EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.11.2017.

COM(2017) 682 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

O UZIMANJU I DAVANJU ZAJMOVA EUROPSKE UNIJE U 2016.

Sadržaj

1.Uvod

2.Davanje zajmova Europske unije

2.1.Instrument pomoći platnoj bilanci

2.2.Mehanizam za europsku financijsku stabilnost

2.3.Makrofinancijska pomoć

2.4.Instrument Euratoma

3.Zaduživanje Europske unije

3.1.Instrument pomoći platnoj bilanci

3.2.Mehanizam za europsku financijsku stabilnost

3.3.Makrofinancijska pomoć

3.4.Instrument Euratoma

4.Europska investicijska banka

4.1.Aktivnosti kreditiranja EIB-a

4.2.EIB-ove aktivnosti zaduživanja

5.Osiguranje financijske stabilnosti u europodručju

5.1.Instrument zajma Grčkoj

5.2.Europski fond za financijsku stabilnost

5.3.Europski stabilizacijski mehanizam

1.Uvod

Ovo izvješće podnosi se na temelju članka 149. Financijske uredbe 1 kojim se od Komisije zahtijeva da jednom godišnje izvješćuje Europski parlament i Vijeće o proračunskim jamstvima EU-a i povezanim rizicima.

Komisija stoga svake godine obavješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni različitih instrumenata davanja zajmova Europske unije (EU).

U ovom izvješću opisuju se poslovi davanja zajmova za svaki instrument te povezane aktivnosti zaduživanja.

S obzirom na predviđene izmjene Financijske uredbe, informacije o uzimanju i davanju zajmova ubuduće će biti sastavni dio paketa financijskog izvješćivanja predviđenog revidiranom Financijskom uredbom. Tada će se ovo zasebno izvješće o uzimanju i davanju zajmova ukinuti, kako bi se izbjeglo udvostručivanje.

2.Davanje zajmova Europske unije

Komisija u okviru različitih zakonskih akata Vijeća ili Vijeća i Europskog parlamenta, ovisno o ciljevima koji se nastoje postići, pruža financijsku potporu trećim zemljama i državama članicama u obliku bilateralnih zajmova financiranih na tržištima kapitala uz proračunsko jamstvo EU-a 2 . Komisija i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uz pomoć Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), osiguravaju usklađenost financijske potpore trećim zemljama s općim ciljevima vanjskog djelovanja EU-a.

Tablica 1.: Transakcije EU-a (nepodmireni iznosi glavnice u milijunima EUR) 

2.1.Instrument pomoći platnoj bilanci

Pomoć platnoj bilanci (PB) u skladu s člankom 143. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002. o uspostavi instrumenta srednjoročne financijske pomoći platnim bilancama država članica (Uredba o platnoj bilanci 3 ) pruža se u obliku srednjoročnih zajmova Unije. Načelno se odobrava zajedno sa sredstvima koje financiraju Međunarodni monetarni fond (MMF) i drugi višestrani kreditori, primjerice Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvoj (EBOR) ili Svjetska banka.

Pomoć platnoj bilanci odobrava Vijeće za svaki pojedinačni slučaj odlučujući kvalificiranom većinom. Mogući su korisnici države članice izvan europodručja koje su suočene s ozbiljnim poteškoćama u odnosu na platnu bilancu. Cilj joj je olakšati ograničenja u vanjskom financiranju država članica primateljica i ponovno uspostaviti održivost njihovih platnih bilanci. Isplaćuje se ovisno o ispunjenju uvjeta gospodarske politike o kojima odlučuje Vijeće – nakon savjetovanja s Gospodarskim i financijskim odborom o nacrtu programa prilagodbe – i o kojima su se Komisija i država članica korisnica usuglasile u Memorandumu o razumijevanju prije zaključivanja ugovora o zajmu. Stalna usklađenost s mjerama u programu prilagodbe revidira se redovito i uvjet je za isplate budućih obroka. Potrebna sredstva Komisija prikuplja na tržištima kapitala u ime Europske unije.

