Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52017IP0485

Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapaju, u ime Unije, Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane (12409/2016 – C8-0469/2016 – 2016/0166(NLE) – 2017/2035(INI))

SL C 369, 11.10.2018, p. 2–10 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

11.10.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 369/2


P8_TA(2017)0485

Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Kazahstana (Rezolucija)

Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapaju, u ime Unije, Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane (12409/2016 – C8-0469/2016 – 2016/0166(NLE) – 2017/2035(INI))

(2018/C 369/01)

Europski parlament,

uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12409/2016),

uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane (09452/2015),

uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 31. stavkom 1. i člankom 37. Ugovora o Europskoj uniji i člankom 91., člankom 100. stavkom 2. člancima 207. i 209. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, i posebno u vezi s njegovim člankom 218. stavkom 6. točkom (a) (C8-0469/2016),

uzimajući u obzir potpisivanje Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji od 21. prosinca 2015. u Astani, u prisutnosti potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini,

uzimajući u obzir privremenu primjenu dijelova Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji u isključivoj nadležnosti EU-a počevši od 1. svibnja 2016.,

uzimajući u obzir trajnu provedbu Sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Kazahstana, potpisanog 23. siječnja 1995., od njegova stupanja na snagu 1. srpnja 1999.,

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2012. koja sadrži preporuke Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje o pregovorima o Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Kazahstana (1),

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kazahstanu, uključujući one od 10. ožujka 2016. (2), 18. travnja 2013. (3), 15. ožujka 2012. (4) i 17. rujna 2009. o slučaju Jevgenija Žovtisa u Kazahstanu (5),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2011. o stanju provedbe strategije EU-a za srednju Aziju (6) i svoju Rezoluciju od 13. travnja 2016. o provedbi i preispitivanju strategije EU-a za srednju Aziju (7),

uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 19. siječnja 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o daljnjem radu Međunarodnog znanstveno-tehnološkog centra (8) osnovanog u Astani u Kazahstanu,

uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 12. prosinca 2017. (9) o Nacrtu odluke,

uzimajući u obzir zaključke Vijeća o strategiji EU-a za srednju Aziju od 22. lipnja 2015. i 19. lipnja 2017.,

uzimajući u obzir četvrto izvješće o napretku Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i službi Komisije od 13. siječnja 2015. o provedbi strategije za srednju Aziju usvojene 2007.,

uzimajući u obzir godišnje dijaloge o ljudskim pravima koji se vode između EU-a i Kazahstana,

uzimajući u obzir razne sastanke između EU-a i zemalja srednje Azije,

uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0335/2017),

A.

budući da bi Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji trebao dovesti do znatnog produbljivanja i jačanja političkih i gospodarskih veza između dviju stranki na dobrobit građana Kazahstana i EU-a, poštujući pritom i vodeći računa o postojećim razlikama i konkretnim političkim, gospodarskim i društvenim okolnostima u kojima se one nalaze;

B.

budući da bi Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji (članak 1.) mogao ojačati okvir za ispunjenje ključnih elemenata već utvrđenih Sporazumom o partnerstvu i suradnji, kao što su poštovanje demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i načela tržišnog gospodarstva, pod uvjetom da se provedba svih odredbi nadzire strogim i djelotvornim mehanizmom za praćenje na temelju jasno utvrđenih pokazatelja i rokova; budući da je borba protiv širenja oružja za masovno uništenje dodana kao novi ključni element (članak 11.);

C.

budući da je Kazahstan prva zemlja iz srednje Azije s kojom je EU potpisao Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji; budući da će Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji, nakon što ga ratificiraju sve države članice i Europski parlament, zamijeniti Sporazum o partnerstvu i suradnji iz 1999. i budući da je tekst Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji objavljen 15. srpnja 2015.;

D.

budući da se Sporazumom utvrđuje širok spektar novih područja suradnje koja ne samo da je u političkom i gospodarskom interesu EU-a, nego se njome može pomoći Kazahstanu u nastojanjima da započne novu fazu modernizacije zemlje te istovremeno zajamčiti suradnja u svladavanju globalnih izazova, posebno u pogledu održivog društvenog i gospodarskog razvoja za sve stanovnike, očuvanja kulturne raznolikosti, zaštite okoliša i upravljanja posljedicama klimatskih promjena u skladu s Pariškim sporazumom te očuvanja mira kao i regionalne suradnje;

E.

budući da se dvije trećine Sporazuma o partnerstvu i suradnji provizorno primjenjuju od svibnja 2016.;

