EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.10.2017.

COM(2017) 614 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PROVEDBI
SPORAZUMA O SLOBODNOJ TRGOVINI IZMEĐU EU-A I KOREJE

{SWD(2017) 345 final}

1.UVOD

Dana 1. srpnja 2017. obilježena je šesta godišnjica primjene Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i njegovih država članica te Republike Koreje (dalje u ovome izvješću: „Koreja”). Taj se sporazum o slobodnoj trgovini privremeno primjenjuje od srpnja 2011. Službeno je stupio na snagu 13. prosinca 2015. nakon što su ga ratificirale države članice EU-a. Dodatni protokol uz Sporazum kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske EU-u privremeno se primjenjuje od 26. svibnja 2014. i stupio je na snagu 1. siječnja 2016.

Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje prvi je od nove generacije sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini. To je bio i prvi trgovinski sporazum EU-a s nekom azijskom državom. To je najambiciozniji od svih sporazuma o slobodnoj trgovini koje je EU do sada proveo.

Ovo je peto godišnje izvješće o provedbi Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje. Pripremljeno je u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 511/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2011. o uvođenju bilateralne zaštitne klauzule Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica i Republike Koreje 1 . U skladu s člankom 13. stavkom 1. te uredbe, Komisija objavljuje godišnje izvješće o primjeni i provedbi Sporazuma. To je izvješće popraćeno radnim dokumentom službi Komisije u kojem se nalazi godišnje izvješće o praćenju s najnovijim statističkim podacima o uvozu proizvoda iz Koreje u osjetljivim sektorima kako se zahtijeva člankom 3. stavkom 3.

Europski parlament donio je 18. svibnja 2017. rezoluciju 2 kako bi razmotrio prvih pet godina provedbe Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje. Parlament je prepoznao veoma pozitivne gospodarske rezultate Sporazuma za EU, izražavajući istovremeno zabrinutost u pogledu određenih neriješenih pitanja, a osobito u pogledu prava radnika u Koreji.

2.METODOLOGIJA KOJA SE PRIMJENJUJE ZA ANALIZU

Analiza bilateralnih trgovinskih tokova robe između EU-a i Koreje prikazana u nastavku temelji se na usporedbi podataka za cijelu kalendarsku godinu 2016. s podacima za 2010., odnosno posljednju kalendarsku godinu prije početka privremene primjene Sporazuma 1. srpnja 2011.

Analiza trgovine uslugama i ulaganja temelji se na najnovijim dostupnim godišnjim podacima iz 2015., koji su uspoređeni s podacima iz 2010.

Treba napomenuti da se promjene u trgovinskim tokovima ne mogu pripisati samo Sporazumu o slobodnoj trgovini jer na njih utječu i drugi čimbenici. Međutim, podaci u nastavku dobar su pokazatelj dosadašnjeg funkcioniranja Sporazuma o slobodnoj trgovini.

Izvješće sadržava i pregled aktivnosti raznih odbora i radnih skupina uspostavljenih u skladu sa Sporazumom o slobodnoj trgovini radi praćenja provedbe Sporazuma u razdoblju od siječnja 2016. do svibnja 2017.

3.RAZVOJ TRGOVINE (IZ GODINE U GODINU I OD POČETKA PRIVREMENE PRIMJENE SPORAZUMA)

3.1.Trgovina robom

3.1.1.Ukupni razvoj trgovine robom

Treba napomenuti da je postupno stupanje na snagu dogovorenih carinskih koncesija u prvim godinama nakon početka privremene primjene 1. srpnja 2011. završilo 30. lipnja 2016. Od tada su gotovo sve carine u cijelosti liberalizirane tako da u usporedbi s prijašnjim izvješćima više ne postoji nikakva razlika između proizvoda koji su u cijelosti liberalizirani, djelomično liberalizirani ili neliberalizirani.

Izvoz iz EU-a u Koreju povećao se za 59,2 %, s 28 milijardi EUR u 2010. na 44,5 milijardi EUR u 2016. Prosječno povećanje izvoza iz EU-a u Koreju iznosilo je 8,1 %, a prosječan rast uvoza u EU iz Koreje 0,8 % godišnje.

Izvoz iz EU-a u Koreju iznosio je 28 milijardi EUR, a uvoz iz Koreje iznosio je 39,5 milijardi EUR 2010., bazne godine prije početka privremene primjene Sporazuma. U 2016. izvoz iz EU-a u Koreju iznosio je 44,5 milijardi EUR, a uvoz iz Koreje 41,4 milijarde EUR. Dakle, trgovinski deficit EU-a s Korejom koji je 2010. iznosio 11,6 milijardi EUR pretvorio se u trgovinski suficit od 3,1 milijarde EUR 2016.

