EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 24.10.2017.

COM(2017) 651 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA EMPTY

Dovršetak Agende za bolju regulativu: boljim rješenjima do boljih rezultata

{SWD(2017) 675 final}

1.Uvod: Bolja regulativa u Komisiji

Sadašnja Komisija na polovini je mandata. I dalje je usredotočena na realizaciju prioritetnih inicijativa koje su potpora za njezinih 10 političkih prioriteta 1 na korist građana Unije: podupirati rast i otvaranje radnih mjesta, poboljšavati funkcioniranje unutarnjeg tržišta, pozabaviti se problemom sigurnosnih prijetnji, štititi potrošače i radnike i poboljšavati javno zdravlje i zaštitu okoliša. Plan rada Komisije za 2018. 2 opet pokazuje njezinu usredotočenost na važna pitanja koja se moraju rješavati na razini EU-a. To uključuje mjere za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta i energetske unije, osiguravanje pravednog oporezivanja poduzeća i socijalne pravednosti, dovršenje unije tržišta kapitala, jačanje gospodarske i monetarne unije i bankovne unije, nastavak borbe protiv terorizma i donošenje prijedloga sljedećeg Unijina višegodišnjeg financijskog okvira.

Bolja regulativa temelj je cjelokupnog rada Komisije kako bi se osiguralo da EU radi ono što je potrebno i da to radi dobro. U tu svrhu ova je Komisija u 2015. 3 identificirala niz uravnoteženih načela i mjera grupiranih oko tri glavna stupa:

–Procjena učinka: novi prijedlozi popraćeni su procjenama učinaka u kojima se istražuje kako se ciljevi politika mogu postići na najefikasniji mogući način bez stvaranja nepotrebnih opterećenja.

–„Prvo ocijeni”: u okviru svakog revidiranja postojećeg zakonodavstva ocjenjuju se mogućnosti pojednostavnjenja i smanjenja nepotrebnih troškova na temelju analiza i doprinosa dionika.

–Uključivanje dionika: bolja regulativa temelji se na uključivanju civilnog društva, pri čemu se traže mišljenja dionika u svim fazama ciklusa politika s pomoću niza instrumenata za prikupljanje povratnih informacija i aktivnosti savjetovanja.

Taj pristup postizanju cilja bolje regulative dobio je široku potporu od dionika uključujući Europski parlament 4 i Vijeće 5 . Već u 2015. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) stavila je Komisijine sustave procjene učinka i evaluacije na treće odnosno peto mjesto među članicama 6 OECD-a. Otkad je objavljeno to rangiranje, Komisija je u svibnju 2015. uvela daljnja poboljšanja, a u 2016. Europski parlament, Vijeće i Komisija postigli su Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva 7 . Osim toga, u prosincu 2016. Komisija je predstavila strateški pristup provedbi zakonodavstva EU-a 8 . Tijekom 2017. ostvaren je znatan napredak u pogledu triju aspekata pristupa Komisije boljoj regulativi.

–Prvo, Komisija je otišla korak naprijed u naporima koje ulaže u povećanje transparentnosti, legitimiteta i odgovornosti za svoj rad, osobito u vezi s procesom savjetovanja i mogućnosti da dionici daju povratne informacije o njezinim prijedlozima (vidjeti odjeljak 2.2. u nastavku teksta). Internetska stranica „Pridonesite zakonodavnom postupku” postat će potpuno operativna do kraja 2017., što će dionicima omogućiti puno sudjelovanje u radu Komisije tijekom cijelog ciklusa politike 9 .

–Drugo, u 2017. Komisija je dovršila veliko ažuriranje smjernica i alata za bolju regulativu, koji se upotrebljavaju tijekom cijelog ciklusa politike 10 . Iako je primarna funkcija tih smjernica i alata da služe kao potpora službama Komisije u njihovu boljem regulatornom radu te objašnjavanje i iskorištavanje veza između različitih koraka stvaranja politika unutar Komisije, stavljene su na raspolaganje i Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama. Cilj je toga daljnje olakšavanje uključivanja svih tih aktera u proces stvaranja politika Unije.