F.

budući da je Europski parlament spreman, u okviru svojih nadležnosti, aktivno se posvetiti razvoju i strukturiranju konkretnih područja suradnje s Kazahstanom, među ostalim i parlamentarnih odnosa;

G.

budući da je Kazahstan 1. siječnja 2016. pristupio WTO-u;

H.

budući da je Kazahstan u ožujku 2012. pristupio Europskoj komisiji za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija);

Opće odredbe odnosa između EU-a i Kazahstana i Sporazuma o partnerstvu i suradnji

1.

ističe da se poboljšanje političkih, gospodarskih i kulturnih odnosa između EU-a i Kazahstana mora temeljiti na zajedničkim obvezama prema univerzalnim vrijednostima, posebno u smislu demokracije, vladavine prava, dobrog upravljanja i poštovanja ljudskih prava te da ono mora biti vođeno obostranim interesom;

2.

prima na znanje dosljednu strategiju Kazahstana za približavanje EU-u; ističe ključan doprinos te zemlje provedbi strategije EU-a za srednju Aziju, koja će se 2019. temeljito revidirati;

3.

pozdravlja činjenicu da se Sporazumom o partnerstvu i suradnji uspostavlja čvrsta osnova za produbljivanje odnosa; napominje da je Kazahstan prva zemlja iz srednje Azije s kojom je EU pregovarao i potpisao Sporazum o partnerstvu i suradnji; smatra da je taj Sporazum nove generacije dobar model koji bi se u budućnosti mogao primjenjivati i na druge zemlje u toj regiji;

4.

pozdravlja ambicije iznesene u Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji o poboljšanju suradnje i o znatnom učvršćivanju gospodarskih veza između EU-a i Kazahstana u brojnim problematičnim područjima i područjima od zajedničkog interesa kao što su demokracija i vladavina prava, ljudska prava i temeljne slobode, održivi razvoj, vanjska i sigurnosna politike, trgovina, pravosuđe, sloboda i sigurnost te 29 drugih ključnih sektorskih područja politike, poput gospodarske i financijske suradnje, energetike, prometa, okoliša i klimatskih promjena, zapošljavanja i socijalne politike, kulture, obrazovanja i istraživanja; potiče obje strane da aktivno rade na ispunjavanju svojih obveza;

5.

očekuje da će se Sporazumom o pojačanom partnerstvu i suradnji promicati jačanje vladavine prava i demokratsko sudjelovanje svih građana, raznolikije političko okruženje, neovisno i nepristrano sudstvo koje će bolje funkcionirati, veća transparentnost i odgovornost vlade, unapređenje zakona o radu u skladu sa zahtjevima Međunarodne organizacije rada, upravljanje vodnim resursima, ali i drugim resursima, primjerice učinkovitom uporabom energije i razvojem obnovljivih izvora energije, kao i da će se pružiti više poslovnih prilika malim i srednjim poduzećima;

6.

ističe da su preporuke Parlamenta od 22. studenog 2012. o pregovorima između EU-a i Kazahstana i dalje važne i na snazi;

7.

podsjeća da je Parlament naglasio da napredak u pregovorima o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji mora biti povezan s napretkom ostvarenim u političkim reformama i stvarnim napretkom u vezi s poštovanjem ljudskih prava, vladavinom prava, dobrim upravljanjem i demokratizacijom, pri čemu bi provedba preporuka Venecijanske komisije mogla odigrati važnu ulogu; izražava snažnu zabrinutost zbog toga što su prava na slobodu izražavanja te na mirno okupljanje i udruživanje i dalje ograničena; potiče zemlju da u potpunosti provede preporuke posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na slobodno mirno okupljanje i udruživanje iznesene u izvješću o rezultatima njegove misije u Kazahstanu u siječnju 2015.;

8.

ističe da se daljnji koraci trebaju temeljiti na primjeni načela „više za više”;

9.

pozdravlja činjenicu što je Sporazumom o pojačanom partnerstvu i suradnji uvedena mogućnost pregovora o sporazumu o pojednostavnjenju viznog režima između EU-a i Kazahstana usporedno s eventualnim pregovorima o sporazumu kojim bi se utvrdile konkretne obveze u pogledu ponovnog prihvata; ističe važnost intenziviranja razmjena, posebno mladih i onih na akademskoj razini, te u tom smislu poziva na znatno proširenje programa Erasmus + u Kazahstanu;

10.