Da Sporazum o slobodnoj trgovini nije stupio na snagu, na sadašnji obujam izvoza iz EU-a u Koreju morale bi se platiti carinske pristojbe u iznosu od oko 2 milijarde EUR 3 .

Grafikon 1: Izvoz iz EU-a u Koreju i uvoz iz Koreje u EU, 2010. – 2016. (u milijardama EUR)

Izvor: Eurostat, lipanj 2017.

Između 2015. i 2016. ukupni izvoz iz EU-a u Koreju smanjio se za 6,9 %. Uvoz iz Koreje u EU smanjio se za 2,2 %. To je dovelo do smanjenja trgovinskog suficita EU-a s 5,4 na 3,1 milijardu EUR. To je smanjenje u skladu s općom strukturom trgovanja EU-a 2016. Između 2015. i 2016. ukupni izvoz iz EU-a u svijet smanjio se za 2,4 %. Uvoz iz svijeta u EU smanjio se za 1,2 %.

Naglašenije smanjenje izvoza iz EU-a u Koreju rezultat je, među ostalim, slabije prodaje strojeva, prijevozne opreme, motornih vozila (povezano i sa skandalom s dizelskim motorima) i izvoza nafte iz Ujedinjene Kraljevine (zbog završetka sankcija Iranu) te manjeg broja isporuka zrakoplova (pri čemu je veći broj isporuka predviđen u sljedećim godinama). S druge je strane 2016. došlo do pada uvoza plovila, LCD-ova i petrokemijskih proizvoda iz Koreje u EU.

Uvoz iz Koreje predstavljao je 2,6 % ukupnog uvoza u EU 2010. i 2,4 % 2016., čineći Koreju osmim najvećim partnerom EU-a u pogledu uvoza 2016. Izvoz iz EU-a u Koreju predstavljao je 2 % ukupnog izvoza iz EU-a 2010. i 2,6 % 2016., čineći Koreju devetim najvećim izvoznim tržištem EU-a 2016. Koreja je bila osmi najveći partner EU-a u pogledu ukupne trgovine.

Na korejskoj se strani udio EU-a u ukupnom korejskom uvozu povećao s 9,1 % prije početka primjene Sporazuma o slobodnoj trgovini na 12,8 % 2016., čineći EU drugim najvećim korejskim partnerom u pogledu uvoza (nakon Kine). U istom se razdoblju udio EU-a u ukupnom korejskom izvozu smanjio s 11,5 % na 10,9 % 4 , čineći EU trećim najvećim korejskim izvoznim tržištem. EU je bio treći najveći korejski partner u pogledu ukupne trgovine (nakon Kine i SAD-a).

3.1.2.Sektorski učinci

U pogledu izvoza iz EU-a u Koreju najvažnije su kategorije proizvoda u 2016. sljedeće:

·„Strojevi i uređaji” (HS 5 16) činili su 29,2 % ukupnog izvoza iz EU-a u Koreju. Ta je kategorija proizvoda zabilježila smanjenje od 8,2 % u odnosu na 2015.

·„Prijevozna oprema” (HS 17) činila je 21,2 % ukupnog izvoza iz EU-a u Koreju. Ta je kategorija zabilježila smanjenje od 6,4 % u odnosu na 2015.

·„Kemijski proizvodi” (HS 06) činili su 13,6 % ukupnog izvoza iz EU-a u Koreju. Ta je kategorija proizvoda zabilježila smanjenje od 8,4 % u odnosu na 2015.

·Ostale kategorije proizvoda kod kojih je od srpnja 2011. vidljivo znatno povećanje izvoza iz EU-a jesu „mineralne tvari” (HS 05) 6 ), „biseri i plemenite kovine” (HS 14), „obuća” (HS 12) i „drvo” (HS 09).

U pogledu uvoza iz Koreje u EU glavne su kategorije proizvoda za 2016. sljedeće:

·„Strojevi i aparati” činili su 33,9 % uvoza iz Koreje u EU. Ta je kategorija proizvoda zabilježila smanjenje od 4,9 % u odnosu na 2015.

·„Prijevozna oprema” činila je 26,1 % ukupnog uvoza iz Koreje u EU. Ta je kategorija proizvoda zabilježila smanjenje od 4,9 % u odnosu na 2015.

·Zabilježena su znatna povećanja uvoza „kemijskih proizvoda” i „plastičnih masa” (HS 07) u EU.

