Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52018AE2861

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europski maloprodajni sektor primjeren 21. stoljeću (COM(2018) 219 final)

    EESC 2018/02861

    SL C 110, 22.3.2019, p. 41–45 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    22.3.2019   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 110/41

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europski maloprodajni sektor primjeren 21. stoljeću

    (COM(2018) 219 final)

    (2019/C 110/07)

    Izvjestitelj/ica:

    Ronny LANNOO

    Suizvjestitelj/ica:

    Gerardo LARGHI

    Zahtjev za savjetovanje:

    Europska komisija, 18.6.2018.

    Pravni temelj:

    članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

    Nadležna stručna skupina:

    Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju

    Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

    21.11.2018.

    Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

    12.12.2018.

    Plenarno zasjedanje br.:

    539

    Rezultat glasovanja

    (za/protiv/suzdržani):

    171/3/2

    1.   Zaključci i preporuke

    1.1.

    		 Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja Komisijinu Komunikaciju o modernizaciji maloprodajnog sektora. Odbor još jednom naglašava gospodarsku i društvenu važnost maloprodajnog sektora za sve dionike i za društvo u cjelini (1). EGSO ističe da je u prethodnim mišljenjima već predložio stvaranje otvorenog gospodarskog okruženja čiji je cilj jamčenje poštenog tržišnog natjecanja, u svrhu stvaranja uvjeta za pozitivno supostojanje i suradnju između velikih, srednjih, malih trgovaca i mikrotrgovaca na malo.

    1.2.

    		 Obrana i promicanje raznolikosti u maloprodajnom sektoru ključni su za ispunjavanje potreba potrošača te obranu i promicanje europskog proizvodnog sustava. EGSO stoga smatra da je potrebno uspostaviti ravnotežu između mjera kojima se pogoduje velikim trgovcima na malo, koje su jasno utvrđene u Komunikaciji, i odgovarajućih mjera kojima se ispunjavaju potrebe mikropoduzeća i malih poduzeća.

    1.3.

    		 EGSO napominje da je prijedlog Komisije previše usmjeren na „cijenu” kao najzanimljiviji element za potrošače, na štetu drugih ključnih aspekata, kao što su informacije, kvaliteta proizvoda i personalizacija, blizina, mobilnost, kružno gospodarstvo i održivost, vrijednost za novac i usluga prije ili nakon kupnje. Komisija treba propisno zaštititi diversifikaciju proizvoda u interesu svih strana.

    1.4.

    		 Odbor smatra da bi se pitanje prava na poslovni nastan trebalo rješavati u skladu s načelom supsidijarnosti te da se potrebe svih uključenih dionika najbolje mogu riješiti postizanjem dogovora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

    1.5.

    		 EGSO osobito smatra da određene prepreke slobodi poslovnog nastana i određena operativna ograničenja, koji trenutačno postoje u nekim državama članicama, djeluju kao prepreka poslovnom nastanu novih poduzeća, ali da se potpunom liberalizacijom ne jamči potrebna ravnoteža između velikih trgovačkih društava, malih i obiteljskih poduzeća.

    1.6.

    		 EGSO smatra da su nacionalni propisi koji se odnose na radno vrijeme trgovina ključni u osiguravanju jednakih uvjeta među poduzećima različitih veličina i prvenstveno u jamčenju odgovarajuće socijalne zaštite za zaposlene i samozaposlene, čime se uzimaju u obzir i promjene u potrošačkim navikama.

    1.7.

    		 EGSO ponavlja da je postizanje dogovora na nacionalnoj i podnacionalnoj razini najbolji način za uspostavu radnog vremena i radnih dana te za usklađivanje potrebe potrošača za pristupom određenim proizvodima i uslugama sa željom nekih poduzeća da rade nedjeljom i praznicima, uz istodobno jamčenje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života za poduzetnike i zaposlenike te omogućivanje vremena za osposobljavanje.

    1.8.

    		 EGSO također ističe, u skladu sa socijalnim stupom, potrebu za jamčenjem pravedne naknade i kvalitete rada za sve radnike u sektoru, neovisno o tome je li riječ o internetskom ili tradicionalnom radu. Posebice skreće pozornost na slučaj ugovora o radu tisuća radnika koji rade za internetska poduzeća koja još nisu obuhvaćena kolektivnim pregovaranjem, kao i na ugovore kod velikih trgovaca na malo sastavljene samo zbog većeg priljeva potrošača vikendom (što ima za posljedicu povećanje broja ugovora o povremenom radu) ili u kojima se rad vikendom i noćni rad ne računa kao prekovremeni. Naposljetku, EGSO smatra da bi se stvaranjem mehanizma za učinkovit socijalni dijalog koji obuhvaća i mala poduzeća i mikropoduzeća pružile bolje mogućnosti za razvoj poduzeća i bolji sustav zaštite za radnike.