ponavlja svoj poziv Vijeću, Komisiji i potpredsjednici / Visokoj predstavnici:

da se pobrinu da se obje strane pridržavaju bitnih elemenata Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji jer bi u suprotnome došlo do spora (članak 278.) ili čak do suspenzije u slučaju ozbiljnih kršenja (članak 279.);

da utvrde granične vrijednosti i rokove za provedbu Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji;

da, nakon što Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji u potpunosti stupi na snagu, uspostave sveobuhvatan mehanizam za praćenje između Parlamenta i ESVD-a, uključujući elemente utvrđene u njegovoj Rezoluciji od 22. studenog 2012.;

11.

podsjeća da se potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica, Vijeće i Komisija tek djelomično pridržavaju članka 218. stavka 10. UFEU-a i relevantnih presuda Suda EU-a o pravu Parlamenta na trenutačan i potpun pristup svim pregovaračkim dokumentima i povezanim informacijama;

12.

traži da Odbor za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kazahstana ažurira svoj Poslovnik kako bi se pružio demokratski nadzor privremene primjene u onim područjima za koja je Sporazum već stupio na snagu, da svoje odluke koristi za donošenje preporuka i da se pripremi za nadzor čitavog Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji kada on u potpunosti stupi na snagu;

Politički dijalog i suradnja, demokracija, vladavina prava, dobro upravljanje i temeljne slobode

13.

poziva EU da u svoj politički dijalog s Kazahstanom sustavno kao prioritet utvrdi pitanja vladavine prava i demokracije, temeljnih sloboda i ljudskih prava;

14.

poziva Kazahstan da na temelju, dijelom nasilnih, protesta u zemlji, tijekom provedbe programa „Kazahstan 2050.” poduzme proaktivne i konkretne korake u političkim, demokratskim i društvenim reformama, uključujući jasniju podjelu ovlasti između izvršne i zakonodavne grane vlasti, i da uvede dodatne provjere u ustavni sustav, u skladu s međunarodnim obvezama zemlje u okviru različitih instrumenata UN-a, OESS-a i Vijeća Europe; ponovno ističe svoje uvjerenje da tranzicija kojoj Kazahstan stremi, prema novoj vrsti gospodarskog rasta koji bi se temeljio na pojačanim znanstvenim kapacitetima, nije moguća bez visokokvalitetnog obrazovanja, dostupnosti ključnih modernih usluga većini stanovništva, inkluzivne socijalne politike i sustava u kojem su društveni odnosi, posebno u području gospodarstva, regulirani; pozdravlja što se „programom od 100 koraka” pokušavaju provesti hitne reforme u toj zemlji;

15.

pozdravlja nedavne pozitivne pomake u ustavnim i administrativnim reformama kao i uspostavu savjetodavne platforme civilnog društva; ozbiljno je, međutim, zabrinut zbog restriktivnih posljedica kaznenih i upravnih zakonika o organizacijama civilnog društva i njihovim aktivnostima koji su stupili na snagu 2015.;

16.

poziva Kazahstan da u potpunosti provede preporuke međunarodne promatračke misije OESS-a/ODIHR-a u povodu izbora održanih 20. ožujka 2016. čiji zaključci upućuju na to da je pred tom zemljom još mnogo posla u pogledu dostizanja standarda OESS-a u kada je riječ o demokratskim izborima; poziva kazahstanske vlasti da izbjegavaju ograničavanje aktivnosti neovisnih kandidata; poziva također na poštovanje biračkog prava građana;

17.

pozdravlja suradnju Kazahstana s Venecijanskom komisijom i poziva na potpunu provedbu njezinih relevantnih preporuka u području demokratskih i, posebno, pravosudnih reformi;

18.

pozdravlja trenutačne administrativne reforme i preporučuje provedbu daljnjih reformi kojima će se jamčiti istinski neovisno i nepristrano sudstvo i učinkovitija nastojanja za borbu protiv korupcije na svim razinama; poziva međutim na poboljšano upravljanje i izraženije reforme, uz uspostavu istinski neovisnog pravosuđa, koje nije korumpirano i koje jamči pošteno suđenje i pravo na obranu, te na snažnije i učinkovitije ulaganje napora u borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i trgovine drogom; poziva na poboljšanje i modernizaciju ključnih socijalnih sektora kao i na ulaganja u njih; ističe da je za dugoročnu stabilnost zemlje važno posvetiti više pažnje gospodarskom i društvenom razvoju u perifernim regijama i područjima izvan većih gradova;

19.