Komisija redovito izvješćuje Gospodarski i financijski odbor i Vijeće o provedbi Uredbe o platnoj bilanci.

Mađarska je u travnju 2016. otplatila posljednju tranšu zajma od 1,5 milijardi EUR. Na dan 31. prosinca 2016. ukupni nepodmireni iznos u okviru programa pomoći platnoj bilanci bio je 4,2 milijardi EUR 4 .

Tablica 2.: Pomoć platnoj bilanci do 31. 12. 2015. (iznosi glavnice u milijardama EUR) 

2.2.Mehanizam za europsku financijsku stabilnost

Uredbom Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010. 5 uspostavljen je Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (MEFS) na temelju članka 122. stavka 2. 6 UFEU-a. MEFS je u cijelosti osiguran proračunom EU-a, a njegov je ukupni kreditni kapacitet najviše 60 milijardi EUR 7 .

Instrument MEFS-a aktiviran je 2011. za Irsku 8 i Portugal 9 izdvajanjem zajmova u iznosu do 22,5 milijardi EUR za Irsku i 26 milijardi EUR za Portugal.

Godine 2013. za obje je države članice donesena odluka o produžavanju maksimalnog prosječnog dospijeća isplaćenih zajmova sa 12,5 godina na 19,5 godina. Korisnici MEFS-a mogu zatražiti produžetak i refinanciranje svih zajmova MEFS-a uz uvjet da prosječno dospijeće isplaćenih zajmova (izračunano od trenutka početne isplate) ne premaši 19,5 godina.

U tom je kontekstu zaprimljen zahtjev za produženje zajma MEFS-a u iznosu od 4,75 milijardi EUR isplaćenog Portugalu u 2011., čiji je datum dospijeća bio 3. lipnja 2016. Zajam je refinanciran u tri transakcije s dospijećima 2023. (1,5 milijarde EUR), 2031. (2,25 milijarda EUR) i 2036. (1 milijarde EUR). Nakon tog produženja roka dospijeća, ponderirano prosječno dospijeće zajmova MEFS-a Portugalu sada je 14,9 godina.

Na kraju 2016. ukupni nepodmireni iznos instrumenta MEFS-a bio je 46,8 milijardi EUR (Irska: 22,5 milijardi EUR; Portugal: 24,3 milijardi EUR).

2.3.Makrofinancijska pomoć

Makrofinancijska pomoć (MFP) 10 osmišljena je radi rješavanja izvanrednih vanjskih potreba za financiranjem zemalja koje su geografski, ekonomski ili politički bliske EU-u. Njezin je cilj obnoviti makroekonomsku i financijsku stabilnost u državama kandidatkinjama, potencijalnim državama kandidatkinjama i susjednim zemljama (a u izvanrednim okolnostima i ostalim trećim zemljama) uz poticanje provedbe makroekonomskih usklađenja i strukturnih reformi. MFP se pruža na izvanrednoj i privremenoj osnovi, isplaćuje se u obrocima i temelji na strogim ekonomskopolitičkim obvezama. MFP je dopuna programima prilagodbi MMF-a i ovisi o njima. MFP se može odobriti u obliku zajmova i/ili, u određenim okolnostima, u obliku bespovratnih sredstava 11 .

Ako zemlja korisnica ne ispunjuje svoje obveze otplate, Komisija može aktivirati Jamstveni fond za vanjska djelovanja 12 tako da se otplata predmetnog zaduženja Komisije osigura iz sredstava tog fonda 13 .

U travnju 2016. isplaćena je druga i posljednja tranša u iznosu od 10 milijuna EUR zajma od 15 milijuna EUR odobrenog Kirgiskoj Republici 14 .