    1.9.

    		 Odbor se slaže s Komisijom da je potrebno poticati i podržavati inovacije u maloprodajnom sektoru, cjeloživotno učenje za poslodavce i radnike te dugoročno promicanje proizvoda. Međutim, smatra da bi uz prijedlog Komisije trebao postojati i plan kojim bi se popratio taj postupak u okviru digitalnog prijelaza, uz odgovarajuće financiranje i posebnu usmjerenost na mala poduzeća i mikropoduzeća u suradnji s organizacijama koje predstavljaju MSP-ove.

    1.10.

    		 EGSO poziva sve razine vlasti na blisku suradnju sa svim dionicima radi sastavljanja posebnog akcijskog plana o budućnosti europskog maloprodajnog sektora u 21. stoljeću (što se, među ostalim, odnosi na informiranje, osposobljavanje, financiranje i dobre prakse itd.).

    2.   Sažetak dokumenta Komisije

    2.1.

    		 Komunikacijom se nastoji pridonijeti oslobađanju potencijala maloprodajnog sektora u okviru gospodarstva EU-a utvrđivanjem najboljih praksi. Institucije EU-a i države članice stoga trebaju uložiti napore u podupiranje konkurentnosti sektora u vrijeme njegove promjene zbog brzog rasta e-trgovine i promjena u potrošačkim navikama.

    2.2.

    		 Potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere na svim razinama kako bi se uspostavilo jedinstveno tržište. Produktivnost maloprodajnog sektora EU-a zaostaje za ostalim sektorima. To se događa zbog gomilanja poreznih propisa na svim razinama i zbog kašnjenja u prijelazu na digitalno tržište.

    2.3.

    		 Trgovci na malo suočavaju se s brojnim ograničenjima u pogledu uspostave trgovina i rada. Mnoga od tih ograničenja opravdavaju se razlozima povezanima s javnom politikom. Ujedno mogu stvoriti prepreke za novoosnovana poduzeća i produktivnost.

    2.4.

    		 Otvaranje novih prodavaonica ključan je element za održivost sektora. Važno je moći primjenjivati strategije u pogledu pristupa tržištu koje kombiniraju internetsku i tradicionalnu prisutnost. Jednostavnim, transparentnim i učinkovitim postupcima osnivanja poslovnog nastana pružaju se mogućnosti za poboljšanje produktivnosti maloprodajnog sektora.

    2.5.

    		 Komisija predlaže da države članice procijene i po potrebi moderniziraju svoje regulatorne okvire i da se, kada je to relevantno, ugledaju na najbolje prakse koje su već razvijene u drugim državama članicama.

    2.6.

    		 Operativna ograničenja uglavnom utječu na tradicionalne trgovce na malo. Javna tijela trebala bi procijeniti ravnotežu, proporcionalnost i učinkovitost takvih ograničenja kako bi se zajamčili jednaki uvjeti kao i kod e-trgovine.

    2.7.

    		 Trošak usklađivanja iznosi od 0,4 % do 6 % godišnjeg prometa trgovca na malo. To je posebice veliko opterećenje za mikropoduzeća. Za poticanje razvoja maloprodajnog sektora za krajnju korist potrošača potreban je širok pristup: pojednostavljenje regulatornih okvira, jamčenje njihove prikladnosti za višekanalno okruženje, kao i smanjenje presloženih i skupih mjera i postupaka nametnutih trgovcima na malo kako bi se zajamčila usklađenost s tim pravilima.

    3.   Opće napomene

    3.1.

    		 Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja pokušaj Komisije da modernizira maloprodajni sektor kako bi se mogao suočiti s novim izazovima povezanima s digitalizacijom i e-trgovinom.

    3.2.