–Treće, početkom 2017. Odbor za nadzor regulative dovršio je regrutiranje svojih članova te sada ima i troje članova koji nisu iz institucija EU-a. Taj neovisni odbor 11 provjerava kvalitetu nacrtâ procjena učinaka i odabranih evaluacija postojećeg zakonodavstva te objavljuje sva svoja mišljenja. U načelu, da bi se nastavilo s nekom inicijativom, procjena njezina učinka mora dobiti pozitivno mišljenje. Ako Komisija odluči poduzeti mjere, iako o njima nije dano pozitivno mišljenje, ona objavljuje objašnjenje zašto je tako odlučila. Osim toga, Odbor službama Komisije daje praktične metodološke savjete. Odbor sada također pregledava odabrane evaluacije i sustavno ispituje je li, u skladu s načelom „prvo ocijeni”, provedena evaluacija kao potpora izvješću o procjeni učinka ako se zakonodavstvo mijenja.

Slika 1. prikazuje pregled ključnih aktivnosti u cilju bolje regulative i pokazuje što je sve učinjeno u proteklih dvanaest mjeseci. U ostatku ove Komunikacije date su detaljnije informacije o ostvarenom napretku i o tekućem radu s platformom REFIT u cilju prikupljanja, analize i uzimanja u obzir mišljenja dionika o mogućnostima pojednostavnjivanja postojećeg zakonodavstva. Također se osvrće na obveze Komisije na temelju Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (osobito iz stavka 48.) i zaključaka Vijeća 12 i zacrtavaju daljnje mjere u cilju ostvarivanja Komisijine ambiciozne Agende za bolju regulativu. Radni dokument službi Komisije povezan s ovom Komunikacijom pruža dodatne informacije o naporima u cilju pojednostavnjivanja zakonodavstva. 

Slika 1. Pregled djelovanja u području bolje regulative otkad ga je Komisija pokrenula

2.Primjena bolje regulative: glavni rezultati

2.1.Veliki u velikim stvarima: poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti

Junckerova Komisija usredotočena je na deset političkih prioriteta i namjerava djelovati samo kada je to potrebno na razini EU-a, a prijedloge podnositi samo kada je to bitno za postizanje željenih rezultata. Na temelju činjenica prikupljenih putem raznih instrumenata za bolju regulativu, Komisija djeluje samo ako je to neophodno i samo ako se djelovanjem na razini EU-a ostvaruje dodana vrijednost. Slika 2. ilustrira tu usredotočenost Komisije, koja također olakšava uključivanje horizontalnih ciljeva, kao što je održivost, u sva područja politike. Naposljetku, u nizu područja, kao što su energija i klima, transport, jedinstveno digitalno tržište i unutarnje tržište, slijedilo se sektorski pristup i instrumenti bolje regulative primijenjeni su kako bi se osigurala usklađenost i izbjegli troškovi nepotrebnih preklapanja unutar tih sektora.

Za veliku većinu tih inicijativa izrađene su procjene učinaka. Međutim, mišljenja i činjenice potrebni za procjenu učinka ne mogu se uvijek dobiti u situacijama kada je potreban hitan odgovor politike. Na primjer, to je u protekloj godini bio slučaj u područjima migracije i sigurnosti. U tim slučajevima Komisija je, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, ipak podastrla činjenice kao obrazloženje onoga što predlaže, a u malom broju slučajeva u kojima to nije bilo moguće, objasnila je zašto.

Slika 2. Broj prioritetnih inicijativa Junckerove Komisije 2015. – 2018. u usporedbi s posljednjom godinom mandata prethodne

Osim usredotočenosti na ključne prioritete, Komisija također nastavlja s naporima u cilju osiguravanja proporcionalnosti mjera koje poduzima. Komisija svake godine podnosi izvješća o svojem opsežnom radu u području supsidijarnosti i proporcionalnosti. Važan instrument u tu svrhu neovisna je kontrola političkih opcija od strane Odbora za nadzor regulative prije nego što Komisija donese svoje prijedloge. Odbor provjerava sve istražene opcije pojednostavnjenja zakonodavstva i sve relevantne učinke (npr. učinke na mala i srednja poduzeća) koji mogu dovesti do efektivnijih, efikasnijih ili proporcionalnijih pristupa kojima se izbjegavaju nepotrebni troškovi. U okviru 1. navedeni su primjeri.