3.1.3.    Bilateralna trgovina motornim vozilima i automobilskim dijelovima

Vrijednost izvoza motornih vozila (HS 8703) iz EU-a povećala se za 244 % od 2010. do 2016., s 1,68 milijardi EUR (64 200 jedinica) na 5,79 milijardi EUR (176 900 jedinica), predstavljajući 13 % ukupnog izvoza iz EU-a u Koreju.

Uvoz iz Koreje u EU povećao se za 53 %, s 2,48 milijarde EUR na 4,79 milijardi EUR ili izraženo u uvezenim jedinicama za 13 % (s 300 000 na 339 000). Motorna vozila čine gotovo 12 % ukupnog uvoza iz Koreje u EU.

Grafikon 2: Izvoz motornih vozila iz EU-a u Koreju i njihov uvoz iz Koreje u EU, 2010. – 2016. (u milijardama EUR)

Izvoz automobilskih dijelova iz EU-a u Koreju 7 iznosio je 2016. otprilike 1,4 milijarde EUR. To predstavlja godišnje povećanje od 25 % tijekom 2015.

Uvoz automobilskih dijelova iz Koreje u EU iznosio je 2016. otprilike 3,5 milijardi EUR. To predstavlja godišnje povećanje od 9 % tijekom 2015.

Trgovinski deficit u pogledu automobilskih dijelova ostao je stabilan na otprilike -2,1 milijardu EUR.

3,2. Trgovina uslugama i ulaganja

Najnoviji dostupni podaci o uslugama i ulaganjima su iz 2015. Izvoz usluga iz EU-a 2015. iznosio je 11,1 milijardu EUR. To predstavlja povećanje od 49 % u odnosu na 2010. (iako je u odnosu na 2014. došlo do smanjenja od 7 %). Iste je godine uvoz usluga iz Koreje u EU iznosio 6,3 milijarde EUR, što predstavlja povećanje od 32 % u odnosu na 2010. (uz povećanje od 7,3 % u odnosu na 2014.). Trgovina uslugama EU-a s Korejom čini približno 1 % trgovine uslugama ostvarene izvan EU-a. EU je 2015. imao trgovinski suficit u tom području u iznosu od 4,8 milijardi EUR.

Tablica 1: Ukupna trgovina uslugama između EU-a i Koreje (u milijunima EUR)

Izvor: Eurostat (bilanca plaćanja)

U 2015. izlazna izravna strana ulaganja EU-a u Koreju iznosila su 49,8 milijardi EUR, odnosno 3,5 % ukupnog iznosa izravnih stranih ulaganja izvan EU-a. Iste su godine ulazna izravna strana ulaganja u EU iz Koreje iznosila ukupno 20,9 milijardi EUR, odnosno 0,7 % ukupnog iznosa izravnih stranih ulaganja izvan EU-a. Dakle, ulaganja EU-a u Koreju veća su 2,5 puta od ulaganja Koreje u EU. Ulazna izravna strana ulaganja u EU povećala su se za 59 %, a izlazna izravna strana ulaganja za 33 % od 2010. do 2016.

Tablica 2: Izravna strana ulaganja EU-Koreja (u milijunima EUR)

Napomena: (b) prekid niza. Podaci za razdoblje 2010. – 2012. prikupljeni su u skladu s metodologijom BPM5 i nisu usporedivi s podacima za 2013. – 2015. koji se temelje na metodologiji BPM6. Uključeni su subjekti posebne namjene 8 .

3.3.Stopa iskorištavanja povlastica

Iz te je stope vidljivo u kolikoj se mjeri izvoznici EU-a koriste povlasticama Sporazuma o slobodnoj trgovini, tj. iskorištavaju smanjenja carine u okviru Sporazuma 9 . U 2016. ukupna stopa iskorištavanja povlastica EU-a na korejskom tržištu iznosila je 71 %, što predstavlja najveću ikad zabilježenu stopu. Ona je 2015. iznosila 68 %, a 2013. i 2014. 65 %.

Na razini država članica postoji širok raspon stopa iskorištavanja povlastica koji varira od 20,8 % (Malta) do 86,8 % (Belgija). Zemlje s najvećim stopama koje premašuju 80 % su Belgija, Slovačka, Cipar, Austrija i Mađarska. Nasuprot tome, države članice s najnižim stopama koje su niže od 60 % su Hrvatska, Irska, Nizozemska, Estonija, Finska i Malta.

