelju navedenih elemenata Komisija se ne slaže sa zahtjevom koji je podnijela Latvija.