Europski parlament i Vijeće donijeli su 6. srpnja 2016. odluku o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Tunisu 15 u iznosu do najviše 500 milijuna EUR u obliku zajma (tri tranše zajma od 200, 150 i 150 milijuna EUR).

Europski parlament i Vijeće donijeli su 14. prosinca 2016. odluku o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu 16 u iznosu do najviše 200 milijuna EUR u obliku zajma (dvije tranše zajma od 100 milijuna EUR).

Zemlje korisnice otplatile su po dospijeću 70 milijuna EUR zajmova (Bosna i Hercegovina 4 milijuna EUR, bivša jugoslavenska republika Makedonija 10 milijuna EUR, Crna Gora 1,34 milijun EUR i Srbija 54,66 milijuna EUR).

Iznos nepodmirenih obveza po zajmovima MFP-a smanjio se s 3 006,6 milijuna EUR na 2 946,6 milijuna EUR u razdoblju od 31. prosinca 2015. do 31. prosinca 2016. Zajmovi Ukrajini čine 75 % ukupne izloženosti MFP-a.

2.4.Instrument Euratoma

Zajmovni instrument Euratoma može se iskoristiti za financiranje projekata u državama članicama (Odluka Vijeća 77/270/Euratom) ili u određenim trećim zemljama 17 (Odluka Vijeća 94/179/Euratom).

Vijeće je 1990. odredilo granicu zaduženja u iznosu od 4 milijarde EUR, od čega je odobreno oko 3,7 milijardi EUR, a već je isplaćeno 3,4 milijarde EUR. U skladu s Odlukom Vijeća o gornjoj granici zajmova (77/271/Euratom, kako je izmijenjena) Komisija obavješćuje Vijeće kada visina odobrenih sredstava dosegne 3,8 milijardi EUR i prema potrebi predlaže novu gornju granicu zajmova.

Komisija je u 2013. donijela Odluku C(2013) 3496 o odobrenju zajma Euratoma u iznosu do 300 milijuna EUR u cilju potpore ukrajinskom programu unapređenja sigurnosti nuklearnih reaktora. Odgovarajući ugovor o zajmu potpisan je 7. kolovoza 2013. Paralelno, u ožujku 2013. EBOR je potpisao ugovor o zajmu u iznosu od 300 milijuna EUR.

Iako je 27. svibnja 2015. donesena odluka o zaduživanju za prvu tranšu u visini od najviše 100 milijuna EUR, zbog kašnjenja pri provedbi do kraja 2016. nije izvršena ni jedna isplata. Prva tranša u iznosu od 50 milijuna EUR isplaćena je u svibnju 2017.

Otplaćeni iznosi uključuju 22,62 milijuna EUR od Bugarske, 19 milijuna EUR od Rumunjske i iznos u protuvrijednosti od 7,1 milijuna EUR od Ukrajine 18 .

3.Zaduživanje Europske unije

U svrhu financiranja aktivnosti kreditiranja o kojima odlučuje Vijeće, Komisija je ovlaštena pozajmljivati sredstva na tržištima kapitala u ime Europske unije i Euratoma. Uzimanje i davanje zajmova provode se kao naizmjenične operacije, čime se proračun EU-a štiti od kamatnog ili deviznog rizika 19 . Iznos dospjelih uzetih zajmova odgovara iznosu dospjelih danih zajmova.

3.1.Instrument pomoći platnoj bilanci

U okviru instrumenta pomoći platnoj bilanci u 2016. nisu uzimani zajmovi na tržištu. Na kraju 2016. ukupni dospjeli iznos prikupljen za MEFS iznosio je 4,2 milijardi EUR.

3.2.Mehanizam za europsku financijsku stabilnost

Nakon zahtjeva Portugala za produženje roka dospijeća njegova zajma u okviru MEFS-a čiji je rok dospijeća bio 3. lipnja 2016., EU je u ožujku i travnju 2016. izdao tri obveznice s rokom dospijeća u 2023. (1,5 milijardi EUR), u 2031. (2,25 milijardi EUR) te u 2036. (1 milijarda EUR) radi refinanciranja obveznice koja dospijeva.