2.2.Transparentnost, legitimitet i odgovornost

U 2016. i 2017. Komisija je uložila posebne napore u povećanje legitimnosti svojeg djelovanja. Komisija teži najvišim standardima transparentnosti i odgovornosti u interesu demokratskog legitimiteta, u skladu s prioritetom br. 10. svojih političkih smjernica („Unija demokratskih promjena”). Javnost i dionici s pravom očekuju da će moći utjecati na postupak odlučivanja, ispitivati prikupljene činjenice i znati tko još želi utjecati na postupak odlučivanja. U pogledu transparentnosti interakcija s predstavnicima zainteresiranih strana, Komisija predvodi primjerom tako što primjenjuje načelo da se povjerenici, članovi njihovih kabineta i glavni direktori sastaju samo s lobistima koji su upisani u registar transparentnosti i koji informacije o tim sastancima objavljuju na svojim internetskim stranicama. Osim toga, da bi bili imenovani kao članovi stručnih skupina koje savjetuju Komisiju, organizacije dionika i pojedinačni stručnjaci koji zastupaju zajednički interes sada moraju biti upisani u registar transparentnosti. U rujnu 2016. Komisija je podnijela prijedlog o pravno obvezujućem međuinstitucijskom sporazumu o obveznom registru transparentnosti kojim bi bili obuhvaćeni Komisija, Europski parlament, a prvi put i Vijeće. To bi bio krupan korak prema većoj transparentnosti lobiranja.

Komisija je snažno posvećena uključivanju dionika i građana u sve faze ciklusa politike 13 te se oslanja na cijeli niz novih instrumenata da bi ih bolje obavijestila o svojim aktivnostima. Unatoč dostupnosti tih alata jasno je da razina sudjelovanja još nije dosegnula puni potencijal i neki se dionici još ne mogu ili ne žele uključiti. Komisija poduzima i druge mjere za rješavanje tog problema. Konkretno:

·Kao odgovor na zabrinutost koju su izrazili dionici, uključujući i platformu REFIT 14 , da često nije jasno kako Komisija koristi njihov doprinos, Komisija će u svojim procjenama učinaka, evaluacijama i izvješćima o savjetovanjima davati više povratnih informacija o pogledima dionika kako bi pokazala da je njihov doprinos doista uzet u obzir.

·Da bi osigurala ispravno i najefikasnije moguće određivanje ciljnih skupina dionika u svrhu prikupljanja njihovih mišljenja i važnih podataka, Komisija je pojačala smjernice za službe Komisije u pogledu pripreme jasne strategije savjetovanja za svaku inicijativu, što će biti predstavljeno u planovima i početnim procjenama učinaka.

·Kako bi se doprlo do najšire moguće publike i olakšalo davanje povratnih informacija, javna savjetovanja za važne inicijative sada će biti dostupna na svim službenim jezicima EU-a, dok će se druga objavljivati barem na engleskom, francuskom i njemačkom. Time se reagiralo na primjedbe koje su izrazili Europski parlament, Europski ombudsman, dionici i građani.

·Komisija je 1. srpnja 2016. pokrenula internetsku stranicu koja je središnja „ulazna točka” gdje građani i dionici mogu naći informacije o stvaranju politika i sudjelovati u tom procesu 15 . To im olakšava izražavanje mišljenja. Budući da se doprinosi objavljuju automatski, to stvaranje politika čini transparentnijim. Time se ispunjava važna obveza iz Agende za bolju regulativu iz 2015.

·Povratne informacije o ranim idejama Komisije za nove inicijative (planovima i početnim procjenama učinaka), podnesenim prijedlozima i nacrtima tercijarnog zakonodavstva (delegiranim aktima i provedbenim aktima) sada se mogu dati na jedinstvenoj internetskoj stranici. To je znatno poboljšanje transparentnosti i savjetovanja u procesu koji je tradicionalno bio kompleksan i netransparentan i uključivao samo stručnjake i predstavnike država članica. Slika 3. prikazuje pregled stanja.