prima na znanje postojanje platformi za dijalog civilnog društva; ponavlja svoju zabrinutost u vezi sa zakonima o nevladinim organizacijama kojima se potkopava njihova neovisnost i sposobnost djelovanja; podsjeća na važnost aktivnog i neovisnog civilnog društva za održivu budućnost Kazahstana; potiče kazahstanske vlasti da u svim okolnostima zajamče da svi aktivisti za ljudska prava i nevladine organizacije u Kazahstanu mogu provoditi svoje legitimne aktivnosti povezane s ljudskim pravima bez straha od odmazde i bez ikakvih ograničenja, čime će doprinijeti održivom razvoju društva i jačanju demokracije; smatra da Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji podrazumijeva i veću potporu za razvoj istinskog civilnog društva te poziva kazahstanske vlasti da djeluju u tom smislu, a Komisiju da pojača programe koji za cilj imaju jačanje i konsolidaciju djelovanja neovisnih nevladinih organizacija;

20.

traži da se stane na kraj sudskom progonu, zlostavljanju i zatvaranju neovisnih novinara, aktivista civilnog društva, čelnika sindikata, branitelja ljudskih prava, oporbenih vođa i drugih pojedinaca koji bez okolišanja iznose svoja stajališta zbog toga što su pokušali ostvariti svoje pravo na slobodu izražavanja i druga temeljna prava, što je pojava koja je posljednjih godina sve učestalija; poziva da se odmah puste na slobodu i u potpunosti rehabilitiraju svi aktivisti i politički zatvorenici koji se trenutačno nalaze u zatvoru te da se ukinu ograničenja kretanja nametnuta drugima; zahtijeva prekid zlouporabe Interpolovih postupaka ekstradicije i prestanak uznemiravanja političke oporbe koja se nalazi u inozemstvu;

21.

pozdravlja uvjetno otpuštanje iz zatvora Vladimira Kozlova, istaknutoga kazaškog aktivista i vođe oporbene stranke Alga!, u kolovozu 2016.;

22.

izražava zabrinutost zbog ograničenja slobode medija, slobode izražavanja, slobode udruživanja i okupljanja i vjerske slobode, uključujući restriktivnim zakonodavstvom, vršenjem pritiska, cenzurom i kaznenim progonom aktivista; ističe da je sloboda govora nezavisnih medija, blogera i pojedinačnih građana univerzalna vrijednost koja se mora poštovati; preporučuje Kazahstanu da u svom pravnom sustavu primjenjuje standarde Vijeća Europe; prima na znanje napore koje Kazahstan ulaže kako bi poboljšao međunarodni ugled zemlje, primjerice nedavno otvaranje međunarodne izložbe Expo-2017 u Astani; ističe, međutim, da ti napori stoje u suprotnosti s represivnim postupanjem prema disidentima i pritiskom koji se posljednjih mjeseci vrši na civilno društvo;

23.

zabrinut je zbog toga što se nekim odredbama nedavno reformiranog kaznenog zakonika i zakonika o kaznenom postupku ograničava pravo izražavanja; potiče Kazahstan da preispita te odredbe, posebno u pogledu kriminalizacije klevete;

24.

naglašava da su sloboda medija i sloboda izražavanja ključni za uspostavu i konsolidiranje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava; žali zbog činjenice da okruženje u kojem djeluju neovisne medijske kuće postaje sve više neprijateljsko; izražava zabrinutost zbog prijedloga zakona o medijima kojima se namjerava nametnuti obveza novinarima da svoje informacije provjeravaju s državnim tijelima; poziva vlasti u Kazahstanu da povuku te amandmane iz prijedloga zakona o medijima i da novinarima zajamče punu neovisnost istraživanja i izvješćivanja; nadalje poziva vlasti u Kazahstanu da se suzdrže od ograničavanja pristupa internetskim i drugim medijima koji se kritički izražavaju o vlastima, bez obzira na to nalaze li se oni u zemlji ili inozemstvu; žali zbog toga što je kleveta u Kazahstanu i dalje kazneno djelo i naglašava da da je takvo stanje problematično iz perspektive slobode izražavanja u toj zemlji; zabrinut je zbog velikog broja tužbi zbog klevete, uključujući predmete protiv nekoliko medijskih kuća i drugih internetskih stranica koje kritički izvještavaju o politici vlade i koji se rutinski blokiraju, a koje su podigli javni dužnosnici i druge javne ličnosti koje uživaju posebnu zaštitu i zahtijevaju velike naknade za duševnu bol zbog članaka u kojima se spominju navodna korupcija, povreda dužnosti ili druga pitanja koja im nisu po volji;