    		 U svojim prethodnim mišljenjima, posebice u mišljenju INT/682 o Europskom akcijskom planu za maloprodajni sektor (2), Odbor je već predložio stvaranje otvorenoga gospodarskog okruženja u cilju jamčenja poštenog tržišnog natjecanja među subjektima jednake veličine. EU bi posebice trebao stvoriti uvjete za raznolikost, pozitivno supostojanje i suradnju među internetskim i tradicionalnim velikim, srednjim, malim trgovcima i mikrotrgovcima na malo. Promicanje raznolikosti u maloprodajnom sektoru EU-a odličan je odgovor na različite potrebe potrošača, ali i za obranu i promicanje europskog proizvodnog sustava.

    3.3.

    		 EGSO napominje da se Komisija previše usredotočuje na „cijenu” kao najzanimljiviji element za potrošače, dok bi glavni cilj trebao biti pružanje točnih informacija potrošačima (osviještenost potrošača). Potrošači bi pri kupnji proizvoda trebali moći uzeti u obzir druge elemente, kao što su kvaliteta, personalizacija, održivost, mobilnost potrošača, blizina, vrijednost za novac, usluga tijekom ili nakon kupnje, učinak na kružno gospodarstvo i okolišni kriteriji. Diversifikacija proizvoda predstavlja dodanu vrijednost za proizvodni i maloprodajni sektor EU-a i Komisija je treba propisno zaštititi (3).

    3.4.

    		 EGSO zaključuje da je pristup Komisije iskrivljen u korist velikih trgovaca na malo te smatra da je važno uravnotežiti ga s potrebama malih poduzeća i mikropoduzeća. Odbor osobito smatra da je potrebno zajamčiti supostojanje velikih trgovačkih društava te mikropoduzeća i obiteljskih poduzeća.

    3.5.

    		 EGSO se slaže da bi neka ograničenja u pogledu prava na poslovni nastan i operativna ograničenja koja se provode u određenim državama članicama mogla djelovati kao prepreka poslovnom nastanu novih poduzeća i njihovu rastu. Međutim, smatra da potpuna liberalizacija prava na poslovni nastan ne bi bila univerzalno rješenje. Osim toga, u tom je pogledu potrebno poštovati načelo supsidijarnosti te postići dogovore na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se pronašli odgovarajući odgovori na lokalne potrebe i potrebe svih dionika.

    3.6.

    		 EGSO se ne slaže s Komisijinim negativnim tumačenjem presude u predmetu Visser. EGSO-a smatra da taj predmet potvrđuje svrhu zakonodavca u odnosu na Direktivu o uslugama: kodificira se sudska praksa Suda Europske unije u pogledu slobode poslovnog nastana, a zabranjuju samo određeni zahtjevi, kao što je ispitivanje ekonomskih potreba, istodobno priznajući da „cilj zaštite urbanog okoliša može predstavljati prevladavajući razlog od društvenog interesa koji opravdava teritorijalno ograničenje”. Potrebno je uspostaviti ravnotežu takvih potreba u skladu s načelima proporcionalnosti i supsidijarnosti.

    3.7.

    		 U postupku stvaranja jedinstvenog europskog tržišta mnogo se može učiniti u tom pogledu, u cilju pojednostavljenja postupaka osnivanja poduzeća te kako bi ti postupci bili transparentni i ujednačeni, uz istodobno poštovanje opravdanih postojećih ograničenja na teritorijalnoj razini uspostavljenih u skladu s načelom supsidijarnosti.

    3.8.

    		 EGSO smatra iznimno važnim održati i zaštititi određena posebna gospodarska okruženja, posebice ako su povezana s očuvanjem nacionalnog povijesnog i umjetničkog nasljeđa, ciljevima socijalne politike i ciljevima kulturne politike; različit pristup mogao bi imati razoran učinak na lokalne zajednice i potrošače (4).

    3.9.

    		 Ukupno gledajući, EGSO smatra da bi se prekogranično širenje, rast i e-trgovina trebali promatrati kao ozbiljna opcija te je u tom postupku potrebno podupirati poduzeća u koordinaciji s njihovim organizacijama, no to se ne može smatrati obvezom ili jedinim načinom na koji mogu rasti sva poduzeća, u skladu s glavnim interesom potrošača (višekanalna distribucija i usluge). Stoga je ključno poticati i održati postupke inovacije, osposobljavanje i promicanje proizvoda na dugoročnoj osnovi, uključujući potporu malim poduzećima i mikropoduzećima i njihovim predstavničkim organizacijama odgovarajućim sredstvima.

    3.10.