Slika 3. Internetska stranica „Pridonesite zakonodavnom postupku”: pregled razvoja od njezina pokretanja 1. srpnja 2016.

Komisija nastavlja poticati i veće sudjelovanje dionika putem društvenih medija, osobito za prioritetne prijedloge (#EUHaveYourSay). To je pridonijelo stalnom porastu broja posjetitelja internetske stranice „Pridonesite zakonodavnom postupku”, koji je u kolovozu 2017. bio veći od 47 000 (slika 4.). Zaprimljena mišljenja dovela su, na primjer, do izmjena u Komisijinu prijedlogu o pravilima za pravednu upotrebu roaminga u mobilnoj telekomunikaciji 16 , te su bila izvor informacija za zakonodavca, kao u slučaju odgovora javnosti na prijedlog Komisije o vatrenom oružju 17 .

Komisija će do kraja 2017. poduzeti daljnja poboljšanja te internetske stranice. Ta će poboljšanja uključivati „timeline view” (kronološki pogled), što će omogućiti pružanje ranijih i opsežnijih informacija o svakoj novoj inicijativi i uključivati pristup svim pokrenutim internetskim javnim savjetovanjima za svaku godinu.

2.3.Pojednostavnjivanje zakonodavstva i smanjivanje nepotrebnih troškova

Od početka mandata ova Komisija naglašava da je aktivno upravljanje postojećim zakonodavstvom EU-a jednako važno kao i pripremanje novih inicijativa. Bitno je osigurati da zakonodavstvo ostane svrsishodno i daje rezultate koje su zakonodavci EU-a njime željeli postići. U pojednostavnjivanju zakonodavstva Komisija se usredotočuje na smanjivanje nepotrebnih troškova i uklanjanje administrativnih prepreka bez dovođenja u pitanje ciljeva politika. Pojednostavnjivanjem zakonodavstva i smanjivanjem opterećenja koja iz njega proizlaze poboljšavaju se i primjena i provedba te u konačnici postižu bolji rezultati.

Komisija je uvjerena da se smanjivanje nepotrebnih troškova može najefikasnije provesti za svaki slučaj posebno uz potpuno zadržavanje planiranih ciljeva zakonodavstva. Komisija je dosljedna u stajalištu da bolja regulativa ne znači deregulaciju. Ako postoji jasna potreba za reguliranjem kako bi se postigli važni društveni ciljevi, primjerice na području tržišta rada, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, zaštite okoliša ili utjecaja novih tehnologija na privatnost, Komisija će u skladu s time i postupiti. Osiguravanje učinkovitosti zakonodavstva za sobom uvijek povlači troškove i na njih se mora gledati u kontekstu ukupnih koristi koje će to zakonodavstvo donijeti. Da bi se osigurala demokratska odgovornost i transparentnost, bitno je da se politička odluka o tome koji su troškovi legitimni za ostvarenje ciljeva politike temelji na podacima dobivenima procjenom pojedinačnih slučajeva, provedenom zbog primjedbi dionika i građana.

Pristup Komisije, za razliku od pristupa u mnogim državama članicama, temelji se na načelu „prvo ocijeni”. Prije revidiranja postojećih ili uvođenja novih zakona Komisija se obvezala ocjenjivati ono što već postoji kako bi utvrdila potencijal za pojednostavnjenje i smanjenje troškova. Predmet tih evaluacija mogu biti pojedinačni zakoni ili nekoliko zakona koji pokrivaju određeni sektor („provjere primjerenosti”) i njima se, za pojedinačni zakon o kojem je riječ, utvrđuju moguća smanjenja troškova. Ta se analiza potom provodi u okviru postupka procjene učinka kojim se identificira kako najbolje provesti te promjene, pri čemu se, kad god je to moguće, kvantificira. Taj postupak provodi se na temelju činjenica koje se prikupljaju putem savjetovanja s dionicima, rada platforme REFIT i mišljenja koja se mogu iznijeti na internetskoj stranici „Smanjenje opterećenja – Iznesite svoje mišljenje” 18 . Taj je proces bitan da bi postupak bio legitiman i da se smanjivanjem troškova ne bi ugrožavali ciljevi politike. U 2016. evaluacije su provedene za nešto manje od polovine procjena učinaka, a u 2017. to je povećano na gotovo 70 %. To je velik napredak od uvođenja tog koncepta.