Prema odsjeku HS 10 , kategorije „žive životinje i proizvodi životinjskog podrijetla” (odsjek 1.) i „prijevozna oprema” (odsjek 17.) imaju najviše ukupne stope iskorištavanja povlastica od 95,4 % odnosno 95 %. Točnije,

„motorna vozila” (poglavlje 87. odsjeka 17.), koja predstavljaju više od 20 % ukupnog

povlaštenog izvoza iz EU-a u Koreju, bilježe stopu iskorištavanja povlastica od 95,1 %.

S druge strane, najniže ukupne stope (ispod 60 %) bilježe kategorije „obične kovine i

proizvodi od običnih kovina” (odsjek 15.) te „biseri i plemenite kovine” (odsjek 14.) sa stopama od 58,8 % odnosno 56,9 %, a u veoma važnom sektoru strojeva i mehaničkih uređaja kategorija „električna oprema” (odsjek 16.) bilježi stopu od 54,7 %, dok kategorije „štavljena i sirova koža” (odsjek 8.), „oružje i streljivo” (odsjek 19.) i „razno” (odsjek 20.) bilježe stope od 53,7 %, 53,1 % i 51,2 %.

U pogledu izvoza iz Koreje u EU, ukupna korejska stopa iskorištavanja povlastica na tržištu EU-a bila je veća od stope iskorištavanja povlastica EU-a te je u 2016. iznosila 87 %, u usporedbi s 85 % u 2015. i 84 % u 2014.

4.AKTIVNOSTI PROVEDBENIH TIJELA

Institucionalnim odredbama Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje (članak 15.) osnovano je sedam specijaliziranih odbora, sedam radnih skupina i dijalog o intelektualnom vlasništvu. Odbor za trgovinu na ministarskoj razini, koji se sastaje jednom godišnje, ima nadzornu ulogu i osigurava pravilnu primjenu Sporazuma o slobodnoj trgovini. Od siječnja 2016. do svibnja 2017. većina je odbora i radnih skupina, uključujući Odbor za trgovinu, održala svoje sastanke u EU-u, kao što je sažeto u nastavku.

Radna skupina za motorna vozila i njihove dijelove sastala se 21. lipnja 2016. u Bruxellesu i bavila pitanjima u području zaštite okoliša, tehničkim standardima, usklađivanjem, konvergencijom i pitanjima pristupa tržištu. Napredak je postignut u pogledu tehničkog ažuriranja Priloga 2-C. Tijekom sastanka radne skupine zabilježeni su pozitivni pomaci u pogledu zabrinutosti EU-a o, npr. tehničkim zahtjevima za sjedala, postupku ispitivanja Flex-PLI i usvajanju tehnologije 48V. Pitanja povezana s pristupom tržištu o kojima se raspravljalo obuhvaćala su, među ostalim, kamione-traktore, samocertificiranje i označivanje automobilskih dijelova, ograničen pristup tržištu određenih vrsta vozila, ograničenje širine vozila, certifikate o homologaciji i politike koje utječu na uvoz motocikala.

Radna skupina za farmaceutske i medicinske proizvode, koja se sastala 22. lipnja 2016. u Bruxellesu, raspravljala je, među ostalim, o korejskom sustavu određivanja cijena za farmaceutske proizvode i odgovarajućem priznavanju vrijednosti inovativnih lijekova i tehnologija, serijalizaciji lijekova, prepoznavanju farmaceutskih zbirki iz EU-a, kao i o iznosu povrata za proizvode za jednokratnu upotrebu, zahtjevima za klinička ispitivanja te trenutačnom stanju prijavljenih tijela u EU-u.

Odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere sastao se 21. listopada 2016. u Bruxellesu. Raspravljao je o postupku odobravanja uvoza govedine iz EU-a, zahtjevu EU-a za priznavanje načela regionalizacije i ukidanju korejske zabrane uvoza svinjetine, peradi i proizvoda od peradi iz određenih država članica EU-a te o odredbi „okoćene i uzgojene životinje” u bilateralnim sanitarnim protokolima između država članica EU-a i Koreje. EU je isto tako istaknuo probleme u vezi s količinom uzoraka koje je potrebno prikupiti za testiranje na proizvodima visoke vrijednosti i problem povezan s certificiranjem u pogledu korejskih pravila za proizvode proizvedene u jednoj državi članici EU-a koji se otpremaju u Koreju preko druge države članice. Koreja je istaknula problem u vezi s uvozom pileće ginseng juhe u EU.