25.

poziva na preokretanje negativnih trendova u pogledu slobode medija, slobode izražavanja, slobode udruživanja i okupljanja i vjerske slobode; preporučuje Kazahstanu da u svojim zakonima primjenjuje standarde Vijeća Europe; prima na znanje, u tom kontekstu, da su od 2016. sve nevladine organizacije u Kazahstanu zakonski obvezne registrirati se kod državnih tijela i pružati godišnje podatke o svojim aktivnostima koji se unose u državnu bazu podataka o nevladinim organizacijama; naglašava da je taj korak možda usmjeren na jačanje transparentnosti u sektoru; zabrinut je, međutim, zbog činjenice da se tom novom obvezom pojačavaju već postojeće znatne obveze u pogledu izvješćivanja državnih tijela koje postoje u sektoru nevladinih organizacija te da se politika transparentnosti neproporcionalno primjenjuje na neprofitni i nevladin sektor, s obzirom na to da se ona ne primjenjuje na druge pravne subjekte; zabrinut je zbog toga što je sudjelovanje u neregistriranim organizacijama kriminalizirano i što bi nepružanje podataka za tu novu bazu podataka ili pružanje „netočnih” podataka moglo rezultirati sankcijama za te organizacije; žali zbog toga što sud aktivnosti javnih udruga može privremeno ili trajno obustaviti na osnovi i najmanje povrede nacionalnog prava;

26.

sa zabrinutošću prima na znanje nedavno donošenje antiterorističkih zakona, uključujući prijedlog zakona o oduzimanju državljanstva osobama osumnjičenima za terorizam, što bi moglo dovesti do gušenja miroljubive i legitimne političke oporbe; poziva kazahstanske vlasti da izbjegavaju uporabu tog zakona zbog moguće posljedice ograničavanja slobode govora, vjeroispovijedi ili uvjerenja, neovisnosti sudstva ili zabranjivanja oporbenih aktivnosti;

27.

prima na znanje da je Odbor UN-a za ljudska prava u svojim zaključnim napomenama o Kazahstanu usvojenima u ljeto 2016. izrazio zabrinutost zbog općenitih formulacija odredbi u članku 174. kaznenog zakona kojim je zabranjeno „izazivanje” društvenih, nacionalnih i drugih nemira te u članku 274. kojim se zabranjuje „svjesno širenje lažnih informacija” i korištenja tih članaka radi neopravdanog ograničavanja slobode izražavanja i drugih prava zaštićenih Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima; žali zbog toga što su brojni aktivisti civilnog društva i novinari optuženi i osuđeni na temelju spomenutih članaka kaznenog zakona; napominje da su među njima Maks Bokajev i Talgat Ajan, koji služe petogodišnje zatvorske kazne zbog uloge koju su imali u mirnim prosvjedima protiv zemljišne reforme održanima u Kazahstanu u proljeće 2016.; poziva vladu Kazahstana da sve njih pusti na slobodu i odustane od optužnica koje su podignute protiv njih;

28.

poziva Kazahstan da preispita svoj zakon o sindikatima iz 2014. i zakonik o radu iz 2015. kako bi ih se uskladilo sa standardima Međunarodne organizacije rada; podsjeća Kazahstan na njegovu obvezu da se u potpunosti pridržava zaključaka koje je donio Odbor Međunarodne organizacije rada za primjenu standarda (2017., 2016. i 2015.);

29.

osuđuje zabranu djelovanja Konfederacije neovisnih sindikata Kazahstana u siječnju 2017. sudskom odlukom zato što navodno nije potvrdila svoj status u skladu s restriktivnim Zakonom o sindikatima iz 2014.; podsjeća kazahstanske vlasti da je potrebno zajamčiti neovisno i nepristrano pravosuđe te omogućiti stvaran socijalni dijalog, među ostalim poticanjem uspostave i djelovanja neovisnih sindikata, kao što su Konfederacija neovisnih sindikata Kazahstana i njezini partneri; upućuje na zaključke koje je Odbor Međunarodne organizacije rada za primjenu standarda o situaciji u Kazahstanu donio u lipnju 2017.; žali zbog toga što je Larisu Harkovu, predsjednicu Konfederacije neovisnih sindikata Kazahstana, sud 25. srpnja 2017. proglasio krivom za pronevjeru i prijevaru pri korištenju sredstvima sindikata na temelju optužnice koja se smatra politički motiviranom; žali zbog činjenice da je joj proizvoljnom presudom na četiri godine ograničena sloboda kretanja i pet godina zabranjeno obnašanje rukovodećih položaja u javnim udrugama te da je osuđena i na 100 sati rada za opće dobro; poziva Kazahstan da ukine tu presudu i odbaci optužbe protiv nje;

30.