Glavni je izazov dovoljno točno kvantificirati troškove predloženih izmjena i koristi od njih. To je kvantificiranje teško i zbog toga što su dostupni podaci, uključujući i podatke koje države članice mogu prikupiti o učincima zakonodavstva, često ograničeni. To otežava izradu rigoroznih procjena učinaka u svih 28 država članica. Unatoč tim izazovima, Komisija ipak prezentira kvantificirane informacije u oko 50 % svojih procjena učinaka i gotovo uvijek za one koje su obuhvaćene programom REFIT. Ukupno gledano, praksa Komisije u pogledu kvantificiranja sasvim je u skladu s pristupima drugdje, a u pogledu procjena koristi od politika prilično je uznapredovala.

Taj pristup daje rezultate. U okviru programa za primjerenost i učinkovitost propisa Komisija je od 2015. pokrenula 137 inicijativa za pojednostavnjenje. Platforma REFIT igra važnu ulogu u usmjeravanju Komisije na ono što je dionicima najvažnije. Od početka 2016. platforma REFIT donijela je 58 mišljenja i dala doprinose pojednostavnjivanju, osobito Zajedničke poljoprivredne politike, Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pravilâ o PDV-u na području jedinstvenog tržišta. U okviru 3. naveden je niz primjera u kojima je Komisija uz pomoć platforme REFIT utvrdila potencijalna smanjenja troškova za poduzeća, građane i nacionalne uprave. Više pojedinosti o tim i drugim prijedlozima platforme REFIT navedeno je u radnom dokumentu službi Komisije objavljenom s ovom Komunikacijom. U programu rada za 2018. navedeni su glavni prijedlozi smanjenja nepotrebnih troškova koje Komisija namjerava podnijeti prije kraja mandata.

2.4.Ocjena alternativnih pristupa za pojednostavnjivanje i smanjivanje troškova

Smanjenje nepotrebnih regulatornih opterećenja politički je prioritet ove Komisije i ostvaruje se zahvaljujući pristupu koji obuhvaća bavljenje stvarnim problemima dionika, osiguravanje odgovarajuće demokratske odgovornosti i poticanje točne kvantifikacije iako se o njoj ne ovisi. U skladu s obvezom preuzetom u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva, Komisija je ipak ocijenila alternativne pristupe, među ostalim i određivanje ciljeva smanjenja opterećenja u određenim sektorima. Njezini su zaključci sažeti u okviru 4. i detaljnije predstavljeni u popratnom radnom dokumentu službi.

Ni iskustvo Komisije ni primjeri iz drugih sustava ne ukazuju na to da bi pristup koji se temelji na ciljevima smanjenja ex ante doveo do boljih rezultata nego sadašnji pristup kad je riječ o smanjenju nepotrebnih troškova i ostvarenju konkretne koristi za dionike. Ovaj pristup temelji se na pojedinačnoj evaluaciji postojećeg zakonodavstva kako bi se konkretno utvrdilo što se može pojednostavniti, racionalizirati ili ukloniti. Pristup Komisije temelji se na činjenicama, a legitimnost proizlazi iz aktivnog uključivanja dionika. Njime se štiti od rizika nepotrebne deregulacije i negativna utjecaja na ciljeve politike.

Komisija će stoga svoje napore usmjeriti na poboljšanje toga pristupa. Točnije, na temelju svojih evaluacija zakonodavstva Komisija se obvezuje da će osigurati da svaka procjena učinka, kojom se podupire revizija legislative, jasno pokazuje koje su potencijalne uštede i da one budu maksimalno kvantificirane, čime se Europskom parlamentu i Vijeću postavlja jasan cilj smanjenja opterećenja koji moraju uzeti u obzir u svojem radu 22 . Ako promijene Komisijin prijedlog i smanje ili dodaju elemente pojednostavnjenja, Komisija će od obiju institucija tražiti transparentno objašnjenje zašto je to nužno kao i procjenu učinka njihovih izmjena, prema Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Taj cilj smanjenja opterećenja trebao bi usmjeravati države članice pri prijenosu i provedbi zakonodavstva Unije.