Odbor za trgovinu robom sastao se 15. studenoga 2016. u Bruxellesu. Raspravljao je o općoj primjeni Sporazuma o slobodnoj trgovini nakon pet godina i prepoznao njegove korisne učinke i za EU i za Koreju. Obje su strane raspravljale o ishodima dijaloga o elektronici koji se održao dan prije i obuhvatio širok raspon pitanja (reviziju članka 4. i članka 5.2 Priloga 2-B Sporazumu o slobodnoj trgovini, proširenje područja primjene Priloga 2-B kako bi on uključivao testiranje radioopreme, trenutačno stanje provedbe Direktive EU-a o ekološkom dizajnu za televizore i ekrane, zahtjeve za ispitivanja u pogledu postupaka za ocjenjivanje sukladnosti iz Direktive EU-a o radioopremi, razdoblje odgode za provedbu nove Direktive o niskom naponu i Direktive o elektromagnetskoj kompatibilnosti). Ponovno su istaknuti problemi u vezi s pristupom tržištu kozmetičke industrije EU-a, konkretno o korejskom elektroničkom sustavu razmjene podataka te zahtjevima za rezerviranje prostora za prodaju proizvoda malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) u bescarinskim trgovinama u gradskim centrima. U pogledu tržišnog natjecanja, delegati EU-a zatražili su informacije o korejskom zakonodavstvu u pogledu zabranjenih subvencija i izrazili zabrinutost zbog korejskog plana potpore za lokalnu industriju brodogradnje. Konačno, strane su raspravljale i o pripremama Odbora za trgovinu.

EU i Koreja održale su 16. studenoga 2016. u Bruxellesu sastanak Radne skupine za suradnju u području mjera za zaštitu trgovine. Sastanak je unaprijedio znanje i razumijevanje o propisima, politikama i praksama druge strane u području mjera za zaštitu trgovine. Omogućio je i razmjenu statističkih podataka i informacija u pogledu bilateralnih antidampinških mjera i ispitnih postupaka u tijeku, kao i globalnih trendova u ispitnim postupcima u području mjera za zaštitu trgovine.

Dijalog o intelektualnom vlasništvu održao se u Seoulu 24. studenoga 2016. Obje su strane pružile ažurirane podatke o razvoju zakonodavstva i politike u području intelektualnog vlasništva, patenata, žigova i provedbe. Delegati EU-a naglasili su važnost održavanja ravnoteže između nositelja prava na standardne osnovne patente i onih koji ih provode u području korejske politike tržišnog natjecanja. Nadalje su delegati EU-a izrazili zabrinutost zbog nedostatka provedbe odredaba Sporazuma o slobodnoj trgovini o pravima javnog izvođenja u očekivanju revizije korejskog zakona o autorskim pravima te su naglasili gospodarsku važnost tog pitanja i za EU i za Koreju.

Sastanak Radne skupine za javnu nabavu održan je 26. studenoga 2016. u Seoulu. Stranke su pružile informacije o najnovijim zakonodavnim promjenama, raspravljale o korejskom širokom tumačenju sigurnosne iznimke u skladu s člankom 3. zakona o javnoj nabavi i razmijenili stajališta o pristupu MSP-ova nabavi. EU se, među ostalim, raspitivao o mogućem interesu korejske strane za stvaranje zajedničkog portala za nabavu ili poveznice između odgovarajućih portalā. Stranke su se dogovorile da će unaprijediti svoju suradnju.

Radna skupina za oznake zemljopisnog podrijetla održala je 2016. dva telekonferencijska radna sastanka, jedan 7. srpnja, a drugi 30. studenoga. Nastavile su se rasprave o postupku dodavanja oznaka zemljopisnog podrijetla na popis zaštićen Sporazumom o slobodnoj trgovini. Stranke su raspravljale i o primjeni europskih oznaka zemljopisnog podrijetla na korejskom tržištu te korejskih oznaka zemljopisnog podrijetla na tržištu EU-a.

EU i Koreja održale su 6. ožujka 2017. u Seoulu četvrti sastanak Odbora za kulturnu suradnju. Obje su se strane usuglasile o obnovi prava na audiovizualne koprodukcije EU-a i Koreje kako bi one ostvarile korist od odgovarajućih programā za promociju lokalnog/regionalnog kulturnog sadržaja te o povećanju svojih informacijskih napora prema audiovizualnim operatorima. Ostale su teme obuhvaćale boravak umjetnika, razmjenu podataka i potporu suradnji u području kulture.

Odbor za trgovinu i održivi razvoj sastao se 24. ožujka 2017. u Bruxellesu. Stranke su razmijenile mišljenja o svojim politikama u području okoliša i rada. Te su rasprave detaljnije opisane u poglavlju 5. u nastavku.