žali zbog toga što je u travnju i svibnju 2017. još dvoje čelnika sindikata, Nurbek Kušakbajev i Amin Jeleusinov, osuđeno na dvije i pol, odnosno dvije godine zatvora na temelju optužnice koja se također smatra politički motiviranom; napominje da su presude protiv troje čelnika sindikata udarac neovisnim sindikalnim aktivnostima u toj zemlji;

31.

prima na znanje višeetnički i višekonfesionalni karakter Kazahstana i naglašava potrebu za zaštitom manjina i njihovih prava, posebno u pogledu korištenja jezika, slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, nediskriminacije i jednakih mogućnosti; pozdravlja miroljubiv suživot različitih vjerskih zajednica u Kazahstanu;

32.

poziva na to da se godišnji dijalog između EU-a i Kazahstana o ljudskim pravima temeljito preispita kako bi postao djelotvorniji i više usmjeren na rezultate; poziva kazahstanske vlasti da se u njega u potpunosti uključe, kao i na sve druge forume kako bi se postigao konkretan napredak u pogledu situacije u području ljudskih prava u toj zemlji i pritom posvetila posebna pažnja pojedinačnim slučajevima; podsjeća na to da je potrebno zajamčiti sudjelovanje civilnog društva u tim dijalozima i savjetovanjima;

33.

naglašava potrebu za trajnim sudjelovanjem u ciklusu mehanizma univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHCR), posebno u pogledu učinkovite provedbe njegovih preporuka;

34.

ustraje u tome da se Kazahstan pridržava preporuka Odbora UN-a protiv mučenja i preporuka posebnog izvjestitelja UN-a o mučenju iz 2009.;

35.

žali zbog toga što je Kazahstan, usprkos apelima UNHCR-a, dosad odbijao neovisnu međunarodnu istragu o događajima u Žanaozenu iz 2011.;

36.

pozdravlja zahtjev zemlje da se priključi u nekoliko konvencija Vijeća Europe;

37.

žali zbog toga što Kazahstan nije stranka odnosno država potpisnica Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i poziva ga na potpisivanje i pristup;

Međunarodni odnosi, regionalna suradnja i globalni izazovi

38.

pozdravlja konstruktivnu suradnju Kazahstana u međunarodnim odnosima kao važan čimbenik kojim se pridonosi miru i stabilnosti na regionalnoj i svjetskoj razini, na primjer olakšavanjem pregovora o iranskom nuklearnom pitanju, pregovorima između stranaka u Astani o sveobuhvatnom rješenju kojim bi se okončao rat u Siriji, diplomatskim naporima u pogledu sukoba u Ukrajini te inicijativom o Konferenciji o interakciji i mjerama za stvaranje povjerenja u Aziji; potiče Kazahstan da se nastavi angažirati i igrati konstruktivnu ulogu na međunarodnoj sceni; pozdravlja u tom smislu poziv na postupno iskorjenjivanje oružanih sukoba neširenjem nuklearnog oružja i razoružanjem te donošenje Opće deklaracije za svijet bez nuklearnog oružja; posebno pozdravlja odluku Kazahstana da se ne pridruži ruskoj zabrani uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU-a te smatra da je to konkretan i ohrabrujući znak spremnosti te zemlje da pojača dijalog i suradnju s EU-om;

39.

prima na znanje geostratešku važnost Kazahstana i potvrđuje viševektorsku vanjsku politiku zemlje koja je usmjerena na održavanje prijateljskih i predvidljivih odnosa s drugim zemljama, uključujući, kao prioritet, izgradnju i održavanje dobrosusjedskih odnosa s Rusijom, Kinom, susjednim srednjeazijskim državama i drugim partnerima, uključujući SAD i EU;

40.

uviđa da je Kazahstan važan dionik u vanjskoj i sigurnosnoj politici, i to ne samo zbog trajne uloge koju ima u globalnom nuklearnom razoružanju i sigurnosti, kao i činjenicu da je ta zemlja privremena članica Vijeća sigurnosti UN-a za razdoblje 2017. – 2018.;

41.