Osim toga, Komisija je poboljšala svoj paket instrumenata za bolju regulativu detaljnim smjernicama službama Komisije o kvantifikaciji, a pojačala je i dostupno interno osposobljavanje. U sklopu svojih aktivnosti savjetovanja uz evaluacije i procjene učinka, Komisija se također namjerava sustavnije savjetovati s dionicima o potrebi ili potencijalu za pojednostavnjivanje zakonodavstva.

Usto, Komisija će surađivati s drugim dvjema institucijama u cilju povećanja učinka stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma kako bi se uspostavio sustavan pristup praćenju i evaluaciji uspješnosti postojećeg zakonodavstva i osiguralo prikupljanje podataka potrebnih za dobru evaluaciju i kvantifikaciju. Komisija će u svoje prijedloge uključiti odgovarajuće odredbe.

Osim toga, države članice imaju znatnu slobodu u pogledu načina provedbe prava Unije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Poslovna percepcija regulatornog opterećenja znatno se razlikuje u različitim dijelovima Unije, što pokazuje da ta sloboda ima važnu ulogu. Komisija će u vezi s time i dalje surađivati s državama članicama, na primjer izradom planova provedbe kako bi se ta provedba olakšala. U skladu s pozivom iz Međuinstitucijskog sporazuma države članice trebale bi pri prijenosu zakonodavnih akata Europske unije u nacionalno pravo jasno naznačiti kada dodaju elemente koji nisu povezani s tim zakonodavnim aktom.

2.5.Novi pristup provedbi prava Unije

Da bi se ostvarili željeni rezultati, nužno je da se pravo EU-a učinkovito provodi. Bitno je da države članice ispunjavaju svoju odgovornost poštovanja i provedbe pravila koja su zajednički utvrdile. Komisija će nastaviti podupirati države članice u njihovu nastojanju da prenesu, primijene i provode pravo EU-a. U isto vrijeme, kao čuvarica Ugovorâ, Komisija će se još više truditi da osigura usklađenost s pravom Unije.

U skladu s prioritetnim mjerama najavljenima 2016. Komisija je svoju novu politiku izvršenja predstavila u Komunikaciji „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata” 23 . U toj je Komunikaciji utvrđen strateški pristup Komisijinoj politici u pogledu povredâ prava, s naglaskom na sustavne probleme, jer tu Komisijini provedbeni mehanizmi mogu uistinu dati konkretne rezultate. Prioritet će biti istraživanje slučajeva u kojima države članice neispravno prenose pravo EU-a u nacionalno zakonodavstvo ili to uopće ne čine. Važnost koju Komisija pridaje pravodobnom prijenosu prava Unije odražava se u njezinu strožem pristupu financijskim sankcijama za takve slučajeve. Komisija će također strogo postupati u slučajevima u kojima države članice ne postupe u skladu s presudom Suda, nanesu tešku štetu financijskim interesima EU-a ili ne poštuju isključivu nadležnost EU-a. Takvim se propustima građanima i poslovnim subjektima uskraćuju prava i koristi na koje imaju pravo u skladu s pravom EU-a. U skladu s tom novom politikom, Komisija će predmet zatvoriti kad smatra da je to primjereno sa stajališta politike. Nedavni informativni članak uz predsjednikov govor o stanju Unije pokazuje kako se razvijaju aktivnosti provedbe 24 .

Cilj Komisijine nove politike u pogledu povrede prava jest osigurati brže usklađivanje ondje gdje je to bitno, kako bi mogla ostvariti svoje političke prioritete. Ta nova politika u pogledu povrede prava nije samostalna inicijativa, nego je čvrsto integrirana u cijeli niz drugih mjera koje će Komisija poduzeti kako bi državama članicama pomogla da provode pravo EU-a te s njima blisko surađivala na pravodobnoj, ispravnoj i učinkovitoj primjeni prava Unije. Komisija će s državama članicama sudjelovati u sustavnijem dijalogu o boljoj izradi zakonodavstva, o usklađenosti s pravom EU-a te o širim pitanjima provedbe i politike u nizu zakonodavnih područja.