Odbor za carinu sastao se 7. travnja 2017. u Bruxellesu. Bavio se pitanjima povezanima s pravilima o podrijetlu, kao što su tumačenje primarnog sastojka osnove surimija, postupcima provjere podrijetla i sustavom ovlaštenih izvoznika te tehničkim ažuriranjem pravila specifičnih za proizvode od HS2007 do HS2017. Stranke su raspravljale i o suradnji u pogledu istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) o izbjegavanju mjera za zaštitu trgovine u vezi s cijevima od nehrđajućeg čelika i modulima solarnih panela podrijetlom iz Kine, a EU je pružio općenito obrazloženje zakonskih i praktičnih zahtjeva koje je potrebno ispuniti za međusobno priznavanje ovlaštenih gospodarskih subjekata.

Odbor za trgovinu sastao se šesti put 16. prosinca 2016. u Bruxellesu. Sastankom su supredsjedali povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström i korejski ministar trgovine, industrije i energije Hyunghwan Joo, koje su pratile velike delegacije. Tijekom proslave pete godišnjice primjene Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje obje su strane pozdravile poboljšane bilateralne trgovinske odnose i pružile predviđanje budućih odnosa (npr. povećanje stope iskorištavanja povlastica i sudjelovanja MSP-ova, prilagodba na tehnološku promjenu). Koreja je skrenula pozornost na svoj trajni (iako smanjeni) trgovinski deficit s EU-om.

U pogledu informativnih rasprava o izmjeni Sporazuma o slobodnoj trgovini, EU je ponovio svoj interes za izmjenu odredaba povezanih, među ostalim, s izravnim prijevozom, popravljenom robom i kamionima-traktorima. Koreja je podsjetila da u načelu želi pregovarati s EU-om o zaštiti ulaganja, ali da trenutačno nije spremna nastaviti pregovore na temelju pristupa EU-a povezanog sa sustavom sudova za ulaganja.

EU je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog nedovoljnog napretka u pogledu ratifikacije i provedbe konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR) i zaštite prava radnika u Koreji. Snažno je naglasio potrebu da se dopusti izvoz govedine iz EU-a u Koreju. Ostala su se pitanja ticala regionalizacije (svinjetina i perad), carinskih postupaka (provjera podrijetla), privremenog izuzeća od carine za popravljenu robu, prava intelektualnog vlasništva (prava javnog izvođenja), oznaka zemljopisnog podrijetla, automobilske industrije (homologacija), brodogradnje (subvencije) te poštanskih i kurirskih usluga.

Koreja je potvrdila da je produžila privremeno izuzeće od poreza za popravljenu robu za dodatne dvije godine po isteku roka od 31. prosinca 2016. nakon ponovljenih zahtjeva EU-a i industrije. Koreja je istaknula pitanja provedbe i pristupa tržištu povezana s pilećom juhom, surimijem (riba), ekološkim standardima EU-a za UHD televizore, dobrim proizvodnim praksama za medicinske uređaje, međusobnim priznavanjem profesionalnih usluga i antidampinškim ispitnim postupcima EU-a. Obje su se strane usuglasile oko daljnjih aktivnosti u vezi s raspravljenim pitanjima provedbe i pristupa tržištu u kontekstu odgovarajućih specijaliziranih odbora i radnih skupina.

5.PROVEDBA ODREDBI O TRGOVINI I ODRŽIVOM RAZVOJU

Komisija je nastavila surađivati s Korejom na primjeni obveza sadržanih u poglavlju o trgovini i održivom razvoju povezanih s radom i okolišem. Poseban je naglasak stavljen na prava radnika u vezi s osiguranjem napretka provedbe preuzetih obveza u pogledu, na primjer, poštovanja temeljnih načela slobode udruživanja i prava na kolektivno pregovaranje MOR-a te ratifikacije temeljnih konvencija MOR-a.

Peti sastanak Odbora za trgovinu i održivi razvoj održan je 24. ožujka 2017. u Bruxellesu. To je omogućilo EU-u i Koreji da nastave svoj dijalog i suradnju u pogledu provedbe poglavlja o trgovini i održivom razvoju. Kada je riječ o pitanjima povezanim s politikom rada, EU je naglasio potrebu za osiguranjem napretka provedbe temeljnih konvencija MOR-a i stanje u pogledu slobode udruživanja. Koreja je pružila informacije o domaćem kontekstu i naporima uloženim u ratifikaciju temeljnih konvencija MOR-a te o stanju u pogledu slobode udruživanja. U tom je pogledu EU zaključio da bi se o tim pitanjima trebalo dodatno raspravljati. Koreja je predstavila i izazove s kojima se suočava u pogledu nezaposlenosti mladih i „četvrte industrijske revolucije” te je u vezi s time uputila na važnost socijalnog dijaloga. EU je pružio informacije i o strateškom dokumentu o stupu socijalnih prava EU-a te je održao prezentaciju o mjerama poduzetim za promicanje socijalnog dijaloga.