Tablica 4.: Uzimanje zajmova EU-a u okviru MESF-a tijekom 2016. (u milijunima EUR)

*Zajedno s 10 milijuna EUR u okviru MFP-a za Kirgisku Republiku; (vidi točku 3.3. u nastavku)

3.3.Makrofinancijska pomoć

Druga tranša (10 milijuna EUR od dogovorenih 15 milijuna EUR) zajma odobrenog Kirgiskoj Republici isplaćena je u travnju 2016.

Tablica 5.: Uzimanje zajmova EU-a u okviru MFP-a tijekom 2016. (u milijunima EUR)

3.4.Instrument Euratoma

U 2016. nije bilo aktivnosti zaduživanja u okviru Euratoma.

4.Europska investicijska banka 

4.1.Aktivnosti kreditiranja EIB-a

EIB osigurava financiranje bilo izravno za pojedinačne investicijske projekte ili preko financijskih posrednika za manje projekte koje provode mala i srednja poduzeća ili tijela lokalne uprave i općine. EIB osigurava i jamstva za zajmove, tehničku pomoć i poduzetnički kapital.

U 2016. EIB je odobrio financiranja u ukupnom iznosu od 74,6 milijardi EUR (u odnosu na 77,5 milijardi EUR u 2015.). Financijska sredstva Grupe EIB (uključujući aktivnosti EIF-a) iznosila su 83,8 milijardi EUR, kojima su potaknuta ulaganja od gotovo 280 milijardi EUR.

Osim toga, do kraja 2016. Grupa EIB odobrila je u okviru Plana ulaganja 422 zajma i jamstva koji su osigurani jamstvom EU-a preko Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) 20 . Ukupna sredstva odobrena preko EFSU-a iznosila su 30,2 milijarde EUR. Vrijednost projekata i potaknutih ulaganja iznosi 163,9 milijardi EUR. Time je ostvareno 52 % ukupnog cilja, a to je 315 milijardi EUR u razdoblju od tri godine.

Aktivnosti financiranja koje provodi EIB imaju učinak na proračun EU-a kad su popraćene jamstvima EU-a ili drugim proračunskim sredstvima EU-a. To, osim za EFSU, vrijedi i za sljedeće:

-financijske operacije EIB-a provedene u okviru mandata za vanjsko kreditiranje (što obuhvaća države u pretpristupnom razdoblju, susjedne i partnerske zemlje, Aziju i Latinsku Ameriku te Južnu Afriku). Ta su financiranja osigurana jamstvom iz proračuna EU-a, kojim su obuhvaćeni državni ili politički rizici. Komisija će u drugom semestru 2017. objaviti zasebno izvješće o vanjskoj aktivnosti kreditiranja EIB-a u 2016.;

-financijske instrumente na temelju podjele rizika koji uključuju iskorištavanje proračuna EU-a za podršku politikama EU-a (npr. Financijski instrument na temelju podjele rizika za projekte istraživanja i razvoja i Inicijativa projektnih obveznica).

EIB-ovi poslovi davanja zajmova izvan EU-a iznosili su 7,9 milijardi EUR, od čega 6,8 milijardi EUR u područjima koja su obuhvaćena mandatom za vanjsko kreditiranje. Oko 5,9 milijardi EUR ili 74 % ukupnih sredstava za financiranje izvan EU-a uloženo je u zemlje u pretpristupnoj fazi i susjedna područja. Preostalih 26 % odobreno je Aziji, Srednjoj Aziji i Latinskoj Americi.

EIB je tijekom 2016. područjima koja su obuhvaćena mandatom za vanjsko kreditiranje odobrio ukupno 6,8 milijardi EUR i od toga je gotovo 4 milijarde EUR (58 %) bilo pokriveno jamstvom EU-a.