Loša provedba zakonodavstva Unije znači da se njegove planirane dobrobiti u praksi ne ostvaruju u potpunosti. Na primjer, punom provedbom zakonodavstva EU-a u području okoliša gospodarstvo EU-a svake bi godine moglo uštedjeti 50 milijardi EUR na zdravstvenim troškovima i izravnim troškovima za okoliš. Pregled aktivnosti u području okoliša 25 pokrenut je kao novi instrument za poboljšanje provedbe europske politike u području okoliša i zajednički dogovorenih pravila. To je početak novog procesa u kojem se s državama članicama utvrđuju i uklanjaju uzroci neuspješne provedbe te traže rješenja prije nego što problemi postanu veliki. Komisija je u veljači 2017. objavila prvi niz od 28 izvješća po zemljama, u kojima se utvrđuju njihove jake strane , prilike za poboljšanje i slabosti u vezi s provedbom, zajedno s komunikacijom u kojoj su utvrđeni zajednički izazovi i predložene mjere za poboljšanje za sve države članice EU-a 26 . Bude li uspješan, taj bi se koncept mogao primijeniti i šire, u drugim područjima politike.

2.6.Suradnja s drugim institucijama

U Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva priznaje se zajednička odgovornost svih institucija EU-a za kvalitetno zakonodavstvo Unije. Sa svoje strane Komisija je u zadnjih dvanaestak mjeseci postupno ostvarila većinu svojih obveza iz tog sporazuma. Komisija s nestrpljenjem iščekuje prvi politički pregled stanja u kojem će zajedno s Europskim parlamentom i Vijećem vidjeti gdje su potrebni dodatni napori da bi se poboljšali procesi bolje izrade i primjerenost zakonodavstva EU-a.

3.Zaključci i sljedeći koraci za ostvarenje plana o boljoj regulativi

Danas je više nego ikad potrebno osigurati da se politika temelji na činjenicama i dokazima. Svijet i problemi s kojima smo suočeni presloženi su da bi se rješenja našla bez prethodne strukturne i sveobuhvatne analize činjenica.

Komisijin pristup dobro funkcionira i ostvaruje pozitivne rezultate. Instrument bolje regulative temelj je za donošenje pravodobnih i dobrih političkih odluka u cilju ostvarivanja političkih prioriteta koji pokreću Komisijino djelovanje u nošenju s izazovima s kojima se EU danas suočava. Javna savjetovanja, evaluacije, procjene učinaka i program REFIT omogućili su sustavnu procjenu novih prijedloga i postojećeg zakonodavstva tako da se željeni rezultati mogu ostvariti, a nepotrebni regulatorni troškovi izbjeći. Tim se pristupom omogućuje sveobuhvatna, utemeljena i sustavna ocjena kvalitete zakonodavstva. Fleksibilan je i omogućuje Komisiji da se usredotoči na konkretne akte za koje dionici ističu da ih je potrebno poboljšati.

Time se osigurava da se na temelju bolje regulative donose informirane političke odluke i povećava se njihov legitimitet i odgovornost. Tvorci politika i dionici tako su prisiljeni raspravljati na temelju činjenica i očekivanih učinaka. Naposljetku, taj pristup pruža niz instrumenata konstruktivno uključivanje svih dijelova društva.

Ne dovodeći u pitanje sve to, Komisija je uvijek spremna i unaprijediti svoju politiku bolje regulative. Konkretno, u pogledu programa REFIT, Komisija je odlučila intenzivirati nastojanja da se kvantificiraju učinci njezinih prijedloga i osigurati da sve revizije postojećeg zakonodavstva sustavno teže pojednostavnjenju i smanjenju nepotrebnih troškova. To je navedeno u revidiranim smjernicama i paketu instrumenata za bolju regulativu, koji su stupili na snagu u srpnju ove godine. Od 1. studenoga sve procjene učinaka trebale bi u najvećoj mogućoj mjeri kvantificirati i sustavno predstaviti rezultate rada u okviru REFIT-a i sve informacije o troškovima i koristima od te inicijative.