prepoznaje sigurnosni izazov koji za Kazahstan predstavlja Daiš i druge terorističke organizacije s popisa Vijeća sigurnosti UN-a; prima na znanje velik broj kazahstanskih građana regrutiranih na Bliskom istoku kao strani borci; priznaje je da bi sukob koji je u tijeku u Afganistanu mogao doprinijeti daljnjoj destabilizaciji Kazahstana, među ostalim i širenjem vjerskog ekstremizma, trgovine drogom i terorizma; poziva na bližu suradnju u suzbijanju nasilnog ekstremizma i borbi protiv terorizma, ističe da bi prioritet trebao biti taj da se uklone temeljni uzroci radikalizacije; napominje da je članak 13. Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji usmjeren na protuterorističke mjere i da on ima ključnu ulogu, osobito u trenutačnom međunarodnom okruženju;

42.

napominje da je Kazahstan član svih ključnih regionalnih organizacija; smatra da je međunarodni ugled koji je Kazahstan u posljednje vrijeme stekao predsjedajući raznim međunarodnim organizacijama poput OESS-a, Organizacije islamske suradnje, Zajednice nezavisnih država, Šangajske organizacije za suradnju ili Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti smatra dobrim temeljem za zajedničko djelovanje u cilju stabiliziranja sigurnosne situacije u Srednjoj Aziji, ali i za iznalaženje multilateralnih rješenja za globalne izazove; u tom kontekstu pozdravlja jasan stav Kazahstana o tome da njegovo članstvo u Euroazijskoj uniji neće negativno utjecati na jačanje odnosa s EU-om;

43.

preporučuje da EU nastavi pružati podršku regionalnoj suradnji u srednjoj Aziji, posebno u vezi s vladavinom prava, mjerama za uspostavu povjerenja, upravljanjem vodom i resursima, upravljanjem granicama i stabilnošću i sigurnošću; u tom smislu podržava nastojanja Kazahstana u pogledu promicanje dobrosusjedskih odnosa i njegovo nastojanje da postane jamac stabilnosti u regiji; poziva na održivi srednjoazijski sporazum o upravljanju vodnim resursima, energetici i sigurnosnim pitanjima kojim će se povesti računa o interesima sviju strana;

44.

uviđa da je Kazahstan vodeća sila u srednjoj Aziji; potiče Kazahstan da tu poziciju iskoristi kao osnovu za pozitivnu suradnju sa svojim susjedima i da poduzme korake kako bi se ostvario napredak u regionalnoj suradnji;

Održivi razvoj, energetika i okoliš

45.

pozdravlja treću strategiju modernizacije koju je Kazahstan proglasio u siječnju 2017., a koja za cilj ima da ta zemlja postane jedna od 30 najrazvijenijih zemalja u svijetu;

46.

pozdravlja poboljšano poglavlje o sirovinama i energetskoj suradnji, koje predstavlja veliki potencijal za doprinos energetskoj sigurnosti EU-a; podsjeća na važnu ulogu Kazahstana kao dobavljača energije EU-a; poziva EU na aktivniju energetsku suradnju i intenziviranje dijaloga s Kazahstanom i drugim srednjeazijskim zemljama u cilju jačanja energetske sigurnosti EU-a;

47.

s odobravanjem dočekuje uvrštenje poglavlja o suradnji u području klimatskih promjena u Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji; traži od EU-a da nastavi surađivati s vladom Kazahstana pružajući joj pomoć u utvrđivanju i izradi inovativne i održive politike u području okoliša i ekologije; podsjeća na to da se u Kazahstanu snažno osjećaju posljedice dviju najvećih ekoloških katastrofa koje su izazvali ljudi, isušivanja Aralskog jezera i aktivnosti na sovjetskom poligonu za ispitivanje nuklearnog oružja u Semeju/Semipalatinsku; poziva Komisiju da poveća svoju tehničku i financijsku pomoć kazahstanskim vlastima kako bi se znatno poboljšalo upravljanje vodnim resursima i očuvanje voda, u slivu Aralskog jezera u okviru akcijskog programa Međunarodnog fonda za spašavanje Aralskog jezera i kako bi se razvio djelotvoran akcijski plan za čišćenje područja oko bivšeg poligona za ispitivanje nuklearnog oružja; pozdravlja sudjelovanje Kazahstana u dobrovoljnom programu partnerstva „Zeleni most”; smatra da će se njime postaviti stabilni i dugoročni temelji za ekološke investicije te transfer novih tehnologija i inovacija u cilju ostvarenja društva bez emisija ugljika;

48.