Odluku o odobrenju jamstva EU-a za EIB-ove operacije izvan EU-a Europski parlament i Vijeće donijeli su 16. travnja 2014.  21 Njime se pokriva iznos mandata od ukupno 27 milijardi EUR uz mogući dodatni iznos od 3 milijarde EUR. U skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i na temelju rezultata srednjoročne revizije mandata za vanjsko kreditiranje Europski parlament i Vijeće odlučuju o aktiviranju cijelog ili djelomičnog mogućeg iznosa.

Europska komisija predložila je u rujnu 2016. izmjenu mandata za vanjsko kreditiranje, odnosno podizanje praga na 32,3 milijardi EUR, što je trenutačno predmet rasprave zakonodavaca.

4.2.EIB-ove aktivnosti zaduživanja

EIB ima otpornu strategiju financiranja, na temelju koje se dugoročno zadužuje izdavanjem obveznica na međunarodnim tržištima kapitala te na taj način podupire svoje operacije kreditiranja. Ciljevi EIB-ove strategije financiranja jesu privlačenje dovoljnih količina i s rokovima dospijeća koji su potrebni za upravljanje imovinom i obvezama te održivo optimiziranje troškova financiranja pa se u strategiji kombiniraju se izdavanje likvidnih obveznica velike vrijednosti u glavnim valutama i ciljana i prilagođena izdanja u brojnim drugim valutama.

EIB je u 2016. uzeo zajmova u iznosu od 66,4 milijardi EUR uz prosječno dospijeće od 7,1 godine.

5.Osiguranje financijske stabilnosti u europodručju

Kao odgovor na globalnu gospodarsku i financijsku krizu države članice europodručja odlučile su o mjerama za očuvanje financijske stabilnosti u europodručju i Europi općenito. Te su mjere prikazane dalje u tekstu i nisu pokrivene sredstvima iz proračuna EU-a 22 .

5.1.Instrument zajma Grčkoj 

Nakon jednoglasnog sporazuma ministara financija europodručja 2. svibnja 2010. 23 o potpori Grčkoj uspostavljen je trogodišnji zajednički program s MMF-om koji uključuje financijski paket u iznosu do 110 milijardi EUR za pomoć Grčkoj, popraćen strogim obvezama politika 24 o kojima su s grčkim tijelima pregovarali Komisija i MMF u suradnji s ESB-om. U okviru instrumenta zajma Grčkoj zajmovi država članica europodručja iznosili su 52,9 milijardi EUR i isplaćeni su u razdoblju od svibnja 2010. do prosinca 2011.

5.2.Europski fond za financijsku stabilnost 

Europski instrument za financijsku stabilnost (EIFS) 25 osnovale su države članice europodručja kao trgovačko društvo u njihovu vlasništvu registrirano u Luxembourgu, a osmišljen je kao privremeni mehanizam spašavanja za posredno kreditiranje država članica europodručja u poteškoćama izdavanjem obveznica s jamstvom država članica europodručja. U listopadu 2010. donesena je odluka o uspostavi trajnog mehanizma spašavanja, Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), koji je stupio na snagu 8. listopada 2012.

Ministri financija europodručja i MMF odobrili su Grčkoj 14. ožujka 2012. drugi program gospodarske prilagodbe, čime je neisplaćenim iznosima prvog programa dodano 130 milijardi EUR. Tim drugim programom predviđena je ukupna financijska pomoć u iznosu od 164,5 milijardi EUR, a doprinos MMF-a iznosi 19,8 milijardi EUR. Dok je prvi program bio uspostavljen u obliku sporazuma među vjerovnicima o prikupljanju bilateralnih zajmova od država članica europodručja koje sudjeluju u programu, uz koordinaciju i upravljanje Komisije, drugi se program financira preko EIFS-a.