EU i Koreja također su ocijenili svoj projekt suradnje u provedbi MOR-ove Konvencije 111 o diskriminaciji pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja za koji se smatralo da je značajan za bolje razumijevanje između Koreje i EU-a jer se prevladavanje rodne diskriminacije smatralo zajedničkim izazovom.

Na sastanku Odbora za trgovinu i održivi razvoj raspravljalo se i o pitanjima u pogledu politike zaštite okoliša, u okviru kojeg su EU i Koreja izmijenili informacije o svojim mjerama za promicanje kružnog gospodarstva, uključujući upravljanje otpadom. Koreja i EU smatrale su da bi dodatna suradnja i razmjena informacija bile od uzajamne koristi, a Koreja će razmotriti ponudu EU-a o slanju misije kružnog gospodarstva u Koreju. EU i Koreja razmijenili su i informacije o svojim naporima u pogledu ratifikacije Minamatske konvencije o živi. Koreja i EU raspravljali su o svojim naporima u pogledu borbe protiv nezakonite trgovine jeguljama u okviru CITES-a i u pogledu ostvarivanja ciljeva bioraznolikosti određenih u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti.

Kada je riječ o suradnji u pogledu klimatskih promjena, EU je naglasio važnost suradnje strateških partnera i vodeću ulogu skupine G20 u pogledu provedbe Pariškog sporazuma te važnost usklađenih klimatskih politika. Koreja i EU preispitali su tekući projekt suradnje na sustavu trgovanja emisijama, koji se dobro odvija, te su se složili da bi sudjelovanje ostalih korejskih ministarstava bilo korisno za projekt.

Komisija je upotrijebila velik broj drugih kanala kako bi izrazila svoju zabrinutost zbog stanja radničkih prava u Koreji i zahtijevala ostvarenje dodatnog napretka. Zabrinutost je iskazana u Odboru za trgovinu, u prepisci između povjerenice za trgovinu i korejskog ministra trgovine te u brojnim bilateralnim kontaktima, a iskazala ih je i Delegacija EU-a u Koreji.

Aktivno sudjelovanje civilnog društva u okviru domaćih savjetodavnih skupina EU-a i Koreje, koje su se od rujna 2015. sastale četiri odnosno osam puta, isto je tako pridonijelo provedbi poglavlja o trgovini i održivom razvoju. Domaća savjetodavna skupina EU-a bila je osobito aktivna u predstavljanju mišljenja članova u pogledu stanja prava radnika u Koreji. Peti sastanak Foruma civilnog društva, koji okuplja domaće savjetodavne skupine EU-a i Koreje, održan je 20.–21. ožujka 2017. u Bruxellesu, a prethodila mu je radionica o društvenoj odgovornosti poduzeća. Forum je izdao preporuke EU-u i Koreji o provedbi poglavlja o trgovini i održivom razvoju.

6.    SPECIFIČNA PODRUČJA KOJA SU PREDMET IZVJEŠĆIVANJA ILI PRAĆENJA

U skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 511/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2011. o uvođenju bilateralne zaštitne klauzule 11 , Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi godišnje izvješće o praćenju s najnovijim statističkim podacima o uvozu iz Koreje proizvoda u osjetljivim sektorima i sektorima za koje je praćenje produljeno. Razvoj uvoza u EU iz Koreje u sektorima obuhvaćenima praćenjem (automobili, tekstilni proizvodi, elektronika) i rezultati posebnog praćenja pitanja povrata carina predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovom izvješću.

7.    GLAVNA OTVORENA PITANJA I DALJNJE MJERE

Da bi obje strane mogle uživati očekivane koristi Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje, njegova puna i pravilna provedba i dalje je od ključne važnosti.

EU ima ozbiljnih razloga za zabrinutost, osobito u području trgovine i održivog razvoja, tj. nedovoljnog napretka u ratifikaciji i provedbi konvencija MOR-a te zaštite prava radnika u Koreji. Komisija će usko surađivati s novom korejskom vladom kako bi se uhvatila ukoštac s tim razlozima te nastaviti svoju suradnju s domaćom savjetodavnom skupinom EU-a i s Forumom civilnog društva koji obuhvaća dionike sa svih strana.

EU je osobito zainteresiran za obnovu izvoza govedine na korejsko tržište, koje je zatvoreno za uvoz iz EU-a od siječnja 2001. Korejsko prihvaćanje načela regionalizacije za bolesti životinja još je jedna važna tema u sanitarnom i fitosanitarnom području.