Komisija će dati ukupnu ocjenu načina na koji je Agenda za bolju regulativu provedena u ovom njezinu mandatu.

(1)       https://ec.europa.eu/commission/index_en  

(2)      COM(2017) xxx [ispuniti kad bude poznato].

(3)      COM(2015) 215 od 19. svibnja 2015.; Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a.

(4)      Rezolucija Europskog parlamenta od 12. travnja 2016. o Programu za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): trenutačno stanje i izgledi za budućnost; http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&language=EN&reference=P8-TA-2016-0104  

(5)      Bolja regulativa u cilju jačanja konkurentnosti: zaključci Vijeća od 26. svibnja 2016.: http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2016/05/26-conclusions-better-regulation/  

(6)      OECD (2015), OECD Regulatory Policy Outlook 2015, OECD Publishing, Paris; http://www.oecd.org/publications/oecd-regulatory-policy-outlook-2015-9789264238770-en.htm  

(7)      Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva SL L 123, 12.5.2016, str. 1. http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=OJ:L:2016:123:TOC    

(8)      C(2016) 8600 od 21. prosinca 2016.; Pravo EU-a: Boljom primjenom do boljih rezultata.

(9)      „Pridonesite zakonodavnom postupku” https://ec.europa.eu/info/law/contribute-law-making_en  

(10)       https://ec.europa.eu/info/better-regulation-guidelines-and-toolbox_en  

(11)       https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/regulatory-scrutiny-board_en  

(12)      Zaključci Vijeća iz prosinca 2014. (Doc 16000/14): „...poziva Komisiju da izradi i uspostavi, na temelju doprinosa država članica i dionika, ciljeve smanjenja u područjima koja stvaraju najveće opterećenje, osobito za mala i srednja poduzeća, u okviru programa REFIT. Taj pristup ne bi zahtijevao početno mjerenje i trebao bi istovremeno uzeti u obzir troškove i koristi donošenja propisa.”; i zaključci Vijeća od 26. svibnja 2016. o boljoj regulativi u cilju jačanja konkurentnosti koji „traže od Komisije da žurno nastavi s radom kako bi se omogućilo uvođenje ciljeva smanjenja u 2017., uzimajući u obzir visoku razinu zaštite potrošača, zdravlja, okoliša i zaposlenika i važnost potpuno funkcionalnog jedinstvenog tržišta.”

(13)      OECD-ova pilot-baza-podataka o praksama uključivanja dionika: http://www.oecd.org/gov/regulatory-policy/EC-Stakeholder-Engagement.pdf  

(14)       https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/xxii4ab_on_stakeholder_consultation_mechanisms.pdf  

(15)       https://ec.europa.eu/info/law/contribute-law-making_en  

(16)       https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/roaming-implementing-regulation  

(17)      COM(2015) 0750. Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja.

(18)       http://ec.europa.eu/smart-regulation/refit/simplification/consultation/contributions_hr.htm  

(19)      Primjeri odabrani iz pregleda uspješnosti programa REFIT. Više informacija možete naći u povezanim radnim dokumentima službi.

(20)       https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/257ede84-dd11-4873-be36-77aaca2faeab (program ABRplus).

(21)       https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/overview-law-making-process/evaluating-and-improving-existing-laws/reducing-burdens-and-simplifying-law/refit-platform/refit-platform-recommendations_en

(22)      Vidjeti instrument br. 12 u paketu instrumenata za bolju regulativu, o formatu izvješća o procjeni učinka; https://ec.europa.eu/info/better-regulation-guidelines-and-toolbox_en

(23)       C(2016) 8600 , SL C 18, 19. siječnja 2017. 

(24)       https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/better-regulation-factsheet_en.pdf  

(25)      Komunikacija „Ostvarivanje koristi od politika EU-a u području okoliša u okviru redovnog Pregleda aktivnosti u području okoliša” (COM/2016/ 316 final).

(26)      Komunikacija „Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u: Zajednički izazovi i kako suradnjom postići bolje rezultate” (COM(2017)063 final).