    		 Učinkovitom maloprodajnom politikom potrebno je postići ravnotežu između profitabilnosti i učinkovitosti s obzirom na lokaciju. Srednjoročna ili dugoročna razmatranja potrebno je uzeti u obzir posebice kada je riječ o tradicionalnim poduzećima i njihovoj povezanosti s postojećim i mogućim budućim događajima (stanovanje, dostupne usluge itd.), a stoga i s postojećim gradskim centrima i četvrtima. EGSO smatra da bi Komisija u suradnji s relevantnim nacionalnim i regionalnim organizacijama trebala dopuniti svoj prijedlog uvođenjem strukturnih mjera radi uključivanja čimbenika teritorijalnog razvoja za lokalne zajednice i gradske centre (turistička područja, lokalno prostorno planiranje, propisi o izgradnji, uvjeti itd.).

    3.11.

    		 EGSO smatra da nacionalni propisi koji se odnose na radno vrijeme trgovina, u skladu s novim tehnološkim rješenjima, imaju ključnu ulogu u osiguravanju jednakih uvjeta među poduzećima različitih veličina i jamčenju odgovarajuće socijalne zaštite za zaposlene i samozaposlene te da ponajprije predstavljaju ključan alat za socijalnu zaštitu samozaposlenih i zaposlenih osoba.

    3.12.

    		 EGSO ponavlja da je postizanje dogovora s predmetnim organizacijama na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini najbolji način uspostave radnog vremena i radnih dana. Zapravo je iznimno važno uskladiti potrebe potrošača za pristupom određenim proizvodima i uslugama sa željom nekih poduzeća da rade praznicima i navečer te zaštititi potrebe za odmorom vlasnika mikropoduzeća i njihovih zaposlenika, čime se jamči ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života i omogućuje vrijeme za osposobljavanje.

    3.13.

    		 EGSO također ističe, u skladu sa socijalnim stupom, potrebu za jamčenjem pravedne naknade i kvalitete rada za sve radnike u sektoru, neovisno o tome je li riječ o internetskom ili tradicionalnom radu. Posebice skreće pozornost na slučaj ugovora o radu tisuća radnika koji rade za internetska poduzeća koja još nisu obuhvaćena kolektivnim pregovaranjem, kao i na ugovore kod velikih trgovaca na malo sastavljene samo zbog većeg priljeva potrošača vikendom (što ima za posljedicu povećanje broja ugovora o povremenom radu) ili u kojima se rad vikendom i noćni rad ne računa kao prekovremeni. Naposljetku, EGSO smatra da bi se stvaranjem mehanizma za učinkovit socijalni dijalog koji obuhvaća i mala poduzeća i mikropoduzeća pružile bolje mogućnosti za razvoj poduzeća i bolji sustav zaštite za radnike.

    3.14.

    		 EGSO pozdravlja preporuku da javna tijela olakšaju usvajanje digitalnih tehnologija malih poduzeća. Međutim, to ne može biti jedino rješenje. Tradicionalne trgovine i dalje su ključan element ne samo za rast u EU-u nego i u pogledu socijalne kohezije, osobito u lokalnim zajednicama i za potrošače koji ne pripadaju digitalnoj generaciji. Stoga je potrebno supostojanje internetske i tradicionalne trgovine. S tim u vezi, EGSO smatra da Komisija podcjenjuje teškoće s kojima se suočavaju mala poduzeća i mikropoduzeća kada je riječ o sudjelovanju u e-trgovini i ostvarivati dobit u tome.

    3.15.

    		 EGSO se slaže s Komisijom da je potrebno kvalitetno osposobljavanje poslodavaca koji se žele uključiti u e-trgovinu. Unatoč tome Odbor smatra da je situacija složenija te da se MSP-ovi, posebice mala poduzeća i mikropoduzeća, suočavaju s višestrukim izazovima, kao što su: (a) promjena i prilagodba njihove unutarnje organizacije; (b) znanje stranih jezika; (c) dobivanje i razumijevanje pravnih i administrativnih informacija; (d) uspostava učinkovitog i konkurentnog sustava dostave; (e) nadilaženje fiskalnog i socijalnog dampinga na razini EU-a (prijevara u vezi s PDV-om, krivotvorenje itd.). Iz tog razloga EGSO potiče Komisiju i države članice da podupru MSP-ove i njihove organizacije tijekom njihova prijelaza na e-trgovinu, širokim pristupom kojim se u obzir uzimaju svi potrebni uvjeti za stvaranje uspješnih internetskih poduzeća.

    3.16.