U području intelektualnog prava, Koreja treba uspostaviti sustav naknada za prava javnog izvođenja. Treba pristati na zaštitu dodatnih oznaka zemljopisnog podrijetla te prihvatiti načela regulatornog okvira za poštanske usluge. Ostala pitanja u pogledu pristupa tržištu i provedbe odnose se, među ostalim, na elektroniku, automobile i strojeve.

Poboljšanja u područjima carinskih postupaka pridonijela bi povećanju stope iskorištavanja povlastica te dodatno olakšala sudjelovanje malih i srednjih poduzeća (MSP-ova). Bit će potrebno izvršiti prilagodbe zbog tehnoloških promjena, na primjer u području elektronike.

Specijalizirani odbori i radne skupine uspostavljeni na temelju Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje nastavit će održavati rasprave i tražiti rješenja za probleme u pogledu provedbe i pristupa tržištu, u cilju postizanja konkretnih rezultata. Oni su se pokazali i kao vrlo korisni forumi za raspravu o sadašnjem i budućem razvoju regulative te o područjima buduće suradnje.

Nadalje, Komisija će održavati informativne razgovore s Korejom o paketu izmjena Sporazuma o slobodnoj trgovini ili njegovih protokola u cilju postizanja uravnoteženog i sporazumnog rješenja.

8.ZAKLJUČCI

Prvih šest godina primjene pokazuje da je Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje veoma dobro funkcionirao.

Izvoz iz EU-a u Koreju povećao se za 59 % između 2010. i 2016. Povećao se i korejski izvoz, iako sporije zbog pada potražnje u EU-u u kontekstu financijske krize. To je dovelo do pretvaranja deficita EU-a u trgovini robom od 11,6 milijardi EUR 2010. u višak od 3,1 milijarde EUR 2016.

Izvoz usluga iz EU-a u Koreju povećao se za 49 % od 2010. do 2015. u usporedbi s povećanjem uvoza iz Koreje u EU od 32 %. EU je 2015. zabilježio trgovinski višak od 4,8 milijardi EUR.

U istom su se razdoblju ulazna izravna strana ulaganja u EU povećala za 59 %, a izlazna izravna strana ulaganja (ulaganja EU-a u Koreju) za 33 %.

Iako neke teškoće i dalje postoje kako je navedeno u odjeljku 7., provedba kojom se pruža snažna potpora gospodarskom razvoju obiju strana dobro funkcionira u većini područja. To je prepoznato i u Rezoluciji Europskog parlamenta, koja je donesena 18. svibnja 2017 12 .

(1) SL L 145, 31.5.2011., str. 19.

(2) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0225+0+DOC+XML+V0//HR   

(3) Izračun se temelji na uvozu iz EU-a u Koreju na razini HS6 u petoj godini provedbe Sporazuma (podaci ITC-a).

(4) Kada se govori o udjelu EU-a u ukupnom korejskom uvozu misli se na korejski uvoz iz EU-a kao udio korejskog uvoza iz cijelog svijeta. Kada se govori o udjelu EU-a u ukupnom korejskom izvozu misli se na korejski izvoz u EU kao udio korejskog izvoza u cijeli svijet.

(5) Harmonizirani sustav

(6)  Izvoz „mineralnih proizvoda” iz EU-a u Koreju povećao se uglavnom u prvoj godini provedbe Sporazuma o slobodnoj trgovini. Taj izvoz čini 7 % ukupnog izvoza iz EU-a u Koreju.

(7)  Automobilski dijelovi uključuju gume (401110, 401211), motore (840733, 840734, 840790, 840820) i dijelove (8708).

(8) U 2014. subjekti posebne namjene činili su 44 % izlaznih izravnih stranih ulaganja EU-a u Koreju i 3 % ulaznih izravnih stranih ulaganja u EU iz Koreje. Kada je riječ o tokovima, subjekti posebne namjene činili su 84 % izlaznih tokova iz EU-a u Koreju i 19 % EU-ovih ulaznih tokova iz Koreje.

(9)  To je jednako sljedećem omjeru:povlašteni uvoz u Koreju (vrijednost izvoza iz EU-a koji ulazi u Koreju po povlaštenim stopama)uvoz u Koreju koji ispunjava uvjete za povlaštene stope (vrijednost izvoza iz EU-a u Koreju koji ispunjava uvjete za povlaštene stope)

(10)  Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe

(11) SL L 145, 31.5.2011., str. 19.

(12) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0225+0+DOC+XML+V0//HR