Od 1. srpnja 2013. EIFS više nije uključen u nove programe financiranja niti nove ugovore o davanju zajmova. EIFS je međutim i dalje aktivan u tekućim programima za Grčku, Portugal i Irsku, u kojima sudjeluje kao zajmodavac (uz MMF i neke države članice).

5.3.Europski stabilizacijski mehanizam

Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) 26 postao je od 1. srpnja 2013. trajni mehanizam za odgovor na nove zahtjeve za financijsku pomoć koje upute države članice europodručja.

Maksimalna kreditna sposobnost ESMA-a iznosi 500 milijardi EUR. Ukupni upisani kapital iznosi 704,8 milijarde EUR, uz uplaćeni kapital država članica europodručja u iznosu od 80,5 milijardi EUR i kapital angažiran na poziv u iznosu od 624,3 milijarde EUR.

ESM je osigurao financijsku pomoć Grčkoj i Cipru (podložno programu makroekonomske prilagodbe) te Španjolskoj za dokapitalizaciju bankarskog sektora. Program za Španjolsku istekao je u prosincu 2013. s ukupnim isplaćenim sredstvima u iznosu od 41,3 milijarde EUR, a Cipar je okončao svoj program 31. ožujka 2016. s ukupnim isplaćenim sredstvima zajmova u iznosu od 6,3 milijarde EUR.

Grčka je vlada 8. srpnja 2015. ESM-u podnijela zahtjev za financijsku pomoć. Financijska pomoć ESM-a Grčkoj iznosit će najviše 86milijarde EUR u razdoblju od tri godine. Čelnici zemalja europodručja postigli su 13. srpnja 2015. sporazum s Grčkom o hitnoj provedbi prethodnih mjera kako bi mogli započeti pregovori o sveobuhvatnom programu reformi, utvrđenom u Memorandumu o razumijevanju. ESM je 19. kolovoza 2015. odobrio Memorandum o razumijevanju Memorandum o razumijevanju odnosi se na četiri ključna područja: ponovna uspostava financijske stabilnosti, zaštita financijske stabilnosti, pokretanje rasta, konkurentnosti i ulaganja te reforma javne uprave.

Na dan 31. prosinca 2016. ukupni iznos ESM-ove financijske pomoći Grčkoj dosegnuo je 31,7 milijardi EUR (što je oko 37 % ukupne vrijednosti programa).

Dodatno je isplaćeno 7,7 milijardi EUR 10. srpnja 2017. te je ESM kumulativno Grčkoj isplatio 39,4 milijarde EUR.

(1)    Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(2)    Detaljan opis Komisijinih aktivnosti uzimanja i davanja zajmova dostupan je na http://ec.europa.eu/economy_finance/eu_borrower/index_en.htm

(3)    SL L 53, 23.2.2002., str. 1.

(4)

   Detaljne informacije o aktivnostima povezanima s platnom bilancom dostupne su na http://ec.europa.eu/economy_finance/eu_borrower/balance_of_payments/index_en.htm

(5)    Kako je izmijenjeno Uredbom Vijeća (EU) 2015/1360 od 4. kolovoza 2015. (SL L 210, 7.8.2015., str. 1.).

(6)    Člankom 122. stavkom 2. UFEU-a predviđena je financijska pomoć državama članicama u poteškoćama zbog izvanrednih okolnosti koje su izvan njihove kontrole.

(7)    Detaljne informacije o aktivnostima povezanima s MEFS-om dostupne su na http://ec.europa.eu/economy_finance/eu_borrower/efsm/index_en.htm

(8)    Provedbena Odluka Vijeća br. 2011/77/EU od 7. prosinca 2010. o odobrenju financijske pomoći Unije Irskoj (SL L 30, 4.2.2011., str. 34.).

(9)    Provedbena Odluka Vijeća br. 2011/344/EU od 30. svibnja 2011. o odobrenju financijske pomoći Unije Portugalu (SL L 159, 17.6.2011., str. 88.).

(10)    Članak 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), 2012/C 326/142.