    		 EGSO smatra da bi e-trgovina mogla biti značajna mogućnost za mnoge MSP-ove. Osim toga, Odbor ističe da je Komisija nedavno objavila prvi prijedlog namijenjen za regulaciju odnosa između platformi i poslovnih subjekata na digitalnom tržištu. Ta je mjera usredotočena na transparentnost, no njome se ne rješavaju određene česte nepoštene prakse kojima se narušava pošteno tržišno natjecanje (odredbe o paritetu cijena, fiskalni damping, različito oporezivanje itd.) između komercijalnih korisnika i velikih internetskih platformi (5). Stoga Odbor predlaže Komisiji da uspostavi jednake uvjete u pogledu poštenog tržišnog natjecanja na digitalnom tržištu.

    3.17.

    		 EGSO-a smatra da su potrebne različite mjere kako bi se pružili potrebni uvjeti za maloprodajni sektor, posebice za MSP-ove i mikropoduzeća kao najveće pokretače otvaranja neto radnih mjesta, radi rješavanja problema razlika u vještinama: jačanje utvrđivanja i predviđanja potreba za vještinama, uključujući smjernice; poboljšanje rezultata obrazovanja i osposobljavanja u skladu s potrebama tržišta rada, uključujući promicanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; poboljšanje okvirnih uvjeta za bolje usklađivanje ponude i potražnje; pružanje bolje potpore u pogledu potreba za osposobljavanjem MSP-ova i mikropoduzeća.

    3.18.

    		 EGSO pozdravlja pozornost koju je Komisija usmjerila na trošak usklađivanja posebice za mala poduzeća, kao i činjenicu da se naglašava nedovoljna osviještenost o posebnostima sektora.

    4.   Posebne napomene

    4.1.

    		 EGSO poziva Komisiju da se suoči sa sve većim problemom iseljavanja iz gradskih središta te sa socijalnim i okolišnim posljedicama te pojave. Pogodnost većih i manjih gradova za život ovisi o opstanku mnogih malih poduzeća i mikropoduzeća (lokalnih trgovina) koja zadovoljavaju potrebe mnogih potrošača, ali su izložena riziku da ih potisne sve veća koncentracija velikih maloprodajnih lanaca.

    4.2.

    		 EGSO izražava žaljenje zbog toga što nema upućivanja na održivi maloprodajni sektor i ulogu koju u tom postupku mogu imati mali trgovci i mikrotrgovci na malo. Međutim, potreban je poticajniji okvir kojim bi ih se osvijestilo o vezi između održivih izbora i konkurentnosti te bi im se pružile prilagođene informacije i tehnička pomoć, kao i potrebni sustavi kreditiranja za provedbu poboljšanja. S obzirom na slab položaj koji imaju u smislu utjecaja na potrošače i proizvođače, malim trgovcima i mikrotrgovcima na malo ne bi se trebali nametati izbori.

    4.3.

    		 U Komunikaciji se ne obraća pozornost na sukobe koji postoje u ugovornim odnosima između poduzeća, npr. neuravnoteženi franšizni ugovori, kašnjenja u plaćanju i nepoštene trgovačke prakse. Sve veća koncentracija moći među velikim trgovcima na malo u Europi predstavlja osobito ozbiljan izazov (6). Kako bi se riješilo narušeno tržišno natjecanje i očuvala konkurentnost, u Komunikaciji je trebalo razmotriti oba navedena pitanja.

    4.4.

    		 EGSO preporučuje Komisiji, kao što je već istaknuto u mišljenju „Nove pogodnosti za potrošače”, da utvrdi i uvede učinkovit sustav rješavanja sporova, kojim se omogućuje upravljanje situacijama nastalim zbog zlouporabe gospodarske moći i praksi kojima se narušava tržišno natjecanje.

    Bruxelles, 12. prosinca 2018.

    Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

    Luca JAHIER

    (1)  Promet tijekom 2016.: 9 864 468,4 milijuna EUR; broj poduzeća (2015.): 6 205 080; vrijednost proizvodnje (2015.): 2 687 115 milijuna EUR. U tom je sektoru 2016. bilo zaposleno 33 399 447 osoba, od čega su 27 892 082 bili zaposlenici.

    (2)  SL C 327, 12.11.2013., str. 20.

    (3)  SL C 440, 6.12.2018., str. 165.

    (4)  Vidjeti fusnotu 2.

    (5)  SL C 440, 6.12.2018., str. 177.

    (6)  Vidjeti fusnotu 3.

    Top