ističe potrebu za primjenom načela ekološki održivog razvoja u Kazahstanu u vezi s ekstrakcijom i obradom njegovih bogatih prirodnih resursa; pozdravlja u tom kontekstu činjenicu da se zemlja pridržava standarda Inicijative za transparentnost ekstraktnih industrija;

Trgovina i gospodarstvo

49.

podsjeća da je EU najvažniji trgovinski i ulagački partner te zemlje te da je Kazahstan glavni trgovinski partner EU-a u srednjoj Aziji; želi da se ti odnosi dodatno ojačaju; napominje da se 80 % izvoza Kazahstana u EU sastoji od nafte i plina; podsjeća na važnost veće diversifikacije trgovinske razmjene s EU-om; ističe da se trgovina i ljudska prava mogu međusobno osnaživati ako se ostvaruju u okruženju vladavine prava; podsjeća da poslovna zajednica ima važnu ulogu u pružanju pozitivnih poticaja u pogledu promicanja ljudskih prava, demokracije i korporativne odgovornosti; ističe da globalni vrijednosni lanci doprinose poboljšanju međunarodnih temeljnih standarda povezanih s radnim, ekološkim, socijalnim i ljudskim pravima, uključujući uspostavu i provedbu mjera u području zdravlja i sigurnosti na radu, prilike za obrazovanje, nepristrane institucije i smanjenje korupcije;

50.

pozdravlja pristupanje Kazahstana WTO-u 1. siječnja 2016. koje je potaknulo gospodarsku i administrativnu modernizaciju te zemlje; napominje da se gospodarstvo Kazahstana u velikoj mjeri temelji na eksploataciji i izvozu sirovina i ugljikovodika; želi da ambiciozni program diversifikacije ekonomije, u kojoj bi EU mogao odigrati važnu ulogu, i reforme u toj zemlji, kojim se među ostalim predviđaju profesionalizacija javne uprave i uvođenje mjera za suzbijanje korupcije, bude izvršen u potpunosti i konkretno; poziva prije svega Komisiju da da pomogne Kazahstanu kako bi njegovo gospodarstvo postalo održivo i kako bi se njime očuvao okoliš;

51.

Prima na znanje predanost Kazahstana potpunoj liberalizaciji kretanja kapitala u obliku izravnih ulaganja te žali zbog toga što poglavlje o trgovini i poslovanju Sporazuma ne sadrži odredbe protiv korupcije; zauzima stajalište da posebnu pozornost treba posvetiti pitanjima korporativnog upravljanja i korupcije u praćenju provedbe Sporazuma, kako bi se izbjeglo povećanje rizika od pranja novca;

52.

Pozdravlja odlučnost koju je Kazahstan pokazao tijekom prve godine primjene Sporazuma u pogledu poštovanja i ispunjavanja svojih obveza prema njemu kao i WTO-u; poziva Kazahstan da ispuni svoje obveze iz Sporazuma u pogledu prava intelektualnog vlasništva na temelju režima regionalnog iscrpljenja;

53.

poziva Kazahstan da u potpunosti uskladi svoje uvozne tarife s obvezama prema WTO-u i Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji, bez obzira na njegovo sudjelovanje u Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EEU), kako bi se izbjegli visoki troškovi plaćanja naknada trgovinskim partnerima WTO-a;

54.

poziva Kazahstan da se pridruži Stručnom sustavu za kontrolu prometa životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla te drugim proizvodima (TRACES) kako bi se omogućile učinkovite sanitarne i fitosanitarne kontrole i da upotrebljava bilateralne certifikate EU-a i Kazahstana o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama;

55.

prima na znanje opće petogodišnje prijelazno razdoblje za javnu nabavu i osmogodišnje prijelazno razdoblje za građevinarstvo utvrđeno Sporazumom o pojačanom partnerstvu i suradnji te očekuje povećanje obujma trgovine nakon isteka tih razdoblja; napominje da je javna nabava važan instrument javne politike u Kazahstanu;

o

o o

56.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za srednju Aziju, vladama i parlamentima država članica i vladi i parlamentu Kazahstana.

(1)  SL C 419, 16.12.2015., str. 159.

(2)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0083.

(3)  SL C 45, 5.2.2016., str. 85.

(4)  SL C 251 E, 31.8.2013., str. 93.

(5)  SL C 224 E, 19.8.2010., str. 30.

(6)  SL C 168 E, 14.6.2013., str. 91.

(7)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0121.

(8)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0007.

(9)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0484.


Top