(11)      Detaljne informacije o MFP-u dostupne su na http://ec.europa.eu/economy_finance/eu_borrower/macro-financial_assistance/index_en.htm

(12)    Vidi Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (Kodificirana verzija) (SL L 145, 10.6.2009., str. 10.). Dosad nije zabilježeno neispunjivanje obveza za zajmove iz MFP-a.

(13)    Iako za otplatu zaduženja u konačnici postoji jamstvo u proračunu EU-a, Jamstveni fond djeluje kao likvidnosna pričuva kojom se proračun EU-a štiti od rizika od aktiviranja proračunskog jamstva zbog neispunjivanja obveze plaćanja. Za sveobuhvatno izvješće o funkcioniranju Fonda vidi COM(2014)214 i popratni radni dokument službi SEC(2014)129.

(14)      Odluka br. 1025/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pružanju makrofinancijske pomoći Kirgiskoj Republici (SL L 283, 25.10.2013., str. 1.).

(15)    Odluka (EU) 2016/1112 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Tunisu (SL L 186, 9.7.2016., str. 1.)

(16)    Odluka (EU) 2016/2371 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o pružanju daljnje makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu (SL L 352, 23.12.2016., str. 18.).

(17)     Trenutačno u Ukrajini, Rusiji i Armeniji.

(18)    Otplate u iznosu od 3 607 665,00 USD i 3 900 000,00 EUR.

(19)    Na temelju Uredbe o MEFS-u omogućeno je pretfinanciranje jer se njome Komisija ovlašćuje „za pozajmljivanje na tržištu kapitala ili od financijskih institucija u najpogodnijem trenutku između planiranih isplata kako bi optimizirala troškove financiranja te zaštitila svoj ugled Unijina izdavatelja vrijednosnih papira na tržištima”. Sve nastale troškove financiranja međutim snosi zajmoprimac.

(20)

   Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja („Uredba o EFSU-u”). SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

(21)    Odluka br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije (SL L 135, 8.5.2014., str. 1. – 20.).

(22)

   Dodatne informacije o trima postojećim instrumentima mogu se pronaći na http://ec.europa.eu/economy_finance/assistance_eu_ms/index_en.htm

(23)    Potpora je osigurana bilateralnim zajmovima od drugih država članica europodručja, kojima koordinira Komisija kao središnja točka, uz uvjete utvrđene u njihovoj izjavi od 11. travnja 2010.

(24)    Glavni elementi obveza politika ugrađeni su u Odluci Vijeća od 10. svibnja 2010. upućenoj Grčkoj u cilju jačanja i produbljivanja fiskalnog nadzora i obavješćivanja Grčke o poduzimanju mjera za smanjenje deficita koje su procijenjene kao potrebne u svrhu poboljšanja stanja prekomjernog deficita (2010/320/EU). Obveze su dodatno opisane u memorandumu o razumijevanju zaključenom između grčkih državnih tijela i Komisije u ime država članica europodručja.

(25)

   Europski instrument za financijsku stabilnost (EIFS) subjekt je posebne namjene koji financiraju države članice europodručja radi rješavanja europske krize javnog duga. Vijeće Europske unije potvrdilo ga je 9. svibnja 2010., s ciljem očuvanja financijske stabilnosti u Europi osiguravanjem financijske pomoći državama europodručja u ekonomskim poteškoćama. Sjedište mu je u gradu Luxembourgu jer je EIFS osnovan kao društvo s ograničenom odgovornošću u skladu s pravom Velikog Vojvodstva Luksemburga. (Journal Officiel du Grand-Duché de Luxembourg - C — N° 1189 8 juin 2010).

(26)

   Ministri financija 17 država članica europodručja potpisali su 11. srpnja 2011. Ugovor o Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM). Ugovor se temelji na odluci Europskog vijeća od 25. ožujka 2011. te na izmjeni članka 136. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).